Srbizmi u Hrvatskom jeziku

P E T R A LOV R E N I

SRBIZMI
Srbizmi su posuenice iz srpskog jezika
rijei koje se razlikuju prema hrvatskom knjievnom

jeziku po poloaju, funkciji ili znaenju (Ani)

brojanica krunica, uven glasovit, deavati se
dogaati se, itav cijeli, ulo osjetilo, lino osobno,
neprijatan neugodan, pravac smijer, stepenice
stube, voz vlak, sprat kat, sekirati se uznemiravati
se, konzerva limenka
samo za vozila snabdijevanja
odsjek za klasiku filologiju i drutvene nauke
glagolski pridjevi -> udata, zadata, poslata

Hrvatski i srpski knjievni jezik lingvistiki su

veoma zanimljiva pojava. Tako su bliski da ih

neki smatraju jednim jezikom, a opet tako
razliiti da to nipoto ne moe biti jedan jezik
(Babi)
O leksikim razlikama izmeu hrvatskog i

srpskog jezika u kroatistici se (i znatno manje

u srbistici) ozbiljnije poinje govoriti tek u XX.
stoljeu

do 1990.
1. Mareti Jezini savjetnik 1924. predlae

dokidanje postojeih razlika odabirom jedne

rijei koja e se koristiti
2. Bokovi u asopisu Na jezik O leksikoj i
stilskoj diferencijaciji srpskoga i hrvatskoga
knjievnog jezika 1935.
3. Julije Benei Serbizmy i kroatyzmy 1937.
4. Petar Guberina i Kruno Krsti Razlike izmeu
hrvatskog i srpskog knjievnog jezika 1940. ->
kroatizmi (latica, alica, dvojba, kronja...)

Nakon Guberininih i Krstievih Razlika izmeu

hrvatskog i srpskog knjievnog jezika 1940.

razlikovnih rjenika nije bilo punih 50 godina
1989. sa srpske strane -> irilov Hrvatsko

srpski rjenik inaica -> hrv i srp. su jedan

jezik. Svrha nije istaknuti razlike nego ih
neutralizirati

1990 - 1995

buran period u razvoju hrvatskog knjievnog

jezika kojeg obiljeava:

a) napadna kroatizacija, udaljavanje od

srpskoga
b) snaan purizam
)povratak progonjenih hrvatskih rijei

(stranka, tajnik, glazba, putovnica...)

potreba da se istaknu leksike razlike izmeu

hrvatskog i srpskog knjievnog jezika

Pohrvaivanje hrvatskoga se pretvorilo u
nacionalni pokret iji je cilj nastojanje da se
hrvatski to vie razlikuje od srpskog (Babi)

RAZLIKOVNI RJENICI (Hrv)

1. V.Brodnjak Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog

jezika 1991.
2. I.B.amija i D.Lukai Razlike izmeu hrvatskog i

srpskog jezika 1991.

3. I.B.amija Razlikovnica hrvatskoga i srpskog jezika

1992.
4. Gordana Linka Mali jezini prirunik 1992.
5. Marijan Krmpoti Jezini prirunik 1992.
6. Stanka Pavuna Razlikovni rjenik. Govorimo li

ispravno hrvatski? 1993.

V. Brodnjak
Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog
jezika (1991)
najopseniji (30 000 natuknica)
nedostatci: argon, lokalizmi, egzotizmi,

turcizmi, historizmi, nestandardni oblici i

zastarjelice za koje ne daje prave razlikovne
opreke
Polemike

mrki medvjed (srp.) - smei medvjed (hrv.)

isplivati (srp.) preplivati (hrv.)

amija i Lukai
Razlike izmeu hrvatskog i srpskog jezika (1991)
neobuzdano stvaranje novih rijei u hrvatskome koje se onda

bez ikakva stvarnog uporita u jeziku dovode u opreku sa

srpskima (npr. intervju razgovorje, kaciga tjemenac,
turizam odmoridba, helikopter samovrtjelica, laboratorij pokusionica)
pravopisno nekorektni oblici (eljda, ladan, arfa)
Pranjkovi: Ta je knjiica toliko leksikografski, lingvistiki i

gotovo u svakom drugom pogledu nepismena i nakaradna da

ne zasluuje bilo kakav ozbiljniji osvrt

Stanka Pavuna
Razlikovni rjenik. Govorimo li ispravno
hrvatski? 1993
bogati sinionimni nizovi
razlika se protee na sve sline sluajeve (-

ica/-ka,
-kinja -> novinarka- novinarica, sutkinja
sudica

DANAS
Srpski je jezik danas predmet hrvatskoga

jezikoslovlja iskljuivo u kontekstu znanstvene

objekcije, bez ikakvih drugih konotacija
Hrvatski je u Srbiji nerijetko predmet

izrugivanja i u strukovnim krugovima i u

medijima (Vesna Peri-Zimoni, Poaljite mi
dalekoumnoitelj, ja sam Hrvat, portal Index,
10. IV. 2007)
http

