Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
Katedra za arheologiju

Mars i Mitra
-vojni kultovi na podruju dananje BiH-
(seminarski rad)

Studenti: Mentori:
Emina Smaji, BA prof.dr. Salmedin Mesihovi
Franjo Leovac, BA vii ass. Amra ai, MA

Sarajevo, april 2016.

 Sadraj

1. Uvod..................................................................................................................................3 str.

2. Povijest istraivanja u BiH................................................................................................5 str.

3. Kult Marsa

3.1. Kult Marsa (opi dio).............................................................................9 str.

3.2. Epigrafski spomenici kulta Marsa na teritoriju BiH............................11 str.

4. Kult Mitre

4.1. Kult Mitre (opi dio)............................................................................13 str.

4.2. Epigrafski spomenici kulta Mitre na teritoriju BiH..............................15 str.

5. Zakljuak...........................................................................................................................18 str.

6. Dodatak

6.1. Epigrafski katalog spomenika..................................................................20 str.

6.1.1. Epigrafski spomenici posveeni Marsu ......20 str.

6.1.2. Epigrafski spomenici posveeni Mitri........25 str.

7. Literatura:

7.1. Osnovna literatura...............................................................................46 str.

7.2. Dodatna graa.....................................................................................47 str.

7.3. Internetski izvori.................................................................................48 str.

2
 1. Uvod

Epigrafija (gr. : natpis), je pomona povijesna i arheoloka disciplina koja prouava

natpise urezane ili uklesane u kamen, opeku, kovine i druge vrte materijale. Podjela se vri
na osnovu pisma koji je zabiljeen na predmetu prouavanja kao i prema kronolokom
kriteriju. Prema tome dijeli se na: grku, latinsku, irilinu, glagoljsku, hebrejsku i dr.
odnosno antiku, ranokransku, srednjovjekovnu itd.

Razvoj antike epigrafije zapoeo je jo u doba humanizma. U XIX. stoljeu objavljuju se

zbirke antikih natpisa: meu njima prvo mjesto zauzimaju ''Zbirka grkih natpisa'' (Corpus
inscriptionum Graecarum), ''Grki natpisi'' (Inscriptiones Graecae) i ''Zbirka latinskih
natpisa'' (Corpus inscriptionum Latinarum). Kasnije se javljaju mnoga druga i ua polja
prouavanja antike epigrafije, bilo da su uslovljena geografskim podrujem ili pak objektom
istraivanja.Natpisi antike epigrafije mogu se kategorizirati u nekoliko tipova: javni tipovi
(tituli publici), privatni natpisi (tituli privatii), pravni natpisi (acta) i natpisi na upotrebnim
predmetima (instrumentum).

Tema ovog seminarskog rada glasi Mars i Mitra-vojni kultovi na podruju dananje Bosne i
Hercegovine. Kroz prizmu ovoga rada pokuati e se objediniti kataloki prikaz epigrafskih
spomenika posveenih navedenim kultovima i objasniti njihov znaaj odnosno uraditi analiza
natpisa kao i spomenika. Epigrafija posjeduje nekoliko metoda koji u konanici daje rezultate,
a to su: kvalitativna, kvantitavna, komparativna, tematska i geografska obrada podataka.

Tokom izrade rada, kao najloginija metoda pokazala se ona tematska, poistovjetivi tako
obradu spomenika i natpisa, najsliniju onoj datoj u okviru rada Envera Imamovia ''Antiki
kultni i votivni spomenici na podruju Bosne i Hecegovine''. Autori su pokuali izbjei
slinost koritenjem dostupne internetske grae (digitalne baze podataka), dodatne literature i
u nekim sluajevima, pribjegavanjem linim kontaktima sa upraviteljima ustanova. Pored
tematske metode, oslanjalo se i na komparaciju, koja bi analogijama potpomogla obradu
natpisa i njegovog znaenja.

Takoer, upotpunjuju se podatci o trenutnom stanju navedenih spomenika i daju nova

tumaenja natpisima. Koritena je unutarnja i vanjska kritika izvora, ukoliko je to situacija
dozvoljavala.

U epigrafskom katalogu, spomenici su radi lakeg snalaenja, podijeljeni u dvije skupine,

epigrafski spomenici posveeni Marsu i oni posveeni Mitri (kako i sam naslov nalae). Uz
pomo osnovne literature, napisan je pregled epigrafskih spomenika koji se dodiruju teme,
poduprt informacijama iz digitalnih baza podataka: Epigraphische Datebank Heidelberg i
Epigraphik Datebank Clauss-Slaby.

3
Cilj rada predstavlja sistematizacija epigrafskih spomenika uz datu analizu, kako bi olakala
buduim znanstvenicima potragu u ovom polju istraivanja. Autori se nadaju da e uspjeti u
ovoj namjeri.

4
 2. Povijest istraivanja

Antika epigrafija u Bosni i Hercegovini predstavlja sastavni dio epigrafije Mediterana.

Znanstveni interes za ovo podruje nije postojao do kraja XIX. stoljea.1 To je prilino kasno
ako znamo da se prouavanje epigrafije na Mediteranu javlja jo u XIV. stoljeu.
Dolaskom Austro-Ugarske vlasti na podruje Bosne i Hercegovine arheoloka istraivanja
kreu u velikom zamahu. Poseban doprinos za Bosnu i Hercegovinu bilo je osnivanje
Zemaljskog muzeja u Sarajevu.2 Istraivanja na polju rimske arheologije nije imalo kao
primarni cilj epigrafiju, nego velike komplekse koji su za cilj imali istraiti rimska naselja na
podruju Bosne i Hercegovine. Prvi antiki epigrafski natpis posveen bogu Marsu zapisao je
ira Truhelka u radu ''Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine'' objavljen u Glasniku
Zemaljskog muzeja 1892. godine. Rad je Truhelka posvetio rimskim zgradama na podruju
Zenice, ali i rimskim natpisima meu kojima je i onaj posveen Marsu 3 koji je ouvan u dva
fragmenta.4 Tehnika izrade je prilino kvalitetna.5 U istom lanku u popisu rimskih razvalina
u Stocu pominje se da je ispod stare osmanske gradine pronaeno neto i rimskih nalaza.
Meu tim nalazim vrijedi pomenuti jo jedan epigrafski natpis posveen bogu Marsu.6 No,
naalost ve u to vrijeme nestao je ovaj natpis.7 Naredne godine (1893.) u istom asopisu
Vaclav Radimsky u radu ''Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bia'' spominje prve
spomenike koji su posveeni bogu Mitri. Radi se o dva natpisa.89 Natpisi su diskutabilni za
itanje.1011 U Glasniku Zemaljskog muzeja je 1895. godine Karl Patsch je objavio Mitrin

1
ai, 2011, 6.
2
Spomenica, 1988, 13.
3
Truhelka, 1892, 340-349.
4
Ibid.
5
CIL III, 12766 = CIL III, 12762 = ILJug 1610, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu: Epigrafski
spomenici posveeni Marsu, br.3.
6
CIL III, 8431 = CIL III, 12789 = CBI 485 = AEHercegovine 31, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Marsu, br.2.

7
Ibid.
8
Radimsky, 1893, 57.
9
ILJug I 216 = CIMRM II 1913 = CIL III, 13276b = CIL III, 13276b add. p. 2328, 172 i CIL III, 10042 (p 2328,172) =
CIL III, 13276 = ILJug I, 216 = CIMRM II, 1913 = AHB p 379 = AHB p 380, pogledati odgovarajue ilustracije u
katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.2. i br.3.
10
Ibid.
11
na osnovu izvrenih istraivanja, prema kojima se dolazi do informacije da se navedeni spomenici uva u
Zemaljskom muzeju u Sarajevu, autori su pokuali doi do materijalnog dokaza o njegovom postojanju ( odlazak
u depo, fotografija), meutim autorima ovoga rada to nije uspjelo poi za rukom ( preveliki je rizik pekulisati
da su spomenici izgubljeni).

5
reljef s natpisom.12 Radi se o reljefnom prikazu koji je raen na vapnencu ali stanje
spomenika je u nezavidnom poloaju.13 Nalazi se u Zagrebakom muzeju.14 Zadnji spomenik
koji je u XIX. stoljeu objavljen pronaen je u Konjicu. Objavljen je u Glasniku Zemaljskog
muzeja (1897.), u sklopu rada Karla Patscha ''Mithraeum u Konjicu''.15 Radi se o reljefu koji
prikazuje Mitrin kult, a na luku iznad reljefa se nalazi natpis.16 No, treba pomenuti i to da je s
druge strane ovog reljefa prikazan jo jedan reljef za kojeg se smatra da je scena obreda u
hramovima boga Mitre. Ovakvih spomenika u svijetu je prilino malo. Ve poetkom XX.
stoljea nastavlja se rad na ovom podruju. U Glasniku Zemaljskog muzeja (1902.), Karl
Patsch objavljuje nalaze u radu ''Rimska mjesta u konjikom kotoru''. U radu se pominju
brojni novi nalazi, a meu njima i pronaeni jo jedan Mitrin reljef s natpisom. Spomenik je
pronaen u Vratnici kod Lisiia17 i prilino je dobro ouvan.18 Zanimljiva ploa od vapnenca
s natpisom pronaena je u Potoku kod Mostara.1920 U Glasniku Zemaljskog muzeja Karl
Patsch spominje ovaj natpis u lanku ''Arheoloko-epigrafska istraivanja o povijesti rimske
pokrajine Dalmacije''.21 Zanimljiva je injenica vezana za ovaj natpis je to to je na njemu
zajedno s onim iz Konjica zapisano Mitrino ime uz pogreku tako da ustvari pie Metri.22
Posljednji put za Austro-Ugarske uprave 1907. godine, u Glasniku Zemaljskog muzeja pie
Karl Patsch u radu ''Arheoloko-epigrafska istraivanja povijesti rimske provincije Dalmacije''
o spomenicima iz istone Bosne. U ovom radu Patsch pominje spomenik posveen
Marsu.2324 Ova ara je oteena pukotinom koja donekle oteava itanje samog natpisa. No, u
nastavku ovog rada Patsch pominje da je pronaena i lijeva polovina jedne are koja sadri
natpis. Iz natpisa se dolazi od informacije da je ara posveena bogu Mitri. 25

