Johan Volfgang Gete sredina 18-og i poetak 19-og stoljeda. Njemaki pisac, politiar, naunik i filozof.

. Pripadao je knjievnom pravcu na prelazu iz prosvjetiteljstva u romantizam Sturm und drang. Pristalice pokreta nazivali su se Mladi geniji, smatraju da knjievnost mora biti izraz nesputanih osjedaja i strasti, zagovaraju povratak prirodi, provode otru kritiku drutvenog sustava, zagovaraju naelo slobode stvaralatva. Njegova najznaajnija djela su: Jadi mladog Vertera u kojem je prvi put u evropskoj knjievnosti nagovijetena romantika osjedajnos i snano izraen romantiki svjetski bol (tj. Osjedaj bolne nemodi ovjeka i njegovog razuma pred povijesnim dogaanjima i pred zagonetkom svijeta i ivota. Faust slobodno i orginalno komponirana, vieslojna i vrlo sloena poema o borbi duha i materije, ivota i nitavila, dobra i zla. Dord Bajron kraj 18-og i poetak 19-og stoljeda. Engleski pjesnik koji je svjetsku slavu dobio spjevom Childe Harold. Zbog znaaja ovog spjeva stvara se jedan poseban pravac u knjievnosti nazvan Bajronizam. U njemu se opisuje osjedaj svjetske boli i povezanost ovjeka sa prirodom, a glavni junak je lutalica koji je doao do saznanja o praznini ivota savrenog civilizovanog drutva, traedi sredinu gdje de sretno ivjeti. Aleksandar Sergejevi Pukin poetak 19-og stoljeda. Ruski romantiar koji je, voen idejama evropskih pristalica svjetskog bola, stvorio suvinog ovjeka u svom djelu Evgenije Onjegin. To je bio romantiarski junak koji s osjedajem svjetskoga bola najede odlazi, bjei, trai neki novi svijet, luta bez jasnoga cilja, sam, naputa i ostaje naputen, izgubljen, otuen i neshvaden. On neprilagodljivi
individualista koji nije u stanju da realizuje svoje relativno velike potencijale u svijetu na koji gleda sa dozom kriticizma.

Hajnrih Hajne 19. stoljede. Njemaki pjesnik koji se proslavio zbirkama pjesama Lirski intermeco i Knjiga pjesama. Po iskrenosti osjedanja, po muzikalnosti stihova i strofa, po subjektivnosti pjesnikih vizija, Hajneova lirika je bila vrhunac njemakog romantizma. Pisao je satirine, ljubavne i rodoljubive pjesme, te se zalagao za socioloke ideje. Meutim, zbog naklonjenosti francuskoj revoluciji, biva protjeran iz vlastite drave i u svojim djelima poinje ispoljavati osjedaj svjetske boli kroz jetku i gorku poeziju. Pred kraj ivota postaje nepokretan, a u njegovim posljednim pjesmama se smjenjuje tragika skrhanog tijela i sarkazam neukrotivog duha.