You are on page 1of 119

Vladimir Geiger

SUDBINA JUGOSLAVENSKIH NIJEMACA U HRVATSKOJ I SRPSKOJ KNJIEVNOSTI

Zagreb, prosinac 2009

Nakladnik: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb Zagreb, Palmotieva 20 Tel/Fax: 01/481 -62-53 Za nakladnika: Ivan Rittig Uredile: Truda Stama Nives Rittig Beljak Recenzenti: dr. sc. Suzana Leek dr. sc. Nives Rittig-Beljak Prijevod na njemaki: mr. Bojana Lacko Lektura: Jelena Ivanevi Grafiki urednik: Marko Badurina Naklada: 300 Tisak: ISPIS d.o.o. Slog i tisak: Bruno Beljak ISBN 978-953-99941-4-1

abecedarij autora
Adamov Predrag Aralica Ivan Baran Jakov Balogh Robert Bauer Ludwig (Ljudevit) Beus Richembergh Goran Bottini Oliver Brajdi Ivan Bugari Dragi Crnevi Brana Crnkovi Zlatko uri Mirko aleni Momir elan Kaa Damjanov(-Pintar) Lijerka Dangubi Ratko Despotov Vojislav Dikli Arsen Donevi Ivan Flassak Katharina Elisabeth Fundurulja Milenko Gruji Milorad Hammerstiel Robert Ivanji Ivan Jergovi Miljenko Ketig Tomislav Ki Danilo Knig Alois i Georgine (Paleek-Knig Slavko i ura ro. Marincel) Konstantinovi Radomir Kornauer Paul Kovaevi Sinia Kremer Donna Kurtnaker Jelena Kuan Ivan Laubach Andreas Lauer Heinrich Marinkovi Juro Markov Mladen Marojevi Igor Maticki Miodrag Mihajlovi Mihiz Borislav Milanovi Pauli Katarina Miir Tomislav Moho Theresia Ott Ivan Owen Lang Luisa Palada Josip Pavlii Pavao Peki Borislav Petrovi Zoran Popovi Miroslav Prost-Pertschy Rita Puli Nikola Radovi Milo Radunovi Jovan K. Rajzl Adam Rilovi Ante Rotar Nemanja Schmidt Branko Seder A. Stjepan Slavonac Mio (alkovi Mijo) Stojanovi-Nikolaevi Ruka Supek Ivan ajtinac Ugljea ovagovi Fabijan tefani Mufa Zdenka Tima Aleksandar Treuberg Gottfried Ugrei Dubravka Ugrinov Pavle (Popovi Vasilije) Voina Scipio Vuleti Anelko Weidenheim Johannes (Schmidt Ladislaus Johannes Jakob) drale Radovan ivko Tomo

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem ... Izdavanje knjige potpomogao je Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Rije unaprijed Tragovi rane prisutnosti Germana i njima srodnih naroda u istonoj i
jugoistonoj Europi opstali su samo u krhotinama. Germanska, odnosno njemaka, prisutnost u istonoj i jugoistonoj Europi od kasne antike, preko srednjega vijeka do najnovijeg doba redovito je bila uvjetovana migracijskim kretanjima vika stanovnitva u matinim zemljama, uzrokovanih ponajprije gospodarskim razlozima. Znatnije skupine i vanije naseobine stanovnitva njemakog podrijetla zabiljeene su u istonoj i jugoistonoj Europi u 13. i 14. stoljeu. Na junoslavenskim prostorima najstarija znaajnija njemaka naselja potjeu iz 14. stoljea u Koevju. U to je vrijeme bilo i manjih skupina Nijemaca, uglavnom trgovaca i obrtnika u panonskim gradovima te uz balkanske rudokope (gotovo iskljuivo Sasi). No vaniji su njemaki kolonizacijski valovi u istonu i jugoistonu Europu u 18. i 19. stoljeu, kada Nijemci nakon protjerivanja Osmanlija u znatnijem broju naseljavaju Panoniju, ponajprije Banat, Baku, Baranju, Slavoniju i Srijem. Njemako naseljavanje istone i jugoistone Europe odigralo se u vrijeme kolonizacije na europskom kontinentu, kada se preseljavaju i drugi europski narodi. Povijesni izvori kazuju da su njemaki doseljenici mahom bili iz niih socijalnih slojeva, ali marljivi, poduzetni i tedljivi, pripravni na tekoe koje nuno nosi ivot u novoj sredini. Nasuprot legendama i mitovima, kolonizacija je, ne samo za ljude nego i za dravu, bila teak, skup i mukotrpan projekt. Kolonizacija Nijemaca u Panoniju tijekom 18. i 19. stoljea u znatnoj je mjeri odredila etniki, gospodarski, kulturni i politiki ivot i odnose na tim prostorima u nadolazeim vremenima. 4 5

Njemaki doseljenici, bili oni zemljoradnici, obrtnici ili trgovci, dobrim gospodarenjem postaju nova pokretaka snaga u sveukupnom napretku jugoistone Europe. Najvaniju su ulogu njemaki kolonisti odigrali u uspostavljanju i irenju novog radnog duha i odnosa prema radu, prikladnog ranokapitalistikoj drutvenoj i gospodarskoj strukturi. Na to upuuje i rairena predodba naeg svijeta o Nijemcima kao izrazito radinom, tonom i efikasnom narodu, ali i neke opepoznate injenice. Svijest o toj prosvjetiteljskoj ulozi bila je proirena i meu samim kolonistima. Pravo podrijetlo njemakih doseljenika nije uvijek mogue utvrditi. U srednjem vijeku obino dolaze pod imenom Sasa (Sachsen), a kasnije tijekom 18. i 19. stoljea pod imenom vaba (Schwaben). Njemake koloniste i njihove potomke starosjedilako je stanovnitvo u Panoniji uglavnom nazivalo vabama. Mnogi od potomaka njemakih kolonista, kao i brojni njemaki autori, takoer rabe taj naziv, tako da skupinu njemakih kolonista na jugoistoku Europe nazivaju Podunavskim vabama (Donauschwaben). Izraz je stvoren nakon Prvoga svjetskog rata kao zajedniki naziv za Nijemce u prijanjoj Ugarskoj, ponajprije u Banatu, Bakoj, Baranji, Srijemu i Slavoniji. Iz vapske potjee samo manji dio doseljenika, a mnogo je vie kolonista iz Bavarske, Hessena, Falake, Lotaringije, Saara i Sudeta. Stoga se tajna njihova naziva moe objasniti i time to je meu doljacima na poetku kolonizacije bilo mnogo vaba. Na junoslavenskim prostorima etnik vabo (vaba), bio je i podrugljiv, pejorativan naziv za Nijemce. Nove etnike skupine nastale stapanjem sunarodnjaka iz razliitih njemakih i austrijskih krajeva, naratajima pod utjecajima drugih naroda i kultura, stekle su niz novih obiljeja. Njemaki autori Podunavske vabe smatraju novim njemakim plemenom (ein deutscher Neustamm). Nijemci iz Treeg Reicha nazivali su svoje sunarodnjake koji su roeni 6

i ive u nekoj drugoj zemlji (ponajprije u Europi) i Folksdojerima (Volksdeutsche). Nakon Drugoga svjetskog rata, s obzirom na duhovnu klimu i naglaena protunjemaka stajalita, ovaj naziv dobiva izrazito negativno znaenje. Bez obzira na sva imena, kojima su ih drugi nazivali, kojima su nazivali sami sebe i kako su ih oznaavali u znanstvenoj i publicistikoj literaturi potomci njemakih doseljenika na europskom jugoistoku iskazuju se Nijemcima odnosno Austrijancima, ve prema tome smatraju li sebe pripadnicima njemakog ili austrijskog naroda. Njemaki doseljenici, prispjeli iz raznih njemakih zemalja nisu imali izgraene narodnu i politiku svijest, a ni svijest o zajednikoj pripadnosti. Najvie ih je povezivalo jeziko i kulturno (kod protestanata i vjersko) razlikovanje od naroda/etnikih skupina s kojima su ivjela. Doseljeni Nijemci nastanjeni su nekompaktno, pa preputeni sami sebi, bavei se veinom zemljoradnjom i obrtima, zasnivaju poseban, izrazito individualistiki nain ivota, pri emu osjeaj meusobne solidarnosti malokad prelazi granice sela ili naselja. Osjeanje nacionalne svijesti u Nijemaca europskog jugoistoka razvijalo se sporije nego u ostalih naroda/etnikih skupina s kojima su ivjeli. U pravilu, po selima je asimilacija Nijemaca bila rjea i sporija. Meu njemakim doseljenicima u naim krajevima bilo je i mnogo onih koji su kroz generacije prigrlili nov ivotni prostor kao svoj jedini zaviaj, prihvatili narod u kojem su se nali i njihov jezik. Potkraj 19. stoljea postupna asimilacija njemakog stanovnitva bila je rairena, napose u gradovima. Zanimljivo je da su se njemaki doseljenici ukljuili u politiku i bili pritom prilino utjecajni u politikim strankama na podruju Ugarske znatno prije nego to su se uspjeli organizirati radi ouvanja i zatite svojih posebnosti i htijenja. Postupno sazrijeva i ideja o kulturnom i 7

politikom organiziranju Podunavskih vaba. No izbijanje Prvoga svjetskog rata prekinulo je zakanjelo organiziranje Nijemaca u jugoistonoj Europi. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije pripadnici njemake etnike skupine u jugoistonoj Europi i u novonastaloj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nali su se u novom poloaju nacionalne manjine. Mirovne odredbe novonastalim su dravama nametnule obvezu zatite prava manjina, ali to je za oko dva milijuna Nijemaca europskog jugoistoka bila slaba utjeha. Od poetka nova je Kraljevina SHS, kasnije Jugoslavija, pokazala pravu narav svoje politike prema manjinama. Prema popisima stanovnitva iz 1921. i 1931. u Kraljevini SHS/ Jugoslaviji, njemaki je kao materinski jezik rabilo oko pola milijuna osoba ili oko 4 posto svih stanovnika. Bilo je to otprilike 10 posto Nijemaca manje nego na istom podruju poetkom 20. stoljea. U Banatu, Bakoj i Baranji nalazila se brojano najznaajnija skupina jugoslavenskih Nijemaca. Po brojnosti slijede njemake naseobine u Srijemu i Slavoniji i manjim dijelom u sredinjoj Hrvatskoj. Manje skupine Nijemaca naselile su se i u Bosni i Hercegovini, nakon austro-ugarske okupacije 1878, uglavnom u sjeverozapadnoj Bosni i bosanskoj Posavini. Najstarije njemake naseobine u Jugoslaviji, s bogatom gospodarskom, kulturnom i politikom tradicijom, bile su u Sloveniji, u Koevju i u tajerskoj. Jugoslavenski su Nijemci bili mahom okupljeni u vapsko-njemakom kulturnom savezu (Schwbisch-Deutscher Kulturbund), udruenju osnovanom 1920. u Novom Sadu, koji postaje sredite djelovanja njemake skupine u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Kulturbund je u svojem programu predviao djelatnosti za ouvanje i razvitak nacionalnog identiteta kao to su osnivanje knjinica, ustanova za 8

narodno obrazovanje, organiziranje predavanja i kulturnih priredaba, obrazovanje nastavnika i sveenika za rad s njemakom manjinom, zatim unapreenje socijalne sigurnosti i ustanova koje e pomoi gospodarski napredak. Sudei po svim obiljejima, pa i po suzdrljivosti goleme veine vaba prema politici, ova se skupina ni po emu nije razlikovala od bilo koje etnike skupine u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Elita njemake manjine ubrzo uvia da u dravi u kojoj je nacionalno pitanje od prvog dana postalo trajnom okosnicom politikih sukoba svoj program borbi za manjinska prava moe ostvariti samo pogodbama s vodeim politikim snagama. Kulturbund zbog ouvanja i irenja identiteta njemake etnike zajednice posebice u mjestima s veim brojem Nijemaca, osniva mjesne saveze. Za dvadeset godina djelovanja Kulturbund je uspio proiriti mreu svojih organizacija u veini mjesta naseljenih Nijemcima, ali mu je polo za rukom da u svoje redove okupi svega neto vie od 10 posto njemakog stanovnitva. Znatne i dalekosene promjene nastaju pojavom radikalnog usmjerenog Obnoviteljskog pokreta (Erneuerungsbewegung), koji od sredine tridesetih godina poinje oponaati svoje uzore iz Treeg Reicha, uz podrku i izravan utjecaj tamonjih institucija za unapreivanje poloaja narodnosti u inozemstvu. Prodiranje nacistike ideologije u redove preteno zemljoradnikog i katolikog njemakog stanovnitva u Kraljevini Jugoslaviji teklo je postupno, ali sporo, u otvorenom sukobu ideolokih koncepcija i stratekih odnosa prema jugoslavenskoj dravi izmeu starog rukovodstva Kulturbunda i Obnovitelja. Kulturbund, ije vodstvo 1939. preuzimaju Obnovitelji, sve je agresivniji u pronacistikoj promidbi meu njemakim stanovnitvom. To je i poetak znatnijih 9

politikih razilaenja jugoslavenskih Nijemaca i naroda s kojima su ivjeli u okruju, ponajprije Srbima i Hrvatima. Nakon napada Treeg Reicha na Kraljevinu Jugoslaviju 1941, dolazi do potpuno novih okolnosti i za pripadnike njemake manjine. Naime, Nijemci u Sloveniji, koja je dijelom prikljuena Treem Reichu, postali su njemaki dravljani, a Nijemci u Bakoj i Baranji, koje su prikljuene Maarskoj, ukljueni su u Narodni savez Nijemaca u Maarskoj (Volksbund der Deutschen in Ungarn). Nijemci u Banatu, koji je bio pod neposrednom njemakom okupacijom, a i Nijemci u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj organizirani su u njemake narodne skupine (Die Deutsche Volksgruppe) po strogo vodstvenim naelima, kao vojne i poluvojne organizacije s politikim jedinstvom po uzoru na Trei Reich. U poetku Drugoga svjetskog rata i jugoslavenski su se Nijemci ponaali vrlo ponosno jer se inilo da je Trei Reich nepobjediv, a i nacistika je promidba bila izvanredno jaka i uinkovita. Neupitno je da su tijekom rata kao pripadnici oruanih snaga Treega Reicha, ponajprije Wehrmachta i Waffen-SS-a, ali i kao pripadnici drugih okupacijskih ili kvislinkih vlasti i vojnih, poluvojnih i policijskih snaga, ponajprije Einsatzstaffela i Deutsche Mannschafta, Folksdojeri sudjelovali i u ratnim zloinima. Broj Folksdojera u vojnim, poluvojnim i policijskim postrojbama Treega Reicha i drugih okupacijskih ili kvislinkih vlasti tijekom rata se poveavao, iako sve vie prisilnom mobilizacijom. Dio Folksdojera shvatio je da nacistika ideologija ne moe donijeti nita dobro. Uobiajena je i pojava da Folksdojeri bjee iz vojnih i poluvojnih postrojbi, odbijaju odlazak na istono bojite i izbjegavaju ukljuivanje u borbu protiv lokalnih partizanskih skupina. Nacistika je promidba objavljivala imena takvih pojedinaca 10

nazivajui ih izdajicama domovine i prijetila drakonskim kaznama, slino kao i onim sunarodnjacima koji su titili idove. Znakovita je i pojava njemakih patrizanskih postrojbi 1943. u Slavoniji i 1944/45. u Sloveniji. Partizanski su pokret podravala i pojedina njemaka sela u Slavoniji. No pitanje ukljuenja jugoslavenskih Folksdojera u pokret otpora teko je rjeavano. Veina ih je ve bila ukljuena u postrojbe Wehrmachta i Waffen-SS-a, a malobrojni koji su ostali kod kue teko su se odluivali na aktivan otpor. Pasivnih antinacista bilo je u znatnoj mjeri u njemakim crkvenim krugovima, uglavnom katolikim i meu vjernicima koji su bili pod njihovim utjecajem. Katoliki sveenici istupaju protiv nacizma, ali su uglavnom u istoj mjeri antikomunisti kao i antinacisti. Pasivan stav prema komunistima, kao i prema lokalnim nacistima, ostaje znaajka folksdojerskog otpora od poetka do kraja rata. Do potkraj Drugoga svjetskog rata veina jugoslavenskih Folksdojera, uslijed ratnih dogaanja, organizirano je izbjegla ili je, pak, prognana iz svojih domova, preteito u Austriju i Njemaku gdje su i doekali zavretak rata. U zaviaju su ostali mahom oni Nijemci koji nisu bili izloeni neposrednoj ratnoj opasnosti. Partizanski pokret i novouspostavljena narodna vlast poinje potkraj 1944. i poetkom 1945. progon preostalih Folksdojera. Tome je napose pridonijela i odluka Predsjednitva Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije od 21. studenoga 1944, koja je pripadnike njemake manjine proglasila kolektivnim krivcima. Njemako stanovnitvo koje nije izbjeglo bilo je tijekom i neposredno nakon ratnih djelovanja preputeno samovolji pobjednika. Nakon Drugoga svjetskog rata komunistika vlast u Jugoslaviji pripadnicima njemake manjine oduzela je sva nacionalna i graanska 11

prava. rtve kolektivne odmazde nisu bili samo oni Folksdojeri koji su mogli dokazati da su sudjelovali u partizanskom pokretu ili ga potpomagali. Brojni nacistiki zloini su neupitni. Kolaboracija dijela jugoslavenskih Nijemaca s nacistima, takoer. No kolaboracija jugoslavenskih Nijemaca ne razlikuje se od primjerice hrvatske, srpske, talijanske, maarske, bugarske ili neke druge kolaboracije s okupatorom. U sluaju poslijeratne Jugoslavije, u dravi koja se je prikazivala kao zajednica ravnopravnih naroda, kolektivnu kaznu za navodnu kolektivnu odgovornost i krivnju podnijeli su samo Nijemci. Ratni zloini koje je dio jugoslavenskih Folksdojera poinio te njihovo nelojalno dranje tijekom okupacije posluili su i kao razlog i opravdanje za neljudsko postupanje s njemakom manjinom potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata. Komunistike vlasti Jugoslavije izbjegle i protjerane Folksdojere nisu vie smatrali dravljanima Jugoslavije. Zauzele su stav o zabrani povratka izbjeglih i prognanih Folksdojera, a i preostale pripadnike njemake manjine namjeravale su protjerati iz zemlje. To je, pak, najjednostavnije, uz konfiskaciju njemake imovine, otvaralo mogunost radikalne promjene vlasnikih odnosa i etnike slike Jugoslavije. Povijest i sudbina Nijemaca europskoga istoka i jugoistoka nerazdvojno je, jednostrano i iskljuivo, vezana uz ishod Drugoga svjetskog rata i propast Treeg Reicha. Na Potsdamskoj konferenciji saveznikih velesila pobjednica u ljeto 1945., zakljueno je da se preostalo njemako stanovnitvo iz Poljske, ehoslovake i Maarske treba preseliti na podruje Njemake. Preseljenje, odnosno etniko ienje, legalizirano je kao najtrajnije i zadovoljavajue rjeenje, a 12

trebalo se obaviti organizirano i humano. Oni, pak, koji se nisu nali u zakljucima Potsdamske konferencije, rijeili su problem Folksdojera na jo drastiniji nain (ponajprije Jugoslavija). Od sredine 1945. problem raseljenih osoba u Austriji poeo se izrazito zaotravati. ehoslovaka, Maarska i Jugoslavija otpoele su tada masovno protjerivati Folksdojere. Austrijska vlada je prosvjedovala kod saveznika i inzistirala da se neodgodivo zatvore austrijske granice. Britanske, amerike i sovjetske okupacijske vlasti u Austriji ne samo da su poticale povratak tijekom rata izbjeglih/prognanih Folksdojera u Jugoslaviju, nego su se protivile jugoslavenskim nastojanjima da se onemogue povratak izbjeglica/prognanika, a napose su se protivile jugoslavenskim nastojanjima da se Folksdojere protjeruju iz Jugoslavije. Nakon preuzimanja vlasti u pojedinim naseljima, prema uputama Odjeljenja za zatitu naroda, jedinice Korpusa narodne obrane Jugoslavije uhiivale su Folksdojere i odvodile ih u logore odakle su trebali biti protjerani iz Jugoslavije. Jedan dio jugoslavenskih Folksdojera odmah je protjeran u Austriju. Budui da su saveznike okupacijske vlasti sredinom srpnja 1945, zatvorile granice prema Austriji, Italiji i Maarskoj protjerivanje Folksdojera bilo je onemogueno, za veinu njih slijedi logor i prisilni rad. Od kraja 1944. do poetka 1948. od oko 195.000 u Jugoslaviji preostalih Folksdojera u logore je internirano oko 170.000 osoba. Dokumenti potvruju da su u logore upuivane cjelokupne folksdojerske obitelji, starije osobe, ene s djecom, bez obzira na dob. U poetku su logorai koriteni kao radna snaga izvan logora, primjerice za popravak puteva te za pojedine sezonske radove u poljoprivredi. Uskoro ih se, meutim, sustavnije poelo upoljavati na 13

poljoprivrednim dobrima i u razliitim poduzeima. Uvjeti boravka u logorima, posebice higijenski uvjeti i prehrana, bili su vie nego oskudni i nedostatni. Mnogi pobolijevaju i umiru. Posebice od jeseni/ zime 1945. u logorima haraju epidemije tifusa i poprimaju zastraujue razmjere. Meutim, kada su se prilike u logorima koliko-toliko normalizirale, ivot je bio jedva podnoljiv. U logorima se umiralo uglavnom od bolesti, posebice dizenterije i tifusa, strake slabosti, premorenosti, zime i gladi. Likvidacije nisu bile masovne i uestale, ali je bilo i zlostavljanja i ubijanja. U jugoslavenski logorima stradalo je oko 50.000 do 60.000 Folksdojera. Prema najniim, poimeninim pokazateljima, stradalo je oko 26.000 Njemica i oko 6.000 djece mlae od 14 godina, veina je umrla od gladi i tifusa. Poloaj Folksdojera u Jugoslaviji nije ni nakon ukidanja logora poetkom 1948. bio mnogo bolji. Najprije su puteni radno sposobni, ali su bili prisilno obvezani na trogodinji uglavnom fiziki rad, u rudnicima, tvornicama ili poljoprivrednim dobrima te su i dalje ivjeli u izrazito tekim uvjetima. Nije im bilo doputeno udaljiti se iz mjesta boravka i rada bez dozvole. Neki su i dalje radili pod oruanom straom, pa i bez ikakve novane nadoknade. Komunistike vlasti u poslijeratnoj Jugoslaviji nisu, to se tie Folksdojera, pravile dobne i rodne razlike. Poloaj i sudbina Folksdojera, u pojedinanim sluajevima, ovisio je od starosti, snage, zdravlja, dobre ili zle volje onih koji su imali vlast nad njima i odluivali o njihovoj sudbini. Jugoslavenske vlasti su, nakon svega, obustavile, odnosno odgodile iseljavanje/protjerivanje Folksdojera iz Jugoslavije, ali jednako tako nisu doputale povratak izbjeglih ili prognanih Nijemaca u Jugoslaviju. 14

Konano, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dravljanstvu FNRJ iz 1948. pripadnicima njemake manjine koji se ne nalaze u Jugoslaviji, koji su do tada bili izbjegli ili protjerani, oduzeto je dravljanstvo Jugoslavije, a time i mogunost povratka u domovinu. Svaka narodna zajednica posjeduje u sebi trajne duhovne, socijalne i ljudske vrijednosti, kao i neprocjenjiv dar kolektivne individualnosti i posebnosti. Stoga se svaka narodna skupina upinje odrati svoju egzistenciju i nastoji ostvariti svoje kulturne, gospodarske i politike mogunosti. Prvi je poslijeratni popis iz 1948. zabiljeio u Jugoslaviji 55.337 pripadnika njemake manjine. Austrijanci su na tom popisu ukljueni, zbog neznatnog broja pripadnika, u skupinu Ostali. Za Folksdojere, odnosno Nijemce i Austrijance u Jugoslaviji postojale su dvije mogunosti: iseliti to prije ili se asimilirati. Veina ih je izabrala prvo rjeenje, pa svaki idui popis stanovnitva u Jugoslaviji biljei njihov brojani pad. Iseljavanje, asimilacija, ali i neki drugi razlozi pridonijeli su da je u Jugoslaviji od sredine 20. stoljea nadalje ostalo ivjeti tek nekoliko tisua Nijemaca i Austrijanaca. *

Povijest i sudbina Nijemaca na europskom istoku i jugoistoku i u


Jugoslaviji tijekom i posebice potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata predmet je mnogih radova povjesniara i publicista, posebice njemakih i austrijskih. Danas gotovo nema nekadanjeg njemakog naselja u jugoistonoj Europi kojemu nije posveena posebna monografija, tzv. zaviajna knjiga, niti ozbiljnijega dogaaja iz folksdojerske povijesti, ukljuujui i ratnu i poslijeratnu sudbinu koji nije barem publicistiki obraen. Osim veih pothvata i sinteza i zanimljivih izdanja izvorne arhivske grae, postoji niz radova razliitih zamisli i vrijednosti. 15

Nedostatak iskaza iz prve ruke, naime, jednodimenzionalnost i neproblematinost tadanjih jugoslavenskih historiografija i povijesne publicistike u mnogoemu je doveo do toga da je sudbina Folksdojera u jugoslavenskoj odnosno hrvatskoj i srpskoj javnosti do potkraj osamdesetih odnosno poetka devedesetih godina 20. stoljea bila prisutna gotovo iskljuivo u knjievnosti te u dramskom i filmskom stvaralatvu, no i tu se pojavila relativno kasno i u poprilino skromnom obimu.1 U proteklih su nekoliko godina i hrvatska i srpska historiografija i povijesna publicistika uspjele aktualizirati pitanje sudbine jugoslavenskih Nijemaca, iako jo mnogo toga ostaje otvoreno i nerijeeno.
1 Usp. Anton Scherer, Einfhrung in die Geschichte der donauschwbischen Literatur, Selbstverlag, Graz, 1960; Anton Scherer, Die Literatur der Donauschwaben als Mittlerin zwischen Vlkern und Kulturen, Selbstverlag, Graz, 1972; Franz Hutterer, Literatur von und ber Donauschwaben, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 152 - 153; Franz Hutterer, Von Vor-Urteilen zur Meinungsbildung. Anstze zu einem Dialog, 1. Dialog Symposion im Haus der Heimat, Arbeitsgemeinschaft Dialog Initiativkreis fr donauschwbisch-serbische Gesprche, Wien, 1998, str. 41 - 42; Vladimir Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002, str. 159 - 179. poglavlje: Sudbina Folksdojera u hrvatskoj knjievnosti; Anton Scherer, Geschichte der donauschwbischen Literatur von 1848 bis 2000. Schngeistiges Schrifttum Ideologisierte Literatur in Rumnien und Ungarn nach 1945 Literarische Zeugnisse aus Kroatien, Serbien, den USA, aus Kanada und Australien nach 1945 Mundartdichtung, Memorien und Erlebnisberichte, Verlag der Donauschwbischen Kulturstiftung, Mnchen, 2003, str. 73. poglavlje: Donauschwbisches Schicksal in Kroatien, str. 74 - 81. poglavlje: Die Donauschwaben in der serbischen Literatur seit 1984; Vladimir Geiger, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti do 1990., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LXI, br. 9, Zagreb, rujan 2005, str. 93 - 109; Vladimir Geiger, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Kolo, asopis Matice hrvatske, god. XV, br. 4, Matica hrvatska, Zagreb, zima 2005, str. 5 - 27; Vladimir Geiger, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Putujui Slavonijom za 2009., Godinjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, br. 26, SN Privlaica, Vinkovci, 2008, str. 36 - 55.

literature znatno su mi pripomogli:

U tijeku istraivanja, korisnim uputama, savjetima i pribavljanjem

mr. sc. Mihael Antolovi (Pedagoki fakultet, Sombor, Srbija), dr. sc. Nikica Bari (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), Lidija Barii, prof. (Zagreb), Ljudevit (Ludwig) Bauer (Zagreb), prof. dr. Tomislav Beki (Filozofski fakultet, Novi Sad, Srbija), Goran Beus Richembergh (Velika Gorica), Pjerinko Bili (Zagreb), Mirko uri, prof. (akovo), dr. sc. Lidija Duji (Zagreb), Josef Eder (Sindelfingen, Njemaka), Vlado Fili, prof. (akovo), mr. sc. Aleksandra Gojkov-Raji (Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, Srbija), Oswald Hartmann, dipl. ing. (Sersheim, Njemaka), Franz Hutterer (Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, Njemaka), dr. sc. Zoran Janjetovi (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, Srbija), mr. sc. Marica Karaka (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), Sinia Kovaevi (Beograd, Srbija), Alois i Georgine Knig (Hemmingen, Njemaka), Jelena Kurtnaker (Poega), dr. sc. Suzana Leek (Hrvatski institut za povijest, Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod), eljko Leki, dipl. iur. (akovo), Katarina Milanovi Pauli (Zagreb), Stevan Miler (Odaci, Srbija), Branko Ostajmer, prof. (Hrvatski institut za povijest, Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod), Josip Palada (Zagreb), imun Penava, prof. (Hrvatski institut za povijest, Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod), prof. dr. Ivan Poljakovi (Auckland, New Zealand), Nadeda Radovi (Beograd, Srbija), dr. sc. Nives Rittig-Beljak (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb), prof. dr. Anton Scherer (Graz, Austrija), Branko Schmidt (Zagreb), Rosina T. Schmidt (Nanaimo, British Columbia, Kanada), Stjepan Seder (Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, Srbija), Zdenka tefani Mufa (Zadar), Renata Trischler (Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek), Johannes Weidenheim (Bonn, Njemaka) i Tomislav Wittenberg (Poega). Koristim i ovu priliku i iskazujem im svoju zahvalnost. V. Geiger

16

17

Prvi je temu Folksdojera u jugoslavenskoj, odnosno srpskoj


knjievnosti, naeo knjievnik Arsen Dikli romanom za djecu Sala u Malom ritu, objavljenom 1953.2, ija se radnja dogaa tijekom Drugoga svjetskog rata u nekom banatskom selu, a prikazuje djeako vienje ratnih vremena i razliite ljudske sudbine.3 Kasnije je ovo izdanje postalo prvim dijelom trilogije Sala u Malom ritu (Sala u Malom ritu4, Jesen u mrtvaji, Moriki snegovi), objavljene 1978.5 Prema Diklievom predloku Jesen u mrtvaji i Moriki snegovi, Branko Bauer snimio je 1975. televizijsku seriju i igrani film Zimovanje u Jakobsfeldu6 (reija: B. Bauer, scenarij: A. Dikli; producenti: CFS Koutnjak, Beograd, Avala film, Neoplanta film, Novi Sad, RTV Beograd), a zatim prema objavljenom romanu Sala u Malom ritu 1976. istoimenu televizijsku seriju i igrani film (reija: B. Bauer, scenarij: A. Dikli; producenti: CFS Koutnjak, Beograd, Avala film, Avala pro-film, RTV Beograd). Naime, prvi puta u jugoslavenskoj knjievnosti i filmu lik Nijemca, Folksdojera, nije stereotipan, crno-bijeli, iako su i takvi likovi vie nego zanimljivi i slikoviti (primjerice: Rii i posebice icer, u: Sala u Malom ritu), nego i obian ljudski, posveen svakodnevnom poslu i obvezama, nevjet u razumijevanju svjetske politike i dogaaja koji ih okruuju, dugorono u rjeavanju neispravnih postupaka drugih

2 Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, Deja knjiga, Beograd, 1953. 3 Usp. Drako Reep, Deaci Malog rita, u: Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, Prometej, Novi Sad, s.a., str. 127 - 130. [pogovor]. 4 Kasnije je, od izdanja Narodna knjiga, Beograd, 1987, prva knjiga trilogije Sala u Malom ritu, naslovljena Luk i strela. 5 Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, knj. 1. Sala u Malom ritu, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1978. 6 Usp. Arsen Dikli, Zimovanje u Jakobsfeldu, Ulaznica, asopis za kulturu, umetnost i drutvena pitanja, god. 10, br. 51-52, Zrenjanin, 1976, str. 76 - 77.

18

19

nemoan, ali uistinu pravian i pozitivan (posebice Jakob Jerich i Frau Marta, u: Zimovanje u Jakobsfeldu). Oito je u to vrijeme u Jugoslaviji, u knjievnom stvaralatvu i filmskoj umjetnosti ipak nastupilo naputanje iskljuivog, jednodimenzionalnog, prikazivanja Folksdojera, iako, potrebno je naglasiti, suzdrano i oprezno. Naime, svojedobno poprilino popularan i zapaen igrani film iz 1975. Hitler iz naeg sokaka (reija: Vladimir Tadej, scenarij: Zoran Petrovi, V. Tadej; producenti: Jadran film, Croatia film), koji prikazuje raslojavanja u jednom vienacionalnom vojvoanskom selu prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, u kojemu se mjesni Folksdojeri svrstavaju uz nacistiku ideologiju i okupatore te uznemiravaju i teroriziraju ostale (posebice istaknuto u liku Folksdojera, seoskog protuhe Leksija), neobian je spoj ideologiziranih stereotipa (podmukli i/ili arogantni Folksdojeri, dobri Srbi i Hrvati), ali i znakovita odmaka od tih stereotipa kroz motiv prijateljstva folksdojerskog i romskog djeaka. Srpski knjievnik Radomir Konstantinovi u romanu Daj nam danas, objavljenom 1954.7, na osebujan nain prikazuje Beograd u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Prilike u okupiranom Beogradu poetkom rata 1941. ine pozadinu radnje, a samoubojstvo beogradskog Nijemca koji je odbio poslunost okupatoru, netipinog lika Folksdojera u srbijanskoj/jugoslavenskoj knjievnosti do tada, a i kasnije, jedini je dogaaj u romanu, ali i on se u ovom djelu moderne romaneskne forme, filozofskih razmiljanja i poetskog doaravanja ozraja, dogodio prije poetka radnje.

Pitanje Folksdojera otvorio je u hrvatskoj knjievnosti Ivan Donevi romanom Mirotvorci, objavljenom 1956.8, na tada uobiajen, i jedino dopustiv, stereotipan nain, prikazujui domae Nijemce negativcima. Mio Slavonac (pravim imenom Mijo alkovi) prvi u hrvatskoj (emigrantskoj) knjievnosti, zbirkom pripovjedaka Teta Mala, objavljenoj poetkom ili sredinom ezdesetih godina 20. stoljea u panjolskoj na hrvatskome jeziku9, hrvatsko izdanje 2006.10, prikazuje slavonske Nijemce potkraj 19. i poetkom 20. stoljea, te i u vrijeme Drugoga svjetskog rata i njihovu (poslije)ratnu sudbinu. U kratkoj pripovijetci Tri kolone11 pisac prikazuje nekoliko ratnih i poslijeratnih kolektivnih sudbina jednog slavonskog sela (prema svemu sudei u okolici akova), opisuje odvoenje Roma (Cigana) 1942. najvjerojatnije u logor, zatim iseljavanje mjetana Nijemaca (vaba) potkraj 1944. te raseljavanje stanovnika ustakog Zrina i njihovo naseljavanje u isto selo 1946. Knjiga srpskog slikara i knjievnika Zorana Petrovia Selo Sakule a u Banatu, objavljena 196912, ivopisna je, ironijom proeta seoska kronika u rasponu od novoga vijeka do razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata. Selo Sakule a u Banatu mjeavina je seoske povijesti, predaja i pria, svojevrsna autorova zaviajna autobiografija, s mnotvom likova i dogaaja od manje i/ili vee vanosti u prolosti i suvremenosti tog sela. Selo Sakule a u Banatu praizvedena je kao kazalina predstava 1970. u Srpskom narodnom pozoritu u Novom Sadu (redatelj: Dimitrije
8 Ivan Donevi, Mirotvorci, Kultura, Zagreb, 1956. 9 Mio Slavonac, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a. 10 Mio Slavonac (Mijo alkovi), Teta Mala i druge prie, akovaki kulturni krug Accede ad Certisiam, akovo, 2006. 11 M. Slavonac, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a., str. 47 - 54. 12 Zoran Petrovi, Selo Sakule a u Banatu, Matica srpska, Novi Sad, 1969.

