Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Odsjek za historiju

Mediji kao sredstvo manipulacije

Mentor: Student:

Prof. dr. Almedina engi Franjo Leovac, BA arheologije

Sarajevo, svibanj 2017.

1
SADRAJ......................................................................................................................................................2

1.Uvod...4

2. ta je medij, ta je manipulacija..............................................................................................................5

2.1. Medij....................................................................................................................................................5

2.2. Manipulacija.........................................................................................................................................6

3. Mediji kao manipulatori...9

4. Zakljuak.....9

5. Literatura...............................................................................................................10

2
1. Uvod
Suvremeni teoretiari medija ukazuju na problem da tisak, radio, TV program, internet nude sve
vie zabavnog negoli informativnog, obrazovnog ili znanstvenog sadraja. Situacija se pogorava
jer mediji sve vie manipuliraju potrebama svih populacijskih segmenata drutva, a poglavito
mladih. Pored informativno-obrazovnog sadraja, zabavni sadraj esto je na granici
senzacionalizma, ili upravo u funkciji indoktrinacije i/ili manipulacije.

Na poetku knjige Ribari ljudskih dua autor uro unji iznosi sedam injenica vanih u
medijskom odgoju.

Dijete pamti i ono to ne razumijei nesvjesno ponavlja ono to ne razumije,ono ui i kad nije
svjesno da ui, njegovo ponaanje kontroliraju i nesvjesni imbenici,ono usvaja poruke prije
nego to je kadro da ih iskustveno provjeri, dijete nema svijesti o nesvjesnome, nesvjesno
usvojeni sadraji izbijaju u odreenim stanjima (sna) u prvi plan.1

Uloga medijske pedagogije je u dekodiranju poruka: jer, glavna uloga medija je da alje poruke.
Martini je elaborirao est funkcija masovnih medija:

1. informacijske, (tvorba i skupljanje obavijesti),

2. selekcijska (izbor i objanjenje primljenih informacija),
3. eksplikacijska (koritenje sadraja za stvaranjekoherentnih predodaba),
4. pedagoka (prenoenje znanja i kulturnih vrijednosti)
5. zabava (odmor,oputanje,razonoda)
6. i estetsku (stvaranje specifinih medijskihestetskih oblika).

Izostala je manipulativna uloga. Medijska komercijalizacija dokolice vodi ka pogubnim

odgojnim posljedicama, posebno kod mlade generacije. Dokoliarenje postaje sve popularniji
trend oputanja mlade generacije. To se podudara sa istraivanjima dr. Vlaste Iliin koje
je provela na uzorku od 1000 tinejdera2 a ono pokazuje da je dokolica djece dominantno
impregnirana sadrajima masovne kulture, jer djeca su najvie pokraj malih ekrana u slobodnom
vremenu. Elektroniki mediji (s odreenim sadrajima i/ili emisijama)

1
unji,2004.,19
2
Iliin i sur., 2001
3
poprimaju najsofisticiraniji oblik manipuliranja nad mladima i vode (ne)izravno u ovisnost o
razliitim (s)tvarima, jer afirmiraju osloboenje od rada u dokoliarenju i nestajanju svakog vida
(samo) odgovornosti. Mladi s lakoom prihvaaju nove tehnologije i navedene promjene.
Uostalom, brojne emisije, izumi u svijetu internetskog komuniciranja, pokazujudaleko izraeniju
prisutnost mladih u kreiranju novih medija u ivotu u i s virtual reality 3

Djeca koja na televiziji ne vide sve ono to je odraslima doputeno ili koja ne surfaju
po stranicama po kojima surfaju drugi, osjeaju se uskraenima ..da e biti percipirani kao manje
vrijedni 4

Odatle njihova snana (potencijalno) odgojna i manipulativna mo. Mediji sve

vie socijalizacijski istiskuju kolu, obitelj itd., i jako utjeu na cjelokupno formiranje vrijednosti
i stilova ponaanja mlade generacija.5 Raskrinkati cilj manipulatora znai otkriti raspirivae
kontrole misli vlasnike medija, ulogu reklamiranja i medijske propagande ili vrijednosti
kojeoni propagiraju.

