Identificirati geografske granice Hercegovine nije jednostavan zadatak.

Veina historiara
slae sa konstatacijom da ona predstavlja jednu posebnu cjelu koja se integralno nalazi u
sastavu Bosne i Hercegovine. Toga je bila svjesna i Komunistika partija BiH. Komi
sija za teritorijalnu podjelu BiH u svome izvjetaju izraenom prema primjedbama
predsjednitva ZAVNOBiH-a utvrdila je u januaru 1945. posebnost Hercegovine kao
historijske pokrajine. U izvjetaju pie: U naoj narodno-oslobodilakoj borbi
uspostavljena je Bosna i Hercegovina, pa treba uspostaviti i teritorijalnu podjelu, ukoliko ona
ima istorijskog korijena. Tu na prvom mjestu dolazi u obzir poloaj Hercegovine. Iako su
Bosna i Hercegovina srodne i bliske, ipak meu njima ima nekih malih istorijskih razlika,
koje dolaze do izraaja i u imenu nae federalne jedinice. Stoga Hercegovina treba da ostane
jedna teritorijalna cjelina, ne samo po tome da se novom teritorijalnom podjelom pojedini
njezini dijelovi ne pripoje Bosni, nego i po tome, to e i sama kao cjelina imati jedno svoje
predstavnitvo. Drugim rijeima Hercegovina kao istorijska oblast treba da zadri svoje ime i
teritorijalnu cjelokupnost te da ima svoju oblasnu narodno-oslobodilaku skuptinu, ma da
inae moe imati istu nadlenost kao i okruzi Bosne. To bi zadovoljilo narod Hercegovine,
koji je privren svojoj oblasti, i odgovaralo bi imenu nae federalne jedinice.55 Ovo je po-
tvreno i Odlukom o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine donesenoj 7. veljae 1945.1
Meutim geografski odrediti njene granice predstvalja konfuziju. Fotomonografija
Hercegovina iz 1981,jedna od uspjelijih monografija iz socijalistikoga sistema,opisuje
Hercegovinu kao regiju s povrinom od 9.835 km, sa 400 hiljada stanovnika. Na zemljopisu
na kraju knjige vidi se da je Hercegovina sastavljena od 17 opina, a da u njoj nisu Livno i
Duvno, dananji Tomislavgrad. Vjerska tampa navodi za Hercegovinu podatak da ima 9948
km, Vojna enciklopedija, Beograd, 1972, Hercegovinu je opisala kao pokrajinu jugoistona
dijela BiH, povrine 9500 km u 16 opina, turistiki vodi Hercegovine (Lj. Mihi) navodi
povrinu od 9426 km, blizu ega su i brojke demografa A. Markotia i D. Vajzovia.
Navedeni autoru u definisanju Hercegovine nisu ukljuivali opine Livno i Duvno. Meutim,
upravo je to ono to, posebno u novije vrijeme mnogi autori uzimaju kao predmet rasprave.
Jo je i Demal Bijedi, govorei o razumijevanju pojma zapadna Hercegovina tokom
pripreme materijala za mostarsko savjetovanje 196 godine, kritizirao integrisanje opina
Livno, Duvno i Prozor u ovo podruje. Prema njemu teritorijalno, politiki, a zatim sudei
prema tome kako to mase doivljavaju, ovo krajevi pripadaju Bosni U novije vrijeme
historiar Radoslav Dodig, smatra da in extenso u Hercegovinu treba ukljuiti
Tomislavgrad i Livno, kako su to inilo u studijama i planovima sedamdesetih i osamdesetih
godina prologa stoljea. Podruje od Livna do Trebinja bilo je gospodarski, razvojno i
koncepcijski ukljueno u Osnovnu privrednu komoru Mostar (OPK Mostar). I u novije doba
studija Asocijacije za ekonomski razvoj REDAH Regionalna strategija ekonomskog ra-

