Prikazi i osvrti

PRIKAZI I OSVRTI
Hrvoje Klasi, Jugoslavija i svijet 1968., Ljevak, Zagreb, 2012., 476 str. Knjiga Hrvoja Klasia objavljena je sijenju 2012. u izdanju nakladnike kue Ljevak, kao rezultat viegodinjega rada autora u arhivima Jugoslavije, eke, SAD-a i Velike Britanije. Sredinja tema ove knjige je 1968. godina u Jugoslaviji dok se zadnji dio knjige bavi stavovima jugoslavenskog politikog vrha prema zbivanjima u svijetu, posebno u Europi. Knjiga se sastoji od 5 glavnih poglavlja koja su podijeljena na vie manjih cjelina. U prvom poglavlju autor se bavi problemima s kojima se Jugoslavija susrela polovinom ezdesetih godina 20. st. Privrednu reformu iz 1965. koja nije poluila oekivane rezultate ime je izazvala nezadovoljstvo naroda, autor navodi kao krucijalni problem u koji je drava zapala. U to vrijeme, bio je oit sve ozbiljniji jaz izmeu teorije i prakse jugoslavenskoga samoupravnog sustava. Naime, ono to je pisalo u dravnim zakonima i partijskim dokumentima nije se htjelo niti se moglo u potpunosti provesti na samom terenu. S obzirom da je sredinji dio ove knjige posveen studentima i njihovom buntu prema postojeem sustavu, autor u ovom poglavlju pokuava dokuiti koji su razlozi koji su doveli do razmjerno burne reakcije studenata. Ekonomska kriza s jedne strane te poputanje vrste ruke dravnog aparata s druge strane, bili su preduvjet za velike promjene. U drugom poglavlju autor donosi kritiku brojnih drutvenih pojava. Naime, uz ve spomenutu ekonomsku krizu u kojoj se zemlja nala, sve je vie bio izraen jaz izmeu malobrojnih bogatih i onih siromanih, kojih je bilo mnogo vie. Samim time namee se i pitanje osnova postojanja socijalizma koji u svojoj sri sadri jednakost. Iako su studenti bili ti koji su svojim ponaanjem jasno pokazali politikoj eliti to misle, osjeaj nezadovoljstva zahvatio je sve segmente drutva. Zanimljivo je da je i povei broj politiara s pesimizmom gledao na budunost. Unutar ovog poglavlja, autor povei broj stranica posveuje asopisima Praxis i Korulanska kola koji su bili relativno kritini spram postojeih odluka dravnog vrha, a ujedno su bili i pokazatelji razlike izmeu Jugoslavije i zemalja istonoga bloka. Kritika koja je dolazila od ta dva intelektualna imbenika u ostalim socijalistikim zemljama ne bi bila doputena. U treem i najduljem poglavlju razmatra se sredinja tema knjige studentski aktivizam koji je zahvatio gotova sva vanija jugoslavenska sveuilita u ljeto 1968. Glavni i osnovni razlog tog nezadovoljstva je studentski standard koji se desetak godina ranije toliko snizio da studenti jednostavno vie nisu imali izbora. Uz to, jo je jedan problem zabrinjavao studente, a to je pitanje pronalaska posla nakon zavrenog studija. Iako je politiki vrh vie puta govorio o studentskom nezadovoljstvu, uvijek je to ostajalo samo na dijagnozi postojeeg problema, ali ne i rjeavanju istog. Poevi od Beograda, u kojem je 2. lipnja 1968. sve i poelo, autor pokuava doarati sliku grada koji nije ni

256

55/2013

Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru

slutio da e tog dana otpoeti najmasovnija pobuna protiv postojeega politikog sustava, odnosno protiv politike elite. Nakon neoekivanog prosvjeda studenata politiari su ostali zateeni situacijom. Iako su vlasti reagirale izvoenjem brojnih pripadnika redarstvenih snaga (tadanje milicije) na teren, studenti nisu odustajali te su primorali najutjecajnijeg politiara Srbije Petra Stambolia da sjedne za isti stol sa studentima te poslua njihove zahtjeve. S obzirom da nije postignut konkretan dogovor, studenti su usvojili rezoluciju prema kojoj su nastavili prosvjede mirnim putem, bez ekscesa. Uz to, zajedno sa svojim profesorima studenti su zauzeli fakultete na kojima su osnovali akcijske odbore kao svojevrsna upravljaka tijela demonstracija. Treba istaknuti da je, osim vlastitim entuzijazmom i principijelnou, aktivizam beogradskih studenata bio uvjetovan i nizom vanjskih imbenika. Na oblikovanje i usmjeravanje studentskog pokreta, na njegov tijek i zavretak velik su utjecaj imali postupci profesora, politiara, radnika, ali i najire javnosti. U manjoj mjeri trajkovi i prosvjedi studenta zahvatili su i ostale centre tadanjih jugoslavenskih republika. Jedini sveuilini centar u Jugoslaviji u kojem uzrok i tijek studentskih gibanja nisu bili motivirani dogaajima u Beogradu bio je u Ljubljani. Na protest studenata utjecala je odluka od 25. svibnja 1968. da se decit u poslovanju ljubljanskih domova pokrije prihodom od turistike djelatnosti. Za studente je takva odluka bila neprihvatljiva te je uslijedio prosvjed. Prosvjedi su se istodobno ili kasnije odvijali i u Zagrebu, Niu i Sarajevu. U etvrtom poglavlju knjige autor razmatra meurepublike i meunacionalne odnose u Jugoslaviji tijekom 1968. godine za koje smatra kako nisu u potpunosti korespondirali s proklamiranim naelima bratstva i jedinstva, a jugoslavensko se rukovodstvo sve tee nosilo s nagomilanim problemima. Zadnje poglavlje knjige vezano je uz vanjskopolitike dogaaje u 1968. godini. Autor je pokuao prikazati sliku odnosa Jugoslavije prema Zapadu, Varavskom bloku i Nesvrstanima. Poseban je naglasak stavljen na stajalite Jugoslavije nakon intervencije snaga Varavskog pakta na ehoslovaku i slamanje Prakog proljea u kolovozu iste godine. Hrvoje Klasi u ovoj knjizi sustavno prikazuje dogaaje koji su zahvatili Jugoslaviju u jednoj od najburnijih godina 20. stoljea. S jedne strane obrauju se promjene koje su zahvatile zemlju, a koje su bile uvjetovane ekonomskim reformama, dok s druge strane donosi poziciju Jugoslavije u meunarodnim odnosima. Knjiga predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj historiograji, ponajprije stoga to daje novi pogled na suvremenu hrvatsku prolost te ukazuje na potrebu daljnjeg istraivanja u okviru tog dijela nacionalne povijesti. Frane Bojmi

257