Manipulacija se moe odrediti kao kontroliran postupak pomou kojih manipulator, koristei
simbolika sredstva, u za njega pogodnim psihosocijalnim okolnostima, odailje u masu,
preko sredstava komunikacije odreene poruke s namjerom da utjee na uvjerenja, stavove i
ponaanje velikog broja ljudi, tako da se oni u stvarima u kojima ne postoji opa suglasnost, a za
koje su ivotno zainteresirani usmjerili prema uvjeravanju, stavovima i vrijednostima
manipulatora, a da toga nisu ni svjesni.6 Da bi to uspjenije kontrolirali mladu populaciju, nuno
je kontrolirati njihove misli, jer misli su te koje mogu dovesti do djela i zato ih je potrebno
drati zauzdane.

3
Thomas,1999,2006
4
Bauer,2007,104
5
Milia,2006,26
6
unji,1990,29
4
2. ta je medij,ta je manipulacija
2.1. Medij

Medij je sredstvo, kako mu i naziv kae. Sam medij nije poruka. Od atmosfere (ozraja) kao
medija irenja zvuka do arlatana kao medija u spiritistikim seansama, taj se pojam moe
povezati s informacijom odnosno dezinformacijom, moe obiljeiti ono ime se informacija
prenosi ali medij sam po sebi nije informacija.

Novinskoj informaciji kao mediji slue sredstva masovnog komuniciranja, pa moemo rei da je
u tom sluaju medij tehniki nain prezentiranja informacije (dakle: njezina objavljivanja i
distribuiranja).

Slinu definiciju u Osnovama znanosti o novinarstvu daje i Marko Sapunar (1994: 43), za koga
je medijmaterijalni supstrat pomou kojeg se informacije posreduju u
komunikacijskom procesu.

Izvan novinarske struke postoje i drukije definicije medija u masovnomkomuniciranju (to se,
po uzoru na engleski, ali ne ba u duhu hrvatskoga, zna saeti u pojam masovnih medija, premda
masovni nisu oni nego publika). U tim definicijama nerijetko se pojam medija prenosi, kao pars
pro toto, i na njihov sadraj. Tu terminoloku labavost, u kojoj je ivopisnou
nadomjetena jednoznana preciznost, unijeli su neki sociolozi, ali su je prigrlili i rairili sami
novinari pa je iz sredstava masovnog informiranja, prenoenih sredstvima masovnog
komuniciranja, prela u masovnu uporabu. Za Opu enciklopediju su (1979) masovni mediji
skupni naziv za komunikacijska sredstva i ustanove koje djeluju na veliki broj itatelja,
sluatelja, gledatelja (tisak, radio, televizija) (5:359).

5
2.2. Manipulacija

Manipulacija u suvremenome razdoblju pojmovno evoluira, pa u ekonomiji manipulacija

(potroaima) poprima oblik reklame, odnosno ekonomske propagande, u politici manipulacija
(biraima), kao i na ekonomskom podruju, poprima oblik propaganda. Manipulacija u
obrazovanju preuzima oblik indoktrinacije, dok u iskoritavanju slobodnog vremena ima oblik
industrije zabave. U religioznom ivotu manipulacija je uobliena u propovijedima.

Dok ne znamo to se pod pojmom manipulacije skriva, nismo u mogunosti odrediti sam pojam.
Stoga je potrebno navesti bitne elemente pojma manipulacija te za njih predloiti teorijski jasnu i
empirijski upotrebljivu definiciju pojma.

Osnovni elementi pojma manipulacija su:

1. manipulator (izvor poruke, emiter, poiljatelj poruke)- poruke koje se alju u javnost
(sadraj, vrijeme, oblik)
2. javnost ili masa kojom se manipulira ( primatelj poruke)
3. psihosocijalni uvjeti u kojima se poruka priopava- tehnika sredstva preko kojih se
poruka prenosi
4. javni problem na koji se poruka odnosi- zainteresiranost publike (motivacija)- posljedice
koje poruka izaziva

Manipulacija se, dakle, moe objasniti kao smiljen, sustavan i kontroliran postupak ili skup
postupaka pomou kojih manipulator, koristei se simbolikim sredstvima, u za njega pogodnim
psihosocijalnim uvjetima, odailje u javnost (masu) preko sredstava komunikacije (masovni
kanali komunikacije) odreene poruke s namjerom da utjee na uvjerenja, stajalita i ponaanje
ljudi. Tako bi se oni u stvarima o kojima ne postoji opi konsenzus, a za koje su zainteresirani,
usmjerili prema uvjerenju, stajalitima i vrijednostima manipulatora, a da toga nisu svjesni.