12
CIL III, 14617 = CIMRM II, 1896 = AEHercegovine 9 , pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu: Epigrafski
spomenici posveeni Mitri, br.9.
13
Patsch, 1895, 456.
14
Ibid.
15
Patsch, 1897, 636.
16
Patsch, 1897, 636.
17
Patsch, 1902, 318-319.
18
Ibid.
19
Patsch, 1904, 35.
20
CIMRM II, 1892 = AEHercegovine 28 = ILJug I, 112 = AE 1906, 184, pogledati odgovarajuu ilustraciju u
katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.8.
21
Patsch, 1904, 35.
22
Ibid.
23
Patsch, 1907, 437.
24
ILJug III, 1532 = CBI 455 = AHB p 214 = AE 1910, 00214, pogledati odgovarajuu ilustracju u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Marsu, br.4.
25
Patsch, 1907, 438.

6
Sljedei period za arheologiju naih prostora je poznat kao period stagnacije. No, taj period
posjeduje to se tie ove teme nekoliko zanimljivih nalaza. Prvi nalazi iz ovog perioda su
objavljeni u Glasniku Zemaljskog muzeja (1933.). Rad je posao Dimitrija Sergejevskog ''Novi
nalazi na Glamokom polju''. Radi se o dva rtvenika iz Starog Sela26 kod Glamoa.27
rtvenici su posveeni kultu boga Mitre.28 Nekoliko godina kasnije u Jajcu, otkriven je jedan
od znaajnijih hramova u kojem je u stijeni nainjen reljef.29 O tom znaajnom pronalasku
pisao je Dimitrije Sergejevski u radu ''Mitrej u Jajcu''.30 Rad je objavljen u Glasniku
Zemaljskog muzeja 1937. godine.31 U istom radu Sergejevski govori da je pronaena ara32 na
kojoj je postojao natpis.33 Enver Imamovi napominje da je sedamdesetih godina XX. stoljea
ova ara bila smjetena u Franjevakom samostanu sv. Luke u Jajcu.34 Posljednji primjeri iz
ovog perioda izmeu dva Svjetska rata prikazao je Dimitrije Sergejevski koji je u radu
''Arheoloki nalazi kod Bihaa i Bosanskog Novog'' koji je objavljen u Glasniku Zemaljskog
muzeja 1939. godine. U radu se iznosi injenica da su u naselju Pritoka kod Bihaa otkrivena
dva nalaza koja govore o bogu Mitru.35 Prvi nalaz predstavlja reljef koji prikazuje boga Mitru,
ali bez epigrafskog natpisa. No, drugi nalaz predstavlja rtvenik s natpisom.36 Natpis je
posveen bogu Mitri. 37
Trei period za arheoloku znanost nastupa nakon Drugog svjetskog rata. Uistinu, ove godine
jesu, gledajui u globalnom smislu, za sve grane u arheologiji puni procvat. No, za ovu temu
ovaj je period zatajio. Ova se konotacija iznosi na osnovu toga to je u tom periodu pronaeno
svega tri lokaliteta koja su vezana za tematiku. Prvi u nizu objavljenih pronalazaka predstavlja
rad M. D. Kosori koja 1965. godine pie rad u kojem govori o reljefnoj ploi pronaenoj u
Dardaganu kod Zvornika.38 Nikakav epigrafski natpis nije pronaen na ovom lokalitetu.

26
ILJug III, 1635 = CIMRM II, 1914 = AHB p 536 i ILJug II, 1634 = CIMRM II, 1915 = AHB p 485 = AHB p
537, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.6. i br.7.
27
Sergejevski, 1953, 7
28
Ibid.
29
Sergejevski, 1937, 13-14.
30
Sergejevski, 1937, 15.
31
Ibid.
32
ILJug III, 1619 = CIMRM II, 1904 = AHB p 314 = AE 1983, 741, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.5.
33
Sergejevski, 1937, 15.
34
autori rada uspjeli su stupiti u kontakt sa nadlenim osobama u okviru Franjevakog samostana u Jajcu, no
dobivena informacija govori kako se spomenik vie ne nalazi u navedenoj ustanovi.
35
Sergejevski, 1939, 8.
36
CIMRM II, 1908 = ILJug III, 1679 = AHB p 427, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu: Epigrafski
spomenici posveeni Mitri, br.1.
37
Ibid.
38
Imamovi, 1977, 456.

7
Nedugo nakon toga objavio je Ivo Bojanovski rad 1967. godine u kojem pie o votivnoj ari39
iz Rogatice.40 Iz natpisa je jasno da se radi o posveti Mitri.41 Posljednji spomenik vezan za
ovu temu pripada radu Ive Bojanovskog pod naslovom ''Nova epigrafska potvrda Delminiuma
sa Divanjskog polja'' objavljena u Glasniku Zemaljskog muzeja 1970. godine. Tona lokacija
jeste Letka na Duvanjskom polju.42 Radi se o votivnoj ari koja ima u etiri reda zabiljeen
epigrafski natpis.43 Natpis je posveen bogu Marsu.44
Posljednji period u izuavanju antike epigrafije predstavlja period od zavretka rata u Bosni i
Hercegovini 1995. godine pa do danas. Znanstvenici na ovom polju u ovom nisu donijeli niti
jedan novi nalaz u prilog ovoj temi. Radovi se ponajvie zasnivaju na reviziji nalaza i
spomenika, kao i novim tumaenjima natpisa, to baca bolje svjetlo na njihovo znaenje i
funkciju. S obzirom na prilike, pokuava se predstaviti trenutno stanje i lokacija samih
spomenika. Neki od autora su: Ante kegro u djelu ''Inscriptiones latinae et graecae Bosniae
et Hercegovinae'' ( objavljeno 1997. godine),45 Salmedin Mesihovi u djelu ''Antiqvi homines
Bosnae'',46 te Amra ai u radovima ''Antiki epigrafski spomenici istone Hercegovine''47 i
''Mithraism in the teritory of today's Herzegovina''.48
Veina danas poznatih epigrafskih nalaza plod su sluajnosti. Meutim, nova istraivanje
mogu donijeti nove i bolje rezultate u budunosti samo sistematskim istraivanjima koja
naalost nedostaju.

39
ILJug II, 624 = AHB p 125 = AE 1976, 533 = AE 2009, +1028, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.13.
40
Imamovi, 1977, 458.
41
Ibid.
42
Bojanovski, 1970, 16.
43
ILJug II, 785 = AHB p 582 = AE 1990, 788 = AE 1991, +01287, pogledati odgovarajau ilustraciju u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Marsu, br.1.

44
Ibid.
45
kegro, 1997, 85-116.
46
Mesihovi, Sarajevo, 2011
47
ai, Sarajevo, 2011.
48
ai, 2014, 263-276.

8
 3.1. Kult boga Marsa

Bog Mars, u rimskoj religiji i mitologiji vaio je kao bog rata i takoer, zatitnik polja
(agrikulture).49 Bio je po znaaju drugi, odmah iza Jupitera i predstavljao je najvanijeg boga
koji se religijski tovao u okviru rimske vojske.

to se vee za Marsa, jesu festivali koji su se odravali njemu u ast.50 Veina ih se odravala
u mjesecu oujku (martu), i listopadu (oktobru), kada bi poela sezona za vojnu kampanju i
kraj etve.

Pod utjecajem grke kulture, Mars se identificirao sa grkim bogom Aresom, iji su mitovi
reinterpretirani u rimskoj literaturi i umjetnosti pod imenom boga Marsa. Bio je dijelom Stare
trijade.51 Marsov oltar bio je postavljen na Campus Martius, dijelu Rima koji je dobio ime po
njemu.52 Centar Marsovog oboavanja trebao je biti izvan Rima, no August je uspostavio
hram Marsa Ultora na svom novom forumu.53

U tovanju, Mars predstavlja vojnu snagu u smislu da osigurava mir i smatra se ocem
(pater)54 Rimljana. Mitoloki, Mars je otac Romula i Rema sa vuicom Reom.55 Njegova
afera sa Venerom znai pomirenje dvije razliite tradicije od osnivanja grada Rima.56

Svete ivotinje koje su pojavljuju u prikazima zajedno sa Marsom su djetli i medvjed.57

ivotinje koje su se najee rtvovale bile su pripitomljenje i to netaknuti mujaci poput
bikova, i u nekim sluajevima svinje, ovnovi i konj (October Horse).58

Uz ime Mars (gen. Martis), u pjesnikoj upotrebi nalazi se i oblik Mavors (gen. Mavortis),
kao i Mamers (gen. Mamertos).59 U rimskoj religiji, Mars je obitavao po nekoliko naslova i
uloga: Mars Ultor, Mars Gradivus, Mars Quirinusm, Mars Grabovius, Mars Pater, Mars

49
Beard, North, Price; 1988, 20.
50
Bear, North, Price; 1988, 47.
51
Beard, North, Price; 1988, 20.
52
Beard, North, Price; 1988, 202.
53
Beard, North, Price; 1988, 197.
54
Bailey, 1907, 7.
55
Bailey, 1907, 25.
56
preuzeto sa https://en.wikipedia.org/wiki/Mars_(mythology), dana 16.04.2016., 19:00.
57
Bailey, 1907, 12.
58
preuzeto sa https://en.wikipedia.org/wiki/October_Horse, dana 17.04.2016., 18:30.
59
preuzeto sa http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=Mars, dana 17.04.2016.,
18:40.