7 Radomir Konstantinovi, Daj nam danas, Novo pokolenje, Beograd, 1954.

20

21

urovi), a zatim su ga izvodila druga vojvoanska profesionalna i amaterska kazalita. Uz tada uobiajen jugoslavenski obrazac prikazivanja Drugoga svjetskog rata, u irim i zaviajnim okvirima, s uobiajenim stereotipnim likovima domaih Nijemaca (kulturbundovci, manaftovci, i slino) i njihovom izrazito negativnom ulogom u ratu, po prvi puta u jugoslavenskoj knjievnosti Folksdojeri nisu prikazani kao kolektivni krivci. tovie, autor zanimljivo i slikovito prenosei navodne seoske prie i doaptavanja raznih likova te opisujui nesnalaenja i pogreke novih vlasti vezane uz poslijeratnu agrarnu reformu i kolonizaciju, dosta opirno prikazuje nepravian odnos prema brojnim seoskim vabama koji postaju rtve. Naime, autor je pod izlikom nizanja neposrednih poslijeratnih pojava i dogaaja izravno i slikovito opisao mnogo toga, od odmazdi partizana nad seoskim vabama, nesavjesnih seljaka koji pljakaju naputene njemake kue i imovinu, do sudbine onih vaba, uglavnom staraca, ena i djece, koji su ostali i kojima priznaje, da ne samo da nisu nita krivi, nego i da svojim ivljenjem i postupcima nisu zasluili da ih se protjera iz zaviaja. Tome se protjerivanju brojnih vaba prema autoru, prenosei tada svakodnevne navodne seoske prie, protivilo mnogo seljana koji su po selu govorili da je to nepravedno jer svi vabe nisu bili isti. Neki seljani, prema seoskim priama, nosili su suseljanima vabama hranu u logor Knianin i pomagali im na razliite naine. Piui prihvatljivo naizgled tadanjem jugoslavenskom sustavu i vremenu, autor je pod izlikom prenoenja seoskih prie i doaptavanja, ispisao nesvakidanju zaviajnu povijest u kojoj je folksdojerska sudbina opisana na nain koji e se u jugoslavenskoj knjievnosti 22

uobiajiti tek godinama kasnije, a u strogo kontroliranoj jugoslavenskoj historiografiji i povijesnoj publicistici sa znatnim zakanjenjem. vabe su nezaobilazne i u nastavku kronike sela Sakula. Zoran Petrovi i u drugoj knjizi Selo Sakule a u Banatu, objavljenoj 1994.13, ironijski i autobiografski prikazuje razdoblje od poetka do sredine 20. stoljea te ukratko, gotovo usput, spominje i domae Nijemce tijekom i potkraj Drugoga svjetskog rata. Prvi je problematiku sudbine jugoslavenskih Nijemaca znaajnije uvrstio u svoja djela istaknuti vojvoanski, srpski, knjievnik Mladen Markov. U zbirci pripovjedaka Mladena Markova ablji skok, objavljenoj 1974.14, prikazane su godine Drugoga svjetskog rata u junom Banatu. U sreditu je problem koji je podjednako moralan i psiholoki. Naime, Markov propituje to je dovelo do toga da se ljudi, do rata mirni sugraani i susjedi, Nijemci, Srbi i drugi meusobno obraunavaju i mrze do istrebljenja. Pristupom i obradom ablji skok nije crnobijela knjiga, iako uglavnom govori o postupcima Folksdojera prema susjedima u ratu, no Markov u prikazu domaih vaba i drugih kroz nekoliko izrazito uspjelih likova ide i dalje.15 U zbirci ablji skok sve pripovijetke (Margita vorwrts, Smean konj, Cadik meu odabranima, Otkucaji srca, Kod olija, Sluba Adolfine Froman, ablji skok, Francusko miljenje,
13 Zoran Petrovi, Selo Sakule a u Banatu, II knjiga, Matica srpska, Novi Sad, 1994. 14 Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974. 15 Usp. Predrag Proti, Pripovetke Mladena Markova, u: M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, str. 251 - 261. [pogovor]; Dragan Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, u: M. Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979, str. XII - XVIII. [predgovor]; Vasa Pavkovi, Mladen Markov hroniar Banata, u: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003, str. 6 - 7. [predgovor].

23

Vee, ito, Fric, Istorija Sarkovljevih valjenki 1. deo, Izdajnik, ampion)16, spominju i prikazuju banatske Folksdojere. Neke od ovih pripovijedaka objavljene su prethodno u beogradskim knjievnim asopisima i tisku, pripovijetka Cadik meu odabranima 1973. u asopisu Knjievnost17, pripovijetka Kod olija 1973. u asopisu Savremenik18, pripovijetka Fric 1974. u asopisu Knjievna re19, pripovijetka Sluba Adolfine Froman 1974. u asopisu Knjievne novine20, pripovijetka ampion 1974. u listu Politka21 i pripovijetka ito 1974. u listu 4. jul22. Pripovijetka Margita vorwrts23, dogaa se neposredno i u vrijeme Travanjskoga rata 1941. u Panevu i okolici. Glavni lik Dimitrij Pavlov, priuvni porunik kraljevske jugoslavenske vojske, inae uitelj iz junobanatskog sela Margite, i dogaaji u kojima sudjeluje, donosi izrazito stereotipan prikaz banatskih Nijemcaca. Naime, u pripovijetci, neposredno prije dolaska postrojbi Wehrmachta, naoruani i poluvojno obueni Folksdojeri sudjeluju u razoruanju kraljevske jugoslavenske vojske u rasulu i zauzimaju vojarnu. U folksdojersko zarobljenitvo pada i porunik Pavlova, a njegov suseljanin Nijemac iz Margite Peter Hud, pokazuje istinsko, negativno lice.
16 Pripovjetke Sluba Adolfine Froman, ito, Fric i ampion, objavljene su i u zbirci pripovjedaka: Mladen Markov, Krma na plovnom putu, Beogradski izdavakografiki zavod, Beograd, 1980. Pripovjetke Cadik, Kod olija, Sluba Adolfine Froman, ablji skok i ampion, objavljene su i u zbirci pripovjedaka: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003. 17 Mladen Markov, Cadik meu odabranima, Knjievnost, god. XXVIII, knj. LVII, br. 10, Beograd, 1973, str. 302 - 313. 18 Mladen Markov, Kod olija, Savremenik, god. XIX, knj. XXXIII, br. 12, Beograd, 1973, str. 475 - 481. 19 Mladen Markov, Fric, Knjievna re, god. III, br. 26, Beograd, maj 1974. 20 Mladen Markov, Sluba Adolfine Froman, Knjievne novine, god. XXVI, br. 456, Beograd, 1. februar 1974. 21 Mladen Markov, ampion, Politika, Beograd, 10. februar 1974. 22 Mladen Markov, ito, 4. jul, god. XII, br. 606, Beograd, 29. januar 1974. 23 M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, str. 9 - 23.

Nastavak prikaza Travanjskoga rata 1941. u junom Banatu, u pripovijetci Smean konj24 u kojoj domai Nijemci organizirano i naoruani oduevljeno doekuju ulazak njemakih vojnih postrojbi u grad je takoer izrazito stereotipan. Kroz lik doktora Cakoa, advokata, predsjednika opine, te dogaaja koje je tih dana proivio, opisano je novonastalo ozraje kada su mjesni Folksdojeri preuzeli vlast. Pripovijetka Cadik meu odabranima25, prikazuje nastavak dogaaja poetkom Drugoga svjetskog rata u junom Banatu, u kojima su domai Nijemci olienje svega negativnog. Naime, sudbina sitnog trgovca idova Jakova Klajna zvanog Cadik, koji je uhien, poniavan i konano pogubljen sa skupinom idova i Srba, pokazuje protuidovstvo i protusrpstvo Folksdojera, posebice je istaknuto njihovo sudjelovanje u pljaki imovine dojueranjih sugraana i provoenju strahovlade. U pripovijetci Otkucaji srca26, takoer o ljudima i dogaajima u vrijeme Drugoga svjetskog rata u junom Banatu, koja prikazuje nekoliko dana u ivotu zatvorenika panevakog logora Svilara, mladii Vidri, Babi i Barbulj, od kojih prva dvojica uspijevaju pobjei, domai Nijemci su takoer nezaobilazni negativci. U opisu sudbine odbjeglih logoraa, njihov strah od Folksdojera koji preuzimaju potragu, najjai je i najstvarniji. Pripovijetka Kod olija27, ija se radnja dogaa u vrijeme Drugoga svjetskog rata u Panevu, sudbina gostioniarke Danice Azicki, iji je sin student uhien kao ilegalac pobjegao iz zatvora, a koja je zatim takoer uhiena i otpremljena u panevaki logor Svilara, opisuje Folksdojere kao izrazite negativce. Naime, u opisu likova, dogaaja
24 25 26 27 Isto, str. 24 - 33. Isto, str. 34 - 50. Isto, str. 51 - 65. Isto, str. 66 - 76.

24

25

i ozraja glavni su progonitelji, istraitelji i muitelji upravo domai Nijemci. Kratka pripovijetka Sluba Adolfine Froman28, ija se radnja dogaa u nekoliko dana u ljeto 1941, prati lik djevojke, banatske Njemice Adolfine Froman, daktilografkinje u koncentracionom logoru Svilara u Panevu, te prikazuje Folksdojere u ratnim danim izrazito negativno, beskrajno odane okupatorima i prezirne prema susjedima Srbima. Naime, Adolfina (s jasnom aluzijom na Adolf), svoju pripadnost Kulturbundu shvaa kao religiju za koju je spremna rtvovati se te je i u logorskoj slubi i u privatnom ivotu jednako gruba i nemilosrdna prema drugima i prema sebi. Prema pripovijetci Sluba Adolfine Froman, snimila je 1984. Radio televizija Beograd televizijsku dramu Slatka sluba Adolfine Froman.29 Pripovijetka ablji skok30 prikazuje ljude i dogaaje poetkom Drugoga svjetskog rata u junom Banatu te meuljudske i meuetnike odnose i sudbine. Glavni likovi Krste oa zvanog Munjar, radnika, beskunika i komunistikog pristae koji iz grada odlazi u ilegalu na selo, te Jelisavete Ovarov, studentice i komunistice, njegove partijske veze koja postaje nacistiki dounik, prikazuju teror okupatora i domaih Nijemaca, ali i bunt i otpor Srba. Pria je to o nerazumnoj i slijepoj mrnji izmeu dojueranjih mirnih susjeda Folksdojera i Srba, ali i pria o izdaji meu Srbima, o ljudskim manama i slabostima. U pripovijetci Francusko miljenje31, kroz glavne likove, agente petrovgradske policije Petra Globuia i Vilhelma Rapa (Wilhelm
28 Isto, str. 77 - 83. 29 Usp. Bogdan Tirnani, Mali ekran, NIN, Beograd, 18. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman]; M. ehovi, Adolf i Adolfina, Politika ekspres, Beograd, 14. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman]. 30 M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, str. 84 - 113. 31 Isto, str. 114 - 131.

Rapp), komandanta javne sigurnosti za Banat Juraja pilera (Georg Spiller) te asnika Wehrmachta L. Hajnea (L. Heine), prikazano je lice i nalije okupacije Banata tijekom Drugoga svjetskog rata. Pria je to o najsurovijem teroru nad neistomiljenicima, neovjenosti patolokih provoditelja novog poretka, ali i drugaijim stavovima i osobama u vremenima nesklonim pravinosti. Agent Globui, jedan od rijetkih Srba meu brojnim Folksdojerima u policijskoj slubi, i stoga prerevan i agent Rap zvani Krvavi, banatski Folksdojer, najrevniji su muitelji uhienika, no istvremeno su veliki suparnici i privatno i profesionalno. Narednik Wehrmachta Reichsdeutscher Hajne osoba je drukijih nazora, karaktera, a oito i odgoja. Kada prosvjeduje nadreenima protiv sadistikog sasluavanja koje primjenjuje petrovgradska policija, biva najokrutnije uklonjen. Kraa pripovijetka Vee32, dogaa se u zimu 1941. i pria o banatskom Folksdojeru, potpukovniku SS-a Fabijanu Vibransu, studentu glazbe, sinu panevakog apotekara Kritofa Vibransa, jednom od asnika SS postrojbe koja strijelja vee skupine idova i Roma iz beogradskog logora na stratitu nedaleko Paneva. Vibrans rat doivljava kao kaos, a dogaaji u kojima sudjeluje uz pijanstvo uzrokuju i psihiko rastrojstvo, mijeanje stvarnosti i prolosti te na koncu kao slomljen ovjek zavrava u vojnom zatvoru. Kratka pripovijetka ito33, dogaa se u vrijeme Drugoga svjetskog rata u Panevu i prikazuje sudbinu kolskog posluitelja Valtezara Kurueva koji je nakon uhienja dvojice gimnazijalaca povezanih s komunistikim pokretom, takoer lien slobode. Uhitili su ga i sproveli u zatvor, odakle je sljedeeg dana sa skupinom zatvorenika otpremljen stonim vagonom u nepoznato, dvojica mjesnih Folksdojera, policijski
32 Isto, str. 132 - 143. 33 Isto, str. 144 - 149.

26

27

agenti Matijas Gros i Gotfrid Brum. Tijekom sprovoenja Kurueva ispostavilo se da su osobni odnosi, a ne stvarna krivnja bili razlog njegova uhienja, naime, svojedobno se nekom primjedbom zamjerio jednom od Folksdojera. Pripovijetka Fric34, koja se takoer dogaa u vrijeme Drugoga svjetskog rata u Banatu u nekoliko zatoenikih dana mladia Rade Erdeljana, kolarskog kalfe iz Paneva koji je odrastao s banatskim Nijemcima, prikazuje razliite dogaaje, likove i ozraje, a Folksdojere, logorsko osoblje, posebice u liku sadistikog uvara urija Mesa, izrazito negativno. I pripovijetka Istorija Sarkovljevih valjenki 1. deo35 koja se dogaa neposredno prije i tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom porau, kroz lik i sudbinu ruskog emigranta, belogardejca, Nikolaja Trofimovia Sarkova zvanog Crkle kere, referenta za cijene na panevakoj trnici, izrazitog simpatizera i suradnika okupatora koji je ubijen pod nerazjanjenim okolnostima, prikazuje mjesne Folksdojere kao izrazite neprijatelje Srba. Podua pripovijetka Izdajnik36, koja opisuje sudbinu ilegalca, studenta iz Paneva Srbana Vinjikog koji se poetkom Drugoga svjetskog rata s trojicom sudrugova skriva u predgrau, prikazuje mjesne Folksdojere kao kolektivne suradnike okupatora. Nakon to se meu ilegalcima, posebice kod Vinjikog javlja sumnja da je jedan od njih izdajica, slijedi bijeg i skrivanje te potjera u kojoj Folksdojeri predvoeni panevakim Nijemcem SS-Hauptscharfhrerom Vilhelmom Kneom uhiuju Vinjikog, a zatim ga u zatvoru sasluava dr. komandant javne sigurnosti za Banat Juraj piler. Uspostavlja se da ga je izdao, kao i
34 Isto, str. 150 - 160. 35 Isto, str. 161 - 176. 36 Isto, str. 177 - 227.

mnoge druge ilegalce i suradnike pokreta otpora, jedan od sudrugova a u javnosti poinju kruiti glasine da je Vinjiki izdajnik. Prava e se istina saznati tek nakon rata, na sasluanju dr. pilera. Kratka pripovijetka ampion37 neobina je i groteskna pria koja se dogaa potkraj Drugoga svjetskog rata, neposredno prije osloboenje Paneva kada je veina banatskih Nijemaca ve izbjegla. U jednoj od prigradskih ulica, mjesni Nijemac Adam Biof u vojnoj odori i naoruan, na putu prema eljeznikoj stanici namjeravajui napustiti grad, poziva jedinog sluajnog prolaznika Luku Feldbaba zvanog Luka Stoka, poznatog prijeratnog boksakog prvaka drave i Balkana, da mu ponese teku prtljagu jer se umorio. Feldbab je ljut i na sebe i na enu to se uope pojavio na ulici, kao i na Folksdojera, te putem razmilja o tome zato je tijekom rata ostao kod kue. Okrivljuje za to svoju enu, a razmilja i kako bi bilo da razorua Biofa o kojemu se svata prialo, posebice o zlodjelima nedaleko Paneva u kojima je sudjelovao te time popravi stvar. No, sve je ostalo na razmiljanju i Feldbab primivi napojnicu, postien odlazi kui. Sljedeeg ili jednog od narednih svitanja, uvi u bunilu da je stiglo osloboenje, Feldbab odlazi na gotovo pustu ulicu i stavlja na glavu ajkau s velikom petokrakom i uz pijane uzvike osloboenju sa strane, prestravljuje jednu enu koja pomisli da su partizani. Upravo zbog folksdojerske problematike, u prilogu zbirci pripovjedaka ablji skok nalazi se opseni Renik manje poznatih rei, lokalizama, nemakih rei i ostalih izraza nastalih za vreme okupacije. Po objavljivanju zbirka pripovjedaka ablji skok, iako ocijenjena kao prvi pravi obraun s Folksdojerima u srbijanskoj i jugoslavenskoj

37 Isto, str. 228 - 235.

28

29

knjievnosti, izazvala je dosta polemika, time to je otvorila i pitanje poloaja i sudbine jugoslavenskih Nijemaca.38 U zbirci pripovjedaka Mladena Markova Srednje zvono, objavljenoj 197939, u kasnijim izdanjima naslovljena Banatski voz/Srednje zvono, pripovijetke Nebo u kotarici40 i Proterivanje tate-Petera41 bave se problematikom Folksdojera. Radnja pripovijetke Nebo u kotarici dogaa se u jednom junobanatskom selu u vrijeme kada je ishod Drugoga svjetskog rata bio izvjestan i jasan, ali uvjetovan rtvama. U toj grotesknoj prii o obraunu ideologija, mrnji i strahu s realistinim likovima u kojoj nema heroja, niti pobjeuje dobro, oravi seoski vabo Juraj par zvani Doktor par oko mjesne crkve progoni seoskog opanara i ilegalca komunistu Militarova. Na kraju pripovjetke pobjeuje apsurd i stradava potpuno nevina osoba, seoski crkvenjak.
38 Usp. Ivan op, Nove pripovetke Mladena Markova. Mladen Markov: ablji skok. Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Savremenik, god. XX, knj. Xl, br. 12, Beograd, 1974, str. 1121 - 1122; Ostoja uri, Folksdojerska tema. Mladen Markov: ablji skok. SKZ, Beograd, 1974., Letopis Matice srpske, god. CLI, knj. CDXV, br. 4, Beograd, 1975, str. 469 - 471; Bour Hajdukovi, Zlo u ljudima. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Knjievna re, god. IV, br. 44, Beograd, 8. novembar 1975; Slavko Lebedinski, U procepu rata. Mladen Markov: ablji skok, Beograd, SKZ, 1974., Borba, Beograd, 20. septembar 1975; Marko Nedi, Prie o ratnom vremenu. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Politika, Beograd, 10. maj 1975; Branislav Petrovi, Tragina sudbina pojedinca u haosu rata. Mladen Markov: ablji skok, pripovetke, SKZ Beograd, 1974., Front, god. XXXI, br. 5(861), Beograd, 31. januar 1975; Bogdan A. Popovi, Pripovedai, NIN, Beograd, 12. januar 1975. [O knjizi ablji skok]; Ostoja Prodanovi, Dokle see ablji skok, Omladinske novine, god. III, br. 65, Beograd, 8. novembar 1975; Mirjana Radoji, Rat kao iskuenje ovekove ljudskosti. Mladen Markov: ablji skok - SKZ, Beograd, 1974., Delo, god. XXII, knj. 22, br. 4, Beograd, 1976, str. 120 - 121; Milovan Vitezovi, Mladen Markov: ablji skok, SKZ, 1974., Je, br. 1884, Beograd, 8. avgust 1975.; Radomir Videnovi, Ratne godine i osuda zla. Mladen Markov: ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Stvaranje, god. XXXI, br. 5, Beograd, 1976, str. 772 - 773; D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, str. XV. 39 M. Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979. 40 Isto, str. 3 - 32. 41 Isto, str. 33 - 85.

Folksdojersku sudbinu potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata posebice prikazuje potresna pripovijetka Proterivanje tate-Petera koja progovara o logorizaciji Nijemaca i vremenu kada u vapske kue u jedno junobanatsko selo stiu bosanski kolonisti. Markov sudbinu Folksdojera prikazuje nizom zanimljivih, slikovitih, netipinih likova i dogaaja. I glavni likovi pripovijetke vabo tataPeter, predsjednik banatskog sela Sveta Margareta tijekom rata, i partizanski zapovjednik Arsenije Skaki djeluju po uputama odozgo, ali su obojica osobnosti, koje se odupiru, kada to mogu, imperativima vremena, ne izvravajui svaku naredbu do kraja. Srpske ene ulogorenim seoskim vabama, dojueranjim muiteljima, dobacuju pogae jer su iskusile kako je biti u muci. Neka baba iz nedalekog sela Jabuke, kojoj su u ratu Folksdojeri objesili starijeg sina zbog mlaeg sina partizana, potaknuta glasinama opominje oslobodioce zato to grubo postupaju s domaim Nijemcima, bivim susjedima. Markov, razvidno je, naglaava da je u ivotu sve duboko povezano, posebice zlo koje iz zla nastaje i zlo raa. Ipak, iako su ovjek i politika u vremenu koje prikazuje nedjeljivi, nisu sasvim istovjetni.42 Po objavljivanju zbirka pripovjedaka Srednje zvono, posebice pripovijetka Proterivanje tate-Petera, izazvala je mnogo polemika, ponajprije zato to je Markov pokuao prikazati drugu stranu istine, to jest kakvu su sudbinu potkraj rata i u porau doivjeli banatski Nijemci, a time je, naravno, pripovijetka iskakala iz dotadanjih uobiajenih jugoslavenskih stereotipa o Folksdojerima kao kolektivnim krivcima.43
42 Usp. D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, str. XXVII - XXVIII. 43 Usp. Petar Pijanovi, Uasno dugo padanje. Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ, 1979., Knjievne novine, god. XXXII, br. 597, Beograd, 12. januar 1980; Anelka Proki, Nesporazum. Zbirka pripovedaka Mladena Markova Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, 1979., Politika ekspres, Beograd, 8. januar 1980; Ljiljana op, Prostor i vreme zla. Mladen Markov: Srednje zvono, SKZ. Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVI, knj. LI, br. 5, Beograd, 1980, str. 358 - 363; Ljiljana op, Utvare i nedune rtve

30

31

Mladen Markov u opsenom romanu Isterivanje boga iz 198444, zasigurno najzapaenijem i ponajboljem njegovom djelu, u kojemu pripovijeda o dogaajima i ljudima tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, posebice prikazuje poslijeratnu kolektivizaciju na banatskom selu i mnogo toga to je uz to vrijeme utopije i represije bilo povezano, progovara i o ratnoj i poslijeratnoj folksdojerskoj sudbini. Najopirnije i najslikovitije sudbina Folksdojera prikazana je u kompleksnom liku Jakoba tulmilera (Stuhlmller), seoskog limara i trgovca, predratnog beogradskog komuniste koji je, oenivi se udovicom vabicom doselio u banatsko selo rnovo, i koji je i prije i tijekom rata bio u dobrim odnosima sa svima, i Nijemcima i Srbima te je ne osjeajui se odgovornim i krivim za protekle dogaaje ostao u zaviaju. tovie, tulmiler je tijekom rata u svojoj kui skrivao Srbina, komunistu, negdanjeg partijskog suradnika, zaposlivi ga kao slugu. Nakon rata isti taj komunist, drug Janko Taraji, svojeg udomitelja i zatitnika tulmilera poniava i mui na oigled drugih suseljana koje takoer progoni i proglaava kulacima. Na kraju Taraji je izravno odgovoran i za nasilnu tulmilerovu smrt. No, pria nije tako jednostavna. Barem ne prema Tarajievim tumaenjima koja tulmilera prikazuju kao otpadnika od komunizma, gorljivog kulturbundaa, izrazitog pristau nijemstva i sve prije nego zatitnika i dobrohotnu osobu. Neobina pripovijest, sa nesvakidanjim likovima i dogaajima. Markov nam, naime, realistino pripovijedajui o ratnim i poslijeratnim dogaajima te postupcima svojih likova poruuje da svatko ima svoju
Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ. 1979., Borba, Beograd, 16. februar 1980; Miroslav Egeri, Opori pripoveda Mladen Markov. Srednje zvono, SKZ, Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVII, knj. LIII, br. 1-2, Beograd, 1981, str. 38 - 43; D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, str. XXXI - XLIII. 44 Mladen Markov, Isterivanje boga, Prosveta, Beograd, 1984.

istinu i, naravno, opravdanje za svoje esto i pogrene postupke. To je, oito, i glavni razlog mnogih nesporazuma i polemika u knjievnoj kritici i u javnosti koje su uslijedile po objavljivanju romana45, ali i razlog najprestinijih knjievnih nagrada i pohvala itateljstva. Mladen Markov i u poduoj pripovijetci ta sad profesore?, objavljenoj 1986. u zbirci pripovjedaka Za odmor radnog naroda46, koja se dogaa u suvremenosti, u liku sveuilinog profesora povijesti Adama Braina, dogaajima i razgovorima u kojima sudjeluje, uz ostalo prikazuje i banatske Folksdojere. Naime, profesor Adam, rodom banaanin iz Bekereka (Zrenjanina), koji istrauje zloine Folksdojera u Banatu tijekom Drugoga svjetskog rata, boravei u Beu na kongresu povjesniara upoznaje nekog dr. Jovanovia, takoer rodom iz Bekereka, koji je u vrijeme rata bio lijenik kod komandanta javne sigurnosti za Banat Juraja pilera te se u potrazi za povijesnom istinom uputa s njim u razgovor o tom proteklom vremenu i dogaajima. Neobina pria o suodnosu rtava i krvnika, koja slijedi, s ozrajem sveprisutne dijabolike, neobinija je pria od dotadanjih te ocijenjena kao jedno od ponajboljih autorovih djela.47 Mladen Markov u romanu Psee groblje, objavljenom 199048, ija se radnja odvija u Vojvodini, Srijemu i Banatu tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, pria je o ideolokom i politikom jednoumlju svih zaraenih i suprotstavljenih strana. Markov pokuava odgovoriti na
45 Usp. Mirko orevi, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, u: Mladen Markov, Ravnica, Knjievne novine, Beograd, 1986, str. LII - LXIII. 46 Mladen Markov, Za odmor radnog naroda, Knjievne novine, Beograd, 1986, str. 91 151. 47 Usp. M. orevi, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, str. LXXI - LXXV. 48 Mladen Markov, Psee groblje, I i II, Knjievne novine, Beograd, 1990.

32

33

pitanja, kakav je i kolik raskorak izmeu slubenih ivotopisa poznatih jugoslavenskih revolucionara i njihovih stvarnih postupaka. To je i prvi srpski (vojvoanski) roman koji izravno i opirno prikazuje to je u porau nepravedno uinjeno domaim Nijemcima. Poslijeratna folksdojerska sudbina oslikana je nizom dogaaja i likova, najslikovitije i najzanimljivije u pripovijesti o banatskoj Njemici, apotekarici Hermine Deutsch ro. Hubner, supruzi apotekara Seppa Deutscha, te njenom odnosu sa Srbinom Matijom Makarovim u vrijeme internacije u logoru za Folksdojere. Nezaobilazno je i spominjanje Kulturbunda, Deutsche Mannschafta te likova kao to su dr. Juraj piler, komandant javne sigurnosti za Banat, dr. Sepp Janko, Volksgruppenfhrer za Banat i Srbiju, i brojnih dugih, poznatih/ stvarnih ili nepoznatih/izmiljenih Folksdojera. I romani Isterivanje boga i Psee groblje, primljeni su sa znatnom pozornou i pohvalama u njemakoj/podunavskovapskoj knjievnoj kritici.49 Prema njemakom/podunavskovapskom knjievniku i knjievnom kritiaru Franzu Huttereru, istaknutom poznavaocu problematike Folksdojera u srpskoj knjievnosti, Mladen Markov zauzima znaajno i nezaobilazno mjesto.50 Hrvatski knjievnik Josip Palada u nekoliko knjiga za djecu, u zbirkama pripovijedaka Lutke (pripovijetka Majpan) iz 197451, I
49 Usp. Franz Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 107 - 112. 50 Usp. F. Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, str. 107 - 112; F. Hutterer, Literatur von und ber Donauschwaben, str. 152 - 153. 51 Josip Palada, Lutke, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, 1974, str. 98 - 114.

tad umre dan (pripovijetka U selu) iz 197952 i Kad smo bili mali (pripovijetka Mjesto za vratima) iz 1991.53 kao i u romanu Miris majke, objavljenom 198554, spominje poslijeratni poloaj i sudbinu slavonskih Nijemaca. Palada u navedenim djelima prikazuje vrijeme svoga djetinjstva i kolovanja u Vuevcima i akovu te donosi zanimljivu sliku ivota malobrojnih preostalih Nijemaca akovtine. Iz perspektive poslijeratnog kolonista/doseljenika na njemaka imanja u Slavoniju, Palada Nijemce prikazuje realitetom maniristike slike pobjednika. Ipak, Paladina autobiografska djela vrijedna su zbog oslikavanja dvaju svjetova, doseljenika i starosjedilaca, kao i ivota Nijemaca koji su ostali u zaviaju, donosei posredno i navode o poslijeratnom iseljavanju njemakog stanovnitva u Njemaku i Austriju.55 Istaknuti vojvoanski, srpski, knjievnik Pavle Ugrinov (pravim imenom Vasilije Popovi) u autobiografskom romanu Fascinacije objavljenom 1976.56, potanko opisuje ljude i dogaaje svog djeakog i mladenakog doba u Banatu u vremenu od 1931. do dana zavretka
52 Josip Palada, I tad umre dan, Mladost, Zagreb, 1979, str. 105 - 162. 53 Josip Palada, Kad smo bili mali, kolske novine, Zagreb, 1991, str. 85 - 91. 54 Josip Palada, Miris majke, Spektar, Zagreb, 1985. 55 Usp. Vladimir Geiger, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/ VDG Jahrbuch 1997, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 1997, str. 63 - 68; Vladimir Geiger, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, akovaki vezovi. Prigodna revija 1997, Turistiko drutvo akovo, akovo, 1997, str. 48 - 49; Vladimir Geiger, Nijemci u akovu i akovtini, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001, str. 192; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, str. 160 - 164; Lidija Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2005, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2005, str. 115 - 116. 56 Pavle Ugrinov, Fascinacije, Nolit, Beograd, 1976.

34

35

Drugoga svjetskog rata 1945. koji su na njega ostavili dubok i neizbrisiv trag i koji su ga fascinirali. O Folksdojerima autor opirnije pie u poglavlju Ulazak Nemaca, prikazujui vrijeme i dogaaje poetkom Drugoga svjetskog rata, te posebice potkraj romana u poglavljima Povlaenje nemakog naroda i Prvi dan slobode, prikazujui sudbinu banatskih Nijemaca potkraj i neposredno nakon rata u jesen 1944. zanimljivo, slikovito, ali izrazito stereotipno, negativno, u maniri tadanjeg jugoslavenskog vienja prolih dogaaja. Pavle Ugrinov i u autobiografskom romanu Zadat ivot iz 197957, dotie se ukratko sudbine banatskih Nijemaca potkraj i neposredno nakon rata, u jesen 1944, no poneto drukije i slojevitije, prikazujui odvoenja vaba civila na stratite, kada su, kako pojanjava, stradali i oni koji su bili ispravni i neokaljani. No, bilo je to vrijeme, prema miljenju suborca partizana s kojim vodi razgovor, kada se nije moglo baviti sudbinom pojedinca, a posebno Nijemaca. Iako suborac misli da je sve to je injeno bilo opravdano, zato to je bilo neophodno, iitavamo i mogunost drukijeg promiljanja. Romani Fascinacije i Zadat ivot 1997. postaju dio trilogije Utopija.58 Pavle Ugrinov i u autobiografskom romanu Antiegzistencija, objavljenom 199859, svojevrsnom naknadnom promiljanju proteklog vremena, ponegdje i znatno drukije prikazuje dogaaje koji su odredili ne samo autorov ivot nego i ivote drugih te oslikava i sudbinu
57 Pavle Ugrinov, Zadat ivot, Nolit, Beograd, 1979. 58 Pavle Ugrinov, Utopija, 1-3, Prosveta, Beograd, 1997. (Utopija I, knjiga prva Fascinacije; Utopija II, knjiga druga Zadat ivot; Utopija III, knjiga trea Carstvo zemaljsko). 59 Pavle Ugrinov, Antiegzistencija, Prosveta, Beograd, 1998.

domaih, vojvoanskih Nijemaca potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. U poglavlju vapska kua60, izrazito slikovito, otvoreno, mogli bismo rei i kritiki s obzirom da je autor bivi partizan, ali i pokajniki, pisac prikazuje i promilja sudbinu Folksdojera. Ukazuje na nepravdu koju je nova vlast, nametanjem kolektivne krivnje i progonom te etnikim ienjem, uinila domaim Nijemcima. U svojevrsnom nastavku romana Fascinacije i Zadat ivot, u uvodu u djela koji govore o dogaajima potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata, Pavle Ugrinov u romanu Besudni dani, napisanom dvadesetak godina ranije, ali objavljenom 200161, u srpskoj knjievnoj kritici popraenom znatnim zanimanjem i pohvalama62, prikazuje razdoblje od listopada 1944. do rujna 1945. U sreditu je pria o tome kako se putovi povijesti i ljudske sudbine kreu u razliitim smjerovima. Nezaobilazan dio ovog romansiranog svjedoenja o (s)mutnom vremenu je i sudbina domaih Nijemaca, koja se pripovijeda u dnevnikim zabiljekama pripovjedaa, koji na mnogim mjestima moe biti i sam pisac. Pria poinje slikovitim opisom masovnog iseljavanja banatskih i Petrovgradskih (Zrenjaninskih) Nijemaca, kada njihovu pokretnu imovinu raznose dojueranji susjedi. Na osebujan nain autor pria o sudbini banatskih i vojvoanskih Folksdojera koji su ostali u zaviaju, te prikazuje njihova stradanja, progone, logore i odmazde, ime doarava novo vrijeme jugoslavenskog revolucionarnog makijavelizma. No, ni ova pria nije jednoznana, kao to uostalom ivotne prie i nisu jednoznane.
60 Isto, str. 109 - 116. 61 Pavle Ugrinov, Besudni dani, Narodna knjiga/Alfa, Beograd, 2001. 62 Usp. Milan ivanovi, Poraz pobede. Pavle Ugrinov: Besudni dani: Narodna knjiga, Beograd 2001., Dnevnik online, Novi Sad, 3. maj 2002.

36

37

Sudbinom jugoslavenskih Nijemaca pomnije se bavio u svojim djelima, romanima, zbirkama pripovjedaka i dnevnikim zabiljekama, istaknuti vojvoanski i srpski knjievnik Aleksandar Tima. U romanu Upotreba oveka, objavljenom 197663, Aleksandar Tima opisuje Novi Sad u vrijeme neposredno prije i tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, tadanje ozraje i dogaaje, novosadske Srbe, idove, Nijemce, Maare, njihove meusobne odnose i (ne)razdvojive sudbine. Ratna i poslijeratna sudbina novosadskih Folksdojera i idova, posebice je opisana sudbinom Vere Kroner kerke idova i Njemice, i njene obitelji - majke Reze Kroner roene Lenart, oca Roberta Kronera, brata Gerharda Kronera i ujaka Sepa Lenarta, ali i kroz niz drugih, ivotom i dogaajima meusobno isprepletenih, likova romana. Nakon objavljivanja Timina romana Upotreba oveka na njemakom jeziku 1991.64, podunavskovapska knjievna kritika objavila je opiran prikaz, ali se i kritiki osvrnula na stereotipni, negativan, nain na koji su prikazani vojvoanski Nijemci.65

U zbirci pripovjedaka kola bezbonitva, objavljenoj 1978.66, zatim i na njemakom jeziku 1993.67, u poduoj pripovijetci Stan, ija radnja se dogaa u Novom Sadu neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Aleksandar Tima kroz likove Vilme Sindholc, Maarice njemakog porijekla, dobrohotne novosadske gimnazijske profesorice maarskog i njemakog jezika i njenog biveg uenika, partizana Branka akovia, ijoj je obitelji nakon rata dodijeljen njen stan u kojemu je umirovljena ivjela sama, prikazuje tadanje ozraje narodne vlasti i pojedinane ljudske sudbine i odnose, koji su kako pripovijetka moda ukazuje uvjetovani i osobnim stavovima i odlukama. Aleksandar Tima u romanu Vere i zavere, objavljenom 198368, a u prijevodu na njemaki jezik 1999.69, neobino i zanimljivo priom o obitelji Lebenshajm, opisuje sudbinu novosadskih Nijemaca koji su nakon Drugoga svjetskog rata ostali u zaviaju. No, pria je to i o ljudima, ivotu, odnosima i postupcima i drugih novosaana, kao i prikaz ratnih i poslijeratnih prilika i sudbina. Pria je naizgled jednostavna. Nakon dugotrajnog sudskog postupka za dobivanje vlasnikih prava, u novosadski stan u kojemu godinama ivi zubar Rudi s obitelji, 1962. iz Bea u Novi Sad dolaze nasljednici vlasnika stana novosadskog mlinara Jakoba Lebenshajma i tada se poinju raspletati brojne sudbine. Novosadski Nijemac Jakob Lebenshajm, vlasnik jedne stambene zgrade, u vrijeme Drugoga svjetskog rata osamdesetogodinjak koji je ivio s neudatom kerkom Paulom, nakon pogibije mlaeg sina i unovaenja starijeg sina u njemaku vojsku, to se pretvorilo u njegov
66 67 68 69 Aleksandar Tima, kola bezbonitva, Nolit, Beograd, 1978. Aleksandar Tima, Die Schule der Gottlosigkeit, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1993. Aleksandar Tima, Vere i zavere, Nolit, Beograd, 1983. Aleksandar Tima, Treue und Verrat, Carl Hanser Verlag, Mnchen Wien, 1999.