://www.index.hr/vijesti/clanak/posaljite-mi-dalekoumnozitelj-j
a-sam-hrvat/343838.
aspx

Oekujem promjenu odnosa bar prema nekim srbizmima,

a pogotovo prema kvazisrbizmima, tj. prema rijeima koje
se bezrazlono smatraju srbizmima (Pranjkovi)
Ne smatram naime da su srbizmi (sve) one rijei koje su
u hrvatskom standardu manje obine nego u srpskome, pa
su na neki nain u drugom planu (ili su obiljeene kao
regionalne, razgovorne, argonske i sl.), npr. hiljada,
sedmica, januar, nauka, oficir, major, prisutan, grupa,
sistem i sl. (Pranjkovi)

Stvarni srbizmi tipa ovaplotiti, prenebregavati,

obd(j)elavati, saobrazan, celishodan, vaspitati,
ilustrovati, definisati, hemija, kriterijum itd. ni prije se
nisu upotrebljavali u hrvatskome standardnome jeziku,
ili su se upotrebljavali posve rijetko (Pranjkovi)
Mislim da je prilino vjerojatan promijenjen odnos
prema srbizmima. Eventualno forsiranje pravih
srbizama bilo bi katastrofalno za hrvatski jezik
(Brozovi)

Marko Samardija
Srpsko-hrvatski objasnidbeni rjenik
(2015)
bukvalno - doslovno, dorjeno
crkotina - strvina, crkletina
izvinjenje - isprika, opravdanje
buvljak - svatarnica, ulina staretinarnica
beznaajan - nevaan, nebitan
patika - papua, tenisica, lapa
patrola - ophodnja
sauee suut

http://magazin.hrt.hr/324545/predstavljen-srpsko-hrvatski-objasnidbeni-rjecnik

KRITIKE
Jutarnji (Tomislav ade 9.11.2015)
Knjigoudovite iz koje e budale crpiti najgluplje

zakljuke
Knjiurina dakle pada u vodu ve od naslova, a i svih

njezinih esto tvrdo uvezanih stranica, zavrijedilo je da

zauvijek potone na dno zamuenog, starog jezerca nae
leksikografije.
Dnevno.hr
Knjiga prof. dr. Marka Samardije komponirana je po svim

pravilima struke, pregledna je i zanimljiva, tehniki

besprijekorna, gramatiki opskrbljena svim relevantnim
podacima i vizualno izvanredno oblikovana

Peanik.net

Spremite se, dakle, govornice i govornici srpskoga,

predstoji vam ozbiljno komunikacijsko suoavanje sa
susedima koji su kupili i prouili Samardijin renik
Net.hr

Ne ide se na buvljak, nego svatarnicu ili ulinu

staretinarnicu. ovjek nije dian nego hvastan ili
samohvao. Na srpskom se davi na hrvatskom gui. I
ne shvaajte ovo bukvalno nego doslovno

IZVOR: Dario Lei, FFZG, 2014.

provedeno na 40 ispitanika, dob 1984-1993

PRIMJERI (iril vs.Brodnjak)

biber papar ()
biber biber, papar (B)
biblioteka knjinica ()
biblioteka biblioteka, knjinica (B)
bioskop kino (,B,)
bronza bronca (,B)
fabrika tvornica ()
fabrika fabrika, tvornica (B)
faktor imbenik, inilac ()
faktor imbenik, initelj, inilac, uzrok (B)

 farmerke traperice ()
farmerke farmerke, traperice (B)
materija materija, tvar (B)
muzika glazba ()
muzika muzika, glazba (B)
ogledalo zrcalo ()
ogledalo ogledalo, zrcalo (B)
odoje dojene ()

optina opina (,B)

otadbina domovina (,B)
roaka rodica ()
ruak objed ()
ruak ruak, objed (B)
tampa tisak (,B)
taan toan (,B)
A da li si uope znao? A jesi li uope znao?
Da li su vam rekli? Jesu li vam rekli?
Da li postoje? Postoje li?

ZAKLJUAK
Hrvatski i srpski knjievni jezik su, unato

slinostima, dva zasebna jezika

Odnos prema srbizmima se, u odnosu na 90-e,

uvelike promijenio
srbizmi su Hrvatima u velikoj mjeri razumljivi,

ali se u govornoj praksi ne koriste ako za njih

ve ima uvrijeena rije u hrvatskom
potpuno pouzdan razlikovni rjenik do danas

nije napisan

HVALA NA PANJI!