9
Silvanus i Mars Augustus.60 Javljaju se jo i razne pokrajinske varijante. Kult propada zajedno
sa padom Zapadnog Rimskog carstva.

60
preuzeto sa https://en.wikipedia.org/wiki/Mars_(mythology)#cite_note-89, dana 17.04.2016., 18:47.

10
 3.2.Kult Marsa na teritoriju Bosne i Hercegovine

Dolaskom Rimske vlasti na prostore Bosne i Hercegovine je kroz proces romanizacije

donijela i rimski panteon boanstava. Spletom okolnosti, neka su se boanstva prilagodila
ilirskim boanstvima, te uzeli njihove atribute. Mars je jedan od onih koji nije prilagoavan.
Za Rimljane on je bio jedan od najvanijih boanstava, starolatinskog je porijekla i bio je bog
polja.61 Kasnije je ovo boanstvo posveeno ratu i oploivanju.62 Takvo boanstvo ostavilo je
traga na spomenicima u provinciji Dalmaciji koja je dala veliki broj vojnika. Spomenika
posveenih bogu Marsu u Bosni i Hercegovini je zabiljeeno i u kultnoj zajednici s
63
Jupiterom. No, u ovom radu to nije prioritet. U radu se fokusira na one spomenike koji su
naeni, a posveeni su iskljuivo zasebno bogu Marsu.

U Bosni i Hercebovini do danas je pronaeno etiri spomenika posveena kultu Marsa: na

lokalitetu Letka na Duvanjskom polju, kod Stoca, u Zenici, i u Lijei- Skelanima64 kod
Srebrenice. Svi spomenici predstavljaju epigrafske are.65

Na arama tekst je lijepo ouvan.66 Tekst poinje posvetom boanstvu. Na dvije are poinje s
Augustus, u jednom sluaju je Deo sacrum, dok je na ari iz Zenice6768 tekst je oteen pa se ne
zna kako je posveta glasila (Deo ili Augusto).69 U tekstu se u sva etiri sluaja navedena
imena dedikanata, njihovo zanimanje, iza ega ide zavrna formula. Da su Marsa tovali
vojnici postoji upravo primjer sa podruja teritorija u Bosni i Hercegovini, o emu e u samoj
analizi biti vie govora. Kao bog rata i vojnikog poziva dakako da su ga najvie tovali
pripadnici tog stalea.

S natpisa iz Zenice nalazi se spomen jednog sveenika.70 Zakljuak vodi k tome da je na

podruju Zenice postojala opina koja je imala organizirano sprovoenje ovog kulta. Za druga
podruja Bosne i Hercegovine to se ne moe dati ni kao pretpostavka.

61
Mesihovi, 2013, 244.
62
Ibid.
63
Imamovi, 1977, 146.
64
Ibid.
65
Ibid.
66
Ibid.
67
Imamovi, 1977, 147.
68
CIL III, 12766 = CIL III, 12762 = ILJug 1610, pogledati odgovarajuu ilustraciju u katalogu: Epigrafski spomenici
posveeni Marsu, br.1.
69
Imamovi, 1977, 147.
70
Imamovi, 1977, 147.

11
Za dataciju nam pomae to to je na svim arama sauvan spomen na postrojbu kojoj je svaki
od dedikanata pripadao. Na toj osnovi mogu se spomenici datirati u II. i III. stoljee.71

71
Imamovi, 1977, 147.

12
 4.1. Kult boga Mitre

Mitra predstavlja indoiransko boanstvo odnosno kult, koje se izvan starorimske kulture,
moe pronai i u drugim kulturama i tradicijama. Praksa tovanja Mitre naziva se mitraizam.

Mitraizam sadri centralnu figuru, boga Mitru. Ovaj kult je bio veoma popularan u okviru
vojske Rimskog carstva. Njegovo trajanje moe se odrediti od I. do IV. stoljea nove ere.72
Oboavatelji Mitre imali su sloen sistem od sedam stupnjeva inicijacije, sa ritualnim
jelima.73 Centar tovanja, kako se pretpostavlja najvjerovatnije je bio u Rimu. Sljedbenici su
bili pripadnici mukog roda.

Brojni arheoloki nalazi, ukljuujui svetita, spomenike i artefakte, svjedoe o mitraizmu

tokom trajanja Rimskog carstva. Mitra se skoro uvijek prikazuje u scenama roenja iz
kamena, ubijanja odnosno klanja bika i gozbe sa Solom.74 Skoro 420 arheolokih lokaliteta
daju podatke vezane za ovaj kult. Od toga moe se nabrojati preko 1000 natpisa, 700 scena
tauroktonije75 i oko 400 spomenika drugog tipa. Gruba procjena govori o brojci od oko
najmanje 680 mitreja76 na podruju prostiranja biveg Rimskog carstva.

Naalost, pisani izvori ne biljee podatke o prakticiranju i ritualima vrenim u ime ovog kulta,
te sa limitiranim informacijama iz grke i latinske knjievnosti, materijalni ostatci ostavljaju
mnogo prostora za nagaanje o praksama i uenju ovog kulta. Drugo ime za mitraizam77
predstavlja naziv mitrike misterije ili misterije Mitre.78 esto se u literaturi dodaje prefiks
grko-rimski radi njegovog odvajanja od persijskog oboavanja Mitre. esto naspram
kranstva stavlja se praksa tovanja boga Mitre.79 Kraj praksi tovanja Mitre dolazi
najvjerovatnije u IV stoljeu nove ere, upravo zbog razvoja kranstva.80

Mitreji su uvijek graeni u podzemlju, bez prozora i lako ih je razaznati. Mjesta koja su birana
varijaju, od prirodnih peina do iskopanih jama.81 Drugo ime koje se koristi za mitrej u
literaturi jeste speleum. Dok su hramovi ostalim rimskim bogovima predstavljali otvorene
72
Beard, North, Price; 1988, 266.
73
Ibid.
74
sunano boanstvo u rimskoj religiji i mitologiji.
75
scena ubijanja odnosno klanja bika.
76
preuzeto sa https://en.wikipedia.org/wiki/Mithraism, dana 16.04.2016., 10:00.
77
mitraizam je naziv modernog porijekla.
78
Beard, North, Price; 1988, 277.
79
Beard, North, Price; 1988, 290.
80
Ibid.
81
Beard, North, Price; 1988,, 279.

13
graevine i oltare, gdje je bog mogao da vidi rituale rtvovanja kao i privue nove
sljedbenike, kult boga Mitre predstavljao je sutu suprotnost.

Svoju ekspanziju ovaj kult doivljava u vrijeme vladavine Antonija Pija i pod Markom
Aurelijem. Vrhunac svoje popularnosti, doivio je za vrijeme II. i III. stoljea nove ere. 82 Pad
se deava nakon Milanskog edikta, 313. godine.

Jedan od najranijih spomenika koji prikazuju Mitru kako ubija predstavlja CIMRM83 593,
pronaen u Rimu. Na osnovu imena dedikanta smjeta se u posljednje godine I stoljea nove
ere.84 Najpoznatiji mitreji na podruju teritorije Bosne i Hercegovine su oni iz Jajca i
Konjica.85

82
Beard, North, Price; 1988, 266.
83
Corpus Inscriptionum et Monumentorum Religionis Mithriacae (CIMRM)
84
preuzeto sa https://en.wikipedia.org/wiki/Mithraism, dana 18. 04.2016., 13:30.
85
vie govora o njima bit e u sljedeim redovima.

14
 4.2. Kult Mitre na podruju Bosne i Hercegovine

Kult Mitre bio je prilino rairen, a irenje moe zahvaliti vojnicima jer je tovan u najveoj
mjeri od vojnika. Poetci ovog kulta svoje korijene pronalaze u istonim dijelovima
86
Rimskoga carstva od kuda se ovaj kult iri u sve provincije. Naravno ni Dalmacija nije bila
iznimka, a upravo najvei dio teritorija Bosne i Hercegovine pripadalo je provinciji Dalmaciji.
No, treba rei da je ovaj kult uspio opstati zahvaljujui elitnim odnosno obiteljima iz viih
slojeva koje su jo od prvog stoljea postale simpatizeri ovog kulta87. Konkretno iz perioda
vladavine obitelji Sever postoji dokaz da je nekoliko pripadnika imperijalne obitelji pripadalo
mitrikom Solu koji se moe potkrijepiti natpisom: sacrdos Invicti Mithrae domus
Augustane.88 Da ovaj primjer nije sam, nalazi se kod podatak kod Karakale na njegovom
novcu, s natpisom Sol invictus imperator.89

No, osim epigrafskih natpisa koji ukazuju na posveenost Mitri postoje i nalazi koji uz Mitrin
reljef donose i epigrafski natpise tako da e se rad pozabaviti upravo ovakvim nalazima Mitre.
Spomenici sa reljefnim prikazima su uglavnom raeni po istom ili slinom obrascu. Na
temelju mezopotamskih podataka u rimskom mitraizmu reljef Mitre je prikazivao boga Mitru
prilikom ubijanja svetog bika i nekoliko ivotinja npr. bik, pas, zmija, gavran, korpion.90
Mitra je glavom okrenut prema gledatelju, a obuen je kratkim potpasanim hitonom.91 Na
glavi esto pronalaze se prikazi frigijskih kapa.92 S lijeve strane od Mitre nalazi se
Kautopates, dok je na desnoj strani prikazan je Kautes.93 U gornjim kutovima su prikazani
Sol94 i Luna.95 Treba rei i to da je ovaj kult duu predstavljao kao ljestve sa sedam prenika
ili vrata, kakve se mogu vidjeti prikazani u Mitreo delle sette sfere i Mitreo delle sette
Porte.96

86
Imamovi, 1977, 277.
87
Mileti, 2006, 129.
88
Mileti, 2006, 130.
89
Mileti, 2006, 131.
90
Mileti, 2006, 137.
91
Imamovi, 1977, 278.
92
mekana kapa koja se suavala u stoac, a vrh bi joj se preklapao prema naprijed; ime je dobila po pokrajini u
Maloj Aziji u vrijeme antike.
93
obojica predstavljaju drae baklji na scenama vezanih za Mitru, najee na prikazima tauroktonije.
94
sunano boanstvo u rimskoj religiji i mitologiji.
95
boansko utjelovljenje mjeseca.
96
Mileti, 2006, 139.