63 Aleksandar Tima, Upotreba oveka, Nolit, Beograd, 1976. 64 Aleksandar Tima, Der Gebrauch des Menschen, Carl Hanser Verlag, Mnchen - Wien, 1991. 65 Usp. Anton Scherer, Tima Aleksandar: Der Gebrauch des Menschen. Aus dem Serbokroatischen bersetzt von B. Antowiak. Mnchen-Wien: Hanser 1991., 331 S., Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 8. Dezember 1991, str. 5; Anton Scherer, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus der aktuellen Diskussion, Heft 2, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1991, str. 85 - 88; Anton Scherer, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Halbjahresschrift fr Sdosteuropische Geschichte Literatur und Politik, Jg. 4, Heft 1, Ippesheim, 1992, str. 55 - 59.

38

39

nikada objanjen nestanak, doekao je kraj rata u zaviaju jer se, kako je govorio, nije osjeao krivim. Uz njega ostaju njegova ki i udovica poginulog sina Vilhelmina s djecom. Poput ostalih sunarodnjaka i Lebenshajmovi zavravaju u logoru, gdje najmlai lanovi obitelji, unuad, umiru od tifusa. Nakon izlaska iz logora u kojemu su proveli godinu dana, najstarija unuka Magda, koja je izbjegla internaciju i udala se u meuvremenu za Srbina, postigla je da se djedu i tetki vrati kua. Lebenshajmovi ostaju ivjeti u Novom Sadu, ali stambena zgrada im je podravljena osim dva stana, onaj u kojemu su ivjeli oni i najamnik Rudi. Stari Lebenshajm uskoro umire, a nedugo zatim i njegova kerka Paula. Stan u kojemu su ivjeli unuka Magda prodaje, a stan u kojemu ive Rudii prelazi u dravno vlasnitvo. No, nakon niza godina, iznenada se pojavljuje Inga ultejs roena Lebenshajm, druga preivjela unuka starog mlinara. Aleksandar Tima u romanu iroka vrata, objavljenom 1989.70, koji govori o sudbini mladog ovjeka iz graanske obitelji koji je ratne godine proveo pasivno, prikazuje dogaaje u Novom Sadu, Bakoj i Vojvodini tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa, a domae Nijemce i njihovu sudbinu spominje samo usput, ukratko. Prema njemakom/podunavskovapskom knjievniku i knjievnom kritiaru Franzu Huttereru, istaknutom poznavaocu problematike Folksdojera u srpskoj knjievnosti, Aleksandar Tima zauzima znaajno i nezaobilazno mjesto.71
70 Aleksandar Tima, iroka vrata, Nolit, Beograd, 1989. 71 Usp. Franz Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Alexandar Tima, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994, str. 85 - 91; Franz Hutterer, Aleksandar Tima und seine Welt. Topographie einer multiethnischen Stadt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag,

Roman istaknutog srpskog knjievnika Borislava Pekia Kako upokojiti Vampira iz 197772 iste godine izveden kao radio drama na RTV Beograd i Westdeutscher Rundfunk (WDR) iz Klna, te postavljen kao kazalina predstava u Beogradskom studentskom pozoritu, a zatim i drugdje u zemlji i inozemstvu, neobina je pria o djelovanju i nasilju Tajne dravne policije Treeg Reicha (Gestapo) tijekom Drugoga svjetskog rata u Beogradu. Sudbina intelektualca dr. Konrada A. Rutkowskog, profesora srednjovjekovne povijesti na Univerzitetu u Heidelbergu, jugoslavenskog Folksdojera roenog u Banatu nedaleko Paneva, lana SS-a, dunosnika Glavnog ureda slube sigurnosti Treeg Reicha (RSHA) u Odjelu IV (Gestapo), primjer je kako pojedinac zahvaen neumoljivom mainerijom nasilja neminovno postaje zloinac. Tema ovog filozofskog romana ispovijed je glavnog lika koji je prikazan ako ne kao luak onda kao atipini psihopat. Njegova je ispovijed tijekom 1965. pokuaj katarzinog iskupljenja grenika koji svoje razrjeenje nalazi iste godine u nerazjanjenoj smrti. Borislav Peki i u autobiografskom romanu Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (1948 - 1954), u drugoj knjizi, objavljenoj 198973, ukratko spominje jugoslavenske Nijemce i njihovu sudbinu. Peki opisuje dogaaj u selu Bavanitu kod Paneva kada su partizani ubili stotinjak Folksdojera civila, mukaraca, ena i djece.
Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbruck, 1997; Franz Hutterer, Aleksandar Tima. Autor einer multiethnischen Region, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, str. 269 - 276. 72 Borislav Peki, Kako upokojiti Vampira, Rad/Narodna knjiga/BIGZ, Beograd, 1977. 73 Borislav Peki, Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (1948-1954), II, BIGZ, Beograd, 1989.

40

41

Kratka pria srpskog knjievnika i publicista Brane Crnevia Rezikini kljuevi, najprije objavljena u beogradskom listu Duga, zatim 1978. u autorovoj proznoj zbirci Peta strana sveta74, te 1984. na njemakom jeziku Die Schlssel der Frau Resi u minhenskom asopisu Sdostdeutsche Vierteljahresbltter75, opisuje iseljavanje domaih Nijemaca potkraj Drugoga svjetskog rata iz Rume i sudbinu njihove imovine. No, pria je to i o ljudskim, dobrosusjedskim odnosima i povjerenju usprkos nesklonim vremenima i dogaajima. Iznosei svoja djeaka sjeanja na iseljavanje Folksdojera iz rodnog mu grada, Crnevi kroz priu o njihovoj susjedi Njemici Reziki koja neposredno prije iseljavanja ostavlja na uvanje kljueve autorovoj majci, kao to su do tada obje i inile. Rezikine kljueve, nakon to je njena kua, kao i kue ostalih Nijemaca, dodijeljena kolonistu i borcu, autorova majka unato problemima i prijetnjama nikome nije htjela predati, jer ih je uvala kao to bi, kako je govorila, njene kljueve uvala kominica Rezika. Vojvoanski, srpski knjievnik Momir aleni u romanu Tue godine, objavljenom 198176, prikazuje ljude i dogaaje potkraj Drugoga svjetskog rata u selu nedaleko Novog Sada, posebice oslikavajui likove i sudbine domaih Nijemaca. Radnja romana vremenski je omeena dvotjednim dopustom u baki zaviaj potkraj Drugoga svjetskog rata glavnog lika asnika Wehrmachta Hansa Majera. ivotni putovi njemakih obitelji i drugih stanovnika toga sela u tom presudnom razdoblju, ine ovaj roman ne samo zanimljivim nego i znatno drugaijim od svih dotadanjih romana
74 Brana Crnevi, Peta strana sveta. Kozerije, Znanje, Zagreb, 1978, str. 186 - 188. 75 Brana Crnevi, Die Schlssel der Frau Resi, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, 76 Momir aleni, Tue godine, Matica srpska, Novi Sad, 1981.

ratne tematike u jugoslavenskoj, odnosno srpskoj knjievnosti, te zbog toga vrijednim pozornosti. Naime, Tue godine roman o bakim Nijemcima, djelo je s prepoznatljivim konfliktima, ali s nesvakidanjim razrjeenjem, nezaslueno je ostao nezapaen i nepoznat. Radnja drame istaknutog filmskog i kazalinog glumca Fabijana ovagovia Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem iz 198277, izvedene kao kazalina predstava iste godine u Dramskom kazalitu Gavela u Zagrebu, a zatim i u postavi drugih hrvatskih profesionalnih i amaterskih kazalita, dogaa se u Slavoniji, u selu Ladimirevcima od jeseni 1943. do ljeta 1945, i u mnogoemu je utemeljena na dogaajima iz autorova djetinjstva.78 No odnosime Nijemaca i Hrvata, odnosno Folksdojere drama prikazuje samo usput (u liku seljaka susjeda vabe Hanzike). Istoimeni igrani film i televizijska serija Branka mita (Schmidt) Sokol ga nije volio, snimljeni 1988. prema ovagovievoj drami (reija: B. Schmidt, scenarij: B. Schmidt, F. ovagovi; producent: Zagreb film), uvodi vie vapskih likova i sudbina, te o Folksdojerima govori opirnije, neutralnije i objektivnije. Hrvatski publicist i knjievnik Ivan Brajdi, u romanu Dugoselska balada 1945, objavljenom 198979 (zavrnom dijelu trilogije zapoete

Jg. 33, Heft 2, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1984, str. 129 - 130.

77 Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, str. 95 - 190. 78 Usp. Duan . Jovanovi, Rat je nesretan sluaj, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, str. 191 - 193. [pogovor drami: F. ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem]; Fabijan ovagovi, Burgije iz glumeve dramaturgije (dodatak uz Sokol ga nije volio), u: F. ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, Privlaica, Privlaka, 1986, str. 73 - 95. [pogovor hrvatskom izdanju]. 79 Ivan Brajdi, Dugoselska balada 1945, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1989.

42

43

romanom Dugoselska kronika 194180 i nastavljena romanom Oblaci nad Posavinom ), bavi se zavretkom ratnih zbivanja u Dugom Selu i Posavini te opisuje raznolike sudbine veeg broja likova. U romanu Dugoselska balada 1945, zahvaeno je kratko razdoblje posljednjih dana Drugoga svjetskog rata. U skladu s jugoslavenskom, enobeovskom manirom i Nijemci i Folksdojeri, kao i drugi okupatori i kolaboranti, prikazani su stereotipno i izrazito negativno. Domai Nijemac Egon Maler je Kulturbundovac i Folksdojer koji se borio na Istonom bojitu, pred Moskovom i pred Staljingradom.
81

Srpski knjievnik Miroslav Popovi u romanu Sudbine, objavljenom 198484, svojevrsnoj kronici tipinog panonskog grada, fikcionalne Nove Palanke (prema nekima autorova zaviajnog Zemuna), napisanoj kontemplativnim psiholokim realizmom, u nekoliko isprepletenih pria i niza likova, prati nekoliko etnikih skupina, Srbe, idove, Nijemce, te njihove pojedinane i kolektivne sudbine u vremenu neposredno prije i poetkom Drugoga svjetskog rata.85 Predrag Adamov u romanima Panonska saga, objavljenom 1986.86 i Prelom (Panonska saga II), objavljenom 199087, ija se radnja dogaa neposredno prije i tijekom Drugoga svjetskog rata u junom Banatu, priom o dvije obitelji iz sela Bregova, srpskoj bogatog seljaka Tatomira Vojnova i njemakoj mjesnog ciglara Petera Bendera, a i drugih seljana, Srba, Nijemaca, Roma, Rumunja, Maara, prikazuje meuljudske odnose, suradnju, suparnitvo, ljubav i mrnju, u nemirnim i razumu nesklonim vremenima. Ratno vrijeme i dogaaji glavne likove odvode u razliite smjerove, koji su uvjetovani izvanjskim razlozima i osobnim izborima, kao to je to sluaj s Peterom Benderom koji od mirnog, radinog mjetanina postaje strah i trepet njihova kraja. Prikaz banatskih Nijemaca uglavnom je stereotipan, negativan, ali pojedinani likovi Folksdojera, kao i ostalih, nisu iskljuivo jednodimenzionalni. Seoski apotekar, Vilhelm varc predsjednik mjesnog Kulturbunda, unato svemu, karakterna je osoba, a Benderov sin Toni, iako njemaki vojnik zauzima se da
84 Miroslav Popovi, Sudbine, Nolit, Beograd/Birografika, Subotica, 1984. 85 Usp. Ljubia Jeremi,Miroslav Popovi tragini klasik srpske knjievnosti, u: Miroslav Popovi, Sudbine, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1998, str. VII - XXX. 86 Predrag Adamov, Panonska saga, Glas/Banja Luka, Osloboenje, Svjetlost,

Radnja drame i kazaline predstave srpskog dramskog pisca Miloa Radovia Mrnja. Dramska pria u dva dela, objavljena 198382, dogaa se u zimu 1941. i proljee 1942. u okupiranom Beogradu, a prikazuje meusobne sukobe i mrnju u jednoj netipinoj srpskoj obitelji. Netipino je posebice da jedan od glavnih likova drame, lan obitelji Evica, po majci Njemica (a moda i po stvarnome ocu), iako puna mrnje prema pomajci Srpkinji, to i dovodi do obiteljske tragedije, nije negativan lik, naprotiv. Iako su zastupljeni razni njemaki/folksdojerski likovi, meu glavnim likovima Eviin ujak Karlo, Folksdojer, a meu brojnim sporednim likovima njemaki asnici i vojnici te Folksdojeri koji igraju razliite, preteito negativne uloge, Mrnja nije drama o odnosima Srba i Nijemaca, nego se radi o drami o iskonskom, dubljem, o ljudskoj prirodi.83
80 Ivan Brajdi, Dugoselska kronika 1941, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1985. 81 Ivan Brajdi, Oblaci nad Posavinom, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1988. 82 Milo Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, str. 71 - 142. 83 Usp. Jovan irilov, Drama o velikoj mrnji i malim ljubavima, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, str. 143 - 145. [pogovor drami: M. Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela].

Zadrugar, Veselin Maslea/Sarajevo, Prva knjievna komuna/Mostar, Univerzal/ Tuzla, 1986. 87 Predrag Adamov, Prelom (Panonska saga II), Dnevnik, Novi Sad, 1990.

44

45

se iz logora Svilara pusti Srpkinja Miljana, suradnica pokreta otpora, njegova suseljanka, prijateljica i simpatija iz djetinjstva. Predrag Adamov, pisac Banata, vratit e se vapskim motivima i kasnije u kratkim pripovijetkama Stari Hubert, irini rogovi i Luka u zbirci pria Prsten iz 2002.88 Pripovijetka Stari Hubert89 opisuje starca Huberta koji ivi na banatskom selu bez djece, u nadi i oekivanju da e se njegov usvojenik Johan, sin pokojnog Hubertovog biroa Nijemca, ipak vratiti sa kolovanja u Beu i preuzeti imanje. Kada je, konano, nakon dugog vremena Johan doao u zaviaj, Drugi svjetski rat je ve poeo i u Banatu. Kao njemaki vojnik, Johan je oduevljen novim poretkom, pa preuzima na sebe zadau progona i istrebljenja lokalnih pobunjenika, meu kojima je bio i Srbin Savica, sin drugog pokojnog Hubertovog biroa. Stari Hubert, znajui, predosjeajui ve i prije da je pogrijeio upozorava Savicu, za kojega je spoznao da istinski voli zaviaj i selo, da se sa svojim ljudima skloni od nacistike hajke. Pripovijetka irini rogovi , ija se radnja dogaa u vrijeme Drugoga svjetskog rata u nekom selu u junom Banatu, prikazuje lik domaeg Nijemca mjesnog ciglara, Petera Bendera, , jednog od glavnih likova autorovog romana Panonska saga, na ijim je dijelovima pria i utemeljena, odnosno kako se dojueranji obini, radini i mirni ljudi u zlim vremenima pretvaraju u netrpeljive osobe sklone strahovladi.
90

djevojicu Lizu, kerku suprugine sestre, koja je ostala bez roditelja, te je on i supruga usvajaju. Milenko Fundurulja u pripovijetci Skandal u Odacima, objavljenoj 1986. u Letopisu Matice srpske92, iznosi na do tada neuobiajen nain potresnu priu o sudbini Folksdojera potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Pripovijetka Skandal u Odacima, topla je i sentimentalna retrospekcija poslijeratnih dogaaja u Odacima u Bakoj, koji pripovijeda glavni lik borac, ratni invalid, Lianin Dane. Dane i njegova majka su kolonisti koji dobivaju imanje od sredovjenog vabe iz Odaka, sada logoraa mjesnog logora prije no to se on protjera u Njemaku. Ishod nesvakidanjeg upoznavanja i druenja Dane i vabe Danino je obeanje vabi da e se brinuti o grobu njegove prerano preminule keri. Kulminacija prie je skandal, kada Dane i vabo pred rastanak zajedno plau u seoskoj kavani. Prvi zapaeniji i opirniji prilog o sudbini Folksdojera u hrvatskoj knjievnosti bila je pripovijetka Nikole Pulia Pria o Klaudiji i Rudolfu, objavljena 1987. u njegovoj knjizi odnosno zbirci pripovijedaka More i more.93 Radnja pripovijetke odvija se u Tovarniku i progovara o sudbini domaih Nijemaca. Pria je to o tovarnikom Nijemcu po imenu Rudolf koji je iz Njemake, gdje je s obitelji izbjegao potkraj Drugoga svjetskog rata u dobi od godinu dana, stigao ezdesetih ili sedamdesetih godina 20. stoljea pohoditi djedov grob i rodnu kuu. Pria o Klaudiji i Rudolfu, prema dogaajima koji se niu, nesvakidanja je pripovijest.
92 Milenko Fundurulja, Skandal u Odacima, Letopis Matice srpske, br. 438, Novi Sad, decembar 1986, str. 853 - 865. 93 Nikola Puli, More i more, Globus, Zagreb, 1987, str. 70 - 77.

Kratka pripovijetka Luka91, neobina je pria o partizanu Luki iz Bosanskog Broda, oenjenog Njemicom iz sela Mramorka u Banatu, koji je u studenome 1945. iz logora u Mramorku izbavio dvanaestogodinju
88 89 90 91 Predrag Adamov, Prsten. Kratke prie, Prosveta, Beograd, 2002. Isto, str. 34 - 39. Isto, str. 53 - 58. Isto, str. 115 - 116.

46

47

U zbirci putopisa Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, objavljenoj 2004.94, Nikola Puli ponovo ukratko prikazuje sudbinu srijemskih Nijemaca potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Putujui kroz pojedina mjesta i opisujui dananji Srijem autor spominje i protjerivanje domaih Nijemaca iz Jankovaca potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i naseljavanje u selo kada su Srbi iz Like i Bukovice, koji su stigli vlakom bez voznog reda dobili njemake kue i imanja. Na seoskom groblju u Tovarniku pisac se prisjea prijatelja iz mladosti Rudolfa Rappa zvanog Rudica, sina Maarice i Nijemca, kojeg su 1991. ubili Srbi u selu te navodi da su i njegovog oca Josepha 1944, prije nego je Rudica prohodao, ubili partizani. Srpski knjievnik Radovan drale u romanu Zemlja sreskih galebova, objavljenom 198895, pie o dogaajima, ivotu i sudbini seljaka u vojvoanskom selu Ravno potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, u vrijeme kolektivizacije jugoslavenskoga sela sa svim onodobnim politikim i moralnim pojavama. Roman je strukturiran kao ljetopis, uz mnogobrojne elemente fantastike i psiholokog realizma, to mu daje svjeinu i zanimljivost pripovijedanja.96 Roman je pisan, barem to se prikaza Folksdojera tie, stereotipno, iskljuivo negativno, po starom jugoslavenskom obrascu. Folksdojeri, njihova uloga i stavovi tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa, prikazani su posebice u liku suseljanina vabe, SS asnika Frica Kidlera, najizrazitije u poglavlju Samohodni mitraljez Frica Kidlera.
94 Nikola Puli, Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, Stajer-graf, Zagreb, 2004. 95 Radovan drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988. 96 Usp. Milivoje Markovi, Pogovor, u: R. drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/ Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988, str. 375 - 377.

Znatnu pozornost jugoslavenske, ali i njemake, ne samo podunavskovapske, strane privukla je vojvoanska dramska spisateljica i redateljica Kaa elan dramom Heimatbuch, objavljenom 1989. u asopisu Trei program Radio Sarajeva97, koja je iste godine postavljena u Narodnom pozoritu Subotica, te prikazana i na novosadskoj TV Vojvodina. Drama Heimatbuch prevedena je i objavljena pod istim naslovom i na njemakom jeziku (Litag Theaterverlag, Bremen) te postavljena kao kazalina predstava 1993. u Mlheimu/Ruhr i 1997. Bonnu te i nagraena u Njemakoj (DramaLiteraturpreis der Theatergemeinde Bonn). Radnja drame Heimatbuch odigrava se u proljee i ljeto 1946. u logoru Gakovo te 1958. i 1959. u Parabuu u Bakoj (gdje je Kaa elan kao dijete poslijeratnih bosanskih kolonista i roena). Drama prikazuje nekoliko karakterno razliitih likva logoraa vaba i vabica, dojueranjih susjeda, i njihove esto netipine odnose, a time daje iru sliku vremena. Autorica je, naime, zanimljivo, vjeto i na osebujan nain obradila poslijeratnu sudbinu bakih Folksdojera. Pria je to s neskrivenom porukom o besmislenosti postupaka novih poslijeratnih vlasti prema domaim Nijemcima, koji su, uglavnom krivi ni za to, u logorima masovno stradavali, ali i pria o onim malobrojnim Nijemcima koji su nakon svega ostali u zaviaju.98
97 Kaa elan, Heimatbuch, Trei program Radio Sarajeva, br. 63, Sarajevo, 1989. [i kao poseban otisak]. 98 Usp. Franz Roth (Hrsg.), Beitrge zum Geschichtsbild der Donauschwaben im Spiegel des Fernsehens, Donauschwbisches Kulturtzentrum, Salzburg, 1995, str. 190 - 241; Georg Wildmann, Fernsehfilme ber die Donauschwaben Ein berblick (Inhalt, Schwerpunkt, Tendenz, Genre, Qualitt), Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1997 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 8, 1997, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1998, str. 179 - 181; Anton Scherer, Kaa elans Heimatbuch. Eine Parabutscher Kroatin setzte den Donauschwaben ein literarische Denkmal, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 7. Oktober 2001, str. 6.

48

49

Svoj knjievni i kazalini rad, posebice dramu Heimatbuch, predstavila je, s dobrim prijemom, Kaa elan i podunavskovapskoj publici poetkom srpnja 1995. na skupu Tagung der Kulturschaffenden. Literatur von und ber Donauschwaben Erinnerung und Gestaltung u Haus der Donauschwaben u Sindelfingenu.99 Istaknuti vojvoanski, srpski, knjievnik Danilo Ki u autobiografskoj zbirci pria Rani jadi (za decu i osetljive), objavljenoj 1969100, te 1989. i na njemakom jeziku101, u poglavlju Ulica dugih kestenova, opisujue Novi Sad svojega djetinjstva i mladosti, te spominje, ukratko, i novosadske Nijemce s kojima je prije ili tijekom Drugoga svjetskog rata dolazio u dodir ili ih je poznavao. Uz opis Bemove ulice tada naseljene Nijemcima, tu su i njegova uiteljica gospoica Fani, njegov prijatelj Fredi Fuks zvani Aca Dugonja. Iako nekoliko Kiovih djela, uz zbirku pria Rani jadi i romani Bata, pepeo iz 1965102 , te Peanik iz 1972.103, prikazuju Novi Sad u razdoblju Drugoga svjetskog rata i poraa, no domae Nijemce i njihovu sudbinu u poslijeratnom vremenu Ki ne spominje.104 Istaknuti srpski knjievnik i publicist Ivan Ivanji u romanu, po mnogo
99 Usp. Kaa elan, Die letzte Geschichte und ein neuer Anfang, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, str. 118 - 122; F.[riedrich] Binder, Literatur von und ber Donauschwaben. Eine beachtenswerte Tagung der Kulturschaffenden im Haus der Donauschwaben, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, Eggenstein-Leopoldshafen, 1. August 1995, str. 2. 100 Danilo Ki, Rani jadi (za decu i osetljive), Nolit, Beograd, 1969. 101 Danilo Ki, Frhe Leiden, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1989. 102 Danilo Ki, Bata, pepeo, Prosveta, Beograd, 1965. 103 Danilo Ki, Peanik, Prosveta, Beograd, 1972. 104 Usp. Franz Hutterer, Danilo Ki (1935-1989). Ein pannonischer Schriftsteller, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Folge 1, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1990, str. 7; Boko Kristi, Potraga za ulicom divljih kestenova. Subotike uspomene (na) Danila Kia, Sremski Karlovci, Kairos, 1999.

emu autobiografskom, Preskakanje senke, objavljenom 1989.105,

u kojem izlae obiteljsku i osobnu sudbinu prikazujui Bekerek (Zrenjanin) svojega djetinjstva u predratnom razdoblju i u vrijeme Drugoga svjetskog rata, spominje i opisuje, posebice u prvom dijelu, i domae Nijemce (vabe). Uz glavni lik romana, sin uglednog bekerekog ljekara idova Ivanjija djeaka imenom Mali, spominju se njegova guvernanta Austrijanka iz Slovenije Ilze fon luderman, njen ljubavnik Bok bekereki Nijemac mjesni pediter i predsjednik mjesnog Kulturbunda te kasnije zamjenik mjesnog predstojnika Gestapa, kao i niz drugih manjih ili veih likova, idova, Nijemaca, Srba i drugih. U vrijeme kada je u Jugoslaviji govoriti i pisati o sudbini Folksdojera jo bilo uvijek nepoeljno, za Westdeutscher Rundfunk (WDR) iz Klna, Ivanji je 25. sijenja 1989. pod naslovom Rache und Scham. Das Schicksal der Volksdeutschen in Jugoslawien, priredio opiran, jednosatni, vrlo otvoren i potresan razgovor (s autobiografskim i dokumentarnim dijelovima) o sudbini jugoslavenskih, posebice vojvoanskih, Nijemaca. Ozraje, likove i dogaaje koje spominje ili ukratko opisuje u romanu Preskakanje senke, Ivanji opirno razrauje u, takoer po mnogo emu autobiografskom, romanu Das Kinderfrulein, izvorno napisanom i objavljenom 1998. na njemakom jeziku.106 Roman Guvernanta 2002. objavljen je i u srpskom prijevodu.107 Naime, glavni likovi su guvernanta Austrijanka iz Slovenije Ilze fon Bokberg, sin vlasnika bekereke eerane idova Keletija djeak
105 Ivan Ivanji, Preskakanje senke, Nolit, Beograd, 1989. 106 Ivan Ivanji, Das Kinderfrulein, Picus, Wien, 1998. 107 Ivan Ivanji, Guvernanta, Stubovi kulture, Beograd, 2002.

50

51

Viktor, guvernantin ljubavnik Peter Jak bekereki Nijemac mjesni pediter i potpredsjednik mjesnog Kulturbunda te kasnije predstojnik mjesnog Gestapa te niz drugih manjih ili veih likova, idova, Nijemaca, Srba i drugih. Roman Guvernanta neobina je i zanimljiva, vie nego pozornosti vrijedna njemako/folksdojersko-idovska pria bez crno-bijelih likova o pojedinanim i kolektivnim sudbinama u munim vremenima koja propituje pitanje pojedinane i kolektivne krivnje. U romanu je sudbina bekerekih Folksdojera potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata prikazana bez znaka jednakosti, potresno kao i sudbina bekerekih idova tijekom Drugoga svjetskog rata.108 Istaknuti hrvatski knjievnik Anelko Vuleti u povijesnom romanu udotvorna biljka doktora Engela, objavljenom 1989.109 te 2004. i na njemakome jeziku Doktor Engels wundersame Pflanze110, ukratko, na vie mjesta spominje i jugoslavenske Nijemce (nazivajui ih vabama, podunavskim vabama, Folksdojerima), tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom porau, uglavnom kao negativne likove. Roman je to, uvjetno reeno, o sudbini jedne istonoeuropske idovske obitelji tijekom prve polovice 20. stoljea, no ustvari, kao i veina njegovih djela, o ksenofobiji, posebice o balkanskoj mrnji.111 Srpski, vojvoanski knjievnik Vojislav Despotov u kraem romanu (kako ga autor naziva romaniu) Petrovgradska praina, objavljenom 1990112, u osebujnoj zaviajnoj autobiografiji, legendama, mitskim
108 Usp. Richard Kmmerlings, Ivan Ivanjis Roman Das Kinderfrulein, Neue Zrcher Zeitung, Zrch, 20 Mrz 1999. 109 Anelko Vuleti, udotvorna biljka doktora Engela, Svjetlost, Sarajevo, 1989. 110 Andjelko Vuleti, Doktor Engels wundersame Pflanze, Oberbaum, Berlin, 2004. 111 Usp. Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III, Sjeanje na dobro i zlo, Marjan tisak, Split, 2004, str. 291. 112 Vojislav Despotov, Petrovgradska praina, Stubovi kulture, Beograd, 1990.

priama, anegdotama i ironijom proetom pregledu svojega ivotnog puta i rodnoga grada Petrovgrada (Zrenjanina), ukratko spominje i mjesne Nijemce, odnosno prie i uspomene koje se tiu njegove mladosti, a vezane su uz banatske vabe. Istaknuti srpski dramski pisac i knjievni kritiar Borislav Mihajlovi Mihiz u drami Komandant Sajler, napisanoj 1967, otkada je i izvoena u srpskim i hrvatskim kazalitima, a objavljenoj 1986. u autorovoj zbirci drama Izdajice113, donosi neobinu priu o Drugome svjetskom ratu, o zlokobnoj sjeni ideologije koja postaje okvir ljudske drame, kako progonjenih, tako i progonitelja. Dramatian preokret ideoloki projektiran ivot banatskog Nijemca Vilhelma Sajlera koji je u nacizmu pronaao odgovore na sva pitanja, odvodi u konanu propast kada saznaje da je mjesni idov kojega namjerava poslati u koncentracijski logor ustvari njegov otac. Borislav Mihajlovi Mihiz u knjizi autobiografskih zapisa naslovljenih Autobiografija o drugima, knj. 1. objavljena 1990114, osebujno i zanimljivo opisujui svoj ivotni put u poglavlju Sala, a posebice u poglavlju Kako je feter-Mihl postao gazda u kui, koje je prethodno objavljeno 1989. u Knjievnim novinama115, prikazuje sudbinu banatskih vaba potkraj i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ukratko, Mihiz opisuje ratnu i poslijeratnu sudbinu banatskih vaba, obinih ljudi, seljaka, paora, salaara, njemu poznatih ili nepoznatih s kojima je sluajem sudbine dolazio u dodir. Kao svjedok vremena, otro i lucidno, s gorinom, se prisjeajui tih dana, posebice spominje tragine sudbine u panevakom logoru domaih vaba, ena, djece, staraca, seljaka i sirotinje koji su ostali u zaviaju.
113 Borislav Mihajlovi Mihiz, Izdajice. Drame, BIGZ, Beograd, 1986. 114 Borislav Mihajlovi Mihiz, Autobiografija o drugima, knj. 1, BIGZ, Beograd, 1990. 115 Borislav Mihajlovi Mihiz, Kako je feter-Mihl postao gazda u kui, Knjievne novine, Beograd, 1. april 1989.

52

53

Istaknuti hrvatski knjievnik Ljudevit (Ludwig) Bauer, autor je prvog romana o Folksdojerima u hrvatskoj knjievnosti pod naslovom Kratka kronika porodice Weber, objavljenog 1990.116. Kratka kronika porodice Weber, nevelik je povijesni roman koji saima nekih 150 godina hrvatske povijesti te progovara o romaneskno rjee obraivanoj temi (Hrvati stranog prezimena). Roman prikazuje ivote nekoliko generacija porodice Weber u povijesnoj pozadini velikih preokreta i promjena. Rije je, naime, o prii po mnogo emu tipinoj za ivotna preplitanja na podruju Habsburke Monarhije, kasnije AustroUgarske Monarhije, koja govori o nastanku obitelji te kako se iz njezinih raznolikih nacionalnih sastavnica naposljetku stvara porodica koja nacionalno pripada tlu na kojem ivi. lanovi porodice Weber odreeni su svojim obrazovanjem i ukusom, bogatstvom i ivotnim stilom od svog rodnog tla gluhe hrvatske provincije, male varoice Gradec u kojoj se na nacionalno i moralno trusnom podruju pletu sitni politiki rauni u ime velikih ideja. Politiki, Weberovi su uvijek na strani povijesti i njene budunosti, od Vilmosa, najstarijeg poznatog pretka kome je sudjelovanje u Kossuthovoj buni 1848/89. donijelo progonstvo i pridjevak Maar, do Rudolfa koga zbog njemakog prezimena u vrijeme Drugoga svjetskog rata u partizanima ubija njegov suborac kad otkrije da je vabo, pa i Rudolfovog sina Vlade koji bi, iako je dijete palog borca, u poslijeratnim godinama jugoslavenskog socijalizma umjesto da bude posluni aktivist, htio neto raditi. Napisan na temelju navodne kronike koju je o svojoj porodici, priredila i napisala izvjesna Gizela Weber, roman je, zapravo, izvanredna alegorija u kojoj nita nije izmiljeno niti nestvarno, ve je sve stvarno i mogue.117
116 Ljudevit Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 117 Usp. .[eljko] Kliment, Tipina hrvatska sudbina. Ljudevit Bauer: Kratka

U romanima Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, objavljenom 1997118, i Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat iz 2002119, Ljudevit (Ludwig) Bauer ponovno pie, meu ostalim, i o sudbini Nijemaca na hrvatskim odnosno junoslavenskim prostorima.
der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 113 - 116; Vladimir Geiger, O Podunavskim vabama u hrvatskoj knjievnosti. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990., Maruli, Hrvatska knjievna revija. asopis za knjievnost i kulturu, god. XXVII, br. 5, Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda (sv. Jeronima), Zagreb, 1994, str. 808 912; Lidija Duji, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002, str. 95 - 101; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, str. 164 168; Goran Beus Richembergh, Ludvig Bauer: Kratka kronika porodice Weber. Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti/Ludvig Bauer: Eine Kurze Kronik der Familie Weber. Der historische Roman als Faktor der modernen Geschichte, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 39, Osijek, 2001, str. 29 - 30/30 - 31; Goran Beus Richembergh, Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti, u: L. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 265 - 267. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju]; Goran Beus Richembergh, Povratak fotokopija. Ludwig. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 3. svibnja 2001, str. 8; Julijana Matanovi, Vlast nad povijeu, u: L. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 253 - 264. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju]; Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, kolska knjiga, Zagreb, 2003, str. 395; Lidija Duji, Od Galdova do Galgova. Osvrt na Bauerov prozni opus, Rijei, asopis za knjievnost, kulturu i znanost, br. 1-2, Matica hrvatska Sisak, Sisak, 2006, str. 72 - 78; Lidija Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2006, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2006, str. 144 - 146.
118 Ludwig Bauer, Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. 119 Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002.

kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990, Veernji list, Zagreb, 2. kolovoza 1991; Vladimir Geiger, Ljudevit Bauer: Kurze Chronik der Familie Weber Verlag Svjetlost, Sarajevo 1990, Geschichte, Gegenwart und Kultur

54

55

Roman Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, ija se radnja dogaa u Hrvatskoj u poslijeratnom socijalistikom razdoblju, zaudna je pria o odrastanju, mladosti i ivotu glavnog lika Borisa Brucknera, studenta/profesora povijesti s knjievnim i novinarskim sklonostima, sina hrvatskog Nijemca, Theodora Brucknera predratnog komuniste i partizana, uglednog gimnazijskog profesora povijesti koji umire u umobolnici. Boris Bruckner, na iji je ivot, i ne samo njegov, presudan utjecaj imala Karolina u koju je zaljubljen od djeakih dana, gradi svoju karijeru naizgled na pravoj liniji. No to zbog nesmotrenih istupa uzrokovanih pijanstvom ili pak zlih podmetanja, ali najvjerojatnije zbog njegove nesklonosti prema kolektivizmu svake vrste, na kraju izabire umobolnicu kao jedinu instituciju koja omoguava neprikosnoveno pravo pojedinca na slobodu govora. Priom romana Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera provlai se i ponavlja, tovie naglaava, i sudbonosna injenica njemakog podrijetla Brucknerovih u prostoru, vremenu i meu ljudima koji su mu bili neskloni. Razapeti izmeu krivnje, koja je njihovim sunarodnjacima kolektivno pripisivana, Brucknerovi u svojoj posebnosti osebujno svjedoe o usudu hrvatskoga nijemstva. U Romanu Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, Bauer kroz lik Jana Brucknera, Hrvata njemakoga podrijetla u rasponu od desetak godina, od neposredno prije raspada SFR Jugoslavije, kada je J. Bruckner dravni (republiki) slubenik u Beogradu, te tijekom Domovinskog rata, kada se J. Bruckner na bojinici sa sinom Filipom bori na hrvatskoj strani. U romanu su prikazani ne samo meuljudski odnosi, nego i vrlo zanimljivo i kritino stari i novi politiki sustav u vremenu neizbjenih i nunih, tovie munih prilagodbi, kada

ustrajavanje na etinosti i ljudskom dostojanstvu nerijetko vodi traginome kraju, u ovoj prii glavnoga lika.120 Glavni lik romana Jan Bruckner, ustvari je Johann (Hansi, kako ga zove majka) Nijemac iz (prema svemu sudei) Vukovara, ija je obitelj kod kue govorila njemaki, a kako mu je stric Theo bio partizan a otac pomagao partizanski pokret, izbjegli su poslijeratne progone za razliku od veine domaih Nijemaca, no zbog toga su ih vabe mrzili. Sve ostalo je kasnija, znatno opirnija, pria ovoga romana. Glavni likovi Bauerovih romana Kratka kronika porodice Weber, Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera i Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat hrvatski su Nijemci, bivanjem i ivotom u prostoru gdje je ta injenica ponekad od velikog, ali ponekad i od marginalnog znaaja. Ta ih znaajka udaljava od mase i ini pronicljivima i skeptinima te im tako omoguava distancirani pogled na dogaanja oko njih. Navedeni Bauerovi romani u mnogim dijelovima, pa ak i u cjelinama prie, svojevrsne su knjievno uobliene autobiografije u kojima prepoznajemo pisca, ma koliko ti romani bili razliiti i izmatani.121 Roman Ludwiga Bauera Patnje Antonije Brabec, objavljen 2008122, ispisuje neobinu priu o hrvatskim Nijemcima, ispisanu o prii o sudbini obitelji i pojedinaca koji su ostali u zaviaju u vremenu od etrdesetih do potkraj osamdesetih godina 20. stoljea. Pria je to
120 Usp. Sead Begovi, Don Juanov mir i rat. Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 11. prosinca 2003, str. 10. 121 Usp. L. Duji, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, str. 97; A. Bremer, Pripovjeda Ludwig Bauer/Der Erzhler Ludwig Bauer, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 50, Osijek, 2004, str. 38; S. Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III, Sjeanje na dobro i zlo, str. 283 - 284. 122 Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008.