1 Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, Dokumenti

1945., knjiga II., Veselin Maslea, Sarajevo, 1968., 29-30.
zvoja za ekonomsku regiju Hercegovina, (2004), definira Hercegovinu kao regiju od
Livna do Trebinja, ak joj prikljuuje i Kupres. Tako koncipirana gospodarska regija ima
12276 km i, prema procjeni 31. prosinca 2002., 451.897 itelja. Ozemlje u etverokutu
Trebinje Livno it Gacko ima slian povijesni curriculum, mediteransku batinu i
kulturno-etnoloke odrednice, pa se u irem vrednovanju moe zamisliti kao zalee
hrvatskoga primorja od Splita do Dubrovnika. Uostalo, na slinom tragu su i dokumenti
AVNOJ-a iz 1945.: Livanjsko podruje je otsjeeno od zalea i jako orijentisano prema
Dalmaciji. Meutim, umjesto udaljavanja od nas, ono bi moglo da nas spaja sa Primorjem.
Poznato je, da primorski narodi imaju iri pogled na svijet i bri kulturni razvitak. Nas od
mora dijeli uski dalmatinski pojas i Livanjsko podruje zapljuskuje primorska kultura. Njoj se
moe otvoriti put i dublje u zalee, gdje preovlada kontinentalni mentalitet. Sve saobraajne
potee padaju pred mooj dilakoj borbi prednjau.. Tako zamiljena Hercegovina, krajem
2005. rastegnuta u dvama entitetima i trima upanijama, prostire se na 11419 km, to u
odnosu na BiH iznosi 22,3 posto njezine povrine, a prema varljivoj, ali zadnjoj slubenoj
statistici iz 1991., imala je pola milijuna itelja (502.237), to je inilo 11,47 posto
stanovnitva BiH. Dakle, demografski manjak Hercegovine u odnosu na Bosnu vrlo je zoran:
statistiki reeno, svaki deveti stanovnik BiH tek je Hercegovac. U vrlo ozbiljnoj i
ambicioznoj studiji (Regionalni prostorni plan junog Jadrana, UN program za razvoj i
Vlada SFRJ, Sarajevo, 1966.) za Hercegovinu navedeno je: Premda je Hercegovina, iju
znaajniju polovinu teritorija zahvaa Regionalni prostorni plan junog Jadrana, tek dio
republike Bosne i Hercegovine, ona je u cjelini, izrazito jasno odreena i izdvojena regija,
kako u geografskom i klimatskom, tako i u kulturno-historijskom smislu. Planinski
vijenci na potezu Makljen Ivan emerno, koji otro razdvajaju bosansko od
hercegovakog podruja, obiljeavaju ujedno granicu jaih prodora mediteranskih utjecaja u
kulturno-historijskom smislu. Za Hercegovinu u irem smislu mogu se kao razdjelnice jo
dodati prijevoji D. Malovan (1144m) i Koriina (1113m), te prema zapadu crtu spustiti do
granice sela Unita.

Pitanje je
Hercegovina je geografski posebno i ekonomski nerazvijeno podruje unutar SR BiH. Jedno
od podruja najjae emigracije

Stnovnitvo Hercegovine, kao sastavni dio stanovnitva BiH i Jugoslavije, izloeno je

djelovanju istih politikih, ekonomskih i kulturnih tokova. Ali zbog svojih historijskih i
aktualnih osobina njen demografski razvitak ima svojevrsne odlike i tendencije.

U teritorijalno-politikoj podjeli konstituiranoj u Bosni i Hercegovini 1963. God. (106)

opina prostor Hercegovine obuhvatao je sljedeih 16 opina: Bilea, apljina, itluk,
Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Litica, Ljubinje, Ljubuki, Mostar, Nevesinje, Posuje,
Prozor, Stolac i Trebinje. Na ovom podruju(9.459 km2 ivjelo je prema popisu 31.marta
1971 u 887 naseljenih mjesta i 83.387 domainstava, 392.499 stanovnika.2

Hercegovina je gledajui ire, geografski najvie individualizirana regionalna cjelina u BiH.

Izraziti prirodni okvir znatno je vii prema kontinentalnom sjeveru do 2.000m, a prirodna
otvor3enost prema primorju znatno je povoljnija. Visokoplaninski bedem prema Bosni ii
visokoplaninska krka zona. Njoj u ovom dijelu, kao nastavak kontinentalnog ruba Zavrja
pripadaju raanjena kriljasta zona Bitovinja, Ivan sedlo, te june padine Bjelanice,
Visoice, Treskavice, Zelengore, Volujka i Lebrnika. Na sjeverozapadu je Hercegovina
planinskim nizom Zavelim Midena planina Lip planina vrsnica Vran Ljubua-
Radua odvojena od podruja zapadnobosanskih polja. Od izdvojene nie zone Bnajana i
Nikikog polja u Crnoj Gori, Hercegovina je odvojena sisemom Orijena, te Oputnim
rudinama i Sominom. Jugozapadna granica prema Dlamaciji, koja zbog svoje sloenosti i
poslejdica, zasluuje posebnu panju, topografski je najpogodnija i najotvorenija, te
historijsko geografski najinteresantnija. Veza primorja i zalea je historijska, te prirodno i
privredno komplementarna.