15
Za sada na prostoru Bosne i Hercegovine postoji petnaest spomenika koji upuuju na ovaj
kult.97 Od ovih petnaest spomenika na njih trinaest imaju epigrafski sadraj.98 Epigrafski
nalazi potjeu iz Pritoke iz Biha, Golubia kod Bihaa, Jajce, Staro Selo kod Glamoa,
Potoka kod Mostara, Konjic, Skelana, te Rogatice.99 Od spomenika s reljefom i epigrafskim
natpisom treba pomenuti Crkvine, Konjic, te Vratnice kod Lisiia. 100

Posvete boanstvu iskazane su na razne naine. Na nalazima u Bosni i Hercegovini

susreemo ove epitete: Invicto (pojavljuje se ak osam puta), Deo (pojavljuje se dva put), Soli
(pojavljuje se etiri puta).101 Zanimljivo je jedan spomenik uz natpis Mitri, ali nema niti
jednog epiteta. Treba rei i to da nakon posvetne formule obino se navodi zbog ega se
podie spomenik, a zatim i tko podie sam spomenik (s naznaenim zanimanjem), a potom
zavrna formula. Na samo pet spomenika imamo konkretan spomen Mitre. 102 U dva sluaja
nalazimo posebnu varijantu imena u obliku Meteri,103 a ova dva epigrafska natpisa su s
podruja Neretve (Mostar i Konjic).104

Ako bi gledali geografski prikaz moe se jasno vidjeti da je Mitrin kult prilino rairen u
Bosni i Hercegovini, osim sjevernih dijelova Bosne. Mitrin kult je stigao prije svega u
provinciju Dalmaciju s mora od kud se irio u unutranji prostor Balkana. Pravci prodora su
mogli biti razni: ili dolinom Neretve, ili preko Dinare ili dolinom Drine. 105 Ne treba iskljuiti
utjecaj Siska na sjeverozapadnu Bosnu (Biha). 106

Reljef iz Pritoke po svoj prilici moe se datirati u II stoljee.107108 Reljefni spomenici iz

Konjica i Potoka109 datiraju se u IV. stoljee,110 dalje reljef iz Zvornika datira se po materijalu

97
Imamovi, 1977, 277.
98
broj je zakljuen od strane autora rada.
99
Imamovi, 1977, 277.
100
Ibid.
101
Ibid.
102
IbId.
103
ai, 2014, 275.
104
Ibid.
105
Imamovi, 1977, 282.
106
Ibid.
107
Ibid.
108
CIMRM II, 1908 = ILJug III, 1679 = AHB p 427, pogledati odgovarajuu ilustraciju i analizu u katalogu:
Epigrafski spomenici posveeni Marsu, br.1.
109
CIL III, 14222 = CIMRM 1898 i CIMRM II, 1892 = AEHercegovine 28 = ILJug I, 112 = AE 1906, 184, pogledati
odgovarajue ilustracije i analizu u katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.8 i br.10.
110
ai, 2011, 138.

16
isto tako u IV. stoljee.111 Epigrafska ara iz Rogatice112 smjeta se u razdoblje od II. do
polovine III. stoljea.113 Reljef iz Jajca114 stavlja se u IV. stoljee.115 Na osnovu do sada
iznesenih datacija moglo bi se konstatovati da se okvirno o mitraizmu u Bosni i Hercegovini
moglo govoriti od II. do V. stoljea nove ere. 116

Po svemu iznesenom neosporno je da su Mitrina svetita postojala. Na osnovama konjikog

metreja moe se pretpostaviti kako je i sam obred izgledalo. Za Jajce i Konjic moe se rei da
su tu postojale i vee skupine njihovih pripadnika koji su se najee organizirali u svoje
opine.117

111
Imamovi,
112
ILJug II, 624 = AHB p 125 = AE 1976, 533 = AE 2009, +1028, pogledati odgovorajuu ilustraciju i analizu u
katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.13.
113
Ibid.
114
ILJug III, 1619 = CIMRM II, 1904 = AHB p 314 = AE 1983, 741, pogledati odgovarajuu ilustraciju i analizu
u katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.5.
115
Ibid.
116
Ibid.
117
primjedba autora.

17
 5. Zakljuak

Sloenost uticaja rimske civilizacije u provincijama s malim brojem pisanih izvora se

nadopunjuje epigrafskim materijalom, koji omoguava da se deavanja odnosno procesi tog
doba bolje i sigurnije pratiti. Svakako jedan od znaajnijih procesa jeste proces romanizacije.
No, nije to jedini proces koji se moe pratiti, tu se openitio moe pratiti povijesni dio
civilizacije na prostoru provincije Dalmacije. Analizom spomenika koji su vezani za temu
dolazi se do veoma zanimljivih injenica.
Tako da kult Marsa kao i kult Mitre mogu iznijeti slijedee konstatacije. Od etiri epigrafska
natpisa koji su posveeni kultu Marsa iz samog natpisa mnogo je toga poznato. Prije svega na
osnovu natpisa znaju se imena svih dedikanata. Kada su ih mogli podii poznato je jer su
sauvane i imena sve etiri legije u kojim su vjerno sluili. Spomen svake od jedinica daje
nam i mogunost okvirnog datiranja. Tako posveta s Duvanjskog polja moe rei da ara nije
mlaa od Neronovog doba, jer je legija VIII Augusta otila ba za vrijeme Neronove
vladavine. Spomenik iz Stoca spominje legiju XIIII Gemina, koja se datira u kraj II. i poetak
III. stoljea, nadalje spomenik iz Skelana spominje legiju V Macedonica koja se moe
smjestiti takoer u III. stoljee. Dok, spomenik iz Zenice je prilino oteen pa je teko o
njemu dati neto vie informacija. Kada je u pitanju kult Mitre postoji esnaest nalaza
posveenih ovom boanstvu. Od tih esnaest nalaza na nijh trinaest sadre epigrafski natpis.
Spomenici su u najveem dijelu datirani u III. i IV. stoljee. Od gentilicija javljaju se Aurelius
(na dva spomenika), Flavius (na jednom spomeniku), te Aelius (na jednom spomeniku).
Dedikante s istonim porijeklom tako da nalazi se Sisimbrius te Menander, a u ostalim
sluajevima nomenkletura ima opi karakter. Kult iako generalno pripada vojnim licima na
prostoru bive Jugoslavije zabiljeeno je svega deset spomenika iji su dedikanti bili vojnici.
Po svemu sudei Mitrin kult su potovali i ljudi koji su dolazili iz istono rimskih provincija
kao i romanizirano stanovnitvo.
Do sada u ovom dijelu tadanje provincije Dalmacije koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu
ne moe se rei tko primarno podie spomenike ovim prije svega vojnim boanstvima. Na
osnovu epigrafije inili su to i stranci, ali i domae romanizirano stanovnitvo.
Za kraj treba istai da istraivanje antike epigrafske grae na prostoru Bosne i Hercegovine
nije uzaludan posao. Ovi spomenici svjedoe da je ovaj prostor u prvo povijesno razdoblje
ulo tek negdje krajem II stoljea nove ere i trajalo sve do dolaska novih stanovnika s istoka
koji su naruili sklad to se kroz nekoliko stoljea rimske civilizacije pokuao graditi. Moe se

18
jo sa sigurnou dati iskaz i to da spomenici ove vrste predstavljaju pravo svjedoanstvo
jedne epohe.

Nalazi arheoloke prirode i informacije koje se saznaju preko njih, dakako da upotpunjavaju
sliku modernih znanstvenika i istraivaa o nainu ivota navedenog perioda na ovim
prostorima. Potrebno je u budunosti staviti fokus na skladitenje i konzervaciju ovih
spomenika, koji su nam pretci, ivjevi na ovim prostorima, usrdno ostavili nama na uvanje.
Neka budui znanstvenici imaju vie volje da odole teretu i tekoama to ova istraivanja
nose sa sobom.

19
 6.1. Katalog epigrafskih spomenika

6.2. Epigrafski spomenici posveeni bogu Marsu

1) Letka (Duvanjsko polje), Tomislavgrad

ILJug II, 785 = AHB p 582 = AE 1990, 788 = AE 1991, +01287

E HD024771 = EDCS-10000797

Literatura: Imamovi, 1977, 386; kegro, 1997, 93.

Dimenzije: Visina: 57 cm; irina: 36 cm; Visina Slova: 3 cm;

Datacija: 201-300 god.n.e.