56

57

o ivotu dvoje netipinih intelektualaca u Jugoslaviji, meusobno razliitih i nesukladnih, Antonije Brabec (Brabetz) i Martina Geigera, obiljeenih svojim njemakim podrijetlom, ijim sudbinama upravljaju sluaj ili nuda.123 Hrvatski knjievnik Ivan Kuan i filmski redatelj Branko Schmidt napisali su 1992. treatment za igrani film Dnevnik Friede Reichel, na temelju poslijeratne tragine sudbine i sauvanih pisama iz logora Krndije njemake djevojke, akovanke Marije Mire Knbl.124 Dnevnik Friede Reichel pria je s elementima fantastike o suvremenim ratnim dogaanjima u Osijeku poetkom devedesetih godina 20. stoljea i retrospekcijama u 1945, koja prikazuje sudbinu njemake djevojke, osjeanke Friede Reichel, objavljen je najprije 1992. u Magazinu Glasa Slavonije, a zatim 1994. i kao prilog u knjizi o sudbini M. M. Knbl naslovljenoj Pisma iz Krndije.125 Redatelj Branko Schmidt, napisao je zatim 1992. sinopsis za igrani film i tv-seriju od pet nastavaka naslovljenu Friedrich, u kojemu prikazuje sudbinu folksdojerske obitelji Reichel iz slavonskog sela nedaleko Osijeka tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom porau. To je pria u pet dijelova, sa dramatinim i zanimljivim likovima i dogaajima, posebice raspletom. Pria prati sudbinu po mnogoemu tipinih lanova, u prvom redu po njihovim stavovima i ponaanju,
123 Usp. Mirjana Jurii, Novi roman Ludwiga Bauera. Majstor fabuliranja opet nudi pitku priu, Jutarnji list (Obzor), Zagreb, 17. sijenja 2009, str. 46; Boidar Alajbegovi, Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Ljubav vs. politika, Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 12. oujka 2009, str. 9; Jagna Poganik, Patnje Antonije Brabec. Novi roman Ludwiga Bauera. Intimni porazi vaniji su od sloma ideologija, Jutarnji list , Zagreb, 18. oujka 2009, str. 53. 124 Ivan Kuan, Branko Schmidt, Dnevnik Friede Reichel, Glas Slavonije, 125 Ivan Kuan, Branko Schmidt, Dnevnik Friede Reichel, u: Vladimir Geiger, Ivan Jurkovi, Pisma iz Krndije, Njemaka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994, str. 123 - 141.

a ipak obine folksdojerske obitelji Reichel, oca Friedricha i majke Otilije, kerke Trude i sinova Karla, Franza i Willya. Friedrich, ija je pria, oito, utemeljena na Schmidtovoj obiteljskoj sudbini, koji po majci Friedi ro. Reichel i ocu Friedrichu potjee iz Ernestinova, to potvruju i mnogi opisani dogaaji i pojedinosti, najprije je objavljen 1994. u osjekoj Knjievnoj reviji126, a zatim 1995. i u Godinjaku Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch.127 Roman Podunavskih Nijemaca Aloisa i Georgine Knig (pravim imenom Slavko Paleek-Knig, ura Paleek-Knig ro. Marincel), koji ive u Njemakoj, Dani beskvasnoga kruha, o ratnoj i poslijeratnoj sudbini hrvatskih Nijemaca objavljen je najprije 1991. u Njemakoj na hrvatskome jeziku i u vlastitoj nakladi autor128, a tek dvije godine na njemakom jeziku (Die Tage der ungesuerten Brote), takoer u vlastitoj nakladi autor.129 Roman Dani beskvasnoga kruha pria je o ivotnoj i ljubavnoj drami mlade ene u vrtlogu Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog komunistikog razdoblja u Hrvatskoj. Glavni lik romana nastalog, kako istiu autori, na temelju stvarnih osoba i dogaaja, hrvatska je Njemica Elizabeta (Liza) Mller, ija je sudbina ispriana u prvom licu. U njenim, realistino poetskim, opaanjima i razmiljanjima, isprva djevojakim, a zatim zrele ene i majke, nitko nije unaprijed povlaten
126 Branko Schmidt, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Knjievna revija, asopis za knjievnost i kulturu, god. 34, br. 1/4, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 1994, str. 39 - 43. 127 Branko Schmidt, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995, str. 241 - 246. 128 Alois i Georgine Knig, Dani beskvasnoga kruha, Knig Verlag, Hemmingen, 1991. 129 Alois und Georgine Knig, Die Tage der ungesuerten Brote, Knig Verlag,

Magazin, Osijek, 31. prosinca 1992, str. 19 - 21.

Hemmingen, 1993.

58

59

ni unaprijed osuen. Pria romana, kao i veina folksdojerskih sudbina zapoinje u zaviaju, a zavrava u Njemakoj. Roman Dani beskvasnoga kruha primljen je sa zanimanjem i njemakih (podunavskovapskih) i hrvatskih knjievnih kritiara, a prikazan je i u hrvatskom130 i podunavskovapskom tisku131, no unato tome, ostao je nedostupan i nepoznat irem itateljstvu. I sljedei roman Aloisa i Georgine Knig Ivanjski krijes, objavljen u Njemakoj 2005, znakovito, napisan je na hrvatskome jeziku i objavljen u vlastitoj nakladi autor132, obrauje i prikazuje, izmeu ostaloga, sudbinu hrvatskih Nijemaca tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa. Pria je to o ivotima jednostavnih i mirnih ljudi, hrvatskih Nijemaca Sofije i Ludwiga koju u ovom romanu posvemanjeg rasapa iznosi pripovjeda Gustav H.133 Sudbinom Folksdojera bavi se i istaknuti hrvatski knjievnik Ivan Aralica u pripovijetci Sokak triju rua, prvotno objavljenoj 1991. u boinom izdanju lista Slobodna Dalmacija134. Pripovijetka je zatim 1992. objavljena u istoimenoj autorovoj zbirci pripovjedaka Sokak
130 Usp. Milan Ivkoi, Hrvatsko-njemaki Knigovi, Veernji list, Zagreb, 22. travnja 1992, str. 35. 131 Usp. Goran Beus Richembergh, Alois und Georgine Knig:/Dani beskvasnoga kruha/Tage des helfelosen Brotes, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 176 - 178; Anton Scherer, Verdient allgemein Beachtung. Ein Buch ber das Schicksal Deutscher in Kroatien. Knig, Alois und Georgine: Tag des ungesuerten Brote. (Roman.) bersetzt von Dragutin Horvat. Hemmingen bei Stuttgart: Selbstverlag 1993, 278 S, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 6. Februar 1994, str. 5; L. Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, str. 142 - 144. 132 Alois i Georgine Knig, Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, s.l. [Ostfildern], 2005. 133 Usp. Stjepan eelj, Prostori hrvatske proze. Novi hrvatski roman iz Europe. Alois i Georgine Knig: Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, Ostfildern, 2005., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 27. sijenja 2006, str. 22. 134 Ivan Aralica, Sokak triju rua, Slobodna Dalmacija, Boini prilog, Split, 24. prosinca 1991.

triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost135. Hrvatska radio televizija snimila je 1992. i istoimeni TV film (redatelj i scenarist: Eduard Gali). Pripovijetka Sokak triju rua jednostavna je i potresna pria o malim ljudima i o sudbini prognanika, o ljudima koji su izgubili svoj dom i svoje obitelji. Pripovijetka je pisana u prvom licu, u osobi starice Marte Ivoevi, Hrvatice, prognanice iz slavonskog sela Berak. Priu u pripovijetci iznosi mlada, anonimna novinarka. Sudbinu Hrvatice iz Bosne koja u potrazi za boljim ivotom krajem ezdesetih godina 20. stoljea doseljava u Slavoniju s muem i obitelji, a od poetka Domovinskog rata prognanica je poput brojnih Slavonaca, Aralica dovodi u vezu s prethodnim stariinim ivotom i doivljajima, naime odnosima s preostalim Nijemcima u Berku i dogaajima potkraj i poslije Drugoga svjetskog rata koji su tragino pogodili domae Nijemce.136 Roman Lijerke Damjanov-Pintar Legenda i zbilja, objavljen 1993137, autoriin prvijenac, svojim opsegom nevelik povijesno obiteljski
135 Ivan Aralica, Sokak triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost, Znanje, Zagreb, 1992, str. 183 - 191. 136 Usp. Vladimir Geiger, Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung

Dreirosengasse (Sokak triju rua) des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 179 - 181; Vladimir Geiger, Sudbina Podunavskih vaba u pripovijetci Sokak triju rua hrvatskog pisca Ivana Aralice. Pria o panonskoj tragediji/Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Drei Rosen Gasse des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica. Die Geschichte ber pannonische Tragdie, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 28, Osijek, 1998, str. 35 - 36/36 - 37; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, str. 168 - 170; L. Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, str. 113 - 114.
137 Lijerka Damjanov-Pintar, Legenda i zbilja, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1993.

60

61

roman koji zahvaa vrijeme od sredine 13. do sredine 20. stoljea i meu ostalim prikazuje, povijest i sudbinu njemakoga dijela obitelji. Kroniarski, na slikovit nain, moda ak i publicistikim stilom, autorica govori o svojim precima, no teko je u njihovoj ivotnoj prii odgonetnuti to je legenda, a to zbilja. Tragajui za korijenima autorica see u daleku prolost. Po oevoj (dalmatinskoj, hrvatskoj) lozi tragovi je vode u dubinu vremena. Drugi odvojak obiteljske povijesti vezan je uz majinu lozu u kojoj su tri grane: maarska, bunjevaka i njemaka. Dvije se prie, igrom povijesti i sudbine, udruuju u jednu. U obiteljskoj povijesti, po majinoj lozi jedna je grana njemaka. Tako je i dio romana koji pria o autoriinim njemakim precima, njihovom porijeklu, ivotu i sudbini, koja ih je odvela, konano, i u Bakoj naslovljen Njemaka grana. Roman je prepun naglasaka vremena, a smjetenost u multietniko ozraje Subotice pridonosi koloritu prie. Iako je sudbina pojedinca u prvom planu, pozornost je zadrana i na vremenu kada sudbine postaju kolektivne, naime u razdoblju Drugoga svjetskog rata i neposrednog poraa, budui da to vrijeme najdublje odreuju i obiteljsku i osobnu sudbinu autorice, kao uostalom i sudbinu svih ljudi na tim panonskim prostorima.138
138 Usp. Ivan J. Bokovi, U dubini vremena, Slobodna Dalmacija, Split, 3. srpnja 1993, str. 31; Strahimir Primorac, Njihalo ivota. Lijerka Damjanov-Pintar: Legenda i zbilja, Biblioteka ITD, Znanje, Zagreb, 1993., Veernji list, Zagreb, 7. kolovoza 1993, str. 45; Vladimir Geiger, Geschichte einer donauschwbischen Familie in dem Roman Legende und Wirklichkeit von Lijerka DamjanovPintar, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994., str. 108 - 110; Vladimir Geiger, Povijest jedne podunavskovapske obitelji u romanu Legenda i zbilja, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 16-17, Zagreb, 1995, str. 27 i 35; Andrej ebotarev, Lijerka Damjanov-Pintar,

Lijerka Damjanov u autobiografskim zbirkama proze Kamo bi moglo nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerke Damjanov iz 2005.139 i Zbrda-zdola iz 2006.140, ponovno ali ukratko pie i o sudbini Podunavskih Nijemaca.141 Srpski knjievnik Miodrag Maticki u romanu Idu Nemci, objavljenom 1994.142, opisuje sudbinu banatskih Nijemaca od potkraj Drugoga svjetskog rata i poslijeratnih dana u Vrcu i Velikom Sreditu. Glavni lik romana, beki novinar Ervin Fri, dobivi devedesetih godina 20. stoljea zadatak napisati nekoliko priloga o banatskim Nijemcima, otputuje u Banat u zaviaj svojih predaka i zatim zapoinje neobina pria s brojnim retrospekcijama na 1944/45. Roman je uz razliite reakcije i jugoslavenske i njemake/podunavskovapske javnosti, privukao znatnu pozornost knjievne kritike, posebice srpske i banatske.143
Legenda i zbilja, asopis za suvremenu povijest, god. 27, br. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1995, str. 192 - 193; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, str. 170 - 172.

139 Lijerka Damjanov, Kamo bi moglo nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerke Damjanov, Sipar, Zagreb, 2005. 140 Lijerka Damjanov, Zbrda-zdola, Vlastita naklada, Zagreb, 2006. 141 L. Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, 141 - 142. Theresia Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. 142 Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994. 143 Usp. Zoran ileti, Pogovor, u: M. Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994, str. 275 - 278; Zoran ileti, Die Deutsche gehen Miodrag Matickis. Der Leidensweg der Deutschen aus Veliko Sredite und Werschetz vom Oktober 1944 und kurz darauf als literarischer Stoff, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, str. 92 - 106; Vasa Pavkovi, Tragom prolosti, Politika, Kulturni dodatak, Beograd, 18. februar 1995, str. 22. [prikaz romana M. Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994]; Zoran Konstantinovi, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, u: Miodrag Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 20-21. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999; Aleksandra Gojkov-Raji, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003.

62

63

Miodrag Maticki u kratkoj pripovijetci Vujak Adele Argeni, objavljenoj u istoimenoj zbirci pripovjedaka 2004 , ponovno pie o
144

uobiajene razgovore i prepirke, i nita se neoekivano, koliko vrijeme u kojima se odigrava pria to uope doputa, ne bi dogodilo da nakon iznenadne smrti glave obitelji, oca ure, stariji sin Ivan napokon ne saznaje da oni nisu Hrvati, nego ustvari Nijemci, plemikog podrijetla, iji su preci, poput drugih mnogobrojnih hrvatskih i drugih Folksdojera doivjeli traginu sudbinu nakon Drugoga svjetskog rata. Ova spoznaja dovodi do neminovnog obrata, doputajui da pria i dalje traje.147 Roman Zdenke tefani Mufa Zelena ulica, objavljen 1997148, zanimljiv je prilog o vukovarskim Nijemcima. Rije je o knjizi koja prati dramatina dogaanja u ivotu vukovarske, njemake obitelji Kleiber, na ije su osobne sudbine ponajvie tragova ostavili ratovi na naim prostorima u 20. stoljeu. Sudbinski dogaaji potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata sredinji su dio prie koja slikovito prikazuje folksdojersku povijest na naim prostorima. Iako je autoriin prvijenac opsean roman Zelena ulica, ocijenjen vrijednim pozornosti149, i u hrvatskoj i njemakoj/podunavskovapskoj knjievnoj kritici, a i meu itateljstvom, ostao je gotovo nezapaen. Ruka Stojanovi-Nikolaevi u nevelikom autobiografskom romanu za djecu Anina druga mama, objavljenom 1999.150, prikazuje svoje odrastanje i zapisuje svakidanje, male dogaaje iz djetinjstva u akovu.151
147 Usp. D.[arko] Luki, Ulmska kutija i njeno vrijeme/Die Ulmer Schachtel und ihre Theaterzeit, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 18/19, Zagreb, 1996, str. 30/31. 148 Zdenka tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997. 149 Usp. Pavao Pavlii, Zdenka Mufa, Zelena ulica, u: Z. tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997, s.p. [predgovor]; Vlado Horvat, Prikaz dvije knjige o vukovarskim Nijemcima, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj, Osijek, 1999, str. 149 - 150. [Zdenka tefani-Mufa Zelena ulica - Grne Gasse (Vukovarski roman), Zagreb 1997]. 150 Ruka Stojanovi-Nikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999. 151 Usp. Anto Garda, Knjiga o djetinjstvu i odrastanju, u: R. Stojanovi-Nikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999, str. 5 - 6. [predgovor].

sudbini banatskih Nijemaca. Prisjeajui se djetinjstva, autor, rodom iz banatskog sela Margite, pria o vremenu kolovanja u Vrcu kada je stanovao kod gospoe Adele Argeni, udovice Austrijanca, ija su dva sina poginula u Drugom svjetskom ratu kao njemaki vojnici. Uz njemako/austrijsko ozraje u prvom dijelu prie, autor domae vabe spominje i zanimljivo oslikava u zavretku prie o svojem kolovanju, kada je 1969. radei na disertaciji iz povijesti knjievnosti u Beu, neposredno prije novogodinjeg koncerta ispred Opere sluajno susreo i upoznao postarijeg gospodina, banatskog Nijemca rodom iz Margite kraj Vrca koji se sa sjetom prisjeao zaviaja i sa njime govorio srpski. Pozornosti je vrijedna i drama Gorana Beusa Richembergha naslovljena Ulmska kutija, objavljena 1995. u Godinjaku Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch145, praizvedena poetkom 1996. u Teatru&TD u Zagrebu (dramaturg-redatelj: Darko Luki), koja govori o suvremenosti, povijesti i sudbini jedne hrvatske graanske obitelji njemakih korijena.146 U ratnom ozraju, poetkom devedesetih godina 20. stoljea, najvjerojatnije u Zagrebu, lanovi obitelji Begovi vode manje-vie
144 Miodrag Maticki, Vujak Adele Argeni, Stubovi kulture, Beograd, 2004, str. 36 - 43. 145 Goran Beus Richembergh, Ulmska kutija, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995, str. 247 - 275. 146 Usp. Karlek [Radoslav Karleua], Koncertna praizvedba drame Ulmska

kutija Gorana Beusa Richembergha u zagrebakom Teatru&TD, Deutsches Wort/ Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 18/19, Zagreb, 1996, str. 28.

64

65

Laganim stilom i jednostavnim rijeima autorica, meu ostalim oslikava, i ivot domaih Nijemaca (vaba), odnose Nijemaca i suivot sa susjedima Hrvatima tijekom neposrednih prijeratnih i ratnih vremena, te ukratko prikazuje sudbinu, odnosno iseljavanje akovakih Nijemaca iz vapskog sokaka potkraj Drugoga svjetskog rata i u porau.152 Srpski i vojvoanski knjievnik Milorad Gruji u romanu U zasenku dunavskom sokaku, objavljenom 1999153, svojevrsnoj zaviajnoj autobiografiji autora isprianoj u obliku obiteljske povijesti u nekih stotinjak godina. Meu brojnim likovima i dogaajima, autor ukratko, ali zanimljivo i slikovito prikazuje i juno banatske Nijemce, posebice u razdoblju prije i tijekom Drugoga svjetskog rata. U srpskome prijevodu objavljeno je nekoliko djela zasigurno najznamenitijeg suvremenog podunavskovapskog i svjetski poznatog njemakog knjievnika Johannesa Weidenheima (pravim imenom Ladislaus Johannes Jakob Schmidt). Najprije je u srpskom prijevodu objavljena Weidenheimove pripovijetka (izvornik iz 1956) Ein Sommerfest in Maresi (Letnja svetkovina u Mareziju) u Letopisu Matice srpske 1996154, zatim ulomak romana Heimkehr nach Maresi (Povratak u Marezi) u asopisu Sveti Dunav 1998.155 i pripovjetka Nezaboravno sve do dananjeg dana (iz zbirke Maresi. Ein Kindheit in einem donauschwbischen Dorf156) u
152 Usp. V. Geiger, Nijemci u akovu i akovtini, str. 192. 153 Milorad Gruji, U zasenku dunavskom sokaku, Filip Vinji, Beograd, 1999. 154 Johanes Vajdenhajm, Letnja svetkovina u Mareziju, Letopis Matice srpske, god. 172, knj. 458, sv. 4, Novi Sad, 1996, str. 410 - 454. Pripovijetka Letnja svetkovina u Mareziju, uvrtena je u zbirku: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001, str. 88 - 129. 155 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Sveti Dunav, asopis za knjievnost i kulturu, br. 3, Knjievno drutvo Pismo, Beograd/Knjiara Velika mala knjiga, Novi Sad, 1998, str. 159 - 191. 156 Johannes Weidenheim, Maresi. Ein Kindheit in einem donauschwbischen Dorf, Rowohlt, Hamburg, 1999.

asopisu Fenster 2003.157 i u Letopisu Matice srpske 2008.158, u kojemu su objavljene i pripovjetke Spletka i ljubav kod Remlingera159 i Rua sa Strailova160. U asopisu Fenster objavljena je 2005. u srpskom prijevodu i Poema o Praini161 (iz zbirke Lied von Staub, prvo izdanje 1993162). Objavljene su i tri knjige Weidenheimovih radova: Panonska novela/ivotna povest Katarine D., srpsko izdanje 1998.163 (izvornik: Pannonische Novelle/Lebenslauf der Katharina D., prvo izdanje 1991)164, roman Povratak u Marezi, prvo srpsko izdanje 1999165, drugo izdanje 2002.166 (izvornik: Heimkehr nach Maresi, prvo izdanje 1994)167 i zbirka pria i novela Prie iz Marezija, srpsko izdanje 2001.168 (koja ukljuuje: Pannonische Novelle i izbor iz zbirke Lied von Staub), u kojima se autor vraa svojim korijenima, opisuje svoje djetinjstvo i mladost u Bakoj, rodno mjesto Topolu i zaviajni Vrbas (Marezi), te briljantnim pripovjedakim stilom nadasve zanimljivo prikazuje suvremenu povijest i ivot, ali i sudbinu bakih Nijemaca.

Weidenheim je tim vie zanimljiv i znaajan pisac, jer je gotovo sve svoje knjievne teme crpio iz bakog zaviaja, opisujui razdoblje iz
157 Johanes Vajdenhajm, Nezaboravno sve do dananjeg dana, Fenster, br. 1, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, maj 2003, str. 41 - 43. 158 Johanes Vajdenhajm, Tri prie, Letopis Matice srpske, god. 184, knj. 482, sv. 1-2, Novi Sad, 2008, str. 81 - 86. [pripovjetka Nezaboravno sve do dananjeg dana]. 159 Isto, str. 79 - 81. [pripovjetka Spletka i ljubav kod Remlingera]. 160 Isto, str. 86 - 89. [pripovjetka Rua sa Strailova]. 161 Johannes Vajdenhajm, Poema o praini, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005, str. 7 - 8. 162 Johannes Weidenheim, Lied von Staub, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1993. 163 Johanes Vajdenhajm, Panonska novela. ivotna povest Katarine D., Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1998. 164 Johannes Weidenheim, Pannonische Novelle/Lebenslauf der Katharina D., Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1991. 165 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1999. 166 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Slovo, Vrbas, 2002. 167 Johannes Weidenheim, Heimkehr nach Maresi, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1994. 168 Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001.

66

67

vremena neposredno prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, a posebice porae.169 Meu svojim zemljacima, Podunavskim vabama, pak, Weidenheim nije bio omiljen, budui da su smatrali da se nije dovoljno otro odnosio prema onima koji su Nijemcima nanijeli zlo. Njegov je stav, meutim, koji se moe iitati u djelima, da se zlo nikada ne moe pripisati samo jednoj strani i da ga mora biti i na drugoj strani.170 Banatski Nijemac, Robert Hammerstiel istaknuti slikar i pisac rodom iz Vrca koji ivi u Beu, u romaniziranoj autobiografiji Von Ikonen und Ratten. Eine Banater Kindheit 1939 - 1949, objavljenoj na njemakom 1999171, zatim i na engleskom i maarskom jeziku, i konano 2003. u
169 Usp. Karl-Markus Gau, Die Vernichtung Mitteleuropas, Wieser, Klagenfurt Salzburg, 1991, str. 185 - 198. poglavlje: Maresi als Zentrum der Welt. Johannes Weidenheim; Peter Motzan, Maresi ein kleines Welttheater. Die donauschwbische Erzhler Johannes Weidenheim wird wiederentdeckt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbrucker Beitrge zur Kulturwissenschaft. Germanistische Reihe, Band 57, Innsbruck, 1997, str. 324 - 336; Sndor Komromi, Pannonische Lebenswelt. Abbild, Traumbild und Sinnbild einer zerstrten Region im Werk von Johannes Weidenheim, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, str. 253 - 267; Z. Konstantinovi, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, u: M. Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 20-21. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999; T.[omislav] B.[eki], Od regionalnog ka univerzalnom: Pripovedako delo Johanesa Vajdenhajma, u: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001, str. 131 - 134; Ivan Poljakovi, Flucht und Vertreibung in der donauschwbischen Literatur der Nachkriegszeit unter besonderer Bercksichtigung des Werks von Johannes Weidenheim. A thesis submitted for the degree of doctor of philosophy in German, The University of Auckland, 2002. [rukopis]; A. Gojkov-Raji, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003, str. 13 - 74, 176 - 177; Nadeda Radovi, Seanje profesora dr Tomislava Bekia na susret sa Johanesom Vajdenhajmom. Zaljubljenici u grad vrba, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005, str. 4 - 6. 170 Usp. Vesela Lalo, Krivica u Mareziju. Dr Tomislav Beki: Kako sam otkrio Johanesa Vajdenhajma nemakog pisca na vojvoanske teme, Danas, Beograd, 28 - 29. jun 2003. 171 Robert Hammerstiel, Von Ikonen und Ratten. Eine Banater Kindheit 1939 1949, Verlag Christian Brandsttter, Wien/Mnchen, 1999.

srpskom prijevodu O ikonama i pacovima. Jedno banatsko detinjstvo 1939 - 1949172, iznosi svoju ivotnu i sudbinsku priu. Kroz slike i doivljaje preosjetljivog i ranjivog djeaka, na pragu odrastanja, autor prikazuje strahote vojvoanskih logora za domae Nijemce, u kojima je bio s majkom i mlaim bratom od listopada 1944, kada su poput ostalih banatskih i vojvoanskih sunarodnjaka uhieni te lienih svih graanskih i ljudskih prava. Iz logora Gakovo u Bakoj, gdje su se tada nalazili, napokon uspijeva s obitelji pobjei 1947. u Maarsku, a zatim prelaze u Austriju gdje se 1950. sastaju s ocem, koji je otputen iz sovjetskog ratnog zarobljenitva. Pria je popraena crteima iz djeake mate najranijih sjeanja autora na rodni grad, zaviaj i ono vrijeme i dogaaje. Podunavska vabica Rita Prost-Pertschy, koja ivi u Njemakoj, u autobiografskom romanu Das Heimweh der Simon Rita, objavljenom 1994. na njemakom173 i 2004. na srpskom jeziku al za zaviajem Rite Simove174, prikazuje svoju po mnogoemu neobinu ivotnu priu, ali i tipinu priu bake Njemice iz Filipova (Baki Graac) od djetinjstva i mladosti u zaviaju, obiljeenih ratnim i poslijeratnim pojedinanim i kolektivnim sudbinama, posebice logorskim stradanjima te do kasnije potrebe da se vrati u zaviaj. Knjiga Podunavske vabice Theresije Moho, koja ivi u Njemakoj, objavljena je 1992. u Njemakoj na njemakome jeziku Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945175, a zatim 1998. u
172 Robert Hamertil, O ikonama i pacovima. Jedno banatsko detinjstvo 1939 1949, Gradska biblioteka Vrac, Vrac, 2003. 173 Rita Prost-Pertschy, Das Heimweh der Simon Rita, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. 174 Rita Prost-Peri, al za zaviajem Rite Simove, D.o.o. Jugo-grafika, Subotica, 2004. 175 Theresia Moho, Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945, Piper Verlag, Mnchen, 1992.

68

69

Hrvatskoj i na hrvatskome jeziku Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945.176, zanimljiva je ivotna priu o njemakoj obitelji Weissenberger u kojoj je autorica roena, a koja je doselila u Slavoniju iz Bake. Theresija Moho vjerno ocrtava seoski ivot u Slavoniji svoje mladosti. Weissenbergovi su, poput brojnih Nijemaca, ne osjeajui se odgovornim za zbivanja tijekom Drugoga svjetskog rata, ostali u Marijancima i doekali ulazak partizana u selo, ime otpoinje muna i tragina sudbina svih Nijemaca koji su ostali, i same autorice o emu ona slikovito i potresno svjedoi. Mislima upuena u svoje djetinjstvo u Slavoniji, Theresija Moho prikazuje mnogo toga iz prolosti slavonskog sela i prolosti slavonskih Nijemaca, to smo ili zaboravili ili nismo ni znali. Autorica pie o cijelokupnom ivotu male sredine, jednom slavonskom svijetu u malome i prikazuje njegove galerije ljudskih tipova i karaktera, male povijesti koja se odigravala unutar velike povijesti, naime, o mnogoemu nezaobilaznom i u razumijevanju povijesti i sudbine slavonskih Folksdojera.177
176 Theresia Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. 177 Usp. Helena Sabli-Tomi, Es war einmal. Theresia Moho, Marijanci, biblioteka Rukoljub, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 22. listopada 1998, str. 39; Helena Sabli-Tomi, Knjiga Theresie Moho: Marijanci. Dirljiva sjeanja slavonske Folksdojerice/Das Buch von Theresie Moho Marijanci. Die khrende Geschichte einer Slawonischen Volksdeutschen, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 29, Osijek, 1998, str. 35 - 36/37; Julijana Matanovi, Djetinjstvo u Marijancima, u: T. Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998, str. 355 - 364. [pogovor]; Vladimir Geiger, Povijest malih ljudi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., 364 str., akovaki vezovi. Revija 1999, Smotra folklora akovaki vezovi, akovo, 1999, str. 46 - 49; Vladimir Geiger, Jednoproteni stavovi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, Drutvo hrvatskih knjievnika, Zagreb, 15. sijenja 1999, str. 7; Julijana Matanovi, Lijepi obiaji. Pogovori, Znanje, Zagreb, 2000, str. 27 - 36. poglavlje: Djetinjstvo u Marijancima. T. Moho, Marijanci/Djetinjstvo u Hrvatskoj; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, str. 172 - 179; Helena Sabli-Tomi,

Knjigu Theresije Moho Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.1945., kritika, posebice hrvatska i itateljstvo u Njemakoj i Hrvatskoj prihvatila je izrazito pohvalno. Roman je u odlomcima objavljivan i kao podlistak u Glasu Slavonije potkraj 1998, to je privuklo znatnu pozornost, posebice slavonskog itateljstva. Znatnu je pozornost Theresija Moho izazvala i knjigom Zato to no nema oi, objavljenom 2001.178 u Hrvatskoj na hrvatskome jeziku (izvornik je na njemakome jeziku, ali nije objavljen), u kojoj donosi nastavak svojih poslijeratnih slavonskih sjeanja, desetljee od 1945. do 1956, u kojima opisuje logore, bjegove, skrivanja, ljudske sudbine i ponaanja u tim vremenima, te konano i svoj odlazak iz zaviaja.179 Iako se, dakle, ponekad radi o njemakim autorima i izvornicima na njemakome jeziku, sadraj djela i injenica da autori, roeni u Hrvatskoj i Vojvodini, opisuju panonske prostore, Slavoniju, Baku i Banat navodi nas na to da ih ukljuimo u hrvatsku i srpsku knjievnostu. Ujedno, moemo postaviti i pitanje koliko je taj dio njemake knjievnosti poznat kod nas. Naime, djela su brojna, ali su
Intimno i javno. Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002, str. 39 - 43, 205; Lidija Duji, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2004, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2004, str. 103 - 108. 178 Theresia Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. 179 Usp. Helena Sabli-Tomi, Oi koje su vidjele no, u: T. Moho, Zato to

no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 435 - 440. [pogovor]; Martina Grahek, Theresia Moho, Zato to no nema oi (Zagreb: Mozaik knjiga, 2001.), 440 str., Scrinia Slavonica, Godinjak Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, god. 4, br. 4, Slavonski Brod, 2004, 587 590; L. Duji, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, 103 - 108; Ludwig Bauer, Germanofobija u zapisima Theresije Moho, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2008, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008, str. 263 - 273.

70

71

naalost uglavnom nepoznata izvan njemakoga (i ponekad engleskog) govornog podruja i podunavskovapskog itateljstva. Tako su primjerice posve nepoznata hrvatskom i srpskom itateljstvu djela na njemakom i engleskom jeziku, drama Gottfrieda Treuberga Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk, objavljena 1980180, te roman Heinricha Lauera Kleiner Schwab groer Krieg, objavljen 1987181, Jure Marinkovia Fremde im eigenen Haus, objavljen 1991182, Andreasa Laubacha Nur mit meinen Kinder, objavljen 1991183, Paula Kornauera Karfreitag und kein Ostern, objavljen 1991184, Katharine Elisabeth Flassak Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes, objavljen 1994185, Luise Owen Lang Casualty of War, a Childhood Remembered, objavljen 2003186, Donne Kremer Krndija. One Village from Creation to Destruction, objavljen 2006187 i Olivera Bottinija Im Auftrag der Vter, objavljen 2007188, a u kojima je prikazana sudbina bakih, banatskih i slavonskih Nijemaca potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata. ivot i sudbinu Nijemaca (vaba) u maarskoj Baranji opisuje Robert Balogh, jedan od najpoznatijih maarskih knjievnika mlaeg narataja u zbirkama pria Schvab evangeliom, objavljenoj 2001. i
180 Gottfried Treuberg, Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk, Schwabenverein fr Wien, Niedersterreich und Burgenland, Wien, 1980. 181 Heinrich Lauer, Kleiner Schwab groer Krieg, Wort und Welt Verlag, Innsbruck, 1987. 182 Juro Marinkovi, Fremde im eigenen Haus, Universitas Verlag, Mnchen, 1991. 183 Andreas Laubach, Nur mit meinen Kinder, Langen-Mller Verlag, Mnchen, 1991. 184 Paul Kornauer, Karfreitag und kein Ostern, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1991. 185 Katharina Elisabeth Flassak, Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. 186 Luisa Owen Lang, Casualty of War, a Childhood Remembered, College

Schvab legendariom, objavljenoj 2004. Zbirka Schvab evangeliom objavljena je 2006. u hrvatskome prijevodu (vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu189) te tako uz priloge hrvatskih, srpskih i podunavskovapskih autora predstavlja vrijedan i zanimljiv knjievni doprinos poznavanju sudbine Podunavskih Nijemaca na hrvatskome i srpskome jeziku. Sudbinu Folksdojera ukratko opisuje i istaknuta hrvatska knjievnica Dubravka Ugrei u romanu objavljenom 1997. na nizozemskom jeziku Museum van onvoorwaardelijke overgave190, zatim 1999. na engleskom The Museum of Unconditional Surrender191, a 2002. i na hrvatskom jeziku Muzej bezuvjetne predaje192, u prii o ivotu, logorskim stradanjima i izbjeglitvu Katarine Kolin, Katice vabice ili Fatime Muri, Njemice iz Srpskog Miletia, udane za Bonjaka Fikreta.193 No, pria je, kolikogod uvaavali umjetniku, knjievnu slobodu izraavanja stereotipna i utemeljena na nepoznavanju osnovnih injenica. Hrvatski knjievnik Mirko uri u romanu Pavelieva oporuka iz 2000194, o fiktivnoj oporuci poglavnika Nezavisne Drave Hrvatske dr. Ante Pavelia odnosno pokuaju prikaza a ta bi bilo da su Trei Reich i njegovi saveznici dobili Drugi svjetski rat, ija se radnja odvija

Station: Texas A&M, 2003.