Geogrfski poloaj Hercegovine je odta povoljan. Prirodna vrata na sjeveru (prijevoj Ivansedlo
i Makljen i znatno iri prirodni propust na jugu povezuje Neretva najdua i najvanija
hercegovaka rijeka. Nju na tom putu do mora prate asfaltna i eljeznika magistrala jedna
od najvanijih prometnih veza primorja i unutarnejg dijela nae zemlje. Druga vana

2 Str.30
prometna transverzala ide kroz od davnina znaajni i prohodni pejza istone Hercegovine
du nekadanjeg dubrovakog puta.3

Prostor Hercegovine je u mnogim svojim obiljejima jedinstvena cjelina u okviru BiH, ali ito
tako, pojedini dijelovi oce cjeline meusobno se dosta razlikuju po svojim historijski,
demografskim, ekonomskim i drugim osobinama.

U poslijeratnok periodu u Hercegoini, kao i u Republici i sijeloj Jugoslaviji dogodile su se

znaajne promjene u drutvenim i ekonomskom razvitku.

Hercegovina je tradicionalno emigracijsko podruje koje je stalno vie stanovnitva davala o

vani nego to ga je izvana primalo. Objnjenje ove pojave je oigledno: nedovoljna privredna
razvijensot nije doputala svim ljudima koji su se tu rodili da tu i ostanu, da nadju posla i da
zadovoljavaju potrebe na prihvatljivom nivou. Ekonomski razvoj Hercegovine u
poslijeratnom periodu nije bio dovoljno brz da nadoknadi stoljetno zaostajanje, pa je ovo bilo
jedno od podruja sa relativno najizrazitijom emigracijom u bivoj Jugoslaviji. Mada se
razvoju ovog podruja poklanjala izvjesna panja, ipak je Hercegovina u ekonomskom
pogledu zaostajala ne samo za Jugoslavijom nego i za BiH. Razvoj zaposlenosti bio je veoma
spor. Treba rei da je iz Hercegovine razjmjerno najvei broj radnika na radu u inozemstvu iz
Bosne i Hercegovine (23.142 ili 5.9 % stanovnitva u 1971, odnosno 16,7 od ukupnom
broja u BiH)4. Hercegovina je tipian primjer ove pojave, ija je manifestacija zapoljavanje u
inozemstvu u razdoblju od 1961 do 1971 doivjela kulminaciju.5

Hercegovina je zahvalujui sloenim historijsko-geografskim i drugim uvjetima, nacionalno

heteroeno podruje. To je pokazao i popis stanovnita od 31.III. 1971. Naime, meu 24
mogunosti da se nacionalno izjasni i tri mogunosti da se nacionalno ne izjasni koje su tako
date u podacima popisa, u nacionalnom satsau stanvnitva Hercegovine utvrene su 23
nacionane skupine. Pa ipak, moe se rei, s obzirom na udio pojedine nacionalne skupine, te

3 35

4 126

5 172
geografski razmjetaj, da je Hercegovina jedno od nacionalno najhomogenijih podruja u
BiH. Naime, samo tri naroda (Hrvati, Muslimani, i Srbi) ini ptretean dio (97,9) ukupnog
stanovnitva, a pretean dio svakog od njih ivi u odreenim podrujima Hercegovine.

Nacionalna pripadnost Broj stanovnika %

Crnogorci 1.931 0.5

Hrvati 191. 019 48,7

Makedonci 212 0,1

Muslimani 100.837 25,7

Slovenci 358 0,1

Srbi 92.364 23.5

Albanci 229 0.1

Bugari 7 0.0

esi 21

Talijani 6

Maari 111

Rumuni 5

Rusini 2

Slovaci 14

Turci 13

Austrjanci 7

Grci 2

Jevreji 45

Nijemci 33

Poljaci 6

Romi- cigani 195

Rusi 22
Ukrajinci 11

Vlasi -

Ostali 21

Svega 387.471 98.7

Nisu se nacionalno izjasnili po lanu 41. Ustava 755 o.2

Jugosloveni 3.958 0.9

S obzirom na udio glavnih skupina, nacionalni sastav Hercegovine bitmo se izmjanio u 1971
u odnosu na 1961 kod udjela Mudlimana i Srva, te kod udhjela skuoine nisu se naiconalno
izjasnil

Hrvati su najbrojniji narod koji ivi u Hercegovini. Po popisu iz 1971. Hrvati su inili .....udio
ve skupine stanovnitva u razdoblju 1961 1971 ostao je nepromjenjen a broj je uvean za
6.9%

Broj i udio Muslimana, kojih je po popisu iz 1971 bilo 100.983 doivio je najvee promjene.
Naime, broj ove nacionalne skupine porastao je meupopisnom intervalu 1961 -1971 za 86,6
a udio od 14,8 u 1961 na 25, 7

Broj i udio Srba, koji su po veliini trei po redu narod u Hercegovini smanjeni su u
promatranom popisnom razdoblju. U 1971 godini............11,6 manje nego 1961.