Marti / [-] Tos(sius)(?) Sur[a](?) / mil(es) leg(ionis) VIII A[ug(ustae)] / v(otum) l(ibens)
p(osuit)

Marsu, Tossius Sura, vojnik legije VIII. Augustove, zavjet ispunio zaslueno.

praenomen nomen cognomen Informacije

[-] Tossius*? Sura+? osoba mukog roda,

vojni slubenik

Spomenik je tipa votivne are. Pronaen je 1970. godine118 i uva se u franjevakom

samostanu u Tomislavgradu.119 Veoma je oteen i prelomljen je na etiri dijela.120 Nedostaje
baza. Prijelaz iz donjeg djela u krov izveden je profilacijama. Na prednjoj strani gornjeg dijela
spomenika urezan je akroterij, unutar kojeg je urezan krug.121 Polje u kojem se nalazi natpis
dosta je oteeno. Moe se primijetiti da su slova pravilno i dublje urezana. Natpis se sastoji
od etiri reda.

Naen je u blizini pretpostavljenog oppiduma Delminiuma.122 Takoer, primjeuje se ime

VIII legije Augustove, na osnove koje se i datira ovaj spomenik.123

118
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD024771, dana 11.04.2016., 11:00.
119
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/182064, dana 11:04.2016., 12:00.
120
Imamovi, 1977, 386
121
Ibid.
122
kegro, 1997, 93.
123
primjedba autora

20
preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$AE_1990_00788.jpg, dana 11.04.2016.,

10:00.

2) Stolac

CIL III, 8431 = CIL III, 12789 = CBI 485 = AEHercegovine 31

E HD002463 = EDCS-31900268

Literatura: Imamovi, 1977, 388;

Datacija: 151-300 god.n.e.

Marti Aug(usto) / T(itus) Ael(ius) Firmi/nus b(ene)f(iciarius) co(n)s(ularis) / leg(ionis) XIIII

g(eminae) / v(otum) s(olvit) m(erito) l(ibens)

Marsu Uzvienome, Tit Elije Firmin, konzularni beneficijar XIII. legije Gemina, zavjet uini
zasluno rado.

praenomen nomen cognomen Informacije

T(itus) Ael(ius) Firminus osoba mukog roda,
vojni slubenik,
konzularni beneficijar

21
Spomenik izraen u vidu are. Koriteni materijal je krenjak. Natpis se sastoji od est redova.
Slova su pravilna i ugledno urezana.124 Naalost, danas ovaj spomenik je izgubljen.125

Genitilno ime pokazuje da dedikant pravo rimskog graanstva doivljava u periodu 98-138.
godine. Vjerovatno je dobio graanstvo u periodu vladavine cara Hadrijana ili Antonina Pija.
To bi znailo da natpis potjee sa poetka II stoljea nove ere. No, navedena legija obitava u
Karnunt puno due, ime se otvara mogunost da dedikant iz kasnijeg perioda, dobivi nomen
po nekom zaslunom pretku.126

3) Zenica

CIL III, 12766 = CIL III, 12762 = ILJug 1610

E HD052553

Literatura: Imamovi, 1977, 388:

Dimenzije: Visina: 55 cm; irina: 36 cm; Debljina: 25 cm; Veliina slova: 5-6 cm;

Datacija: 71-150 god.n.e.

[...](?) / I(?)[---]C / C[---]TI / IIv[iro munic(ipii) B]ist(uae) / 5sacerd(oti) [provi]nc(iae)

/ De<l>ma[tiae] / Ul[p(ia)?] [P?]roci[lla? co?]n(iugi?) / [et s]ibi [pos(uit)?]

[...] [...] [...] duumviru municipijuma Bistue, sveenik provincije Dalmacije, Ulpija ... i sebi
postavi.

praenomen nomen cognomen Informacije

[...] [...] [...] osoba mukog roda,

konjanikog reda

Spomenik je pronaen u okolini Zenice 1891. godine.127 Danas se uva u Zemaljskom

muzeju.128 Predstavlja dva fragmenta od rtvenika, na osnovu ega bi se moglo zakljuiti da
je rtvenik bio lijepo i kvalitetno obraen. Rub je ukraen kimom sa floralnim ornamentima.
Natpis je jako oteen.

124
Imamovi, 1977, 388
125
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/181747, dana 11.04.2016., 22:45.
126
ai, 2011, 143.
127
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD052553, dana 11.04.2016., 22:50.
128
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/184302, dana 11.04.2016., 22:55.

22
 4) Lijee (Skelani), Srebrenica

ILJug III, 1532 = CBI 455 = AHB p 214 = AE 1910, 00214

E HD030042 = EDCS-10100525

Literatura: Imamovi, 1977, 388; kegro, 1997, 104.

Dimenzije: Visina: 84 cm; irina: 50 cm; Debljina: 43,5 cm;

Datacija: 101-270 god.n.e.

Marti Aug(usto) / Iul(ius) Longin(us) b(ene)f(iciarius) co(n)s(ularis) ex le(gione) / V

Macedon(ica) /5 v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)

Marsu Uzvienome, Julije Longinus, konzularni beneficijar, bive V legije Macedonice,

zavjet ispuni rado zaslueno.

praenomen nomen cognomen Informacije

/ Iulius* Longinus* vojnik, pripadnik V

legije

Spomenik je pronaen 1898. godine.129 Ara kockastog oblika. Profilacija je izvrena sa svih
strana. Na frontalnoj strani primjeuju se plastini ukrasi, a u sredini pri vrhu orkuglo
ispupenje. Pri kraju gornjeg dijela ima srcoliko plastino izraene ukrase. Natpis je uraen u
pet redova. Prednja strana ispucala je na nekoliko mjesta.130

129
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD030042, dana 11.04.2016., 23:05.
130
Imamovi, 1977, 388

23
preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$CBI_00455.jpg;$ILJug-
03_01532.jpg, dana 11.04.2016., 23:45.

24
 6.1.2. Epigrafski spomenici posveeni Mitri

1) Pritoka/Jezerine, Biha (Raetinum)

CIMRM II, 1908 = ILJug III, 1679 = AHB p 427

E HD033982 = EDCS-51000060

Literatura: Imamovi, 1977, 448.

Dimenzije spomenika: Visina: 84 cm; irina: 40,5 cm; Debljina: 28 cm;

Visina slova: 9-7 cm;

Datacija: 201-300 god.n.e.

I(nvicto) M(ithrae) s(acrum) / C(aius) O(...) C(...) / pro s(alute) / sua v(otum) / 5 l(ibens)
s(olvit)

Nepobjedivom Mitri posveeno, Gaj O... C... za sigurnost svoju, zavjet ispunio zaslueno

praenomen nomen Cognomen Informacije

C(aius) O... C... osoba mukog roda

Spomenik je pronaen 1931. godine na lokalitetu Jezerine131 odnosno Pritoke kod Bihaa.132
Danas se uva u Arheolokom muzeju u Splitu.133 Tip spomenika predstavlja vrstu oltara ili
rtvenika. Izraen je od pjeara. Na gornjem dijelu spomenika primjeuje se prikaz zabata i
voluta sa obje strane. Ukras je izveden pomou urezivanja. Natpis se sastoji od pet redova.
itanje uglavnom se oslanja na ono Imamovievo, osim zadnje rijei odnosno majuskule koja
se primjeuje pomou fotografije.134 U zadnjem tj. petom redu natpis glasi l(ibens) s(olvit)
umjesto l(ibens) p(osuit), kako ga Imamovi navodi.135 Saznaje se nepotpuno ime dedikanta,
C(aius) O... C....S obzirom da je kult boga Mitre bio rairen u vojnim krugovima,
pretpostavlja se da je spomenuta osoba vrila funkciju vojnog slubenika ili slino.

131
podatak pronaen na http://db.edcs.eu/epigr/epi_ergebnis.php, dana 20.04.2016., 16:45.
132
Imamovi, 1977, 448.
133
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/182576, dana 20.04.2016, 16:52.
134
kao olakicu, pogledati odgovarajuu ilustraciju
135
primjedba studenata

25
 preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$ILJug_03_01679.jpg, dana 20.04.2016. 17:00.

2) Golubi-Bie, Biha (Raetinium)

ILJug I, 216b = CIMRM II 1913; fig. 499 = CIL III, 13276b

E HD033259 = EDCS-30400599

Literatura: Radimsky, 1893, 57; Gabrievi, 1953, 141; Imamovi, 1977, 448;

Dimenzije: Visina: 28 cm; irina: 30 cm; Debljina: 32 cm;

Datacija: 201-300 god.n.e.

ILJug I 216 = CIMRM II 1913 = CIL III, 13276b = CIL III, 13276b add. p. 2328, 172;

Fo(nti) / pater s(acrorum) I(nvicti) O(mnipotentis) R(egis)

Izvoru, Otac Sveti, Nepobjedivom Svemonom Kralju.

26
Radimsky biljei kako je spomenik pronaen uzidan zajedno sa drugim spomenikom u kuu
Muhameda Haraslia.136 Takoer napominje da ih je gospodin Grauner kopirao.137 Spomenik
izraen je u obliku kocke od bijelog vapnenca. Na njemu se ne primjeuju ukrasi ni okviri.
Natpis se sauvao u dva, kako se pretpostavlja, nepotpuna reda.138 Sastoji se od velikih slova,
koja su u drugom redu uraena sistemom ligature139 u znaenju monograma.140 Danas se
nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.141 Znaajno je napomenuti da su spomenuti
spomenici pronaeni u blizini ve naunicima poznate nekropole Jezerine.