187 Donna Kremer, Krndija. One Village from Creation to Destruction, Windstorm Creative, Port Orchard, WA, 2006. 188 Oliver Bottini, Im Auftrag der Vter, Scherz, Frankfurt am Main, 2007.

189 Robert Balogh, vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu, Disput, Zagreb, 2006. 190 Dubravka Ugrei, Museum van onvoorwaardelijke overgave, Nijgh & Van Ditmar, Amsterdam, 1997. 191 Dubravka Ugrei, The Museum of Unconditional Surrender, New Directions, New York, 1999. 192 Dubravka Ugrei, Muzej bezuvjetne predaje, Konzor/Zagreb, Samizdat B92/Beograd, 2002. 193 Usp. L. Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske

proze, str. 114 - 115.

194 Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000.

72

73

u NDH i Treem Reichu tijekom 1979, u Zagrebu, akovu i Berlinu.195 Vrijeme je to kada Trei Reich i Folksdojeri nakon smrti Poglavnika, predstavljaju glavnu prepreku i opasnost za ouvanje NDH i opstojnost hrvatstva, jer su, naime, poslijeratnim meudravnim ugovorom NDH i Treeg Reicha hrvatski Nijemci dobili izrazito privilegiran poloaj, a u Slavoniji i Srijemu uslijed novih naseljavanja ine veinu stanovnitva. Izmeu ostalih, u romanu je i niz folksdojerskih likova i dogaaja vezanih uz domae Nijemce, a najistaknutiji je akovaki petokolona, stanoviti Hans Geiger, opunomoeni predstavnik Njemake narodne zajednice u Treem Reichu u Berlinu, koji neuspjelo na sreu svekolikog hrvatskog puanstva, nastoji prikljuiti zaviaj Treem Reichu. Radi se o djelu sa stanovitim, neskrivenim simpatijama prema NDH i naglaenim protukomunistikim nabojem, izrazito kroatocentrinom te prepunom stereotipnih likova i prikaza dogaaja u kojemu Folksdojeri imaju redovito negativno, protuhrvatsko mjesto i ulogu u povijesti odnosno budunosti NDH i Hrvata. Pavelieva oporuka nije bila zapaenija ni u hrvatskoj knjievnoj kritici, a niti meu irim itateljstvom. Ivan Supek u autobiografskim zapisima Na prekretnici milenija, objavljenim 2001, ukratko spominje i sudbinu hrvatskih, slavonskih Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata, opisujui stradanje svoga bratia, akovanina Mie Geigera, Nijemca radievskih nazora.196 Ova

je prisjeanja Supek prethodno objavio u tjedniku Nacional 1999.197 i reviji akovaki vezovi 2001.198 Katarina Milanovi Pauli u autobiografskom romanu Lovci pod krukom, objavljenom 2001.199, opisuje povijest svoje obitelji, svoje pretke, razdoblja mira i ratova tijekom dvaju stoljea. Okosnica ovog romana, pisanog lakim stilom, autobiografski prisno te toplo i iskreno, njemaka je obitelj Jger, doseljena iz Bavarske poetkom 19. stoljea u Podgora u Slavoniji. Autorica opisuje vieznaan i ne uvijek lak put i sudbinu obitelji koja je unato svemu, posebice nedaama Drugoga svjetskog rata i poraa opstala u zaviaju, u Slavoniji. Jelena Kurtnaker u zbirci poezije i proze Maslinovu granicu donesi, objavljenoj 2002200, u poglavlju Gorka sjeanja (Zapisi o komunistikim logorima koje je gospoa Jelena Kurtnaker proivjela nakon II. svjetskog rata.), u dvije prie/sjeanja Logoraki zapisi i Bezimeni, opisuje svoju poslijeratnu sudbinu, progone i logore Valpovo i Krndija. Istaknuti hrvatski knjievni prevoditelj Zlatko Crnkovi u knjizi uspomena Prola baba s kolaima. Uspomene u 7 poglavlja, objavljenoj 2002201, u nekoliko poglavlja, posebice Majina rodbina i Pamerovi i ulcovi, prikazuje njemaki dio svoje obitelji, te njihove sudbine.202
197 Ivan Supek, Hrvatska encyklopaedia moderna, Nacional, Zagreb, 21. travnja 1999., str. 22. 198 Ivan Supek, Put u akovo, akovaki vezovi. Revija 2000, [Smotra folklora akovaki vezovi], akovo, 2000, str. 66 - 67. 199 Katarina Milanovi Pauli, Lovci pod krukom, Vlastita naklada, Zagreb, 2001. 200 Maslinovu granicu donesi. Zbirka poezije i proze Jelene Kurtnaker, urednici Ivanka Kandjera, Josip Proloi, Poega, 2002. 201 Zlatko Crnkovi, Prola baba s kolaima. Uspomene u 7 poglavlja, Otokar Kerovani, Rijeka, 2002. 202 Usp. Tomislav Wittenberg, Poeki ogranak VDG-a domain knjievniku. Zlatko Crnkovi u rodnom kraju/Die VDG Zweigstelle in Poega Gastgeber dem Schriftsteller. Zlatko Crnkoviin in seiner Heimat, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 57, Osijek, 2005, str. 28/29.

195 Usp. Jagna Poganik, to bi bilo kad bi se Kului zvao Franceti, Jutarnji list, Zagreb, 7. rujna 2000, str 34; Nikola Biani, Mirko uri: Pavelieva oporuka, Pan knjiga Zagreb, 2000. godine. Roman koji se ita u jednom dahu, akovaki glasnik, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, 20. travnja 2000, str. 23; Nikola Biani, Kului kao Franceti. Roman iz neostvarenog svijeta. Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 15. lipnja 2000, str. 14. 196 Ivan Supek, Na prekretnici milenija, Prometej, Zagreb, 2001, str. 176 - 178. (poglavlje: Put u akovo).

74

75

Najslikovitiji likovi su bakin brat (po majci) dida Martin Pamer, bistri slavonski seljak iz aglina koji je uivao velik ugled u selu, pa je jo u vrijeme Drugoga svjetskog rata, iako njemakog podrijetla, bio izabran za prvog predsjednika Narodnooslobodilakog odbora u aglinu. Zatim Martinov sin Pero (ujo Pero) koji je za vrijeme Drugoga svjetskog rata sluio u njemakoj vojsci, u SS diviziji Prinz Eugen, a poslije rata iselio u Njemaku, gdje je i umro. Posebice je zanimljiv i slikovit opis posjet rodbini u Dardu, 1936. ili 1937., kada je pisac imao pet ili est godina. Roaci bake Marije Kaarik ro. Pamer bili su imuni baranjski Nijemci i kod kue su svi jo govorili njemaki. Crnkovieve uspomene Prola baba s kolaima, simpatian je i humorom proet prikaz pieva djetinjstva i likova koji su obiljeili njegovu obiteljsku priu, meu njima i nekoliko njemakih likova, autorovih roaka. Srpski knjievnik Jovan K. Radunovi u zaviajnom romanu Molitva za Agatu, objavljenom 2001.203, zanimljivo pripovijeda o Sremskoj Mitrovici tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa te o sumjetanima vabama u tim nesklonim vremenima. Posebno slikovito i emotivno o njemakoj djevojci Agati Volf, autorovoj velikoj ljubavi koja s obitelji poput ostalih sunarodnjaka prolazi poslijeratne logore i poetkom pedesetih godina 20. stoljea iseljava u Njemaku. Istaknuti srpski dramski pisac i redatelj Sinia Kovaevi u drami Velika drama, objavljenoj 2002.204 koju je sam reirao na Sterijinom pozorju iste godine, prikazuje Crnu Goru neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i Vojvodinu od 1945. do 1948, te potkraj 20. stoljea, kroz epsku dramsku sagu o crnogorskoj obitelji Vui koloniziranoj na vapsko
203 Jovan K. Radunovi, Molitva za Agatu, Prometej, Novi Sad, 2001. 204 Sinia Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002.

imanje u Vojvodini, u selo Gutesfeld (kasnije Cickovo, po nadimku stanovitog narodnog heroja, Crnogorca), u vrijeme kada je njemako stanovnitvo ulogoreno u selu u oekivanju iseljavanja/protjerivanja za Njemaku. Kovaevieva je drama pokuaj objektivizacije pitanja susreta i sukoba dvaju civilizacijskih modela (starosjedioci - dooi). Kovaevieva Velika drama ukazuje naposlijetku da veinu nas povijest niemu nije pouila.205 Drama progovara i o folksdojerskoj sudbini te posebice o nemoi pojedinca, ne samo vaba, da odrede svoju sudbinu i tijek ivota. Neobina je to pria, puna ljudskosti, ali i ljudskih slabosti, o ljubavi izmeu glavnog lika mladog Milorada Vuia zvanog elni, komandanta mjesta i mlade logoraice vabice Marije Helge Hofman, koja tih poslijeratnih dana kod njega slui. U njihovim ivotima slijede sudbinske odluke i dogaaji, na koje sami nisu umjeli ili mogli utjecati. Pria zavrava devedesetih godina 20. stoljea kada Marija Helga sa sinom Aleksandrom nakon pola stoljea dolazi iz Njemake u obilazak zaviaja te se nakratko susree sa lanovima obitelji Vui i Aleksandrovim stvarnim ocem Miloradom, koji to ne zna, ali nasluuje. Srpski, vojvoanski knjievnik i dramski pisac mlaeg narataja Ugljea ajtinac napisao je 2003. dramu Banat, koja obrauje sudbinu banatskih Nijemaca, i Banaana uope, u vremenu prije i tijekom Drugoga svjetskog rata.206

205 Usp. Mirko ari, Sa kamenom na srcu ledenom, u: S. Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002, str. 5 - 12. [predgovor]; Darinka Nikoli, Melodramatska epopeja, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002.; Nataa Peji, Tragizam uzrokovan vikom vere, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002. 206 Usp. Mia Vujii, Intervju Ugljea ajtinac, dramski i prozni pisac. ivot je melodrama, Dnevnik online, Novi Sad, 1. oktobar 2004; Stefan Teppert, Das Banat, eine neues serbisches Schauspiel ber die Donauschwaben, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005., str. 9 - 11.

76

77

Sudbinu bosanskih Nijemaca prikazuje istaknuti hrvatski knjievnik mlaeg narataja Miljenko Jergovi u romanu Dvori od oraha, objavljenom 2003.207 Radnja ove retrospektivne obiteljske kronike u pet narataja odvija se u razdoblju od sto dvadeset godina u Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru, Beu, Parizu i nekim drugim bosansko-hercegovakim i europskim gradovima. Pria je nejedinstvene strukture, pisana i kao roman o povijesti i kao povijesni roman, a oslikava etrdesetak likova i njihove uspone i padove, sree i nesree.208 Povijest i sudbina bosansko-hercegovakih Nijemaca prikazani su ivotnim priama mukih i enskih lanova sarajevske obitelji Ekert, njemakih, enskih lanova mostarske obitelji eremet i ivotnom priom sarajevskog lijenika Franza Hofmana. ivoti likova, koji nisu jednoznani i neupitni, popraeni su, posebice u ratnim i neposrednim poslijeratnim vremenima, nepravdama, progonima, logorima, ubojstvima, samoubojstvima, kao kod tipinih folksdojerskih, a u mnogoemu i bosansko-hercegovakih sudbina. Istaknuti hrvatski knjievnik Pavao Pavlii u romanu Odbor za sreu, objavljenom 2004.209, ija je radnja omeena smru Josipa Broza Tita i Franje Tumana, s estim retrospekcijama, smjetena je u podunavski gradi Varo nedaleko Vukovara (iako ustvari pie o Vukovaru), ije je stanovnitvo mjeavina dvadesetak naroda. Pavlii

prikazuje i Nijemce, uglavnom bive stanovnike mjesta, i njihove sudbine.210 Kroz sudbine male skupine mjetana razliitog podrijetla prikazana je povijest i suvremenost Varoi tijekom 20. stoljea. Nijemci se, kao i ostali, spominju od poetka romana razliitim mjesnim dogaajima, imenima i toponimima. O sudbini domaih Nijemaca tijekom Drugoga svjetskog rata i posebice poraa, autor opirnije pie na kraju romana, kada se pojavljuje lik Georga Lindemanna, koji je poput brojnih sunarodnjaka, kao dijete iselio s obitelji, iz zaviaja u Njemaku, a sada se, to zbog nostalgije, to zbog posla, vratio u Varo. U romanu je naglaena i simpatino prikazana nostalgija za zaviajem Nijemaca koji su nakon Drugoga svjetskog rata iz Varoi iseljenih u Njemaku i Austriju. Pavao Pavlii i u romanu Devet spomenika, objavljenom 2006.211, ija je radnja takoer smjetena u fikcionalnom panonskom gradu Varou, ispreplie vremena i sudbine kroz stotinjak godina i devet spomenika koji ostaju iza svega. Jedno poglavlje odnosno jedan, osmi spomenik pripovijeda o Egonu Schntaleru, varokom kiparu i kolekcionaru umjetnina od drva. Iako je bio vabo, Nijemac, u porau nitko ga nije dirao jer se znalo da je za vrijeme rata pomagao partizane, meu kojima je u varokom kraju bilo i neto negovih sunarodnjaka. Egon, koji je bio udovac i samac, uzeo je k sebi etvero siroadi iz dvije folksdojerske obitelji, tri djeaka i dvije djevojice koji su ostali bez roditelja. Imao je u kui mjesta, ali nije imao novaca i hrane, pa se snalazio na razne naine. U Varou, pogotovo kad je poeo initi ono zbog ega e ui u mjesnu legendu i
210 Usp. Lidija Barii Bogii, Rijeka vremena. Uz itanje Pavliieva romana Odbor za sreu, Kolo, asopis Matice hrvatske, 4, Zagreb, zima 2004, str. 333 - 337. 211 Pavao Pavlii, Devet spomenika, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.

2003., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LIX, br. 10, Zagreb, listopad 2003, str. 128 - 130; Marina Protrka, Blijeda kraljica orahovih dvora. Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Zarez, Dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja, Zagreb, 4. prosinca 2003.
209 Pavao Pavlii, Odbor za sreu, Profil International, Zagreb, 2004.

207 Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003. 208 Usp. Ivan J. Bokovi, Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb,

78

79

dobiti spomenik, nitko se nije usuivao pomoi mu. Zimi etrdeset este na etrdeset sedmu, nemajui ogrijeva, a niti dovoljno novca da bi djeca preivjela do proljea iskoristio je za ogrjev svoju zbirku umjetnina i na kraju svoja djela. Kratka pria Jakova Barana Sepika, objavljena 2004. u zbirci pria Slavonija kakva je nekada bila212, prikazuje neobian ivot i sudbini Nijemca Sepike mita, kovaa i bravara iz jednog zapadnosrijemskog sela. Pripovijest proeta optimizmom i humorom, unato brojnih povijesnih i ivotnih nedaa glavnoga lika, prikazuje nastojanja toga marljivog seljaka i obrtnika koji se u potpunosti posvetio poslu, ne mijeajui se, i ustvari ne razumijevajui, politiku. Sepika se u vrijeme neposredno prije Drugoga svjetskog rata, kada je djelatnost i promidba Kulturbunda najprodornija, ne ulanjuje u tu njemaku manjinsku udrugu, nego nastoji ivjeti svojim ivotom. Ratno, a i poslijeratno vrijeme proivljava bez veih problema, iako su ga sunarodnjaci Nijemci prezirali zbog takvog ponaanja i stavova, a nova komunistika vlast u selu zaudo ga nije dirala jer im je ustvari bio potreban vrstan majstor. Tijekom ivota u zaviaju Sepika je kao dobar majstor postao imuni srijemski seljak. Poetkom Domovinskog rata izbjegao je pred srpskim postrojbama s obitelji najprije u Maarsku, a zatim i u Njemaku, gdje su njegova braa izbjegla potkraj Drugoga svjetskog rata, te se tamo, u domovini predaka, naposljetku s njima i susree. Srpski, vojvoanski knjievnik Ratko Dangubi u zbirki pria Nemaki u sto lekcija, objavljenoj 2005.213, kroz stotinu slikovito naslovljenih i zanimljivih kratkih pria o Folksdojerima, stanovnicima bakog sela Gajdobra, ija se radnja dogaa tijekom Drugoga svjetskog rata
212 Jakov Baran, Slavonija kakva je nekada bila, Color print, Osijek, 2004, str. 128 - 132. 213 Ratko Dangubi, Nemaki u sto lekcija, Stubovi kulture, Beograd, 2005.

i u porau, sve do naih dana, prikazuje i opisuje mnotvo likova i donosi brojna sjeanja i prepriavanja o tim stanovnicima kojih danas u zaviaju vie nema. Srpski knjievnik Nemanja Rotar u romanu Netrpeljivost, objavljenom 2006.214, ija se radnja dogaa u Panevu u vrijeme Drugoga svjetskog rata i prati netipinu priu Srbina Nemanje i Njemice Helene koji ne pristaju na jednostavnu podjelu uloga koju im je sudbina u tom (ne)vremenu namijenila. Pria je to o Panevu kakvo je bilo dok su u njemu ivjeli, druili se i voljeli Nijemci, Srbi i idovi, i o vremenu u kojem su pogrijeili najprije jedni, pa drugi, i zaboravili se ispriati i oprostiti, te tako unitili duu grada. Rotar se, najjednostavnije reeno, ne opredjeljuje za jedne ili druge ili tree, njemu je dosta objektivnih ili objektiviziranih pria te svaki od niza likova iznosi svoju ivotnu i sudbinsku priu.215 Roman Netrpeljivost nagraen je u rukopisu srpskom knjievnom stipendijom Borislav Peki za 2005. Istaknuti srpski, vojvoanski knjievnik Dragi Bugari u romanu Sporedna ulica, objavljenom 2006.216, progovara o zloinima nad njemakim stanovnitvom grada Vrca nakon ulaska NOV i PO Jugoslavije i Crvene armije potkraj 1944. Pobjednici piju i siluju. Nestaju ljudi iza kojih u gradu ostaje nepodnoljiva praznina i nemo. Okosnica prie je dogaaj u sporednoj ulici u jednoj njemakoj kui, kada titei sestru od silovatelja, jedan mladi ubija ruskog majora. Slijedi bezona osveta - likvidacija svih stanovnika ulice.217
214 Nemanja Rotar, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006. 215 Usp. J. Topi, Predstavljen etvrti roman Nemanje Rotara. Dalekosena opomena [o romanu Netrpeljivost], Panevac online, br. 4134, Panevo, 31. mart 2006. 216 Dragi Bugari, Sporedna ulica, Knjinica Bugari, Vrac, 2006. 217 Usp. ARDI, Dragi Bugarcic: Sporedna ulica (Nebenstrae)

Herausgegeber: Bibliothek Bugarcic; Blaue Kollektion Buch 2 2006; techn. Redakteur und Einband: Snezana Necic; Druck: Druckerei Cigoja Belgrad; Auflage: 1.000 Stck; ISBN 86-907901-0-1; CIP-Katalogisierung i. d. Publikation

80

81

Stjepan A. Seder u romanu Plitki grobovi, objavljenom 2006.218, ija se radnja odvija od vremena Kraljevine Jugoslavije, tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa sve do naih dana, a pripovijeda o ivotu i sudbini Nijemaca iz Sremskih Karlovaca te kroz glavne likove brata i sestre Ane i Antona progovara o ljubavi i mrnji, prijateljima i neprijateljima, slobodi i ropstvu, logorima i smrti. Oslanjajui se na tradiciju realistinog pripovijedanja Seder opisuje stradanje jedne karlovake njemake obitelji, ali tako da se stradanje te obitelji moe shvatiti kao paradigma za stradavanje njemake manjine u Jugoslaviji.219 Kao nastavak prikaza ivotnih pria sumjetana, Stjepan A. Seder je 2008. snimio DVD Budunost seanja, u kojemu Nijemci iz Sremskih Karlovaca govore o svojim sudbinama.220 Roman Ante Rilovia Kepovi iz 2006221, zanimljiva je kronika multietnikog Osijeka, nastanjenog Hrvatima, Nijemcima, idovima, Maarima, Romima i drugima, neposredno prije i tijekom Drugoga svjetskog rata napisana iz mladalake perspektive. Roman opisuje proivljavanja djeaka Antona Kpinga zvanog Kep iz vapske, folksdojerske obitelji. Tijek dogaaja, koji se razvija do potkraj rata i vremena iseljavanja Nijemaca iz Osijeka, oslikava mnogobrojna
d. Nationalbibliothek Serbiens - Belgrad 821.163.41.31, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, Eggenstein-Leopoldshafen, 15. April 2006, str. 21. 218 Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006.
219 Usp. Nadeda Radovi, Recenzija [Stjepan A. Seder, Plitki grobovi], u: S. A. Seder, Plitki grobovi, 216 - 217; Tomislav Beki, Recenzija za knjigu Stjepana Sedera Plitki grobovi, u: S. A. Seder, Plitki grobovi, 218 - 219; Tomislav Beki, Es war wie eine Fgung des Schicksals: wie und warum, das wissen wir nicht, Fenster, br. 6, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, decembar 2006, str. 27 - 29. 220 Stjepan A. Seder, Budunost seanja, Nemako udruenje za dobrosusedske 221 Ante Rilovi, Kepovi, Depna knjiga d.o.o., Zagreb, 2006.

pitanja i moralna zamke u koje pojedinac i skupine upadaju u kriznim vremenima. Tomislav Miir u zbirci pria Novo doba u Vukovaru, treoj knjizi trilogije Kronika jednog Vukovara iz 2007222, prikazuje Vukovar svoga djetinjstva i mladosti, u vremenu od zavretla Drugoga svjetskog rata do potkraj pedesetih godina 20. stoljea. Prie su to koje zaviaj i ljude iz zaviaja nastoje otrgnuti od zaborava. Nezaobilazni su i likovi domaih Nijemaca koji se spominju u nekoliko pria. Pozornosti je napose vrijedna neobina i potresna pria Ludi vabo223 o nekom ludom, maloumnom vukovarskom Nijemcu, dobroudnoj budali, koji moda nije ni znao da je Nijemac i koji je sam ivio na oblinjem Salau. Tijekom rata ludoga vabu nitko nije dirao, niti se on u to petljao. No ubrzo poslije osloboenja dva su partizana ludoga vabu skinuli do gola na njegovom salau, utrojili ga kao to se troji nerasta i jahali ga naizmjence i tukli dok nije umro. Kao to obino i biva, to se ne bi nikada ni saznalo da se poinitelji nisu hvalila u birtiji. Roman vojvoanskog knjievnika Tomislava Ketiga Rakova djeca, objavljen 2007224, pripovijest je o Panoniji, Vojvodini, ponajprije o Banatu i Bakoj i njenim stanovnicima razliita podrijetla te o vojvoanskim Nijemcima i njihovim sudbinama potkraj Drugoga svjetskog rata i u porau. Radnja romana ispriana je u prvom licu kao sjeanje Ivana Kimmera na prola vremena, ljude i dogaaje, a zapravo pokuaj savladavanja prolosti i povratka u izgubljeni zaviaj iz kojeg je odavno izbrisan duh Srednje Europe i svaki trag onih koji su tu stoljeima ivjeli.
222 Tomislav Miir, Novo doba u Vukovaru. Kronika jednog Vukovara, knjiga trea, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. 223 Isto, str. 21 - 26. 224 Tomislav Ketig, Rakova djeca, Durieux, Zagreb, 2007.

odnose Karlowitz, [Sremski Karlovci, 2008].

82

83

Srpski knjievnik Igor Marojevi u romanu nit, objavljenom 2007.225, ispisuje pripovijest o Zemunu u vrijeme Drugoga svjetskog rata i njegovim stanovnicima, Srbima, Nijemcima i Hrvatima, iji suivot od prvotne snoljivosti skree prema istinskom vrtlogu. Posredstvom originalne forme romana tabloida u kojoj je svako poglavlje novinski tekst, oslikana je sudbina niza likova, meu kojima i zemunskih Folksdojera. Ivan Ott, roenjem Zagrepanin, koji je djetinjstvo i mladost proveo u Hrvatskoj i Sloveniji, a od poetka ezdesetih godina 20. stoljea ivi u Njemakoj, gdje se uz novinarstvom bavi knjievnim radom, u autobiografskom romanu Ukradeno djetinjstvo, objavljenom 1999. na hrvatskome jeziku226 najprije u Njemakoj, a zatim 2005. i u Hrvatskoj227, te 2008. i na slovenskome jeziku Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo.228 Ottov roman koji progovara o traginoj poslijeratnoj sudbini djece narodnih neprijatelja u Sloveniji, meu njima i mnogobrojne folksdojerske djece koja su nakon to su im roditelji ubijeni ili nestali zavrili u domovima za siroad, privukao je pozornost i ireg kruga itatelja, autor je primio i vei broj priznanja, a prema romanu je TV Slovenija snimila dokumentarni film koji je na Festivalu slovenskog filma u Portorou 2007. dobio nagradu za najbolji cjeloveernji film.229 Prema nekim navodima, istaknuti slovenski knjievnik Branko Hofman, navodno je pisao roman o sudbini jugoslavenskih Nijemaca, u emu ga je sprijeila prerana smrt.230
225 Igor Marojevi, nit. Roman - tabloid, Laguna, Beograd, 2007. 226 Ivan Ott, Ukradeno djetinjstvo, Lijepa naa, Wuppertal, 1999. 227 Ivan Ott, Ukradeno djetinjstvo, Udruga graana Orion, Rijeka, 2005. 228 Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008. 229 Usp. Marko Dvok, Spremna beseda, u: Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008, str. 419 - 422; Tomislav Vukovi, Intervju. Ivan Ott, novinar i publicist, o jugoslavenskim logorima za djecu, Glas Koncila, Katoliki tjednik, Zagreb, 11. sijeanj 2009, str. 8 - 9. 230 Usp. Smrt jednog prijatelja. Branko Hofman slovenski knjievnik, Hrvatska domovina, br/Nr. 9, Hamburg, rujan/September, 1991, str. 39.

Hrvatski knjievnik Adam Rajzl u romanu Zvonik Eve imunove, objavljenom 2008.231, svojevrsnoj slavonskoj, zaviajnoj kronici akovtine, kroz razliite likove i njihove ivote, od potkraj tridesetih do potkraj ezdesetih godina 20. stoljea, u nekoliko poglavlja (I dalje povratak Alojza Cimermana232, Bijeg233, Odlazak Alojza Cimermana234) zanimljivo i slojevito prikazuje i poslijeratnu sudbinu domaih Nijemaca.235 Tomo ivko u literarnom prvijencu, zbirci novela odnosno zaviajnom romanu Sretni Martin/Martin im Glck, objavljenom 2008. dvojezino, na hrvatskom i njemakom jeziku236, radnjom dotie takozvanu veliku povijest, naime znaajna povijesna dogaanja kroz prizmu takozvane male povijesti - sudbine pojedinaca, malih ljudi koji, pak, ne dre puno do velike povijesti, ali im ona neizostavno obiljeava ivotni put i sudbinu. U etiri novele, koje likovima i radnjom ine romanesknu cjelinu, ispriani su ivot i sudbina obitelji Winkler iz Apatina, odnosno povijest bakih Nijemaca.237
231 Adam Rajzl, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo - Osijek, 2008. 232 Isto, str. 63 - 76. 233 Isto, str. 213 - 212. 234 Isto, str. 263 - 265. 235 Usp. Vlasta Markasovi, Predgovor. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, u: A. Rajzl, Zvonik Eve imunove, 7 - 11; Silvija Butkovi, Novi roman Adama Rajzla. Zvonik Eve imunove, akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 14. srpnja 2008, str. 22; Branko Pila, Prostori hrvatske proze. Roman o Slavoniji. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska i DHK, akovo - Osijek, 2008., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 6. oujka 2009, str. 22; Nevenka Neki, O knjizi Adama Rajzla. Slavonski likovi u izmaglici povijesnoga. Rajzl, Adam: Zvonik Eve imunove, akovo/Osijek, MH Ogranak akovo, DHK Ogranak slavonskobaranjsko-srijemski, 2008., akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 11. travnja 2009, str. 19. 236 Tomo ivko, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008. 237 Usp. Ludwig Bauer, Pogovor. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Nahtwort. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, u: T. ivko, Sretni Martin/Martin im Glck, str. 107 - 109/119 - 122; Sretni Martin predstavljen u Osijeku/Martin im Glck

84

85

Ovom nizu pripada i autobiografski roman Scipia Voine Moja ratna mladost, objavljen 2008.238, koji opisuje svoje djetinjstvo u Temivaru, gdje je roen kao sin austrougarskog asnika, te ratne godine i kolovanje u njemakoj gimnaziji u Zagrebu, gdje s obitelji preseljava nakon oeve smrti neposredno prije izbijanja Drugoga svjetskog rata. Svjetonazori su u obitelji podijeljeni, s jedne je strane konzervativni djed, industrijalac, kojega vlasti NDH sumnjie da je pokrteni idov, s druge strane nacizmu priklonjeni djedov sin i autorov ujak. Izmeu njih je autorova majka koja se ne moe odueviti niim vezanim za rat i pokuava zatititi sina. No, Voina u Zagrebu postaje lan hitlerove mladei koja ga isprva fascinira. Roman razvojem dogaaja vodi bijegu obitelji u Austriju ujesen 1944, gdje kao Folksdojeri ive u izbjeglikom logoru kod Bea, da bi nakon svega proivljenog, slikovito isprianog, slijedila repatrijacija u Jugoslaviju gdje ih doekuju nova razoaranja. *

Popis autora i djela:


Adamov, Predrag, Panonska saga, Glas/Banja Luka, Osloboenje, Svjetlost, Zadrugar, Veselin Maslea/Sarajevo, Prva knjievna komuna/Mostar, Univerzal/Tuzla, 1986. Adamov, Predrag, Prelom (Panonska saga II), Dnevnik, Novi Sad, 1990. Adamov, Predrag, Prsten. Kratke prie, Prosveta, Beograd, 2002. Aralica, Ivan, Sokak triju rua, Slobodna Dalmacija, Boini prilog, Split, 24. prosinca 1991. Aralica, Ivan, Sokak triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost, Znanje, Zagreb, 1992. Balogh, Robert, vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu, Disput, Zagreb, 2006. Baran, Jakov, Slavonija kakva je nekada bila, Color print, Osijek, 2004. Bauer, Ljudevit, Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Bauer, Ludwig, Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. Bauer, Ludwig, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002. Bauer, Ludwig, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Beus Richembergh, Goran, Ulmska kutija, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995, str. 247 - 275. Bottini, Oliver, Im Auftrag der Vter, Scherz, Frankfurt am Main, 2007. Brajdi, Ivan, Dugoselska balada 1945, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1989. Brajdi, Ivan, Dugoselska kronika 1941, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1985. Brajdi, Ivan, Oblaci nad Posavinom, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1988.

Ponueni pregled prikaza sudbine jugoslavenskih Nijemaca u


hrvatskoj i srpskoj knjievnosti, nema namjeru biti cjelovit i konaan. Uznastojao sam samo upozoriti na meni poznate autore i djela, koji mogu, uz historiografiju i povijesnu publicistiku, pridonijeti slojevitijem poznavanju i razumijevanju pitanja Folksdojera.

wurde in Osijek vorgestellt, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 70, Osijek, 2008, str. 45/46; Ludwig Bauer, Predstavljamo roman Sretni Martin autora Tome ivka. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Wir stellen vor das Roman Martin im Glck von Tomo ivko. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 71, Osijek, 2009, str. 31 - 32/33 - 34. 238 Scipio Voina, Moja ratna mladost, Tonimir, Varadinske Toplice, 2008.

86

87

Bugari, Dragi, Sporedna ulica, Knjinica Bugari, Vrac, 2006. Crnevi, Brana, Die Schlssel der Frau Resi, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Jg. 33, Heft 2, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1984, str. 129 - 130. Crnevi, Brana, Peta strana sveta. Kozerije, Znanje, Zagreb, 1978. Crnkovi, Zlatko, Prola baba s kolaima. Uspomene u 7 poglavlja, Otokar Kerovani, Rijeka, 2002. uri, Mirko, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000. aleni, Momir, Tue godine, Matica srpska, Novi Sad, 1981. elan, Kaa, Heimatbuch, Trei program Radio Sarajeva, br. 63., Sarajevo, 1989. [i kao poseban otisak] Damjanov-Pintar, Lijerka, Legenda i zbilja, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1993. Damjanov, Lijerka, Kamo bi moglo nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerke Damjanov, Sipar, Zagreb, 2005. Damjanov, Lijerka, Zbrda-zdola, Vlastita naklada, Zagreb, 2006. Dangubi, Ratko, Nemaki u sto lekcija, Stubovi kulture, Beograd, 2005. Despotov, Vojislav, Petrovgradska praina, Stubovi kulture, Beograd, 1990. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, Deja knjiga, Beograd, 1953. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, knj. 1. Sala u Malom ritu, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1978. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, knj. 1. Luk i strela, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1987. Donevi, Ivan, Mirotvorci, Kultura, Zagreb, 1956. Flassak, Katharina Elisabeth, Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. Fundurulja, Milenko, Skandal u Odacima, Letopis Matice srpske, br. 438, Novi Sad, decembar 1986, str. 853 - 865. Gruji, Milorad, U zasenku dunavskom sokaku, Filip Vinji, Beograd, 1999. Hamertil, Robert, O ikonama i pacovima. Jedno banatsko detinjstvo 1939 1949, Gradska biblioteka Vrac, Vrac, 2003.

Hammerstiel, Robert, Von Ikonen und Ratten. Eine Banater Kindheit 1939 1949, Verlag Christian Brandsttter, Wien/Mnchen, 1999. Ivanji, Ivan, Das Kinderfrulein, Picus, Wien, 1998. Ivanji, Ivan, Guvernanta, Stubovi kulture, Beograd, 2002. Ivanji, Ivan, Preskakanje senke, Nolit, Beograd, 1989. Jergovi, Miljenko, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003. Ketig, Tomislav, Rakova djeca, Durieux, Zagreb, 2007. Ki, Danilo, Bata, pepeo, Prosveta, Beograd, 1965. Ki, Danilo, Frhe Leiden, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1989. Ki, Danilo, Peanik, Prosveta, Beograd, 1972. Ki, Danilo, Rani jadi (za decu i osetljive), Nolit, Beograd, 1969. Knig, Alois i Georgine, Dani beskvasnoga kruha, Knig Verlag, Hemmingen, 1991. Knig, Alois i Georgine, Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, s.l. [Ostfildern], 2005. Knig, Alois und Georgine, Die Tage der ungesuerten Brote, Knig Verlag, Hemmingen, 1993. Konstantinovi, Radomir, Daj nam danas, Novo pokolenje, Beograd, 1954. Kornauer, Paul, Karfreitag und kein Ostern, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1991. Kovaevi, Sinia, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002. Kremer, Donna, Krndija. One Village from Creation to Destruction, Windstorm Creative, Port Orchard, WA, 2006. Kuan, Ivan, Schmidt, Branko, Dnevnik Friede Reichel, Glas Slavonije, Magazin, Osijek, 31. prosinca 1992, str. 19 - 21. Kuan, Ivan, Schmidt, Branko, Dnevnik Friede Reichel, u: Vladimir Geiger, Ivan Jurkovi, Pisma iz Krndije, Njemaka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994, str. 123 - 141. Laubach, Andreas, Nur mit meinen Kinder, Langen-Mller Verlag, Mnchen, 1991.