Promjene u udjelu pokedinih nacionalnih skupina u ukupnom stanovnitvu Hetrcegovine

nastale su zbog razlitog iskazivanja Muslimana u ranijim popisima stanovnitva6

U sedam opina Hercegovine(apljina, itluk Grude. Litica, Ljubuki Posuje i Prozor)

Hrvati su inili apsolutnu i relativnu veinu stanovnitva. Najvei broj(104.082 ili 54.5%
ukupnog broja u H) ivi na podruju zpadne Hercegovin- jednom od nacionalno
najhomogenijih naroda u Jugoslaviji(na Hrvate otpada 97,7%)

U dvije opine Hercegovine Jablanica i i Konjic muslimani ine apsolutnu i relativnu veinu.
Najvei dio muslimanskog stanovnitva (75.660 ili 75,1% ukupnog broja u Hercegovini ivi u
opinama sredinje (neretvanske)Hercegovine(Jablanica, Konjic, Mostar, Prozor, apljina)
zatim u opinama istone Hercegovine(22.9% od ukupnog broja) a najmanjid o u zapadnoj
Hercegovini(2%)

6 Muslimani(u smislu etnike pripadnosti razvrstani su u poslijeratnim popisima

stanovnitva razliito:u 1948 iskazani su kao posebna grupa pod nazivom
Muslimani, u 1953 kao Jugosloveni neopredjeljeni u 1961 postojala je posebna
grupa Mulimani u etnikom smislu aa u 1971 mUlsimani u smislu narodnosti.
Stanovnitvo srpske naicionalsnost-61.2% ivi u opinama istone Hercegovine(Bilea,
Gacko, Ljubinje,Nevesinje i Trebinje) broj srab u odnosu na raniji popis smanjen mje u svim
opinama, objanjenj ove pojave treba traiti, uglanvom u razikama u
izjanjavanjupripadnika drugih nacionalnih skupina pri popsiu 1z 1961

S obzirom na razmjetaj triju nacionalnih skupinau prostoru Hercegovine izdvajaju se sljedee

prostorne cjeline:1.zapadna Hercegovina, kao homogena cjelia hrvatske nacialne skupine,2
istona Heregovina, kao dobrim dijelom homogena cjelina srpske nacionalne
skupine,3.sredinja Hercegovina, kao cjelina sa heterogenim nacionalnimsastavom u kojoj
poudjelu, osimopinaapljinai Prozor, dominira muslimasnko stanovnitvo.7

Pismenost

Budui da je razina pismenostiosnovni pokazatelj razine obrazovanja, a samism tim i jedan od

znaajnih pokazatelja ope razvijenosti stanovnitva i prostora, prikazat emo neka osnovna
obijeja obrazone strukturestanovnitva Hercegovine i promjene do koihje dolo u
poslijeratnom rzdoblju.

Prema popiu stanovnitva iz 1971.godine u Hercegovini je bilo 71.517 nepismenih ili 22.9%
ulkupnog dijela stanovnitva. Starog deste ili vie godina,to je bilo relativno vie ili znatno
ie od prosjeka za osovne tertrijalno-politike jedinice Jugoslavije, osim BiH i pokrajine
Kosovo. Dakle svaki 4-5 stanovnik Hercegovine star 1o ili vie godina bio je u 1971 godini
nepismen. 1961 bilo je 90.245 ili 32,3

Jedan od najvanijihsoio-ekonoomskih obiljeja Hercegovine je rad u inozemstvu.naon

legaliziranja zapoljavanj u inozemstvu od poetka ezdesetih godina ovaj kraj je zabiljeaio
jedan od najmasovnijih valova privremenog iseljavanja iz zemlje. Sa 23.142 osobe
privremeno odsutne u inozemstvu na dan popisa 1971 ili 5.9% ukupnog stanovnitva
Hercegovina je podruje relativno najintenzivnije vanjske migracije u BiH i Jugoslaviji. Meu
18 opina Jugoslavije sastopom preko 10% stanovnitva na radu u inozemastvu 5 ih je iz
Hercegovine8

7 186-192

8 234