Gabrievi smatra da se slova koja se primjeuju u okviru monograma mogu povezati sa

funkcijom koju su dedikanti obavljali u okviru tovanja kulta boga Mitre.142

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder/$ILJug-01_00216b.jpg, dana 10.04.2016., 22:55.

3) Golubi-Bie, Biha

CIL III, 10042 (p 2328,172) = CIL III, 13276 = ILJug I, 216 = CIMRM II, 1913 = AHB p 379
= AHB p 380

E HD033256 = EDCS-30400599

Literatura: Radimsky, 1893, 57; Gabrievi, 1953, 141; Imamovi, 1977, 448;

Dimenzije: Visina: 31 cm; irina: 30 cm; Debljina: 31,6 cm

136
Radimsky, 1893, 57
137
Ibid.
138
Imamovi, 1977, 488
139
spajanje dvaju slova, tako da izmijene svoj oblik.
140
jednostavna ili prepletena, odnosno razliito povezana vieslovna kratica imena, prezimena, titule; esto
ukraena.
141
autori nisu mogli doi do spomenutog spomenika, osoblje Zemaljskog muzeja u Sarajevu nije imalo nikakvih
informacija (dana 15.04.2016.)
142
Gabrievi, 1953, 141.

27
Leoni / pater I(nvicti) O(mnipotentis) R(egis) s(acerdos)

Lavu, Otac, Nepobjedivom Svemonom Kralju, sveenik.

Spomenik je izraen od bijelog vapnenakog materijala. Takoer je pronaen, zajedno sa

prethodno navedenim spomenikom, uzidan u kuu.143 Ne primjeuju se ukrasi na njemu.
Natpis je izraen u dva reda. U drugome redu stoji monogram.144 uva se u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu145

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder/$ILJug-01_00216a_2.jpg, dana 10.04.2016., 23:09.

4) Crkvina-Golubi, Biha

CIL III, 10034 = CIL III, 10034 add. p. 2328, 172 = CIMRM II, 1911 = AHB p 405

E HD052640 = EDCS-30400590

Literaura: Imamovi, 1977, 450.

Dimenzije: Visina: 69 cm; irina: 94,5 cm; Debljina: 18 cm

Datacija: 171-300 god.n.e.

Aure / lius // Ma / ximus / Pant Tie / (nus)

Aurelije Maximus Pantadienus

praenomen nomen cognomen Informacije

/ Aurelius Maximus osoba mukog roda
Pantadienus +

143
Radimsky, 1893, 57
144
ILJug I 216 = CIMRM II 1913 = CIL III, 13276b = CIL III, 13276b add. p. 2328, 172, pogledati odgovarajuu
analizu u katalogu: Epigrafski spomenici posveeni Mitri, br.2.
145
autori nisu mogli doi do navedenog spomenika, osoblje ne posjeduje informacije o njegovom mjestu
boravka (dana 15.04.2016.)

28
Spomenik je pronaen 1883. godine.146 Izraen je u obliku reljefne ploe. Na njemu je
predstavljen ''Mitra taurokton''.147148 Mitra se nalazi ispod svoda i licem je okrenu prema
gledatelju. Nosi frigijsku kapu, obuen je u kratki hiton sa rukavima i platem koji lepra na
vjetru iza njega, kao i posjeduje izme na nogama. Prikazan je na leima bika, sa
presavijenim lijevim koljenom. Uzima ga lijevom rukom za gubicu, a desnom mu zabija no
u vrat. U donjem dijelu se nalazi zmija, a sa desne strane pas koji loe krv. Primjeuju se i
ostaci korpiona. Tu se jo nalazi gavran na svodu. Lijevo od ovog prikaza stoji Kautes, sa
podignutom zubljom149 a desno je takoer Kautopates sa zubljom ali obrnutom. Na vrhu je
Helijevo150 poprsje, koji takoer dri zublju. U desnom uglu nalaze se ostaci Selenina151
poprsja.

preuzeto sa http://www.ubi-erat-lupa.org/img/monuments/8830-1.jpg, dana

11.04.2016., 10:49.

5) Jajce

ILJug III, 1619 = CIMRM II, 1904 = AHB p 314 = AE 1983, 741

E HD033920 = EDCS-10100600

146
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD052640, dana 11.04.2016., 11:00.
147
Imamovi, 1977, 450.
148
scena ubijanja odnosno klanja bika.
149
baklja.
150
u grkoj mitolologiji, izvorno sunevo boanstvo.
151
u grkoj mitologiji, mjeseevo boanstvo.

29
Literatura: Zotovi, 1973, 27; Imamovi, 1977, 450;

Dimenzije: Visina 18 cm; irina: 11,7 cm; Debljina: 9,2 cm; Visina slova: 0,8 cm;

Datacija: 101-300 god.n.e.

Inv(icto)?

Nepobjedivom...

Tip spomenika predstavlja epigrafsku aru, za koju kako se pretpostavlja, izraena je u ast
kulta boga Mitre. Primjeuje se profilacija obje strane prema natpisnom polju.152 U gornjem
dijelu, odnosno gornjoj plohi nalazi se kruno udubljenje.153 Spomenik se danas uva u
franjevakom samostanu u Jajcu (in situ).154

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$ILJug-03_01619.jpg, dana 11.04.2016.,

12:45.

152
Zotovi, 1973, 27.
153
Imamovi, 1977, 450
154
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/182514, dana 11.04.2016., 12:03.

30
 6) Staro Selo, Glamo

ILJug III, 1635 = CIMRM II, 1914 = AHB p 536

E HD033936 = EDCS-10100615

Literatura: Imamovi, 1977, 452;

Dimenzije: Visina: 38 cm; irina: 28 cm; Debljina: 13,5 cm; Visina slova: 3,2-2,5 cm;

Datacija: 1-300 god.n.e.

Invicto / aras Sisim/brius d(ecurionum) d(ecreto) / l(ibens) p(osuit)155

Invicto / aras Sisim/brius d(onum) d(edit) / l(ibens) p(osuit)156

Nepobjedivom, Sisimbrije, poklon posveuje, zaslueno postavio.

Praenomen nomen Cognomen Informacije

/ / Sisimbrius Osoba mukog roda

Spomenik je pronaen 1930. godine u Starom Selu pokraj Glamoa. Smatra se da se i danas
nalazi na mjestu pronalaska tj. in situ. 157 Po obliku mu se pretpostavlja funkcija rtvenika,
izraen je od kamena laporca, sa jasno izdvojenim bazom i krovom, te natpisnim poljem. Na
rubovima, spomenik je malo odbijen odnosno bolje reeno oteen.158 Natpis se sastoji od
etiri reda, veoma itak. Slova su duboko i jasno urezana, velika i pravilna.

155
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD033936, dana 13.04.2016., 22:00.
156
preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/epi_ergebnis.php, dana 13.04.2016., 22:35.
157
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/182530, dana 13.04.2016., 22:47.
158
Imamovi, 1977, 452

31
 preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$ILJug-03_01635.jpg, dana 14.04.2016.,
23:00.

7) Staro Selo, Glamo

ILJug II, 1634 = CIMRM II, 1915 = AHB p 485 = AHB p 537

E HD033935 = EDCS-10100615

Literatura: Imamovi, 1977, 452;

Dimenzije: Visina: 47 cm; irina: 47 cm; Debljina: 41 cm;

Datacija:151-300 god.n.e.

D(eo) i(nvicto) [S(oli)] M(ithrae) / PAO[...) / CVI[-]I(...) / POKV(...) / 5ATTIR(...)

Bogu Nepobjedivom Svijetlome Mitri....

Spomenik je pronaen 1930. godine u Starom Selu pokraj Glamoa, na teritoriji

pretpostavljanog municipijuma Salvium. Naalost, ovaj spomenik danas je izgubljen.159 Na
osnovu sauvanih informacija, saznaje se da predstavlja fragment veeg rtvenika od kamena

159
ppreuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/182529, dana 15.04.2016, 16:00.

32
laporca. Na gornjem dijelu spomenika izraen je profilirani gesims.160 Ouvani dio natpisa
sastaojao se od pet redova i to poetnih slova. Spomenik je bio veoma oteen sa desne
strane.161

8) Potoci kod Mostara / Konjic

CIMRM II, 1892 = AEHercegovine 28 = ILJug I, 112 = AE 1906, 184

E HD022124 = EDCS-30200394

Literatura: Gabrievi, 1953, 141-144; Zotovi, 1973, 43; Imamovi, 1977, 452;

Dimenzije: Visina: 82,5 cm; irina: 78 cm; Debljina: 16,3 cm;

Datacija:

Deo S//oli Invicto // Met(h)ri // Aur(elius) Maximinus /5 Flavi(us) Marcellinus / Flavi(us)

Marcellus // Rumanus(!) / Marcianus [...] IV / [...p?]in[us?] II ficus X

Bogu, Svijetlome, Nepobjedivom, Mitri, Aurelije Maksiminus, Flavije Marcelinus, Flavije

Marcel, Ruman (ili Rimljanin), Marcijan ... etiri....

praenomen Nomen cognomen Informacije

/ Aurelius Maximinus osoba mukog roda,

osoba orijentalnog
porijekla
/ Flavius Marcellinus osoba mukog roda,
osoba orijentalnog
porijekla
/ Flavius Marcellus osoba mukog roda,
osoba orijentalnog
porijekla
/ / Rumanus (Romanus) osoba mukog roda,
osoba orijentalnog
porijekla
/ / Marcianus osoba mukog roda,
osoba orijentalnog
porijekla

Spomenik je pronaen 1902. godine162 i danas se uva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.163

Izraen je u vidu ploe od vapnenca, sa votivnom namjerom.164 Prednji dio ploe, radi lakeg

160
sims
161
Imamovi, 1977, 452
162
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD022124, dana 15.04.2016., 21:45.