88

89

Lauer, Heinrich, Kleiner Schwab groer Krieg, Wort und Welt Verlag, Innsbruck, 1987. Marinkovi, Juro, Fremde im eigenen Haus, Universitas Verlag, Mnchen, 1991. Markov, Mladen, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979. Markov, Mladen, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974. Markov, Mladen, Cadik meu odabranima, Knjievnost, god. XXVIII, knj. LVII, br. 10, Beograd, 1973, str. 302 - 313. Markov, Mladen, Fric, Knjievna re, god. III, br. 26, Beograd, maj 1974. Markov, Mladen, Kod olija, Savremenik, god. XIX, knj. XXXIII, br. 12, Beograd, 1973, str. 475 - 481. Markov, Mladen, ampion, Politika, Beograd, 10. februar 1974. Markov, Mladen, Sluba Adolfine Froman, Knjievne novine, god. XXVI, br. 456, Beograd, 1. februar 1974. Markov, Mladen, ito, 4. jul, god. XII, br. 606, Beograd, 29. januar 1974. Markov, Mladen, Isterivanje boga, Prosveta, Beograd, 1984. Markov, Mladen, Krma na plovnom putu, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 1980. Markov, Mladen, Psee groblje, I i II, Knjievne novine, Beograd, 1990. Markov, Mladen, Za odmor radnog naroda, Knjievne novine, Beograd, 1986. Markov, Mladen, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974. Marojevi, Igor, nit. Roman - tabloid, Laguna, Beograd, 2007. Maslinovu granicu donesi. Zbirka poezije i proze Jelene Kurtnaker, urednici Ivanka Kandjera, Josip Proloi, Poega, 2002. Maticki, Miodrag, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994. Maticki, Miodrag, Vujak Adele Argeni, Stubovi kulture, Beograd, 2004. Mihajlovi Mihiz, Borislav, Izdajice. Drame, BIGZ, Beograd, 1986. Mihajlovi Mihiz, Borislav, Kako je feter-Mihl postao gazda u kui, Knjievne novine, Beograd, 1. april 1989.

Mihajlovi Mihiz, Borislav, Autobiografija o drugima, knj. 1, BIGZ, Beograd, 1990. Milanovi Pauli, Katarina, Lovci pod krukom, Vlastita naklada, Zagreb, 2001. Miir, Tomislav, Novo doba u Vukovaru. Kronika jednog Vukovara, knjiga trea, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. Moho, Theresia, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Moho, Theresia, Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945, Piper Verlag, Mnchen, 1992. Moho, Theresia, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003. Ott, Ivan, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008. Ott, Ivan, Ukradeno djetinjstvo, Lijepa naa, Wuppertal, 1999. Ott, Ivan, Ukradeno djetinjstvo, Udruga graana Orion, Rijeka, 2005. Owen Lang, Luisa, Casualty of War, a Childhood Remembered, College Station: Texas A&M, 2003. Palada, Josip, I tad umre dan, Mladost, Zagreb, 1979. Palada, Josip, Kad smo bili mali, kolske novine, Zagreb, 1991. Palada, Josip, Lutke, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, 1974. Palada, Josip, Miris majke, Spektar, Zagreb, 1985. Pavlii, Pavao, Odbor za sreu, Profil International, Zagreb, 2004. Pavlii, Pavao, Devet spomenika, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006. Peki, Borislav, Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (1948-1954), II, BIGZ, Beograd, 1989. Peki, Borislav, Kako upokojiti Vampira, Rad/Narodna knjiga/BIGZ, Beograd, 1977. Petrovi, Zoran, Selo Sakule a u Banatu, Matica srpska, Novi Sad, 1969.

90

91

Petrovi, Zoran, Selo Sakule a u Banatu, II knjiga, Matica srpska, Novi Sad, 1994. Popovi, Miroslav, Sudbine, Nolit, Beograd/Birografika, Subotica, 1984. Prost-Pertschy, Rita, Das Heimweh der Simon Rita, Oswald Hartman Verlag, Sersheim, 1994. Prost-Peri, Rita, al za zaviajem Rite Simove, D.o.o. Jugo-grafika, Subotica, 2004. Puli, Nikola, Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, Stajer-graf, Zagreb, 2004. Puli, Nikola, More i more, Globus, Zagreb, 1987. Radovi, Milo, Mrnja. Dramska pria u dva dela, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, str. 71 - 142. Radunovi, Jovan K., Molitva za Agatu, Prometej, Novi Sad, 2001. Rajzl, Adam, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo Osijek, 2008. Rilovi, Ante, Kepovi, Depna knjiga d.o.o., Zagreb, 2006. Rotar, Nemanja, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006. Schmidt, Branko Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995, str. 241 - 246. Schmidt, Branko, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Knjievna revija, asopis za knjievnost i kulturu, god. 34, br. 1/4, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 1994, str. 39 - 43. Seder, Stjepan A, Budunost seanja, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, [Sremski Karlovci, 2008.] [DVD] Seder, Stjepan A, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006. Slavonac, Mio, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a. Slavonac, Mio (alkovi, Mijo), Teta Mala i druge prie, akovaki kulturni krug Accede ad Certisiam, akovo, 2006.

Stojanovi-Nikolaevi, Ruka, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999. Supek, Ivan, Hrvatska encyklopaedia moderna, Nacional, Zagreb, 21. travnja 1999, str. 22. Supek, Ivan, Na prekretnici milenija, Prometej, Zagreb, 2001. Supek, Ivan, Put u akovo, akovaki vezovi. Revija 2000, [Smotra folklora akovaki vezovi], akovo, 2000, str. 66 - 67. ovagovi, Fabijan, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, str. 95 - 190. tefani Mufa, Zdenka, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997. Tima, Aleksandar, Der Gebrauch des Menschen, Carl Hanser Verlag, Mnchen - Wien, 1991. Tima, Aleksandar, Die Schule der Gottlosigkeit, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1993. Tima, Aleksandar, iroka vrata, Nolit, Beograd, 1989. Tima, Aleksandar, kola bezbonitva, Nolit, Beograd, 1978. Tima, Aleksandar, Treue und Verrat, Carl Hanser Verlag, Mnchen Wien, 1999. Tima, Aleksandar, Upotreba oveka, Nolit, Beograd, 1976. Tima, Aleksandar, Vere i zavere, Nolit, Beograd, 1983. Treuberg, Gottfried, Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk, Schwabenverein fr Wien, Niedersterreich und Burgenland, Wien, 1980. Ugrei, Dubravka, Museum van onvoorwaardelijke overgave, Nijgh & Van Ditmar, Amsterdam, 1997. Ugrei, Dubravka, Muzej bezuvjetne predaje, Konzor/Zagreb, Samizdat B92/Beograd, 2002. Ugrei, Dubravka, The Museum of Unconditional Surrender, New Directions, New York, 1999. Ugrinov, Pavle, Antiegzistencija, Prosveta, Beograd, 1998. Ugrinov, Pavle, Besudni dani, Narodna knjiga/Alfa, Beograd, 2001.

92

93

Ugrinov, Pavle, Fascinacije, Nolit, Beograd, 1976. Ugrinov, Pavle, Zadat ivot, Nolit, Beograd, 1979. Ugrinov, Pavle, Utopija, 1-3, Prosveta, Beograd, 1997. (Utopija I, knjiga prva Fascinacije; Utopija II, knjiga druga Zadat ivot; Utopija III, knjiga trea Carstvo zemaljsko). Vajdenhajm, Johanes, Letnja svetkovina u Mareziju, Letopis Matice srpske, god. 172, knj. 458, sv. 4, Novi Sad, 1996, str. 410 - 454. Vajdenhajm, Johanes, Nezaboravljeno sve do dananjeg dana, Fenster, br. 1, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, maj 2003, str. 41 - 43. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Sveti Dunav, asopis za knjievnost i kulturu, br. 3, Knjievno drutvo Pismo, Beograd/Knjiara Velika mala knjiga, Novi Sad, 1998, str. 159 - 191. Vajdenhajm, Johanes, Panonska novela. ivotna povest Katarine D., Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1998. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1999. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Slovo, Vrbas, 2002. Vajdenhajm, Johanes, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001. Vajdenhajm, Johannes, Poema o praini, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005, str. 7 - 8. Vajdenhajm, Johanes, Tri prie, Letopis Matice srpske, god. 184, knj. 482, sv. 1-2, Novi Sad, 2008, str. 79 - 89. Voina, Scipio, Moja ratna mladost, Tonimir, Varadinske Toplice, 2008. Vuleti, Anelko, udotvorna biljka doktora Engela, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Vuleti, Andjelko, Doktor Engels wundersame Pflanze, Oberbaum, Berlin, 2004. Weidenheim, Johannes, Heimkehr nach Maresi, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1994.

Weidenheim, Johannes, Lied von Staub, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1993. Weidenheim, Johannes, Maresi. Ein Kindheit in einem donauschwbischen Dorf, Rowohlt, Hamburg, 1999. Weidenheim, Johannes, Pannonische Novelle/Lebenslauf der Katharina D., Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1991. drale, Radovan, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988. ivko, Tomo, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008.

Literatura:
Alajbegovi, Boidar, Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Ljubav vs. politika, Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 12. oujka 2009, str. 9. ARDI, Dragi Bugarcic: Sporedna ulica (Nebenstrae) Herausgegeber: Bibliothek Bugarcic; Blaue Kollektion Buch 2 2006; techn. Redakteur und Einband: Snezana Necic; Druck: Druckerei Cigoja Belgrad; Auflage: 1.000 Stck; ISBN 86-907901-0-1; CIP-Katalogisierung i. d. Publikation d. Nationalbibliothek Serbiens - Belgrad 821.163.41.31, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, EggensteinLeopoldshafen, 15. April 2006, str. 21. Barii Bogii, Lidija, Rijeka vremena. Uz itanje Pavliieva romana Odbor za sreu, Kolo, asopis Matice hrvatske, 4, Zagreb, zima 2004, str. 333 - 337. Bauer, Ludwig, Germanofobija u zapisima Theresije Moho, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2008, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008, str. 263 - 273.

94

95

Bauer, Ludwig, Pogovor. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Nahtwort. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, u: ivko, Tomo, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008, str. 107 - 109/119 - 122. Bauer, Ludwig, Predstavljamo roman Sretni Martin autora Tome ivka. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Wir stellen vor das Roman Martin im Glck von Tomo ivko. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 71, Osijek, 2009, str. 31 - 32/33 - 34. Begovi, Sead, Don Juanov mir i rat. Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 11. prosinca 2003, str. 10. Beki, Tomislav, Es war wie eine Fgung des Schicksals: wie und warum, das wissen wir nicht, Fenster, br. 6, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, decembar 2006, str. 27 - 29. B.[eki], T.[omislav], Od regionalnog ka univerzalnom: Pripovedako delo Johanesa Vajdenhajma, u: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001, str. 131 - 134. Beki, Tomislav, Recenzija za knjigu Stjepana Sedera Plitki grobovi, u: Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006, 218 - 219. Beus Richembergh, Goran, Alois und Georgine Knig:/ Dani beskvasnoga kruha/Tage des helfelosen Brotes, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 176 - 178. Beus Richembergh, Goran, Ludvig Bauer: Kratka kronika porodice Weber. Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti/Ludvig Bauer: Eine Kurze Kronik der Familie Weber. Der historische Roman als Faktor der modernen Geschichte, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 39, Osijek, 2001, str. 29 - 30/30 - 31.

Beus Richembergh, Goran, Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti, u: Ludwig Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 265 - 267. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju] Beus Richembergh, Goran, Povratak fotokopija. Ludwig. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 3. svibnja 2001, str. 8. Biani, Nikola, Kului kao Franceti. Roman iz neostvarenog svijeta. Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 15. lipnja 2000, str. 14. Biani, Nikola, Mirko uri: Pavelieva oporuka, Pan knjiga Zagreb, 2000. godine. Roman koji se ita u jednom dahu, akovaki glasnik, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 20. travnja 2000, str. 23. Binder, F.[riedrich], Literatur von und ber Donauschwaben. Eine beachtenswerte Tagung der Kulturschaffenden im Haus der Donauschwaben, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, Eggenstein-Leopoldshafen, 1. August 1995, str. 2. Bokovi, Ivan J., Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LIX, br. 10, Zagreb, listopad 2003, str. 128 - 130. Bokovi, Ivan J., U dubini vremena, Slobodna Dalmacija, Split, 3. srpnja 1993, str. 31. Bremer, A., Pripovjeda Ludwig Bauer/Der Erzhler Ludwig Bauer, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 50, Osijek, 2004, str. 38. Butkovi, Silvija, Novi roman Adama Rajzla. Zvonik Eve imunove, akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 14. srpnja 2008, str. 22. Cvetkovi, Sran, Izmeu srpa i ekia. Represija u Srbiji 1944-1954, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 2006. irilov, Jovan, Drama o velikoj mrnji i malim ljubavima, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, str. 143 - 145. [pogovor drami: Milo Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela]

96

97

ebotarev, Andrej, Lijerka Damjanov-Pintar, Legenda i zbilja, asopis za suvremenu povijest, god. 27, br. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1995, str. 192 - 193. elan, Kaa, Die letzte Geschichte und ein neuer Anfang, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, str. 118 - 122. Dikli, Arsen, Zimovanje u Jakobsfeldu, Ulaznica, asopis za kulturu, umetnost i drutvena pitanja, god. 10, br. 51-52, Zrenjanin, 1976, str. 76 - 77. Duji, Lidija, Od Galdova do Galgova. Osvrt na Bauerov prozni opus, Rijei, asopis za knjievnost, kulturu i znanost, br. 1-2, Matica hrvatska Sisak, Sisak, 2006, str. 72 - 78. Duji, Lidija, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2006, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2006, str. 139 - 147. Duji, Lidija, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002, str. 95 - 101. Duji, Lidija, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2005, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2005, str. 115 - 116. Duji, Lidija, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2004, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2004, str. 103 - 108. Dvok, Marko, Spremna beseda, u: Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008, str. 419 - 422.

orevi, Mirko, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, u: Mladen Markov, Ravnica, Knjievne novine, Beograd, 1986, str. LII - LXIII. uri, Ostoja, Folksdojerska tema. Mladen Markov: ablji skok. SKZ, Beograd, 1974., Letopis Matice srpske, god. CLI, knj. CDXV, br. 4, Beograd, 1975, str. 469 - 471. Egeri, Miroslav, Opori pripoveda Mladen Markov. Srednje zvono, SKZ, Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVII, knj. LIII, br. 1-2, Beograd, 1981, str. 38 - 43. Garda, Anto, Knjiga o djetinjstvu i odrastanju, u: Ruka StojanoviNikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999, str. 5 - 6. [predgovor] Gau, Karl-Markus, Die Vernichtung Mitteleuropas, Wieser, Klagenfurt Salzburg, 1991. Geiger, Vladimir, Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Dreirosengasse (Sokak triju rua) des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 179 - 181. Geiger, Vladimir, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002. Geiger, Vladimir, Geschichte einer donauschwbischen Familie in dem Roman Legende und Wirklichkeit von Lijerka Damjanov-Pintar, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994, str. 108 - 110. Geiger, Vladimir, Jednoproteni stavovi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, Drutvo hrvatskih knjievnika, Zagreb, 15. sijenja 1999, str. 7.

98

99

Geiger, Vladimir, Logor Krndija 1945. - 1946., Hrvatski institut za povijest i Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2001. Geiger, Vladimir, Ljudevit Bauer: Kurze Chronik der Familie Weber Verlag Svjetlost, Sarajevo 1990, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 113 - 116. Geiger, Vladimir, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1997, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 1997, str. 63 - 68. Geiger, Vladimir, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, akovaki vezovi. Prigodna revija 1997, Turistiko drutvo akovo, akovo, 1997, str. 48 - 49. Geiger, Vladimir, Nijemci u akovu i akovtini, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001. Geiger, Vladimir, O Podunavskim vabama u hrvatskoj knjievnosti. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990., Maruli, Hrvatska knjievna revija. asopis za knjievnost i kulturu, god. XXVII, br. 5, Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda (sv. Jeronima), Zagreb, 1994, str. 808 - 912. Geiger, Vladimir, Povijest jedne podunavskovapske obitelji u romanu Legenda i zbilja, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/ br. 16-17, Zagreb, 1995, str. 27. i 35. Geiger, Vladimir, Povijest malih ljudi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., 364 str., akovaki vezovi. Revija 1999, Smotra folklora akovaki vezovi, akovo, 1999, str. 46 - 49. Geiger, Vladimir, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti do 1990., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LXI, br. 9, Zagreb, rujan 2005, str. 93 - 109.

Geiger, Vladimir, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Kolo, asopis Matice hrvatske, god. XV, br. 4, Matica hrvatska, Zagreb, zima 2005, str. 5 - 27. Geiger, Vladimir Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Putujui Slavonijom za 2009., Godinjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, br. 26, SN Privlaica, Vinkovci, 2008, str. 36 - 55. Geiger, Vladimir, Sudbina Podunavskih vaba u pripovijetci Sokak triju rua hrvatskog pisca Ivana Aralice. Pria o panonskoj tragediji/Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Drei Rosen Gasse des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica. Die Geschichte ber pannonische Tragdie, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 28, Osijek, 1998, str. 35 - 36/36 - 37. Gojkov-Raji, Aleksandra, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003. Grahek, Martina, Theresia Moho, Zato to no nema oi (Zagreb: Mozaik knjiga, 2001.), 440 str., Scrinia Slavonica, Godinjak Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, god. 4, br. 4, Slavonski Brod, 2004, 587 - 590. Hajdukovi, Bour, Zlo u ljudima. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Knjievna re, god. IV, br. 44, Beograd, 8. novembar 1975. Horvat, Vlado, Prikaz dvije knjige o vukovarskim Nijemcima, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj, Osijek, 1999, str. 149 - 150. [Zdenka tefani-Mufa Zelena ulica - Grne Gasse (Vukovarski roman), Zagreb 1997] Hutterer, Franz, Aleksandar Tima und seine Welt. Topographie einer multiethnischen Stadt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbruck, 1997. Hutterer, Franz, Aleksandar Tima. Autor einer multiethnischen Region, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, str. 269 - 276.

100

101

Hutterer, Franz, Danilo Ki (1935-1989). Ein pannonischer Schriftsteller, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Folge 1, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1990., str. 7. Hutterer, Franz, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 107 - 112. Hutterer, Franz, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Alexandar Tima, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994, str. 85 - 91. Hutterer, Franz, Literatur von und ber Donauschwaben, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, str. 152 - 153. Hutterer, Franz, Von Vor-Urteilen zur Meinungsbildung. Anstze zu einem Dialog, 1. Dialog Symposion im Haus der Heimat, Arbeitsgemeinschaft Dialog Initiativkreis fr donauschwbisch-serbische Gesprche, Wien, 1998, str. 41 - 42. Ivkoi, Milan, Hrvatsko-njemaki Knigovi, Veernji list, Zagreb, 22. travnja 1992, str. 35. Jeremi, Ljubia, Miroslav Popovi tragini klasik srpske knjievnosti, u: Miroslav Popovi, Sudbine, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1998, str. VII - XXX. Jovanovi, Duan ., Rat je nesretan sluaj, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, str. 191 - 193. [pogovor drami: Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem] Jurii, Mirjana, Novi roman Ludwiga Bauera. Majstor fabuliranja opet nudi pitku priu, Jutarnji list (Obzor), Zagreb, 17. sijenja 2009, str. 46.

Karlek [Karleua, Radoslav], Koncertna praizvedba drame Ulmska kutija Gorana Beusa Richembergha u zagrebakom Teatru&TD, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 18/19, Zagreb, 1996, str. 28. Kmmerlings, Richard, Ivan Ivanjis Roman Das Kinderfrulein, Neue Zrcher Zeitung, Zrch, 20 Mrz 1999. Kliment, .[eljko], Tipina hrvatska sudbina. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990, Veernji list, Zagreb, 2. kolovoza 1991. Komromi, Sndor, Pannonische Lebenswelt. Abbild, Traumbild und Sinnbild einer zerstrten Region im Werk von Johannes Weidenheim, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, str. 253 - 267. Konstantinovi, Zoran, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, u: Miodrag Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 20-21. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999. Kristi, Boko, Potraga za ulicom divljih kestenova. Subotike uspomene (na) Danila Kia, Sremski Karlovci, Kairos, 1999. Lalo, Vesela, Krivica u Mareziju. Dr Tomislav Beki: Kako sam otkrio Johanesa Vajdenhajma nemakog pisca na vojvoanske teme, Danas, Beograd, 28-29. jun 2003. Lebedinski, Slavko, U procepu rata. Mladen Markov: ablji skok, Beograd, SKZ, 1974., Borba, Beograd, 20. septembar 1975. Luki, D.[arko], Ulmska kutija i njeno vrijeme/Die Ulmer Schachtel und ihre Theaterzeit, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/ br. 18 /19, Zagreb, 1996, str. 30/31. Markasovi, Vlasta, Predgovor. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, u: Adam Rajzl, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo Osijek, 2008, 7 - 11. Markovi, Milivoje, Pogovor, u: Radovan drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988, str. 375 - 377.

102

103

Matanovi, Julijana, Djetinjstvo u Marijancima, u: Theresia Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., str. 355 - 364. [pogovor] Matanovi, Julijana, Vlast nad povijeu, u: Ludwig Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 253 - 264. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju]. Matanovi, Julijana, Lijepi obiaji. Pogovori, Znanje, Zagreb, 2000, str. 27 36. poglavlje: Djetinjstvo u Marijancima. T. Moho, Marijanci/Djetinjstvo u Hrvatskoj Motzan, Peter, Maresi ein kleines Welttheater. Die donauschwbische Erzhler Johannes Weidenheim wird wiederentdeckt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbrucker Beitrge zur Kulturwissenschaft. Germanistische Reihe, Band 57, Innsbruck, 1997, str. 324 - 336. Nedeljkovi, Dragan, O prozi Mladena Markova, u: Mladen Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979, str. XII - XVIII. [predgovor] Nedi, Marko, Prie o ratnom vremenu. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Politika, Beograd, 10. maj 1975. Neki, Nevenka, O knjizi Adama Rajzla. Slavonski likovi u izmaglici povijesnoga. Rajzl, Adam: Zvonik Eve imunove, akovo/Osijek, MH Ogranak akovo, DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, 2008., akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 11. travnja 2009, str. 19. Nemec, Kreimir, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, kolska knjiga, Zagreb, 2003. Nikoli, Darinka, Melodramatska epopeja, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002. Pavkovi, Vasa, Mladen Markov hroniar Banata, u: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003, str. 6 - 7. [predgovor]. Pavkovi, Vasa, Tragom prolosti, Politika, Kulturni dodatak, Beograd, 18. februar 1995, str. 22. [prikaz romana Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994]

Pavlii, Pavao, Zdenka Mufa, Zelena ulica, u: Zdenka tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997, s.p. [predgovor] Peji, Nataa, Tragizam uzrokovan vikom vere, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002. Petrovi, Branislav, Tragina sudbina pojedinca u haosu rata. Mladen Markov: ablji skok, pripovetke, SKZ Beograd, 1974., Front, god. XXXI, br. 5 (861), Beograd, 31. januar 1975. Pijanovi, Petar, Uasno dugo padanje. Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ, 1979., Knjievne novine, god. XXXII, br. 597, Beograd, 12. januar 1980. Pila, Branko, Prostori hrvatske proze. Roman o Slavoniji. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska i DHK, akovo - Osijek, 2008., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 6. oujka 2009, str. 22. Poganik, Jagna, Patnje Antonije Brabec. Novi roman Ludwiga Bauera. Intimni porazi vaniji su od sloma ideologija, Jutarnji list , Zagreb, 18. oujka 2009, str. 53. Poganik, Jagna, to bi bilo kad bi se Kului zvao Franceti, Jutarnji list, Zagreb, 7. rujna 2000, str 34. Poljakovi, Ivan, Flucht und Vertreibung in der donauschwbischen Literatur der Nachkriegszeit unter besonderer Bercksichtigung des Werks von Johannes Weidenheim. A thesis submitted for the degree of doctor of philosophy in German, The University of Auckland, 2002. [rukopis] Popovi, Bogdan A., Pripovedai, NIN, Beograd, 12. januar 1975. [O knjizi Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974] Primorac, Strahimir, Njihalo ivota. Lijerka Damjanov-Pintar: Legenda i zbilja, Biblioteka ITD, Znanje, Zagreb, 1993., Veernji list, Zagreb, 7. kolovoza 1993, str. 45. Prodanovi, Ostoja, Dokle see ablji skok, Omladinske novine, god. III, br. 65, Beograd, 8. novembar 1975. Proki, Anelka, Nesporazum. Zbirka pripovedaka Mladena Markova Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, 1979., Politika ekspres, Beograd, 8. januar 1980.

104

105

Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III., Sjeanje na dobro i zlo, Marjan tisak, Split, 2004. Proti, Predrag, Pripovetke Mladena Markova, u: Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, str. 251 - 261. [pogovor] Protrka, Marina, Blijeda kraljica orahovih dvora. Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Zarez, Dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja, Zagreb, 4. prosinca 2003. Radoji, Mirjana, Rat kao iskuenje ovekove ljudskosti. Mladen Markov: ablji skok - SKZ, Beograd, 1974., Delo, god. XXII, knj. 22, br. 4, Beograd, 1976, str. 120 - 121. Radovi, Nadeda, Recenzija [Stjepan A. Seder, Plitki grobovi], u: Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006, 216 - 217. Radovi, Nadeda, Seanje profesora dr Tomislava Bekia na susret sa Johanesom Vajdenhajmom. Zaljubljenici u grad vrba, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005, str. 4 - 6. Reep, Drako, Deaci Malog rita, u: Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, Prometej, Novi Sad, s.a., str. 127 - 130. [pogovor]. Roth, Franz (Hrsg.), Beitrge zum Geschichtsbild der Donauschwaben im Spiegel des Fernsehens, Donauschwbisches Kulturtzentrum, Salzburg, 1995, str. 190 - 241. Sabli-Tomi, Helena, Es war einmal. Theresia Moho, Marijanci, biblioteka Rukoljub, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 22. listopada 1998, str. 39. Sabli-Tomi, Helena, Knjiga Theresie Moho: Marijanci. Dirljiva sjeanja slavonske Folksdojerice/Das Buch von Theresie Moho Marijanci. Die khrende Geschichte einer Slawonischen Volksdeutschen, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 29, Osijek, 1998, str. 35 - 36/37. Sabli-Tomi, Helena, Oi koje su vidjele no, u: Theresia Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 435 - 440. [pogovor] Sabli-Tomi, Helena, Intimno i javno. Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.

Scherer, Anton, Kaa elans Heimatbuch. Eine Parabutscher Kroatin setzte den Donauschwaben ein literarische Denkmal, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 7. Oktober 2001, str. 6. Scherer, Anton, Tima Aleksandar: Der Gebrauch des Menschen. Aus dem Serbokroatischen bersetzt von B. Antowiak. Mnchen-Wien: Hanser 1991., 331 S., Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 8. Dezember 1991, str. 5. Scherer, Anton, Verdient allgemein Beachtung. Ein Buch ber das Schicksal Deutscher in Kroatien. Knig, Alois und Georgine: Tag des ungesuerten Brote. (Roman.) bersetzt von Dragutin Horvat. Hemmingen bei Stuttgart: Selbstverlag 1993, 278 S, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 6. Februar 1994, str. 5. Scherer, Anton, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus der aktuellen Diskussion, Heft 2, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1991, str. 85 - 88. Scherer, Anton, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Halbjahresschrift fr Sdosteuropische Geschichte Literatur und Politik, Jg. 4, Heft 1, Ippesheim, 1992, str. 55 - 59. Scherer, Anton, Einfhrung in die Geschichte der donauschwbischen Literatur, Selbstverlag, Graz, 1960.; Anton Scherer, Die Literatur der Donauschwaben als Mittlerin zwischen Vlkern und Kulturen, Selbstverlag, Graz, 1972. Scherer, Anton, Geschichte der donauschwbischen Literatur von 1848 bis 2000. Schngeistiges Schrifttum Ideologisierte Literatur in Rumnien und Ungarn nach 1945 Literarische Zeugnisse aus Kroatien, Serbien, den USA, aus Kanada und Australien nach 1945 Mundartdichtung, Memorien und Erlebnisberichte, Verlag der Donauschwbischen Kulturstiftung, Mnchen, 2003, str. 73. poglavlje: Donauschwbisches Schicksal in Kroatien, str. 74 - 81. poglavlje: Die Donauschwaben in der serbischen Literatur seit 1984 Smrt jednog prijatelja. Branko Hofman slovenski knjievnik, Hrvatska domovina, br/Nr. 9, Hamburg, rujan/September, 1991, str. 39.

106

107

Sretni Martin predstavljen u Osijeku/Martin im Glck wurde in Osijek vorgestellt, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 70, Osijek, 2008, str. 45/46. ehovi, M., Adolf i Adolfina, Politika ekspres, Beograd, 14. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman] eelj, Stjepan, Prostori hrvatske proze. Novi hrvatski roman iz Europe. Alois i Georgine Knig: Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, Ostfildern, 2005., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 27. sijenja 2006, str. 22. op, Ivan, Nove pripovetke Mladena Markova. Mladen Markov: ablji skok. Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Savremenik, god. XX, knj. Xl, br. 12, Beograd, 1974, str. 1121 - 1122. op, Ljiljana, Prostor i vreme zla. Mladen Markov: Srednje zvono, SKZ. Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVI, knj. LI, br. 5, Beograd, 1980, str. 358 - 363. op, Ljiljana, Utvare i nedune rtve Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ. 1979., Borba, Beograd, 16. februar 1980. ovagovi, Fabijan, Burgije iz glumeve dramaturgije (dodatak uz Sokol ga nije volio), u: Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, Privlaica, Privlaka, 1986, str. 73 - 95. [pogovor hrvatskom izdanju]. Teppert, Stefan, Das Banat, eine neues serbisches Schauspiel ber die Donauschwaben, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005, str. 9 - 11. Tirnani, Bogdan, Mali ekran, NIN, Beograd, 18. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman] Topi, J., Predstavljen etvrti roman Nemanje Rotara. Dalekosena opomena [o romanu Nemanja Rotar, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006], Panevac online, br. 4134, Panevo, 31. mart 2006. Trischler, Renata, U Osijeku, Peuhu, Somboru i Novom Sadu predstavljen roman Olivera Bottinija Po nalogu oeva/In Osijek, Pecs, Sombor und Novi Sad wurde der Roman von Oliver Bottini vorgestellt Im Auftrag der Vter, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 68, Osijek, 2008, str. 36/37.

Videnovi, Radomir, Ratne godine i osuda zla. Mladen Markov: ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Stvaranje, god. XXXI, br. 5, Beograd, 1976, str. 772 - 773. Vitezovi, Milovan, Mladen Markov: ablji skok, SKZ, 1974., Je, br. 1884, Beograd, 8. avgust 1975. Vujii, Mia, Intervju Ugljea ajtinac, dramski i prozni pisac. ivot je melodrama, Dnevnik online, Novi Sad, 1. oktobar 2004. Vukovi, Tomislav, Intervju. Ivan Ott, novinar i publicist, o jugoslavenskim logorima za djecu, Glas Koncila, Katoliki tjednik, Zagreb, 11. sijeanj 2009. Wildmann, Georg, Fernsehfilme ber die Donauschwaben Ein berblick (Inhalt, Schwerpunkt, Tendenz, Genre, Qualitt), Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1997 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 8, 1997, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1998, str. 179 - 181. Wittenberg, Tomislav, Poeki ogranak VDG-a domain knjievniku. Zlatko Crnkovi u rodnom kraju/Die VDG Zweigstelle in Poega Gastgeber dem Schriftsteller. Zlatko Crnkovi in seiner Heimat, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr/br. 57, Osijek, 2005, str. 28/29. ari, Mirko, Sa kamenom na srcu ledenom, u: Sinia Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002, str. 5 - 12. [predgovor] ileti, Zoran, Die Deutsche gehen Miodrag Matickis. Der Leidensweg der Deutschen aus Veliko Sredite und Werschetz vom Oktober 1944 und kurz darauf als literarischer Stoff, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, str. 92 - 106. ileti, Zoran, Pogovor, u: Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994, str. 275 - 278. ivanovi, Milan, Poraz pobede. Pavle Ugrinov: Besudni dani: Narodna knjiga, Beograd 2001., Dnevnik online, Novi Sad, 3. maj 2002.

108

109

dr. sc. Vladimir Geiger znanstveni savjetnik geiger@isp.hr

Roen je u akovu 1962. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu diplomirao je povijest s temom Njemaka narodna skupina u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (1941. - 1945.) i doktorirao 1996. s tezom Njemaka etnika zajednica u akovu i akovtini od poetka 19. do sredine 20. stoljea. Od 1993. radi u Hrvatskom institutu za povijest [tada Institut za suvremenu povijest] u Zagrebu. Istrauje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca, te partizansku i komunistiku represiju i zloine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom porau. Kao slijed tih bavljenja objavio je u domaim i stranim asopisima niz znanstvenih, strunih i publicistikih radova, i knjige: to se dogodilo s Folksdojerima? Sudbina Nijemaca u bivoj Jugoslaviji (Zagreb, 1993) [suautor I. Jurkovi], Pisma iz Krndije (Zagreb, 1994) [suautor I. Jurkovi], Nestanak Folksdojera (Zagreb, 1997), Radni logor Valpovo 1945. - 1946. Dokumenti (Osijek, 1999), Nijemci u akovu i akovtini (Zagreb, 2001), Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje (Osijek, 2002), Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti (Slavonski Brod, 2005, Zagreb, 2009) [suprireivai Z. Dizdar, M. Poji i M. Rupi], Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja (Slavonski Brod, 2006) [suradnici M. Rupi, Z. Dizdar i . Penava], Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti. Zagreb i sredinja Hrvatska (Slavonski Brod - Zagreb, 2008) [suprireivai M. Rupi, M. Kevo, E. Kraljevi i Z. Despot] i Logor Krndija 1945. - 1946. (Zagreb - Slavonski Brod, 2008), te sudjelovao s izlaganjima na mnogobrojnim domaim i meunarodnim znanstvenim i strunim skupovima. lan je urednitva asopisa za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i Tokova istorije (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd). U Hrvatskom institutu za povijest voditelj je znanstvenog projekta Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i porau.