Danas pobjeuje onaj koji potie (radikalne) emocije i slike a ujedno ih i kontrolira i upravo u
pretpostavljanju emocija zdravom razumu. Ovdje moemo traiti problem dananje ljudske i
drutvene patologije. U medijskog konzumenta se izazivaju osjeaji koji e ga potaknuti da se
osobno identificira sa priama koje ita, gleda i slua, a u prilog tome govori Lipman:

6
Vijesti koje ovjeku ne pruaju tu mogunost da se uvede u dramu koje one opisuju ne mogu
raunati s time da e privui mnogo publike. Publika u vijestima mora sudjelovati kao to
sudjeluje u drami osobnom identifikacijom. Mo stvaranja mijenja poiva u kombinaciji ovih
dvaju elemenata7

Radi toga se dobra vijest teko probija na trite, a ako se i probije pridodaje joj se malen i skoro
nikakav znaaj.

3. Mediji kao manipulatori

Mladi u naelu vjeruju medijima koji se obraaju upravo njima.

Ubacivanje zabavnih,ali i manipulativnih sadraja u medijima ima dvojak uinak: s jedne se

strane pridobiva mlaa publika, a s druge se strane i odrasli oputaju, odnosno sve manje trae i
nalaze kritinije tekstove. Poznata je uzreica loih urednika, kad se suoe sa kritikom
o nedostatku pozitivni(ji)h tekstova - to ionako nitko neita,slua,gleda..., jer to trae itatelji,
sluatelji,gledatelji. Ohrabruje, meutim injenica da mladi reagiraju pozitivno kad im se
razotkrije kakvo je ishodite takvih argumenata i kako se esto iza njih kriju vjeti
manipulatori u vidu profitom opsjednutih vlasnika, podanikih urednika pa i nedovoljno
obrazovanih novinara, zapravo priuenih na slijepu egzekuciju kad to urednik zaeli....

U takvim se okolnostima i sami mediji okreu otkaenim, slobodnim i spontanim pojedincima

liberalnih svjetonazora, a na udaru su mogui kritiari skloni moralizatorskim
pretjerivanjima. Ono to je normalno postaje neprihvatljivo, jer je dobilo stigmu prosjenog ili
nepoeljnog. Mladima se izravno ili neizravno percepcija okree prema obiteljima u kojima su
cool roditelji koji nemaju radna postignua, koji su prikovani uz televizor, koji toleriraju da su
im djeca satima uz internet, televiziju, mobitel. Ukratko to su indiferentni roditelji ili roditelji
koji odgovaraju spomenutom permisivnom stilu.

Najznaajnije su indicije medijskih manipulacija: 1. Povrnost je laka oddubine sadraja;

2.krae teme lake je prenijeti nego dulje i sloenije informacije;

7
Lipman,1995,254
7
3.bizarno privlai vie pozornosti od obinog i

4. Posredstvom medija alju se poruke o potronji kao primarnoj ljudskoj potrebi.

Mediji postaju sve znaajniji initelj u socijalizaciji mladog narataja, pa je vano istraivati koje
vrijednosti oni doista promiu. S obzirom na to da se vrijednosti izraavaju kroz odreenu
paradigmu ponaanja, one su vane u analizama medijskih sadraja kojima se odailju snani
simboli i poruke. Mediji, sobzirom na vrijednosne poruke koje odailju, uveliko usmjeravaju
aktivnost mladiha osim to utjeu na zauzimanje stavova spram relevantnih drutvenih problema,
potiu na kvalitetu komunikacije. 8
navodi da mediji osim informativne,obrazovne i zabavne
funkcije imaju jo est funkcija: 1. Organizacija razmjene informacija;

2.Razumljivost informacija;

3.socijalna organizacija drutva;