33
obrade, moe se podijeliti u tri polja. 165 Srednje polje je pri vrhu ukraeno trbuastom vazom,
iz koje viri snop biljica. Na vrhu ploe, preko sva tri polja, protee se natpis u jednom redu,
dok je ostatak teksta usjeen u tri reda.166

Onomastika analiza pokazuje da su osobe predstavljene na spomeniku orijentalnog porijekla

i da je genicilno ime Flavius pripada dinastiji drugih Flavijevaca, osnovane od strane
Konstantina Klor i Konstantina Velikog.167

Dedikanti ovog spomena zacijelo pripadaju vioj klasi drutva, i najvjerovatnije su provele
krae vrijeme boravka u dolini Neretve. Mogue je, da je nakon njihovog odlaska dolo do
urezivanja grafita (Rumanus i Marsian su uraeni grafitom). Ovo nije uraeno u svrhu
unitenja spomenika, ve iz votivnih razloga.168

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$AEHercegovine_00028.jpg, dana

15.04.2016., 22:00.

163
do narednih fotografija i podataka o spomeniku dolo se ljubaznu doc.dr. Adnana Busuladia, jednog od
uposlenika Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
164
Zotovi, 1973, 43.
165
Imamovi, 1977, 452
166
Imamovi, 1977, 452.
167
ai, 2014, 274.
168
Ibid.

34
 fotografiju nainila Emina Smaji, studentica arheologije pri Filozofskom fakultetu u
Sarajevu, prilikom posjete Zemaljskom muzeju dana 15. 04. 2016, u 12 h. (prikaz detalja
natpisa)

9) Konjic

CIL III, 14617 = CIMRM II, 1896 = AEHercegovine 9

E HD052641 = EDCS-53500001

Literatura: Zotovi, 1973, 29-31; Imamovi, 1977, 454; ai, 2014, 266;

Dimenzije: Visina: 59 cm; irina: 82,5 cm; Debljina: 10 cm;

Datacija: 301-350 god.n.e.

Deo Soli Inv[ict]o Met(h)e[rae]

Bogu Svijetlome Nepobjedivom Mitri

Spomenik je izraen u obliku reljefne ploe. Koriteni materijal je vapnenac. U zapisima stoji
da je pronaen prije 1900. godine169 te se danas uva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu170, u
okviru stalne postavke.171

169
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD052641, dana 12.04.2016., 10:30.
170
do narednih fotografija i podataka dolo se ljubaznou doc. dr. Adnana Busuladia, jednog od uposlenika
Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

35
Prikaz se javlja na prednjoj i stranoj strani.172 Na prednjoj, uoava se prizor Mitre tauroktona
u peini, kako ubija svetog bika. Primjeuju se jo i prikazi korpiona, zmije i psa. Sa lijeve
Mitrine strane stoji Kautopates sa sputenom zubljom a na desnoj Kautes sa takoer zubljom,
samo ovaj put visokom uzdignutom.173 U okviru luka iznad ovoga prizora, stoji natpis uraen
u jednom redu, a iznad luka u desnom uglu se uoava poprsje Lune. Iznad Mitrine glave
nalazi se gavran.

Spomenik je jako oteen te se ostali detalji tek daju naslutiti na osnovu ve poznatih
analogija. Glavni prizor popraen je prikazom mladia na desnoj strani, obuenog u
orijentalnu nonju, sa ovnom na leima. Ovaj motiv se susree i na suprotnoj strani. Iznad ove
prvobitne scene, razaznaje se scena u kojoj mladi stoji ispred rtvenika odnosno oltara na
kojem gori vatra, to predstavlja prinoenje rtve. Postoji jo jedna, etvrta manja slika na
lijevoj bonoj strani, meutim usljed oteenja moe se jednio zakljuiti da je osoba bila u
kretnji na desnu stranu.174

Stranja strana sadri scenu koja se odvija u zatvorenom prostoru. Postavljeni su stubovi sa
strane, to nose luk to se nadvija iznad prizora. Na sredini prostorije, nalazi se klina 175 za
kojom su dvije muke osobe. Klina je presvuena ovijim runom. Muke osobe na sebi nose
hitone, podupiru sebe lijevom rukom na jastuke dok desnom uzdiu. Ispred njih se nalazi stol
sa tri noge, pored kojeg stoji ivorinja nalik na lava ili vepra.

Takoer, prema stolu se kreu po dvije osbe. Osobe blie onima leu u ruci nose posude:
jedna riton a druga veu zdjelu. Ostali imaju frigijsku kapu odnosno su gologlavi.176 Dolazi se
do zakljuka da ova scena prikazuje poetak praznika koji se tovao u ast kulta boga
Mitre.177

Spomenik nije bio fiksiran na zid, ve je bio postavljen tako da je dozvoljavao posjetiocima i
sljedbenicima kulta pogled sa obje strane sadraja reljefa.178 Uz spomenik u mitreju je
pronaena votivna ara i oko 90 kovanica.179

Takoer, pored uobiajenih atributa koji prate Mitrin pomen (Deo, Soli, Invicto), potrebno je
primijetiti da je u ovom sluaju ime boga Mitre napisano u obliku Metheri. Zbog istog oblika
pronaenog u oblinjem Potoku kod Mostara, zakljuuje se da se ovdje radi o specifinom
lingvistikom izrazu, koritenom za Mitrino ime, karakteristinom za manje geografske
regije, u ovom sluaju, dolinu rijeke Neretve.180

171
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/184318, dana 12.04.2016.,10:25.
172
ai, 2014, 266.
173
Imamovi, 1977, 454.
174
Ibid.
175
namjetaj.
176
Zotovi, 1973, 30.
177
Imamovi, 1977, 454.
178
ai, 2014, 266-267.
179
ai, 2014, 269.
180
ai, 2014, 268.

36
Spomenik se moe smjestiti u periodu poslije vladavine rimskog cara Galijena (260-268),
kako to Gabrievi zakljuuje, zbog upotrebe atributa Deus koje se najvie na podruju
dananjeg Balkana pojavljuje u tom dobu.181182 Imamovi ga smjeta u IV. stoljee nove
ere.183

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$AEHercegovine_00009.jpg, dana

12.04.2016., 10:35.

181
Ibid.
182
Gabrievi, 1952, 19-25.
183
Imamovi, 1977, 454,

37
fotografiju nainio Franjo Leovac, student arheologije pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
prilikom posjete Zemaljskom muzeju Sarajevu, dana 15.04. 2016., u 12 i 30 h (napomena:
fotografija predstavlja stranju stranu spomenika tj. scenu gozbe)

fotografiju nainila Emina Smaji, student arheologije pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
prilikom posjete Zemaljskom muzeju u Sarajevu, dana 15.03.2016., 12 i 25 h( napomena:
fotografija predstavlja detalj natpisa)

38
 10) Konjic

CIL III, 14222 = CIMRM 1898

E HD052642

Literatura: Zotovi, 1973, 20; Imamovi, 1977, 456;

Dimenzije: Visina: 76 cm; irina: 38,5 cm; Debljina: 29 cm; Visina slova: 5-6 cm;

Datacija: 201-300 god.ne.

S(oli) I(nvicto) M(ithrae) / V(e)turi(ius) / Lucius / v(otum) s(olvit)

Svijetlome Nepobjedivom Mitri, Venturius Lucius, zavjet ispunio.

praenomen nomen cognomen Informacije

Lucius Venturius+ / osoba mukog roda,

dedikant,
navjerovatnije iz
vojnog kruga, osoba
orijentalnog porijekla

Spomenik je pronaen 1897. godine.184 Natpis je urezan na spomeniku, koji se klasificira kao
ara od vapnenca.185 Na prednoj strani se jasno razaznaju elementi temelja i lankovitog
vijenca, oteenog na uglovima. Pri vrhu okvira primjeuju se ostaci reljefa i ornamenata
izraenih u obliku akroterija. Desna bona strana jednostavno je otesana. Na prednoj plohi
nalazi se itak natpisa, izraen u etiri reda.186

Dedikant je najvjerovatnije bio vojnik ( u vojnim krugovima se tovao kult Mitre), koji je
vrio slubu u dolini rijeke Neretve. Izoliran sluaj pronalaska ove ara govori ili kako ovaj tip
votivnog spomenika nije zaivio u u lokalnoj praksi ili je uniten u povijesnim razdobljima
koja su slijedila, kao graevinski materijal.187

184
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD052642, dana 12.04.2016., 11:00.
185
preuzeto sa http://www.trismegistos.org/text/184319, dana 12.04.2016., 10:50.
186
Imamovi, 1977, 456.
187
ai, 2014, 270.

39
 preuzeto iz ai, 2011, 113

11) Vratnica kod Lisiia, Konjic

CIL III, 13859 = ILJug III, 1748 = CIMRM II, 1894 = AEHercegovine 11

E HD052643 = EDCS-31900234

Literatura: Imamovi, 1977, 456;

Dimenzije: Visina: 44 cm;irina: 55cm;

Datacija: 201-300 god.n.e.

L(ucius) Antonius Menander Aphro / disieys (I)nvicto / Aug(usto) v(otum) f(ecit)

Lucije Antonije Menander Afrodizijas, Nepobjedivom, Uzvienom, zavjet ispunio.