110

111

Vladimir Geiger

DAS SCHICKSAL DER JUGOSLAWIENDEUTCHEN IN DER KROATISCHEN UND SERBISCHEN LITERATUR

ZAGREB, 2009

112

113

Herausgeber: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj/ Gemeinschaft der Deutschen in Kroatien Zagreb Fr den Herausgeber: Ivan Rittig Redaktion: Truda Stama Nives Rittig - Beljak Rezensenten: dr. sc. Suzana Leek dr. sc. Nives Rittig-Beljak Deutsche bersetzung: mr. Bojana Lacko Lektorin: Jelena Ivanievi Design: Marko Badurina Druck: ISPIS d.o.o. Layaut: Bruno Beljak ISBN: 978 - 953-99941- 4-1

AUTORENVERZEICHNIS
Adamov Predrag Aralica Ivan Balogh Robert Baran Jakov Bauer Ludwig (Ljudevit) Beus Richembergh Goran Bottini Oliver Brajdi Ivan Bugari Dragi Crnevi Brana Crnkovi Zlatko uri Mirko aleni Momir elan Kaa Damjanov (-Pintar) Lijerka Dangubi Ratko Despotov Vojislav Dikli Arsen Donevi Ivan Flassak Katharina Elisabeth Fundurulja Milenko Gruji Milorad Hammerstiel Robert Ivanji Ivan Jergovi Miljenko Ketig Tomislav Ki Danilo Knig Alois i Georgine (Paleek-Knig Slavko i ura ro. Marincel) Konstantinovi Radomir Kornauer Paul Kovaevi Sinia Kremer Donna Kurtnaker Jelena Kuan Ivan Laubach Andreas Lauer Heinrich Marinkovi Juro Markov Mladen Marojevi Igor Maticki Miodrag Mihajlovi Mihiz Borislav Milanovi Pauli Katarina Miir Tomislav Moho Theresia Ott Ivan Owen Lang Luisa Palada Josip Pavlii Pavao Peki Borislav Petrovi Zoran Popovi Miroslav Prost-Pertschy Rita Puli Nikola Radovi Milo Radunovi Jovan K. Rajzl Adam Rilovi Ante Rotar Nemanja Schmidt Branko Seder A. Stjepan Slavonac Mio (alkovi Mijo) Stojanovi-Nikolaevi Ruka Supek Ivan ajtinac Ugljea ovagovi Fabijan tefani Mufa Zdenka Tima Aleksandar Treuberg Gottfried Ugrei Dubravka Ugrinov Pavle (Popovi Vasilije) Voina Scipio Vuleti Anelko Weidenheim Johannes (Schmidt Ladislaus Johannes Jakob) drale Radovan ivko Tomo

Das Buch wurde gedruckt mit finanzieller Untersttzung des Rates fr nationale Minderheiten der Republik Kroatien

114

115

Die Spuren der frhen Prsenz der Germanen und ihnen verwandter Vlker in Ost- und Sdosteuropa sind nur bruchstckhaft vorhanden. Die Prsenz der Germanen, beziehungsweise der Deutschen in Ost- und Sdosteuropa von der Sptantike ber das Mittelalter bis hin zu der Neuzeit, war bedingt durch Wanderungen wegen der berbevlkerung in der Heimat und in erster Linie aus wirtschaftlichen Grnden. Grere Bevlkerungsgruppen und bedeutende Siedlungen deutscher Herkunft wurden in Ostund Sdosteuropa im 13. und 14. Jahrhundert verzeichnet. In den sdslawischen Regionen datieren die ltesten und bedeutendsten deutschen Siedlungen aus dem 14. Jahrhundert in Koevje. Zu dieser Zeit waren auch kleinere Gruppen von Deutschen vertreten, vor allem Kaufleute und Handwerker in den pannonischen Stdten und den Balkan-Gruben (fast ausschlielich Sachsen). Die bedeutendsten deutschen Kolonisationswellen in Ost- und Sdosteuropa fanden jedoch im 18. und 19. Jahrhundert statt, als die Deutschen nach der Vertreibung der Osmanen in einer betrchtlichen Anzahl Pannonien besiedelten, in erster Linie das Banat, die Baka, die Baranja, Slawonien und Srijem. Die deutsche Besiedlung des stlichen und sdlichen Europas fand in der Zeit der Kolonisation statt, als auch andere europische Vlker umsiedelten. Historische Quellen deuten darauf hin, dass die deutschen Einwanderer meist aus den unteren sozialen Schichten kamen, jedoch arbeitsam, unternehmerisch und sparsam waren, bereit, jegliche Schwierigkeiten zu meistern, 116 117

die sich in der neuen Umgebung zwangslufig ergaben. Im Gegensatz zu den Legenden und Mythen war die Kolonisierung nicht nur fr die Menschen, sondern auch fr den Staat ein schwieriges, teures und anstrengendes Unterfangen. Die deutsche Kolonisierung Pannoniens whrend des 18. und 19. Jahrhunderts hat zu einem erheblichen Teil das ethnische, wirtschaftliche, kulturelle und politische Leben, so wie jegliche Beziehungen in dieser Region in den kommenden Zeiten geprgt. Deutsche Einwanderer, ungeachtet dessen ob es Landwirte, Handwerker oder Hndler waren, wurden durch gutes Wirtschaften zu einer neuen treibenden Kraft im allgemeinen Fortschritt Sdosteuropas. Die bedeutendste Rolle spielten die deutschen Kolonisten bei der Schaffung und Verbreitung des neuen Arbeitsgeistes und der Einstellung zur Arbeit, entsprechend der frhen kapitalistisch-sozialen und wirtschaftlichen Struktur. Darauf verweist auch das weit verbreitete Bild unseres Volkes von den Deutschen als einem uerst arbeitsamen, przisen und effizient wirkenden Volk. Die Kolonisten waren ihrer Bildungsrolle ebenfalls bewusst. Es ist nicht immer mglich, die genaue Herkunft der deutschen Einwanderer zu bestimmen. Im Mittelalter traten sie gewhnlich als Sachsen, und spter whrend des 18. und 19. Jahrhunderts als Schwaben in Erscheinung. Die autochthone Bevlkerung in Pannonien nannte die deutschen Kolonisten und ihre Nachkommen gewhnlich Schwaben. Viele von ihnen, ebenso wie zahlreiche deutsche Autoren, verwenden ebenfalls diese Bezeichnung. So wird die Gruppe der deutschen Siedler in Sdosteuropa Donauschwaben genannt. Diese Namensgebung entstand nach dem Zweiten Weltkrieg als ein Kollektivbegriff 118

fr Deutsche im ehemaligen Knigreich Ungarn, vor allem im Banat, in der Batschka, der Baranya, in Srijem und Slawonien. Aus Schwaben aber stammt nur ein kleiner Teil der Siedler, ein viel grerer kam aus Bayern, Hessen, Pfalz, Lothringen, dem Altenburger- und Sudetenland. Daher kann die seltsame Kollektivbezeichnung Donauschwaben auch damit begrndet werden, dass unter den Neuankmmlingen zu Beginn der Kolonisationswelle zahlreiche Schwaben vertreten waren. In den sdslawischen Regionen wurde der ethnische Name Schwabe aber auch zu einer abflligen und abwertenden Bezeichnung fr Deutsche. Die neuen ethnischen Gruppen, welche durch das Zusammenschmelzen der Landsleute aus verschiedenen deutschen und sterreichischen Regionen entstanden und ber Generationen von anderen Vlkern und Kulturen geprgt wurden, gewannen eine Reihe neuer Eigenschaften. Deutsche Autoren sehen die Donauschwaben als einen deutschen Neustamm. Die Deutschen aus dem Dritten Reich nannten ihre Landsleute, welche in einem anderen Land (vor allem in Europa) geboren wurden und dort lebten, Volksdeutsche. Hinsichtlich des geistigen Klimas und der anti-deutschen Einstellung erhlt dieser Begriff nach dem 2. Weltkrieg eine sehr negative Konnotation. Neben all den Namen, wie sie genannt wurden, wie sie sich nannten und wie man sie in der Literatur, sowohl der wissenschaftlichen als auch der publizistischen, zu nennen pflegte, sahen sich und wiesen sich die Nachfahren deutscher Siedler in Sdosteuropa als Deutsche bzw. sterreicher aus, je nachdem, ob sie sich als Zugehrige des deutschen oder sterreichischen Volkes sahen. Deutsche Einwanderer, welche aus unterschiedlichen deutschsprachigen Lndern kamen, hatten kein ausgeprgtes 119

nationales und politisches Bewusstsein, aber auch kein Gefhl der gemeinsamen Zugehrigkeit. Am meisten verbanden sie die sprachlichen und kulturellen (bei den Protestanten auch die religisen) Unterschiede gegenber den Menschen und ethnischen Gruppen aus unmittelbarer Nachbarschaft. Deutsche Einwanderer waren weitrumig angesiedelt, auf sich alleingestellt und befassten sich hauptschlich mit der Landwirtschaft und dem Handwerk. Sie entwickelten einen besonderen, uerst individualistischen Lebensstil, bei welchem das Gefhl der gegenseitigen Solidaritt selten die Grenzen der Drfer und Siedlungen berschritt. Das Nationalbewusstsein der sdosteuropischen Deutschen entwickelte sich wesentlich langsamer als bei anderen Vlkern und ethnischen Gruppen, mit denen sie lebten. Im Allgemeinen ging die Assimilation in Drfern seltener und langsamer von statten. Unter den deutschen Einwanderern gab es in unserer Region aber auch zahlreiche, die ber Generationen hinaus, den neuen Lebensraum als ihre einzige Heimat empfanden, das Volk, mit dem sie lebten, akzeptierten und deren Sprache annahmen. Gegen Ende des 19. Jahrhunderts war die schrittweise Assimilation der deutschen Bevlkerung weit vorangeschritten, vor allem in den Stdten. Interessant ist, dass sich die deutschen Siedler in die Politik mit einbrachten, wo sie auch einen sehr groen Einfluss in den politischen Parteien des Knigreichs Ungarn hatten, lange bevor sie in der Lage waren, sich fr die Erhaltung und den Schutz ihrer Einzigartigkeit und ihrer Vorhaben einsetzen konnten. Allmhlich reifte auch die Idee von kultureller und politischer Organisation der Donauschwaben. Jedoch erstarrte die ohnehin verzgerte Organisation der Deutschen in Sdosteuropa mit dem Ausbruch 120

des Ersten Weltkrieges. Mit der Auflsung der Monarchie fanden sich die Zugehrigen der deutschen Volksgruppe in Sdosteuropa in der Position einer nationalen Minderheit im neu gegrndeten Knigreich der Serben, Kroaten und Slowenen wieder. Die Friedensbedingungen haben den neu entstandenen Lndern die Pflicht auferlegt, die Rechte der Minderheiten zu wahren und zu verteidigen, jedoch war dies fr ber zwei Millionen Deutsche in Sdosteuropa ein schwacher Trost. Von Beginn an zeigte das neue Knigreich der Serben, Kroaten und Slowenen, spter Jugoslawien, die wahre Natur ihrer Politik gegenber Minderheiten. Gem der Volkszhlung aus den Jahren 1921 und 1931 verwendete im Knigreich SHS / Jugoslawien Deutsch als Muttersprache etwa eine Halbe Million Menschen, bzw. 4 Prozent der Bevlkerung. Dies waren ungefhr 10 Prozent weniger als im frhen 20. Jahrhundert. Im Banat, in der Baka und in der Baranja waren die jugoslawischen Deutschen zahlenmig am strksten vertreten. Zahlenmig folgen deutsche Siedlungen in Srijem und Slawonien und einige im zentralen Kroatien. Nach der Besetzung durch sterreich-Ungarn im Jahre 1878 lieen sich kleinere Gruppen von Deutschen auch in Bosnien und Herzegowina nieder, vor allem im Nordwesten von Bosnien und der bosnischen Posavina. Die ltesten deutschen Siedlungen in Jugoslawien mit einer reichen wirtschaftlichen, kulturellen und politischen Tradition, gab es in Slowenien, in Koevje und der Steiermark. 121

Die jugoslawischen Deutschen versammelten sich vor allem im Schwbisch-Deutschen Kulturbund, einem im Jahre 1920 gegrndeten Verein in Novi Sad, welcher sich zum Zentrum des Geschehens fr die deutschen Gruppen im Knigreich SHS / Jugoslawien etabliert. Auf dem Programm des Kulturbundes standen Aktivitten fr die Erhaltung und Entwicklung der nationalen Identitt wie das Einrichten von Bibliotheken, Institutionen fr nationale Bildung, die Organisation von Vortrgen und kulturellen Veranstaltungen, Ausbildung der Lehrer und Priester um mit der deutschen Minderheit arbeiten zu knnen, gefolgt vom Vorantreiben der sozialen Sicherheit und sozialen Einrichtungen, welche als Untersttzung und Frderung des wirtschaftlichen Vorankommens der Gruppe gedacht waren. Allen Eigenschaftszgen nach zu urteilen, auch der politischen Zurckhaltung der groen Merheit der Schwaben, unterschied sich diese Gruppen nicht von irgendeiner anderen ethnischen Gruppe in dem Knigreich SHS / Jugoslawien. Der Elite der deutschen Minderheit wurde bald klar, dass sie ihr Ziel im Kampf fr Minderheitenrechte, in einem Land, in welchem die Nationalfrage zum Hauptgerst politischer Konflikte wurde, nur durch Verhandlungen mit den fhrenden politischen Krften erreichen konnten. Fr die Erhaltung und Erweiterung der Identitt der deutschen Volksgruppe grndete der Kulturbund, insbesondere in Orten mit einer groen Zahl von Deutschen, lokale Bndnisse. In 122

zwanzigjhriger Ttigkeit des Kulturbundes gelang es ihm, das Organisationsnetzwerk in den meisten Orten, die mit Deutschen besiedelt waren, zu erweitern. Jedoch gelang es ihm nur, etwas mehr als 10 Prozent der deutschen Bevlkerung zu sammeln. Wichtige und weit reichende Vernderungen traten mit der Entstehung der Erneuerungsbewegung auf, einer radikalen Gruppe der jugoslawischen Deutschen, die seit Mitte der dreiiger Jahre ihre Vorbilder aus dem Dritten Reich nachahmte. Die Erneuerungsbewegung fand vollste Untersttzung in jenen Institutionen, deren Ziel es war die Position des Volkes im Ausland zu verbessern. Das Vordringen der Nazi-Ideologie in den Reihen der berwiegend landwirtschaftlichen ttigen und katholischen deutschen Bevlkerung im Knigreich Jugoslawien erfolgte fortschreitend, jedoch langsam, in einem offenen Konflikt ideologischer Konzepte und strategischer Beziehungen zum jugoslawischen Staat zwischen der Fhrung des Kulturbundes und den Erneuerern. Der Kulturbund, dessen Fhrung die Erneuerer 1939 bernahmen, ging in der Verbreitung der Nazipropaganda immer aggressiver unter der deutschen Bevlkerung vor. Dies kennzeichnete zugleich den Anfang groer politischer Meinungsverschiedenheiten zwischen Jugoslawiendeutschen und den Menschen, mit denen sie lebten, vor allem den Serben und den Kroaten. Nach dem Angriff des Dritten Reiches auf das Knigreich Jugoslawien im Jahre 1941, kam es zu vllig vernderten Umstnden fr die Zugehrigen der deutschen Minderheit. So wurden in der Tat die Deutschen in Slowenien, das zum Teil mit dem Dritten Reich verbunden war, deutsche Staatsbrger. Deutsche 123

in der Batschka und der Baranya, die zu Ungarn gehrten, wurden wiederum in den Volksbund der Deutschen in Ungarn eingebunden. Deutsche im Banat, die unter direkter deutscher Besatzung waren, aber auch Deutsche im unabhngigen Staat Kroatien, wurden in der Deutschen Volksgruppe organisiert, welche nach strikten Verwaltungsgrundstzen militrischer und paramilitrischer Organisationen mit politischer Einheit dem Vorbild des Dritten Reiches folgte. Zu Beginn des Zweiten Weltkrieges fhlten sich die Jugoslawiendeutschen sehr stolz, denn es schien, dass das Dritte Reich unbesiegbar sei, und die Nazipropaganda war uerst stark und erfolgreich. Es steht auer Frage, dass sich whrend des Krieges auch die Volksdeutschen als Mitglieder der Streitkrfte des Dritten Reiches, vor allem der Wehrmacht und der Waffen-SS, aber auch als Mitglieder anderer Besatzungsund Quislingregierungen und militrischer und paramilitrischer Polizeikrfte, vor allem der Einsatzstaffel und der Deutschen Mannschaft, am Kriegsverbrechen beteiligt haben. Die Anzahl der Volksdeutschen in Militr-, Polizei- und paramilitrischen Einheiten des Dritten Reiches und anderen Besatzungs- oder Quislingregierungen ist whrend des Krieges angestiegen, jedoch zunehmend durch unfreiwillige Mobilisierung. Fr einen Teil der Volksdeutschen war klar, dass die Nazi-Ideologie nichts Gutes mit sich bringen kann. Es war durchaus blich, dass die Volksdeutschen aus den militrischen und paramilitrischen Truppen flchteten, sich weigerten, an die Ostfront zu gehen und den Kampf gegen die lokalen Partisanengruppen mieden. Die NSPropaganda hat die Namen dieser Personen verffentlicht und 124

bezeichnete sie als Volksverrter und drohte mit drakonischen Strafen, hnlich denen, welche ihre Landsleute ereilten, die Juden in Schutz nahmen. Kennzeichnend ist ebenfalls das Auftreten der deutschen Partisaneneinheiten 1943 in Slawonien und 1944/45 in Slowenien. Die Partisanenbewegung wurde auch von einigen deutschen Drfern in Slawonien untersttzt. Doch die Beteiligung der jugoslawischen Volksdeutschen an der Widerstandsbewegung war schwer durchfhrbar. Die meisten von ihnen waren bereits in den Einheiten der Wehrmacht und der Waffen-SS angagiert, die wenigen, die zu Hause blieben, haben sich mit der Idee eines aktiven Widerstands uerst schwer getan. Passive Gegner des Nationalsozialismus fand man grtenteils in deutschen kirchlichen Kreisen, vor allem bei den katholischen Glubigen, die unter dem Einfluss der Kirche waren. Die katholischen Priester traten gegen den Nationalsozialismus an, verbreiteten aber auch weitgehend antikommunistische und antinazistische Stellungnahmen. Die passive Haltung gegenber den Kommunisten als auch den lokalen Nazisten bleibt kennzeichnend fr den volksdeutschen Widerstand von Anfang an bis zum Ende des Krieges (). Whrend und bis hin zum Ende des Zweiten Weltkriegs flchtete die Mehrheit der jugoslawischen Volksdeutschen, organisiert, oder sie wurde aus ihren Husern vertrieben, vor allem nach sterreich und Deutschland, wo sie das Kriegsende erlebten. In ihrer Heimat blieben jene Deutschen zurck, die den unmittelbaren Gefahren des Krieges nicht ausgesetzt waren.

125

Gegen Ende 1944 und Anfang 1945 fngt seitens der Partisanenbewegung und der neu aufgestellten Volksregierung die systematische Verfolgung der brig gebliebenen Volksdeutschen an. Zu dieser Verfolgung hat vor allem der Beschluss des Prsidiums des antifaschistischen Rates der nationalen Befreiung Jugoslawiens vom 21. November 1944 erheblich beigetragen, der die deutsche Minderheit als kollektiv schuldig gesprochen hat. Die deutsche Bevlkerung, die nicht geflohen war, war whrend und unmittelbar nach dem Krieg der Willkr der Gewinnermchte ausgesetzt. Nach dem Zweiten Weltkrieg nahm die kommunistische Regierung Jugoslawiens der deutschen Minderheit alle nationalen und brgerlichen Rechte. Zu den Opfern der kollektiven Vergeltung zhlten jedoch nicht nur auch jene Volksdeutschen, welchen die Zusammenarbeit und Untersttzung der Partisanenbewegung nachgewiesen werden konnte. Viele NS-Verbrechen sind unbestritten. So auch die Zusammenarbeit einiger Jugoslawiendeutschen mit den Nazis. Jedoch unterschied sich diese keineswegs von beispielsweise jener der Kroaten, Serben, Italiener, Ungarn, Bulgaren oder jeglicher anderer Zusammenarbeit mit der Besatzungsmacht. Im Falle des Nachkriegs-Jugoslawien, einem Land, das sich als eine Gemeinschaft gleichberechtigter Vlker darstellte, wurde die Kollektivschuld nur den Deutschen zugewiesen. Die Kriegsverbrechen, die von einem Teil der jugoslawischen Volksdeutschen begangen worden sind, sowie ihr unloyales Verhalten whrend der Besatzung, dienten nur als Vorwand und Rechtfertigung fr den unmenschlichen Umgang mit der 126

deutschen Minderheit gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der Zeit danach. Die kommunistischen Regierungen Jugoslawiens sahen die flchtigen und vertriebenen Volksdeutschen nicht mehr als Brger Jugoslawiens an. Sie setzten sich fr das Rckkehrverbot von flchtigen und vertriebenen Volksdeutschen aus Jugoslawien ein und wollten die brig gebliebene deutsche Minderheit ebenfalls aus dem Land verbannen. Dies war durch die Konfiszierung der deutschen Besitztmer am einfachsten und erffnete die Mglichkeit einer radikalen Vernderung hinsichtlich der Grundbesitzverhltnisse und dem ethnischen Bild Jugoslawiens. Die Geschichte und das Schicksal der Deutschen in Ost- und Sdosteuropa ist untrennbar, einseitig und ausschlielich an den Ausgang des Zweiten Weltkrieges und dem Zusammenbruch des Dritten Reiches gebunden. Auf der Potsdamer Konferenz der alliierten Siegermchte im Sommer 1945 wurde die Rckkehr der brigen deutschen Bevlkerung aus Polen, der Tschechoslowakei und Ungarn nach Deutschland beschlossen. Die Umsiedlung bzw. die ethnische Suberung wurde als eine dauerhafte und zufriedenstellende Lsung legalisiert und sollte organisiert und auf humane Art und Weise erfolgen. Jene aber, die nicht unter den Beschluss der Potsdamer Konferenz fielen, lsten das Problem mit den Volksdeutschen auf noch drastischere Weise (insbesondere Jugoslawien). Ab Mitte 1945 verschrfte sich das Problem der Vertriebenen in sterreich deutlich. Tschechoslowakei, Ungarn und 127

Jugoslawien begannen zu der Zeit mit der Massenvertreibung der Volksdeutschen. Die sterreichische Regierung legte dagegen Protest bei den Alliierten ein und bestand auf einer umgehenden Schlieung der sterreichischen Grenze. Die britischen, amerikanischen und sowjetischen Besatzungsmchte in sterreich setzten sich nicht nur fr die Rckkehr der kriegsflchtigen bzw. vertriebenen Volksdeutschen nach Jugoslawien ein, sondern stellten sich gegen die Bemhungen Jugoslawiens die Rckkehr der Flchtlinge / Vertriebenen zu verhindern, vor allem aber sprachen sie sich gegen die Bestrebungen Jugoslawiens um die Vertreibung der Volksdeutschen aus dem Land aus. Nach der Machtbernahme in einigen Drfern wurden die Volksdeutschen gem den Anweisungen der Abteilung fr Vlkerschutz von der Einheit der Volksverteidigung Jugoslawiens verhaftet und in Lager deportiert, von wo aus sie des Landes verwiesen werden sollten. Ein Teil der jugoslawischen Volksdeutschen wurde umgehend nach sterreich vertrieben. Durch die Schlieung der Grenzen zu sterreich, Italien und Ungarn seitens der Alliierten Mitte Juli 1945 war die systematische Vertreibung der Volksdeutschen aus Jugoslawien nicht mehr mglich. Fr die meisten Volksdeutschen folgten Lageraufenthalte und Zwangsarbeit. Ab Ende 1944 bis Anfang 1948 wurden von den ca. 195.000 in Jugoslawien lebenden Volksdeutschen rund 170.000 Menschen in Zwangslager interniert. Dokumente belegen, dass unabhngig vom Alter, ganze Familien, ltere Menschen und Frauen mit 128

Kindern in das Lager gebracht wurden. Zunchst wurden die Gefangenen als Arbeitskrfte auerhalb des Lagers eingesetzt, wie z. B. fr die Instandsetzung von Straen und fr einzelne Saisonarbeiten in der Landwirtschaft. Bald aber fand man einen Weg fr ihre systematischen Einstellung in den landwirtschaftlichen Betrieben in verschiedenen Unternehmen. Die Bedingungen in den Lagern, insbesondere die hygienischen Bedingungen und die Ernhrung, waren mehr als erbrmlich und unzureichend. Viele wurden krank und starben. Insbesondere herrschten seit dem Herbst / Winter 1945 in den Lagern Typhusepidemien, welche erschreckende Ausmae annahmen. Auch als sich die Bedingungen in den Lagern etwas normalisierten, war das Leben kaum zu ertragen. Die meisten starben an Krankheiten, insbesondere an Ruhr und Typhus, an Altersschwche, Hunger und durch Klte. Massive und regelmige Menschenvernichtungen gab es nicht, dennoch wurden viele Menschen missbraucht und gettet. In den jugoslawischen Lagern kamen etwa 50 bis 60.000 Volksdeutsche ums Leben. Laut den niedrigsten Ziffern namentlicher Verweise kamen rund 26.000 Deutsche und ca. 6.000 Kinder unter 14 Jahren ums Leben. Die meisten von ihnen starben an Hunger und Typhus in den Vertreibungslagern fr Volksdeutsche. Der Status der Volksdeutschen in Jugoslawien hat sich mit der Abschaffung der Lager Anfang 1948 nicht wesentlich verbessert. Zunchst wurden die Arbeitsfhigen entlassen, jedoch waren 129

sie gezwungenermaen zur dreijhrigen Arbeit verpflichtet. Vor allem wurden sie zu schwerer krperlicher Arbeit gezwungen, im Bergbau, in Fabriken und landwirtschaftlichen Betrieben und lebten immer noch unter uerst schwierigen Umstnden. Ohne Genehmigung durften sie ihren Aufenthaltsort und ihre Arbeitssttte nicht verlassen. Einige verrichteten ihre Arbeit immer noch unter Bewachung, oft sogar ohne jegliche finanzielle Vergtung. Die kommunistische Herrschaft im Nachkriegs-Jugoslawien hat in Fragen der Volksdeutschen keine alters- und geschlechtsspezifischen Unterschiede gemacht. Die Lage und das Schicksal der Volksdeutschen hing in einzelnen Fllen von dem Alter, von der Kraft und Ausdauer, der Gesundheit und dem guten (oder schlechten) Willen jener ab, die die Macht ber sie und ihr Schicksal hatten. Die jugoslawischen Behrden haben schlielich die Ausweisung / Vertreibung der Volksdeutschen aus Jugoslawien eingestellt, haben jedoch die Rckkehr von Flchtlingen oder Vertriebenen nach Jugoslawien nicht erlaubt. Im Jahre 1948 entzog das Gesetz ber nderungen und Ergnzungen des Gesetzes ber die jugoslawische Staatsbrgerschaft den Angehrigen der deutschen Minderheit, die sich nicht in Jugoslawien befanden, die bis dahin geflohen waren oder vertrieben worden waren, die jugoslawische Staatsangehrigkeit und somit die Mglichkeit der Rckkehr in ihre Heimat. Jede nationale Gemeinschaft trgt in sich dauerhafte geistige, 130

gesellschaftliche und menschliche Werte, sowie eine unschtzbare Gabe der kollektiven Individualitt und Einzigartigkeit. Daher bemht sich jede Volksgruppe, ihre Existenz zu erhalten und ist bestrebt, ihre kulturellen, wirtschaftlichen und politischen Ziele zu erreichen. Gem der ersten Zhlung in der Nachkriegszeit wurden 1948 55.337 Zugehrige der deutschen Minderheit in Jugoslawien vermerkt, wobei die Zahlung auch die sterreichische Minderheit mit einschloss. Die Restlichen wurden aufgrund der niedrigen Anzahl der Legitimierten den Sonstigen zugewiesen. Die Volksdeutschen bzw. die Deutschen und sterreicher in Jugoslawien hatten zwei Mglichkeiten: so bald wie mglich auszuwandern oder sich zu assimilieren. Die meisten von ihnen whlten die erste Option, und mit jeder nchsten Volkszhlung verringerte sich die Anzahl der Volksdeutschen in Jugoslawien. Die Auswanderungen, die Assimilation, aber auch einige andere Grnde haben dazu beigetragen, dass seit der Mitte des 20. Jahrhunderts nur noch ein paar tausend Deutsche und sterreicher in Jugoslawien leben.

Die Geschichte und das Schicksal der Deutschen in Ost- und Sdosteuropa sowie in Jugoslawien whrend und vor allem nach dem Ende des Zweiten Weltkrieges, wurde zum Gegenstand zahlreicher Arbeiten von Historikern und Publizisten, vor allem der Deutschen und sterreicher. Heute gibt es in Sdosteuropa nahezu keine ehemals deutsche Siedlung, welcher zumindest nicht eine besondere Monographie gewidmet worden wre, das sogenannte Heimatbuch; noch gibt es ernsthafte Ereignisse aus der Geschichte der Volksdeutschen, einschlielich ihres 131

Schicksals whrend der Kriegs- und Nachkriegszeit, welche bisher noch nicht publizistisch behandelt worden wren. Es gibt aber grere und zusammenfassendere Arbeiten und interessante Ausgaben der archivierten Originalmaterialien und eine Reihe von Werken unterschiedlicher Ansichten und Werte. Wegen den Mangel an Beweisen aus erster Hand fhrte die Eindimensionalitt und Unproblematik der damaligen jugoslawischen Geschichtsschreibung und -publizistik in vielerlei Hinsicht dazu, dass das Schicksal der Volksdeutschen in der jugoslawischen bzw. kroatischen und serbischen ffentlichkeit bis in die spten achtziger und frhen neunziger Jahre des 20. Jahrhunderts ausschlielich nur in der Literatur und den

darstellenden Knsten Ausdruck fand. Aber auch hier kam die Thematik relativ spt zum Vorschein und vor allem in sehr bescheidenem Umfang.1 In den vergangenen Jahren gelang es der kroatischen und serbischen Historiographie und Geschichtspublizistik, die Frage des Schicksals der Jugoslawiendeutschen zu aktualisieren, obwohl noch zahlreiche Fragen offen und ungelst bleiben.

Vgl. Scherer, Anton: Einfhrung in die Geschichte der donauschwbischen Literatur. Graz: Selbstverlag/1960; Scherer, Anton: Die Literatur der Donauschwaben als Mittlerin zwischen Vlkern und Kulturen. Graz: Selbstverlag/1972; Hutterer, Franz: Literatur von und ber Donauschwaben, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband. Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, S. 152-153; Hutterer, Franz: Von Vor-Urteilen zur Meinungsbildung. Anstze zu einem Dialog, 1. Dialog Symposion im Haus der Heimat, Arbeitsgemeinschaft Dialog Initiativkreis fr donauschwbischserbische Gesprche, Wien, 1998, S. 41-42; Geiger, Vladimir: Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek: 2002, S. 159-179 Kapitel: Sudbina Folksdojera u hrvatskoj knjievnosti; Scherer, Anton: Geschichte der donauschwbischen Literatur von 1848 bis 2000. Schngeistiges Schrifttum Ideologisierte Literatur in Rumnien und Ungarn nach 1945 Literarische Zeugnisse aus Kroatien, Serbien, den USA, aus Kanada und Australien nach 1945 Mundartdichtung, Memorien und Erlebnisberichte. Mnchen: Verlag der Donauschwbischen Kulturstiftung/2003, S. 73 Kapitel: Donauschwbisches Schicksal in Kroatien, S. 74-81, Kapitel: Die Donauschwaben in der serbischen Literatur seit 1984; Geiger, Vladimir: Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti do 1990, Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, Jahr. LXI, Nr. 9, Zagreb, rujan 2005, S. 93-109; Vladimir Geiger, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Kolo, asopis Matice hrvatske, Jahr. XV, Nr. 4, Matica hrvatska, Zagreb, Winter 2005, S. 5-27; Vladimir Geiger, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Putujui Slavonijom za 2009., Godinjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, Nr. 26, SN Privlaica, Vinkovci, 2008, S. 36-55.
1

132

133

Whrend meiner Nachforschungen haben mir mit hilfreichen Anweisungen, Beratungen und Beschaffung der Literatur sehr geholfen:

allen zu bedanken. Geiger V.

Mag. sc. Michael Antolovi (Pdagogische Fakultt, Sombor, Serbien), Dr.sc. nikica Bari (Kroatisches Institut fr Geschichte, Zagreb), Lidija Barii, Prof. (Zagreb), Ljudevit (Ludwig) Bauer (Zagreb), Prof. Dr. Tomislav Beki (Fakultt fr Philosophie, Novi Sad, Serbien), Goran Beus Richembergh (Velika Gorica), Pjerinko Bili (Zagreb), Mirko uri, Prof. (akovo), Dr.sc. Lidija Duji (Zagreb), Josef Eder (Sindelfingen, Deutschland), Vlado Fili, Prof. (akovo), Mag. sc. Aleksandra Gojkov-Raji (Pdagogische Hochschule, Vrac, Serbien), Oswald Hartmann, Dipl. ing. (Sersheim, Deutschland), Franz Hutterer (Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, Deutschland), Dr. sc. Zoran Janjetovi (Institut fr Neuere Serbische Geschichte, Belgrad, Serbien), Mag. sc. Marica Karaka (Kroatisches Institut fr Geschichte, Zagreb), Sinia Kovaevi (Belgrad, Serbien), Alois und Georgine Knig (Hemmingen, Deutschland), Jelena Kurtnaker (Poega), Dr.sc. Suzana Leek (Kroatisches Institut fr Geschichte, Institut fr Geschichte Slawoniens, Syrmien und Baranya, Slavonski Brod), eljko Leki, Dipl. iur. (akovo), Katarina Milanovi Pauli (Zagreb), Stevan Miler (Odaci, Serbien), Branko Ostajmer, Prof. (Kroatisches Institut fr Geschichte, Institut fr Geschichte Slawoniens, Syrmien und Baranya, Slavonski Brod), Josip Palada (Zagreb), imun Penava, Prof. (Kroatisches Institut fr Geschichte, Institut fr Geschichte Slawoniens, Syrmien und Baranya, Slavonski Brod), Prof. Dr. Ivan Poljakovi (Auckland, Neuseeland), Nadeda Radovi (Belgrad, Serbien), Dr. sc. Nives Rittig-Beljak (Institut fr Ethnologie und Folkloristik, Zagreb), Prof. Dr. Anton Scherer (Graz, sterreich), Branko Schmidt (Zagreb), Rosina T. Schmidt (Nanaimo, Britisch-Kolumbien, Kanada), Stjepan Seder (Deutscher verein fr gute nachbarschaftliche Beziehungen Karlowitz, Karlowitz, Serbien), Zdenka tefani Mufa (Zadar), Renata Trischler (Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek), Johannes Weidenheim (Bonn, Deutschland) und Tomislav Wittenberg (Poega).

Ich mchte die Gelegenheit nutzen, mich hiermit recht herzlich bei 134 135

Erstmals wurde die Thematik der Volksdeutschen in der jugoslawischen bzw. serbischen Literatur vom Schriftsteller Arsen Dikli aufgegriffen mit seinem Kinderroman Sala u malom ritu (dt. Der Bauernhof im kleinen Moor), welcher 1953 verffentlicht wurde.2 Die Handlung findet whrend des Zweiten Weltkriegs in einem Dorf im Banat statt und schildert aus der Sicht eines Jungen die Kriegszeiten und verschiedene menschliche Schicksale.3 Spter wurde diese Ausgabe zum ersten Teil der Trilogie Sala u malom ritu (Sala u malom ritu4, Jesen u mrtvaji, Moriki snegovi ), welche 1978 verffentlicht wurde.5 Nach Diklis Jesen in mrtvaji und Moriki snegovi dreht 1975 Branko Bauer zunchst eine TV-Serie und den Spielfilm Winter in Jakobsfeld6 (Regie: B. Bauer, Szenario: A. Dikli; Produzent: CFS Koutnjak, Belgrad, Avala Film, Neoplanta Film, Novi Sad, Belgrad RTV), und dreht im Anschlu, 1976, gem des Romans Sala u malom ritu die gleichnamigen TVSerien und einen Spielfilm (Regie: B. Bauer, Szenario: A. Dikli; Produzent: CFS Koutnjak, Belgrad, Avala Film, Avala pro-film, RTV Beograd).

gerechte und positive Menschen (vor allem Jakob Jerich und Frau Marta in Winter in Jakobsfeld). Offensichtlich begann zu dieser Zeit die Abkehr von der ausschlielich eindimensionalen Darstellung der Volksdeutschen in der jugoslawischen Literatur- und Filmkunst, obwohl man betonen muss, dass diese dennoch zurckhaltend und vorsichtig von statten ging. Ein seinerzeit sehr berhmter und auffallender Spielfilm aus dem Jahre 1975, Hitler iz naeg sokaka (Regie: Vladimir Tadej, Szenario: Zoran Petrovi, V. Tadej; Produzenten: Jadran Film, Kroatien Film), zeigt nmlich die Schichtung der Gesellschaft eines multiethnischen Dorfes in Vojvodina vor und whrend des Zweiten Weltkriegs. Die ansssigen Volksdeutschen werden den Vertretern der Nazi-Ideologie und dem Besatzer zugeordnet und belstigen und terrorisieren (besonders hervorgehoben durch die Figur des Volksdeutschen Landstreichers Leksi) alle anderen Dorfbewohner. Der Film stellt eine ungewhnliche Kombination ideologisierter Stereotypen dar (heimtckische und/oder arrogante Volksdeutsche, gute Serben und Kroaten), aber zugleich prsentiert er auch eine signifikante Abkehr dieser Stereotypen durch das Motiv der Freundschaft zwischen einem Volksdeutschen und einem Roma-Jungen.