4. Kulturnareprodukcija;

5. Transfer komunikacije;

6. Demokratizacija obrazovanja s naglaskom na interkulturalnosti.

Indikativno je da se u nama poznatim iz medijske pedagogije, metodologije i komunikologije

nigdje ne spominje manipulativna funkcija medija. Kod nas je 2006. prevedena knjiga engleske
lijenice K. Taylor Ispiranje mozga. Temeljna je njezina teza da se da onaj tko se prihvatio
ispiranja mozga polae monopol na istinu (2006:100). Sredinja ideja manipulatora
je ruenjesvakog oblika razumnosti u ime neposrednosti, spontanosti, ugode... Umjesto kreativne
uporabe slobodnog vremena, manipulator nudi dokoliarenje i prosjenost, a banalnost se uzdie
u rang vrline. kola, posao, obaveze shvaaju se kao kavez iz kojeg treba pobjei,kao brana
slobodi duha, kao prepreka koju treba zaobii. Odgajatelj nudi mladima model mentalne
mape u planiranju zabave pitanjima: Zato organizira zabavu? Koje e aktivnosti ukljuiti?
S drugestrane, manipulator kae: Meni prepusti sve!9

8
Hug Theo(2007
9
Hoffman,2003:198
8
4. Zakljuak

Svaka informacija slui nekom interesu. Taj interes moe biti od veeg ilimanjeg znaaja ali
svakako ima snaan utjecaj jer povezuje ljude. U ovom radu segovori o velikim interesima,
faktorima koji utjeu na cijeli svijet. Ako kaemo da mediji imaju mo onda smatramo da su oni
sustavi koji se takoer natjeu sa drugim sustavima za mo. Funkcija masovnih medija se
moe unaprijediti smanjenjem politikog i ekonomskog utjecaja, edukacijom i veim stupnjem
obrazovanja novinara, potivanjem profesionalnih i etikih standarda. Tek tad emo postati
svjesni da ni vlasnici, ni moguli, ni urednici medija ne mogu zanemariti, iz bilo kojih
komercijalnih ili politikih razloga, korisnike svojih usluga. Stoga mo mogula jeste impresivna i
velika ali jedino ukoliko im mi to dozvolimo.

Odgojno-obrazovni sustav u demokratski ureenim dravama zahtjeva vrstu kritikog miljenja.

Poticanje prema kvalitetnom kritikom promiljanju poinje u obiteljskom odgoju. Poticanje na
kritiko miljenje osigurava pojedincu da uspjenije razluuje la od istine.

Pojedinac koji kritiki misli osim samog promiljanja o stanju u vlastitoj drutvenoj zajednici,
moe i treba djelovati. Kritiki osvijeten pojedinac lake ili bolje rei jednostavnije uvia
manipulaciju koju ( sve vie i intenzivnije) provode mediji. Kritiko promiljanje
medijskih poruka dovodi do selekcioniranja i odbacivanja ispraznih i lanih poruka. Nedopustivo
je malo pedagogijskih dijela koja sadravaju kritiku refleksiju medija Ako bi se dijete/uenik
uvjebavalo u miljenju i promiljanju stvari oko sebe, takav uenik ne bi automatski prihvaao
medijske poruke (bile one propagandne, politike ili vjerske). Takav osvijeten pojedinac
ne kritizira bez argumenta, niti kritizira ideoloke neistomiljenike, on samo ne prihvaa sveopu
manipulaciju, nego je razumije i odbija. Uvjebavanje za kritino miljenje mora poeti od prvih
razreda osnovne kole, naravno uz kvalitetan nastavak u srednjoj koli. Uvoenje nekog
od programa uvjebavanja kritikog miljenja u kole zahtijevalo bi velike promjene.

9
5. Literatura

1.Inoslav Beker,Orlanda Abad,Hrvoje Appelt,Anelko Erceg,Ivica iki,RenataIvanovi,Sanja

Modri,eljko Peratvovi,Ivana PetroviHelena Puljiz,Silvijaeparovi: Istraivako
novinarstvo

2. Ivan Tanta: Oblikovanje mnijenja ili nunost manipulacije

3. Milia,Toli,Vertovek: Mediji I mladi-prevencija ovisnosti o medijskojmanipulaciji

4. Zlatko Milia,Mirela Toli,Nenad Vertovek: Mladi-odgoj za medije-prirunik (prirunik za

stjecanje medijskih kompetencija)

5. Stjepan Malovi: Mediji i drutvo

6. uro unji: Ribari ljudskih dua-ideja manipulacije i manipulacija idejama

7. Ivana Sivri: Utjecaj i uloga medija i medijskih mogula u globalizaciji

8.http://www.profitiraj.hr/marketing-i-prodaja

10