40
 praenomen Nomen cognomen supernomen Informacije

L(ucius) Antonius Menander Aphrodisieys osoba mukog

(Aphrodisius) roda, dedikant,
osoba
orijentalnog
porijekla

Spomenik je uraen u vidu reljefne ploe Mitre tauroktona. Trenutno se nalazi u Podhumu,
kod Konjica.188 Raen je od vapnenca. U reljefu je prikazana scena koja se odvija kada Mitra
ubija svetog bika.

Bik je oboren na zemlju, dri ga lijevom rukom, a desnom mu zabija no. Mitra je obuen u
kratki hiton, sa ogrtaem na leima. Na glavi mu se primjeuje firgijska kapa i okrenut je
frontalno prema gledatelju. Lijevo od njega nalazi se Kautes sa sputenom zubljom a desno od
njega Kauropates sa uzdignutom. Kautes i Kauropates su obueni u potpasani hiton, sa
prebaenim ogrtaima na ramenima i frigijskim kapama. Pri vrhu spomenika, u uglovima su
izraena poprsja Sola i Lune. Ostali elementi karakteristini za ovakve prikaze a koji su
susreu i ovdje su: korpion, zmija i pas to loe krv.189 Ova scena smjetena je ispod luka,
koji bi trebao pomoi dojmu efekta peine gdje se prizor i odvija. Natpis se nalazi ispod
prikaza, uraen je u tri reda.190

Na osnovu poznatog cognomena i supernomena, zakljuuje se da je dedikant orijentalnog

porijekla, najvjerovatnije iz mjesta lociranog u Maloj Aziji.191

188
preuzeto sa http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/edh/inschrift/HD052643, dana 12.04.2016.,11:00.
189
Zotovi, 1973, 20.
190
Imamovi, 1977, 456.
191
ai, 2014, 271.

41
 preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$AEHercegovine_00011.jpg, dana
12.04.2016., 12:00.

12) Skelani, Srebrenica

CIL III, 14219,8 = ILJug III, 1533 = CIMRM II, 1900 = AHB p 241

E HD052644 = EDCS-32201019

Literatura: Zotovi, 1973, 66; Imamovi, 1977, 458;

Dimenzije: Visina: 61,5 cm; irina: 14 cm; Debljina: 22,5 cm

Datacija: 151-300 god.n.e.

Tran[situ] / dei M[ithr(ae)] / Host[ilius] / [....]oni[....]

Prijelaz boga Mitre, Hostilius....

42
 praenomen nomen cognomen Informacije

/ Hostilius+ [....]oni[....] osoba mukog roda

Vei ulomak, odnosno lijeva polovica jedne are. Pronaena je u Skelanima, pokraj Srebrenice
u blizini bazilike. Desna strana spomenika je ravno otesana, dok je druga izdubljena. Po
izgledu spomenika moe se zakljuiti da je spomenik bio lijepo obraen. Pri vrhu naziru se
plastini ukrasi. Natpisno polje izgleda trono, a tekst je uraen u etiri reda.192

Zotovi navodi kako je ova ara koritena u sekundarnoj upotrebi, kao leite za glavu
grede.193 Takoer, govori o ukrasu u donjem dijelu natpisnog polja, dijelu vidljivog
polumjeseca.194

preuzeto sa http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$CIL_03_14219_08.jpg, dana 13.04.1016,

17:00.

13) Rogatica

ILJug II, 624 = AHB p 125 = AE 1976, 533 = AE 2009, +1028

E HD012315 = EDCS-09300472
192
Imamovi, 1977, 458
193
Zotovi, 1973, 66.
194
IbId.

43
Literatura: Imamovi, 1977, 458;

Dimenzije: Visina: 99 cm; irina: 59 cm; Debljina: 29 cm; Veliina slova: 5 cm;

Datacija: 171-300 god.n.e.

Invicto Mit(h)r(ae) / P(ublius) Ael(ius) Clemens / Iunior / IIvir et q(uin)q(uennalis) /5 [....]ti

vet(eranus) / v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)

Nepobjedivom Mitri, Publije Elije Klemens Junior, duumvir i kvinkenalis, ...veteran, zavjer
ispunio rado zaslueno.

praenomen nomen cognomen Informacije

P(ublius) Ael(ius) Clemens Iunior duumvir, i

kvinkenalis, vojni
slubenik

Spomenik je izraen u obliku votivne are. Posveen je Mitri. Uoavaju se elementi odnosno
dijelovi: baza, natpisno polje i krov. Na frontalnoj strani primjeuje se spiralna rozeta uraena
u vidu plastinog ukrasa kao i urezani ornament u vidu brljanovog lista sa strana. Natpis se
sastoji od est redova.

44
 preuzeto sa
http://db.edcs.eu/epigr/bilder.php?bild=$AE_1976_00533.jpg;$AE_1976_00533_1.jpg&nr=1,
dana 13.04.2016., 17:15.

45
 7.1.Osnovna literatura

1. ARHEOLOKI LEKSIKON BIH, TOM (I III), 1988: Arheoloki leksikon Bosne i

Hercegovine, Tom I III: Mape 1 4; Sarajevo: Zemaljski muzej

2. BOJANOVSKI 1970. : Ivo Bojanovski, Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa

Duvanjskog polja, GZM N. S. Arheologija, XXV, 5 18, Sarajevo.

3. BOJANOVSKI 1988.: Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba, ANU BiH,
Djela, LXVI, CBI, 6 Sarajevo

4. GABRIEVI 1952.: Branimir Gabrievi, Liturgijsko znaenje prikaza na reversu

Mitrine kultne slike, GZM, Vol. VII, 19-25, Sarajevo.

5. GABRIEVI 1952.: Branimir Gabrievi, O nekim mitraistikim Sarajevskog muzeja

natpisima, GZM, Vol. VIII, , 141-144, Sarajevo

6. IMAMOVI 1977.: Enver Imamovi, Antiki kultni i votivni spomenici na podruju Bosne
i Hercegovine, Sarajevo

7. MESIHOVI 2011.: Salmedin Mesihovi, Antiqvi homines Bosnae, Sarajevo.

8. MILETI 2007. : arko Mileti, Mithras Sol, Archaeologia Adriatica 1, 129 - 143, Zadar.

9. PAKVALIN 1963. : Veljko Pakvalin, Kultovi u antiko doba na podruju Bosne i

Hercegovine, GZM, N.S. Arheologija, sv.XVIII, 127 153, Sarajevo.

10. PATSCH 1897.: Karl Patsch, Mithraeum u Konjicu, Glasnik Zemaljskog muzeja, godina
IX, br. 4, , 629-645, Sarajevo.

11. PATSCH 1897.: Karl Patsch, Arheoloko epigrafska istraivanja povijesti rimske
provincije Dalmacije, GZM XIX, sv. 4, 431 - 470, Sarajevo.

12. AI 2011. : Amra ai, Antiki epigrafski spomenici istone Hercegovine, Sarajevo
(rukopis magistraskog rada).

13. AI 2014.: Amra ai, Mithraism in the teritory of today's Herzegovina, Radovi
Filozofskog fakulteta u Sarajevu, knjiga XVII/3 263. 276, Sarajevo.

14. KEGRO 1997. : Ante kegro, Inscriptiones latinae et graecae Bosniae et Hercegovinae,
Op. Arch. 21, 85 116, Zagreb.

15. TRUHELKA 1892. : iro Truhelka, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine,
GZM, god. IV, sv. 4. 340 365, Sarajevo.

16. ZOTOVI 1973.: Ljubica Zotovi, Mitreizam na tlu Jugoslavije, Beograd

46
 7.2.Dodatna graa:

1. TRUHELKA 1892. : iro Truhelka, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine,

GZM, 340-365. Sarajevo.
2. RADIMSKY 1893. : Vaclav Radimsky, Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bia,
GZM, 37-92, Sarajevo.
3. PATSCH 1895. : Karlo Patsch, Knjievnost, GZM, 453-456, Sarajevo.
4. PATSCH 1897. : Karlo Patsch, Mitraeum u Konjicu, GZM, 629-656, Sarajevo.
5. PATSCH 1902. : Karlo Patsch, Rimska mjesta u konjikom kotoru, GZM, 303-333,
Sarajevo;
6. PATSCH 1904. : Karlo Patsch, Arheoloko-epigrafska istraivanja o povijesti rimske
pokrajine Dalmacije, GZM, 33-60, Sarajevo.
7. PATSCH 1907. : Karlo Patsch, Arheoloko-epigrafska istraivanja povijesti rimske
provincije Dalmacije, GZM, 431-467, Sarajevo.
8. PATSCH 1933. : Dimitrije Sergejevski, Novi nalazi na Glamokom polju, GZM, 7-15,
Sarajevo.
8. SERGEJEVSKI 1937. : Dimitrije Sergejevski, Das Mitherum von Jajce, GZM, 11-18.
Sarajevo
9. SERGEJEVSKI 1939. : Dimitrije Sergejevski, Arheoloki nalazi kod Bihaa i Bosanskog
Novog, GZM, 7-14. Sarajevo.
10. BOJANOVSKI 1970. : Ivo Bojanovski, Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa
Duvanjskog polja, GZM, 5-13. Sarajevo.

ira literatura
BAILEY 1907. : Cyril Bailey, The Religion of Ancient Rome, London.

BEARD, NORTH, PRICE 1988. : Religions of Rome, Vol.I., Cambridge.

47
 7.3. Internetski izvori

- http://edh-www.adw.uni-heidelberg.de/inschrift/suche

- http://www.manfredclauss.de/gb/index.html

- https://en.wikipedia.org/wiki/Mars_(mythology)

- https://en.wikipedia.org/wiki/Tauroctony

- https://en.wikipedia.org/wiki/Mithraism

48