Tatschlich werden zum ersten Mal in der jugoslawischen Literatur und dem Filmwesen die deutschen Charaktere, bzw. die der Volksdeutschen, nicht nur als schwarz-weie Stereotypen dargestellt, obwohl auch solche uerst interessant und bildhaft prsentiert werden knnen (Beispiel: Rii und vor allem icer, in: Sala u mali ritu), sondern sie werden als ganz gewhnliche Menschen prsentiert, die sich ihrer alltglichen Arbeiten und Verpflichtungen annehmen. Meist sind sie unbeholfen im Verstndnis der Weltpolitik und der Ereignisse um sie herum, sind dauerhaft ohnmchtig bei der Lsung ungerechter Taten Anderer, offenbaren sich aber als wahrhaftig
2 Dikli, Arsen: Sala u malom ritu. Deja knjiga, Beograd, 1953. 3 Vgl. Drako Reep, Deaci Malog rita, in: Arsen Dikli, Sala u malom ritu, Prometej, Novi Sad, s.a., S. 127-130. [Nachwort]. 4 Spter wurde von dem Herausgeber Narodna knjiga, Beograd, 1987, das erste Buch der Trilogie Sala u Malom ritu in Luk i strela (dt. Pfeil und Bogen) umbenannt. 5 Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, knj. 1. Sala u Malom ritu, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1978. 6 Vgl. Arsen Dikli, Zimovanje u Jakobsfeldu, Ulaznica, asopis za kulturu, umetnost i drutvena pitanja, Jahr. 10, Nr. 51-52, Zrenjanin, 1976., S. 76-77.

Der serbische Schriftsteller Radomir Konstantinovi stellt in seinen Roman


Daj nam danas (dt. Gib (es).. uns heute), erschienen 19547, Belgrad whrend des Zweiten Weltkrieges auf eine besonderer Art und Weise dar. Die Lebensbedingungen im besetzten Belgrad zu Beginn des Krieges 1941 stellen den Hintergrund der Handlung dar. Das einzige Ereignis in dem Roman ist der Selbstmord eines Belgrader Deutschen, dessen Charakter relativ atypisch fr die damalige, aber auch sptere, serbische/ jugoslawische Literatur dargestellt wird. Der Selbstmord des Deutschen, der seinen Gehorsam gegenber der Besatzungsmacht verweigert, findet vor der eigentlichen Handlung statt und wird in einer modernen, romanhaften Form geschildert, begleitet von philosophischen Gedanken und poetischer Beschreibung der Umwelt.
7 Radomir Konstantinovi, Daj nam danas, Novo pokolenje, Beograd, 1954.

136

137

Die Frage der Volksdeutschen erffnete in der kroatischen Literatur


Ivan Donevi mit seinem Roman Mirotvorci (dt. Friedensstifter), erschienen 1956.8 Hier werden die ansssigen Deutschen in der damals blichen, einzig zulssigen Form stereotypisch als Bsewichte dargestellt.

sowie einer arteigenen Heimat-Autobiographie des Autors. Sie ist reich an Charakteren und Ereignissen von kleinerer und/oder grerer Bedeutung in der Vergangenheit und Gegenwart des Dorfes. Erstmals wurde das Buch 1970 als Theaterstck im serbischen Nationaltheater in Novi Sad (Regie: Dimitrije urovi) aufgefhrt. Spter folgten Auffhrungen in anderen professionellen als auch Amateurtheatern der Vojvodina.

Mio Slavonac (mit richtigem Namen Mijo alkovi), behandelt in seiner Kurzgeschichtensammlung Teta Mala (dt. Tante Maltscha) als Erster in der kroatischen Emigrantenliteratur die Thematik der slawonischen Deutschen. Die Kurzgeschichten wurden Anfang oder Mitte der sechziger Jahre des 20. Jahrhunderts in Spanien in kroatischer Sprache9 verffentlicht; in Kroatien erst 2006.10 Sie zigen die slawonischen Deutschen Ende des 19. und Anfang des frhen 20. Jahrhunderts, sowie whrend des Zweiten Weltkrieges und ihre Schicksale in der Nachkriegszeit. In der Kurzgeschichte Tri kolone11 (dt. Drei Reihen), zeigt der Autor mehrere Kollektivschicksale eines slawonischen Dorfes whrend der Kriegs- und Nachkriegszeit (wahrscheinlich handelt es sich um ein Dorf in der Gegend um akovo). Zunchst schildert er die Deportierung der Roma (Zigeuner) 1942, welche hchstwahrscheinlich ins Lager gebracht wurden, anschlieend die Auswanderung der ansssigen Deutschen (Schwaben) Ende 1944 und letztendlich den Zwangsumzug der Einwohner des Ustascha-Zrins und ihre Einsiedlung ins gleiche Dorf 1946.

Zum ersten Mal in der jugoslawischen Literatur werden hier die Volksdeutschen nicht stereotypisch und als Kollektivschuldige dargestellt, was zu der Zeit fr Jugoslawien die bliche Darstellungsweise des 2. Weltkrieges war.
Darber hinaus berliefert der Autor auf eine uerst interessante und malerische Art und Weise die Geschichten und das Dorfgeflster verschiedener Charaktere. Dabei zeigt er die Schwerflligkeit und die Fehler der neuen Regierung, insbesondere durch die Beschreibung der Agrarreform und der Kolonisation in der Nachkriegszeit. Sehr detailliert und umfangreich zeigt er das ungerechte Verhalten den ansssigen Schwaben gegenber, welche schlielich zu Opfern werden. Der Autor hat nhmlich unter dem Deckmantel einer Aneinanderreihung unmittelbarer Nachkriegs erscheinungen und Ereignisse direkt und bildhaft vieles davon beschrieben: die Vergeltung die seitens der Partisanen an den Schwaben ausgebt wurde, die Plnderungen der deutschen Huser und Besitztmer seitens gewissenloser Dorfbewohner und auch die Schicksalsdarstellung jener Schwaben, die geblieben sind. Dies waren hauptschlich ltere Menschen, Frauen und Kinder von denen er behauptet, dass sie nicht nur keine Schuld trifft, sondern dass sie mit ihrer Lebensweise und ihren Taten es verdient htten, in ihrer Heimat zu bleiben. Gem den Schilderungen des Autors, der die aktuellen und angeblichen Dorfgeschichten jener Zeit bermittelt, haben sich zahlreiche Dorfbewohner gegen die Vertreibung der Schwaben geuert, da sie dies fr ungerecht empfanden und auerdem nicht alle Schwaben gleich wren. Einige der Dorfbewohner, erzhlt der Autor gem der Dorfgeschichten, brachten ihren schwbischen Dorfgenossen oft Lebensmittel ins Lager Knianin und halfen ihnen auf unterschiedliche Weise.

Das Buch des serbischen Schriftstellers und Malers Zoran Petrovi Selo
Sakule a u Banatu, verffentlicht 196912, ist eine anschauliche, mit Ironie durchtrnkte Dorfchronik, welche sich im Zeitraum nach dem Zweiten Weltkrieg und den Beginn des neuen Jahrhunderts abspielt. Die Chronik ist eine Mischung aus Dorfgeschichten, berlieferungen und Erzhlungen,
8 Ivan Donevi, Mirotvorci, Kultura, Zagreb, 1956. 9 Mio Slavonac, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a. 10 Mio Slavonac (Mijo alkovi), Teta Mala i druge prie, akovaki kulturni krug Accede ad Certisiam, akovo, 2006. 11 M. Slavonac, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a., S. 47-54. 12 Zoran Petrovi, Selo Sakule a u Banatu, Matica srpska, Novi Sad, 1969.

138

139

Die Erzhlweise des Autors scheint der Zeit und den damaligen jugoslawischen Normen angemessen zu sein. So gelingt es dem Autor unter dem Vorwand der berlieferung der Dorfgeschichten und dem geflster, eine ungewohnte, nicht alltgliche Heimatgeschichte zu schaffen, in welcher das Schicksal der Volksdeutschen aus einer neuen Sicht und auf eine neue Art und Weise dargestellt wird. In der jugoslawischen Literatur wird dies erst wesentlich spter Einzug finden. In der streng kontrollierten Historiographie und Geschichtsschreibung sogar mit erheblicher Verzgerung zum Vorschein treten.

Nachbarn gegenber whrend des Zweiten Weltkrieges erzhlt, handelt es sich keineswegs um eine schwarz-wei Darstellung der Volksdeutschen, da Markov in der Darstellung der heimischen Schwaben und der anderen Bevlkerungsgruppen durch einige sehr gelungene Charakterdarstellungen weit darber hinaus erzhlt.15 Alle Kurzgeschichten der Sammlung ablji skok erzhlen ber die Banater Volksdeutschen (Margarita vorwrts, Smean konj, Cadik meu odabranima, Otkucaj srca, Kod olija, Sluba Adolfine Froman, ablji skok, Francusko miljenje, Vee, ito, Fric, Istorija Sarkovljevih valjenki 1. deo, Izdajnik, ampion)16. Einige dieser Geschichten wurden zuvor in den Belgrader Literaturzeitschriften und Zeitungen verffentlicht: die Kurzgeschichte Cadik meu odabranima erschien 1973 in der Zeitschrift Knjievnost17, die Kurzgeschichte Kod olija 1973 in der Zeitschrift Savremenik18, die Kurzgeschichte Fric 1974 in der Zeitschrift Knjievna re19, die Kurzgeschichte Sluba Adolfine Froman 1974 Knjievne novine20, die Erzhlung ampion 1974 im Blatt Politika21, und die Kurzgeschichte ito 1974 im Blatt 4. juli22.

Die Schwaben scheinen auch in der darauf folgenden Chronik des Dorfes
Sakula unvermeidlich zu sein. Auch in seinem zweiten Buch Selo Sakule a u Banatu13, erschienen 1994, zeigt Zoran Petrovi auf ironische und autobiographische Weise den Zeitraum von den Anfngen bis zur Mitte des 20. Jahrhunderts. Dabei erwhnt in seinen Schilderungen knapp und fast beilufig die ortsansssigen Deutschen whrend und am Ende des Zweiten Weltkriegs.

Eine grere Bedeutung der Problematik des Schicksals der


Jugoslawischendeutschen.verleiht in seinen Werken als erster der serbische Schriftsteller aus Vojvodina Mladen Markov .
15 Vgl. Predrag Proti, Pripovetke Mladena Markova, in: M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, S. 251-261. [Nachwort]; Dragan Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, in: M. Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979., S. XII.-XVIII. [predgovor]; Vasa Pavkovi, Mladen Markov hroniar Banata, in: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003, S. 6-7. [Vorwort]. 16 Die Kurzgeschichten Sluba Adolfine Froman, ito, Fric und ampion wurden auch in folgender Kurzgeschichtensammlung verffentlicht: Mladen Markov, Krma na plovnom putu, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 1980. Die Kurzgeschichten Cadik, Kod olija, Sluba Adolfine Froman, ablji skok und ampion, wurden auch in folgender Kurzgeschichtensammlung verffentlicht: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003. 17 Mladen Markov, Cadik meu odabranima, Knjievnost, Jahr XXVIII, Buch. LVII, Nr. 10, Beograd, 1973., S. 302-313. 18 Mladen Markov, Kod olija, Savremenik, Jahr XIX, Buch XXXIII, Nr. 12, Beograd, 1973., S. 475-481. 19 Mladen Markov, Fric, Knjievna re, Jahr III, Nr. 26, Beograd, Mai 1974. 20 Mladen Markov, Sluba Adolfine Froman, Knjievne novine, Jahr XXVI, Nr. 456, Beograd, 1. Februar 1974. 21 Mladen Markov, ampion, Politika, Beograd, 10. Februar 1974. 22 Mladen Markov, ito, 4. jul, Jahr. XII, Nr. 606, Beograd, 29. Januar 1974.

In Mladen Markovs Kurzgeschichtensammlung ablji skok14 (dt. Des Frosches Sprung), erschienen 1974, wird die Zeit des Zweiten Weltkrieg im sdlichen Banat dargestellt. Den Kern der Geschichte bildet eine Problematik, welches sich zugleich als ein moralisches als auch ein psychologisches Problem erweit: Markov stellt nmlich die Frage, was denn dazu fhrte, dass die Menschen, Deutsche, Serben und andere, die bis zum Krieg friedlich nebeneinander und miteinander lebten, pltzlich einander bedrohen und sich bis zur ultimativen Vernichtung hassen. Obwohl das Buch ablji direkt grtenteils ber das verhalten der Volksdeutschen ihren
13 14 Zoran Petrovi, Selo Sakule a u Banatu, II knjiga, Matica srpska, Novi Sad, 1994. Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974.

140

141

Die Erzhlung Margarita vorwrts23 findet whrend des April-Krieges 1941 in Panevo und seiner unmittelbaren Umgebung statt. Mittels der Hauptfigur Dimitri Pavlov, eines Leutnants der jugoslawischen kniglichen Armee, eigentlich einem Lehrer aus dem sdbanater Dorf Margita, und der Ereignisse an welchen er teilnimmt, werden auch hier die Banater Deutschen uerst stereotypisch dargestellt. Die bewaffneten und paramilitrisch bekleideten Volksdeutschen sind nmlich schon vor dem Eintreffen der Wehrmachttruppen an der Entwaffnung von der vom Zerfall bedrohten jugoslawischen kniglichen Armee beteiligt und nehmen die Kasernen bereits ein. In die Gefangenschaft der Volksdeutschen gert auch der Leutnant Pavlova und sein Nachbar, der Deutsche Peter Hud aus Margita, zeigt dabei sein wahres, negatives Gesicht.

Serben hingerichtet wird. Besonders hervorgehoben wird in der Geschichte die Beteiligung der Volksdeutschen an Plnderungen des Eigentums der bisherigen Mitbrger, sowie das Aufstellen einer furchteinflsenden Regierung. Auch in der Kurzgeschichte Otkucaj srca26 (dt. Der Herzschlag), welche ebenfalls , ber die Menschen und die Ereignisse whrend des Zweiten Weltkriegs in der Sd-Banat erzhlt, weden die lokalen Deutschen als unvermeidlich negative Figuren dargestellt. Die Kurzgeschichte schildert einige Tage aus dem Leben dreier junger Mnner, Vidri, Babi und Barbulja, dreier Gefangener im Panevo-Lager Slivara, von denen den ersten zweien die Flucht gelingt. Hier werden die lokalen Deutschen ebenfalls als unvermeidliche negative Charaktere dargestellt. In der Beschreibung des Schicksals der flchtigen Gefangenen wird ihre Angst vor den Volksdeutschen, die sich auf die Suche nach den Flchtigen begeben, als uerst extrem und real dargestellt.

Die Fortsetzung des Aprilkrieges 1941 im sdlichen Banat bildet die


Kurzgeschichte Smean konj24 (dt. Das lustige Pferd), in welcher, ebenfalls mittels einer sehr stereotypischen Darstellungsweise der Volksdeutschen erzhlt wird, wie die ortsansssigen Deutschen mit Begeisterung, organisiert und bewaffnet, den Einmarsch der deutschen Truppen in die Stadt begren. Durch die Figur Dr. Cako, des Rechtsanwalts und Brgermeisters, sowie durch die Darstellung der Ereignisse, die er in jener Zeit miterlebt, wird die Machtbernahme, die seitens heimischen Volksdeutschen erfolgte, und die daraus resultierende Atmosphre beschrieben.

Die Kurzgeschichte Cadik meu odabranima25 (dt. Cadik unter den


Auserwhlten) zeigt die Fortsetzung der Ereignisse zu Beginn des Zweiten Weltkrieges im sdlichen Banat, in welchem die einheimischen Deutschen Verkrperung alles Negative darstellen. So wird anhand des Schicksals des Juden Jakob Klein genannt Cadik der Hass Volksdeutschen gegen die Juden und die Serben dargestellt. Cadik ist ein kleiner Kaufmann der verhaftet, erniedrigt und letztendlich zusammen mit einer Gruppe von Juden und
23 24 25

Die Kurzgeschichte Kod olija27 (dt. Beim oli), wessen Handlung ber das Schicksal der Wirtin Danica Azicki erzhlt, findet whrend des Zweiten Weltkrieges in Panevo statt und stellt die Volksdeutschen ausgesprochen negativ dar. Danicas Sohn, ein Student der als ein Ilegaler verhaftet wird entkommt aus dem Gefngnis. Danica wird darafuhin ebenfalls verhaftet und ins Panevo-Lager Svilara gebracht., In der Tat werden in den Charakterbeschreibungen, in der Darstellung der Ereignisse und der Atmosphre die ortsansssigen Deutschen als Hauptverfolger, Hauptermittler und grte Folterer beschrieben.

Die Handlung der etwas krzeren Erzhlung Sluba Adolfine Froman28 vollzieht sich durch ein paar Tage im Sommer 1941 und stellt durch den Charakter einer jungen Dame, der Banater Deutschen Adolfine Froman, welche als Daktilographin im Konzentrationslager Slivara in Panevo ttig ist,
26 27 28 Ibd. S. 51-65 Ibd. S. 6-76. Ibd. S. 77-83.

9-23.

M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., S.


Ibd. S. 24 -33. Ibd. S. 34 -50.

142

143

die Volksdeutschen whrend des Zweiten Weltkrieges in uerst negativer Erscheinungsform dar: sie sind restlos dem Okupator ergeben und sind voller Verachtung ihren serbischen Nachbarn gegenber. Insbesondere Adolfina (mit offensichtlicher Assoziation zu Adolf) sieht ihre Zugehrigkeit dem Kulturbund als eine Religion fr welche sie bereit ist Opfer zu bringen. Somit ist sie sowohl in ihrem Dienst im Lager als auch in ihrem privaten Leben uerst grob und erbarmungslos gegenber anderen und gegenber sich selbst. Nach der Kurzgeschichte Sluba Adolfine Froman wurde 1984 von der Fernsehanstallt Radio Televizija Beograd das gleichnamige Fernsehspiel Slatka sluba Adolfine Froman29 aufgenommen.

Die Kurzgeschichte ablji skok30 zeigt die Menschen und die Ereignisse zu Beginn des Zweiten Weltkrieges im sdlichen Banat und stellt die zwischenmenschliche und interethnische Beziehungen und Schicksale dar. Durch die Hauptfiguren Krsto Soa genannt Munjar, eines obdachlosen Arbeiters und kommunistischen Anhngers, welcher aus der Stadt in den Untergrund ins Dorf flieht, und der Jelisaveta Ovarov, einer Studentin und Kommunistin, Krstos Parteikontakt, die zur NS-Informantin wird, wird der Terror der Besatzer und der heimischen Deutschen beschrieben. Jedoch werden aber auch der Widerstand und die Rebellion der Serben dargestellt. Es ist eine Geschichte die von dem unvernnftigen und blinden Hass zwischen den noch gestern friedlichen nachbarschaftlichen Beziehungen zwischen den Volksdeutschen und den Serben handelt. Gleichzeitig ist es aber auch eine Geschichte die vom Verrat unter den Serben selbst erzhlt und auf die menschlichen Schwchen aufmerksam macht. In der Kurzgeschichte Francusko miljenje31 wird anhand der Hauptfiguren Petar Globui und Wilhelm Rapp, der Agenten der Petrovgrader Polizei, des Kommandeurs der ffentlichen Sicherheit fr das Banat Georg Spiller und des Wehrmachtoffiziers L. Heine die Kehrseite der Banater Besatzungszeit
29 Vgl. Bogdan Tirnani, Mali ekran, NIN, Beograd, 18. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman]; M. ehovi, Adolf i Adolfina, Politika ekspres, Beograd, 14. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman]. 30 M. Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974, S. 84-113. 31 Ibd. S. 114-131.

im Zweiten Weltkrieg dargestellt. Die Geschichte handelt von brutaler Terrorisierung der Andersdenkenden und vom unmenschlichen pathologischen Hass der Anhnger des neuen Regimes. Die Geschichte erzhlt aber auch ber die unterschiedlichen Ansichten und der Gerechtigkeitsausbung in der ungnstigen Zeit. Der uerst eifrige Agent Globui ist einer der wenigen Serben unter zahlreichen Volksdeutschen im Polizeidienst. Er und der Agent Rap, auch genannt Krvavi, ein Banater Volksdeutscher, zhlen zu den grten Peinigern der Gefangenen. Gleichzeitig sind sie aber auch die grten Rivalen im Dienst und knnen einander nicht ausstehen. Heine, der Befehlshaber der Wehrmacht, ein Reichsdeutscher, ist eine Person anderer Ansichten, anderen Charakters und offensichtlich auch einer anderen Bildung. Als er sich gegenber seiner Vorgesetzten gegen die sadistischen Verhrmethoden der Pertrovgrader Polizei uert wird er auf die brutalste Art und Weise eliminiert. Die Kurzgeschichte Vee32 findet im Winter 1941 statt und erzhlt ber den jungen Banater Volksdeutschen Fabian Vibrans, einem Oberstleutnant der SS der Musik studiert. Er ist der Sohn des Apothekers Kritof Vibrans aus Panevo, eines der Offiziere des SS-Erschieungskommandos, welcher das Erschieen von greren Gruppen von Juden und Roma aus dem Belgrader Lager unweit von Panevo durchfhrt. Vibrans erlebt den Krieg als das reinste Chaos. Die Vorgnge an denen er teilnimmt, verursachen bei ihm neben Alkoholismus und psychischer Zerrttung, die Verwechslung von Realitt und Vergangenheit. Letztendlich endet er menschlich gebrochen im Militrgefngnis. Die Kurzgeschichte ito33 ereignet sich whrend des Zweiten Weltkrieges in in Panevo und erzhlt ber das Schicksal des Schulaufwerters Valtezar Kuruev, welcher nach der Festnahme zweier Gymnasialschler die mit der kommunistischen Bewegung in Verbindung gebracht werden, ebenfalls inhaftiert wird. Aus dem Gefngnis wird er am nchsten Tag, zusammen mit einer Gruppe von Gefangenen, mit dem Gterwaggon ins Unbekannte verfrachtet. Whrend Kuruevs berfhrung stellt sich heraus, dass er unschuldig ist und aus persnlichen Grnden anderer Volksdeutschen
32 33 Ibd. S. 132-143. Ibd. S. 144-149.

144

145

verhaftet wurde, der ihm seinerzeit eine Bemerkung bel nahm.

Die Handlung der Kurzgeschichte Fric34 findet ebenfalls whrend des Zweiten Krieges in Banat statt. Mittels der Schilderung einiger Gefangenentage des jungen Radmacher-Gesellen Rade Erdeljan aus Panevo, der zusammen mit den Banater Deutschen aufgewachsen ist, werden verschiedene Ereignisse, Charaktere und die Atmosphre dargestellt. Ebenfalls werden auch die Volksdeutschen und das Lagerpersonal, insbesondere durch den Charakter des sadistischen Wchters urij Mes, dargestellt, jedoch

Illegale und Mitlufer des Widerstands von einem seiner Kameraden verraten wurden. In der ffentlichkeit jedoch beginnen Gerchte zu kursieren Vinjiki sei der Verrter. Die Wahrheit kommt erst nach dem Krieg ans Licht als Dr. piler verhrt wird.

Die Kurzgeschichte ampion37 ist eine ungewhnliche und groteske


Geschichte, die sich am Ende des Zweiten Weltkriegs ereignet, kurz vor der Befreiung von Panevo, als die Mehrheit der Banater Deutschen bereits die Flucht ergriffen hat. Auf dem Weg zum Bahnhof mit der Absicht die Stadt zu verlassen bittet in einer der Seitenstraen der unformierte und bewaffnete ortsansssige Deutsche Adam Biof den zuflligen Passanten Luka Feldbab ihm beim Gepcktragen zu helfen, da er erschpft sei. Luka Feldbab, genannt Luka Stokov, ein bekannter Box-Landesmeister und BalkanChampion der Vorkriegszeit ist auf jeden und alles wtend: auf sich selbst und seine Frau, darauf, dass er sich auf der Strae befindet und ebenfalls auf den Volksdeutschen. Er denkt darber nach warum er whrend des Krieges zu Hause blieb, gibt dafr seiner Frau die Schuld, und stellt sich vor wie es wohl wre den Biof zu entwaffnen der Wiedergutmachung wegen, denn schlielich wurde ber ihn einiges erzhlt: vor allem ber die Greultaten in der Nhe von Panevo an welchen er beteiligt war. Allerdings bleibt Feldbab bei dem Gedanken, nimmt das Trinkgeld an und macht sich beschmt auf den nach Hause Weg. Am nchsten oder einem der darauf folgenden Morgen hrt er im Delirium, dass es zur Befreiung kam und strmt auf die fast leere Strae. Auf den Kopf setzte er die ajkaa (nationale serbische Kopfbedeckung) mit dem groen roten Stern und jubelte betrunken der Befreiung von der Seite zu und erschreckt dabei eine Frau, die dachte, es seien die Partisanen.

uerst negativ.

Auch die Kurzgeschichte Istorija Sarkovljevih valjenki 1.deo35, welche sich unmittelbar vor sowie whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit im Banat ereignet, zeigt die ansssigen Volksdeutschen als ausgesprochene Feinde der Serben. Dies wird durch die Figur und das Schicksal des russischen Emmigranten Nikolaj Trofimovi Sarkov genannt Crkle kere dargestellt. Er ist ein Anhnger der Bela Garda und der Preisreferent auf dem Markt von Panevo, ein Sympathisant und Mitarbeiter des Besatzers und wird unter ungeklrten Umstnden gettet.

Auch die etwas lngere geschichte Izdajnik36 stellt die ansssigen


Volksdeutschen als kollektive Kollaborateure der Okkupatoren dar. Die Geschichte erzhlt ber das Schicksal des illegalen Srban Vinjiki, eines Studenten aus Panevo der sich zu Beginn des Zweiten Weltkrieges zusammen mit drei Kameraden in der Vorstadt versteckt. Nachdem bei den drei Illegalen, besonders bei Vinjiki, der Verdacht aufkommt einer von ihnen sei ein Verrter, flchten sie und verstecken sich. Whrend ihrer Verfolgung seitens der Volksdeutschen angefhrt von dem Panevo-Deutschen SS-Ha Hauptscharfhrer Vilhelm Kne wird Vinjiki verhaftet. Im Gefngnis wird er vom Dr. Juraj piler verhrt, einem Kommandanten der ffentlichen Sicherheit fr das Banat. Es stellt sich heraus, dass er und zahlreiche andere
34 35 36 Ibd. S. 150-160. Ibd. S. 161-176. Ibd. S. 177-227.

Aufgrund der Problematik der Volksdeutschen befindet sich im Anhang der Kurzgeschichtensammlung ablji skok ein umfassendes
Wrterbuch der weniger bekannten Wrter, Lokalismen, deutscher Wrter und andere Ausdrcke die whrend der Besatzung entstanden sind.
37 Ibd. S. 228-235.

146

147

Proterivanje tate-Petera41. Obwohl die Kurzgeschichtensammlung ablji skok in der serbischen und jugoslawischen Literatur als die erste wahrhaftige Abrechnung mit den Volksdeutschen bewertet wurde, verursachte ihre Verffentlichung zahlreiche Kontroversen und erffnete damit die Frage nach der Stellung und dem Schicksal der Jugoslawiendeutschen.38 Die Kurzgeschichte Nebo u kotarici ereignet sich in einem sdbanater Dorf in der Zeit als das Ende des Zweiten Weltkrieges absehbar und klar war, aber dennoch seine Opfer verlangte. In dieser grotesken Geschichte handelt es sich um die Abrechnung zweier Figuren anderer Ideologien, um den Hass und die Angst. In dieser Geschichte gibt es weder einen Helden, noch siegt das Gute. Der sehgeschwchte Dorfschwabe Juraj Spar genannt Doktor Spar jagt den Illegalen, rtlichen Schumacher und Kommunisten, Militarov um die Dorfkirche herum. Am Ende siegt das Absurde, denn die Jagd fordert ein unschuldiges Opfer den Dorfgeistlichen. Das Schicksal der Volksdeutschen gegen Ende und nach dem Zweiten Weltkrieg wird besonders hervorgehoben in der erschtternden Kurzgeschichte Proterivanje tate-Petera. Sie erzhlt ber die Internierung der Deutschen zu der Zeit als in die deutschen Huser eines sdbanater Dorfes bosnische Siedler einziehen. Markov stellt das Schicksal der Volksdeutschen durch eine Reihe interessanter, bildhafter und untypischer Figuren und Ereignisse dar. Beide hauptfiguren der Geschichte, der Deutsche PapaPeter, Brgermeister des banater Dorfes Hl. Margareta whrend des Zweiten Weltkrieges, und der Befehlshaber der Partisanen Arsenije Skaki, handeln nach den Anweisungen von oben. Da beide starke Charaktere sind, wehren sie sich gegen die Befehle der Zeit indem sie nicht jeden Befehl bis zum Ende durchfhren, sonder diese nuancieren. Den im Lager inhaftierten Deutschen,
41 Ibd. S. 33-85.

In Mladen Markovs Kurzgeschichtensammlung Srednje zvono39, 1979 verffentlicht, bzw. die spteren Ausgaben Banatski voz / Srednje zvono behandeln die Thematik der Volksdeutschen die Kurzgeschichten Nebo u kotarici40 und
Vgl. Ivan op, Nove pripovetke Mladena Markova. Mladen Markov: ablji skok. Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Savremenik, Jahr. XX, Buch Xl, Nr. 12, Beograd, 1974., S. 1121-1122; Ostoja uri, Folksdojerska tema. Mladen Markov: ablji skok. SKZ, Beograd, 1974., Letopis Matice srpske, Jahr. CLI, Buch CDXV, Nr. 4, Beograd, 1975., S. 469-471; Bour Hajdukovi, Zlo u ljudima. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Knjievna re, Jahr. IV, Nr. 44, Beograd, 8. November 1975.; Slavko Lebedinski, U procepu rata. Mladen Markov: ablji skok, Beograd, SKZ, 1974., Borba, Beograd, 20. September 1975; Marko Nedi, Prie o ratnom vremenu. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Politika, Beograd, 10. Mai 1975; Branislav Petrovi, Tragina sudbina pojedinca u haosu rata. Mladen Markov: ablji skok, pripovetke, SKZ Beograd, 1974., Front, Jahr. XXXI, Nr. 5(861), Beograd, 31. Januar 1975; Bogdan A. Popovi, Pripovedai, NIN, Beograd, 12. Januar 1975 [ber das Buch ablji skok]; Ostoja Prodanovi, Dokle see ablji skok, Omladinske novine, Jahr. III, Nr. 65, Beograd, 8. November 1975; Mirjana Radoji, Rat kao iskuenje ovekove ljudskosti. Mladen Markov: ablji skok - SKZ, Beograd, 1974., Delo, Jahr. XXII, Buch 22, Nr. 4, Beograd, 1976, S. 120-121; Milovan Vitezovi, Mladen Markov: ablji skok, SKZ, 1974., Je, Nr. 1884, Beograd, 8. August 1975; Radomir Videnovi, Ratne godine i osuda zla. Mladen Markov: ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Stvaranje, Jahr. XXXI, Nr. 5, Beograd, 1976, S. 772-773; D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, S. XV.
39 40 M. Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979. Ibd. S. 3-32. 38

148

149

die noch gestern die Folterer waren, werden von den serbischen Frauen Brtchen zugeworfen, da diese selber die Erfahrung der Notlage durchgemacht haben. Eine ltere, von Gerchten besessene Frau aus dem Nachbardorf Jabuke, dessen Sohn von Volksdeutschen erhngt wurde, beschimpft die Befreier weil sie so grob mit den heimischen Deutschen und ehemaligen Nachbarn umgehen. Es ist offensichtlich, dass Markov die Tatsache betont, dass im Leben alles sehr tief miteinander verbunden ist. Besonders das Bse, das aus dem Bsen entsteht und Bses sht. Obwohl der Mensch und die Politik der Zeit die er beschreibt untrennbar erscheinen, stehen sie nicht ganz fr ein und dasselbe .42 Die Verffentlichung der Kurzgeschichtensammlung Srednje zvono, fhrte ebenfalls zu zahlreichen polemischen Komentaren, vor allem die Kurzgeschichte Proterivanje tate-Petera. In erster Linie wegen Markovs Versuch der anderen Seite die Wahrheit aufzuzeigen; genauer gesagt das Schicksal, welches die banater Deutschen gegen Ende des Krieges und der Nachkriegszeit erleiden mussten. Damit tanzte die Geschichte aus der Reihe der bis dahin blichen jugoslawischen stereotypischen Darstellungsweise der Volksdeutschen als Kollektivschuldige.43
42 Vgl. D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, S. XXVII.-XXVIII. 43 Vgl.. Petar Pijanovi, Uasno dugo padanje. Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ, 1979., Knjievne novine, Jahr. XXXII, Nr. 597, Beograd, 12. Januar 1980; Anelka Proki, Nesporazum. Zbirka pripovedaka Mladena Markova Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, 1979., Politika ekspres, Beograd, 8. Januar 1980; Ljiljana op, Prostor i vreme zla. Mladen Markov: Srednje zvono, SKZ. Beograd, 1979., Savremenik, Jahr. XXVI, Buch LI, Nr. 5, Beograd, 1980, S. 358-363; Ljiljana op, Utvare i nedune rtve Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ. 1979., Borba, Beograd, 16. Februar 1980; Miroslav Egeri, Opori pripoveda Mladen Markov. Srednje zvono, SKZ, Beograd, 1979., Savremenik, Jahr. XXVII, Buch LIII, Nr. 1-2, Beograd, 1981, S. 38.-43.; D. Nedeljkovi, O prozi Mladena Markova, S. XXXI.-XLIII.

In seinem lngeren Roman Isterivanje boga44, verffentlicht 1984, erzhlt Mladen Markov ebenfalls vom Schicksal der Volksdeutschen whrend des Krieges sowie der Zeit dannach. Hier schreibt er ber Menschen und Ereignisse whrend des Zweiten Weltkrieges und setzt besonderes Augenmerk auf die Nachkriegs-Kollektivierung in einem banater Dorf. Ferner weist er auf vieles hin, was whrend dieser Zeiten von Utopie und Repression miteinander verbunden war. Das Schicksal der Volksdeutschen wird am umfangreichsten und malerischsten anhand der komplexen Figur Jakob Stuhlmller dargestellt. Stuhlmller ist ein Dorfblechner und Hndler, ein Belgrader Vorkriegskommunist der eine deutsche Witwe heiratet und mit ihr in das banater Dorf rnovo zieht. Er steht vor dem Krieg und auch whrend des Krieges stehts in guter Beziehung zu Mitmenschen, sowhol zu den Deutschen als auch zu den Serben. Da er sich weder verantwortlich noch schuldig fhlt hinsichtlich der verganagenen Ereignisse, bleibt er in seiner Heimat. Stuhlmller hat sogar whrend des Krieges einen serbischen Kommunisten und einstigen Parteimitarbeiter bei sich als Diener eingestellt. Nach dem Krieg wendet sich das Blatt und eben dieser Kommunist, Genosse Janko Taraji, beginnt seinen Helfer und Beschtzer, Stuhlmller, vor den Augen der Dorfbewohner zu erniedrigen und zu qulen. Taraji verfolgt auch Andere und beschimpft sie als Schwindler. Zum Schlu ist Taraji der Direktverantwortliche fr den gewaltsamen Tod Stuhlmllers. Jedoch scheint die Geschichte nicht so einfach zu sein. Zumindest nicht aus der Sicht von Taraji, denn dieser stellt den Stuhlmller als einen abtrnnigen
44 Mladen Markov, Isterivanje boga, Prosveta, Beograd, 1984.

150

151

Kommunisten, anstrebenden Kulturbndler, extremen Anhnger des Deutschtums dar und unterstellt ihn alles andere als ein Beschtzer und eine gutmtige Person zu sein. Es ist eine ungewhnliche Geschichte mit nicht alltglichen Figuren und Ereignissen.
Mit seiner realistischen Darstellung der Krieg- und Nachkriegsereignisse durch die Figuren und Ereignisse Einzelner, weist uns Markov darauf hin, dass Jeder seine eigene Wahrheit hat, und selbstverstndlich auch eine Entschuldigung fr die oft falschen Taten zur Hand hat. Dies ist offensichtlich auch der Hauptgrund, dass es in der Literaturkritik und der ffentlichkeit zu zahlreichen Missverstndnissen und Kontroversen nach der Verffentlichung des Romans Isterivanje boga kam.45 Nichtsdestotrotz folgten daraufhin auch namhafte Literaturauszeichnungen und Belobigungen seitens der Leserschaft.

Die ungewhnliche Geschichte die folgt, ist eine Geschichte ber Opfer und Tter und ihrer Beziehung zu einander. Untermalt mit einer allgegenwrtig diabolischen Atmosphre, ist sie eine ungewhnlichere Geschichte, als die zuvorigen und wurde als eines der besten Werke des Autors bewertet.47 Mladen Markovs Roman Psee groblje48 (dt. Der Hundefriedhof), verffentlicht 1990, wessen Handlung in der Vojvodina, in Srijem und dem Banat whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit stattfindet, ist eine Geschichte ber die ideologische und politische Gradlinigkeit aller Kriegs- und Konfliktparteien. Markov fragt sich was es fr eine und vor allem wie gross die Diskrepanz ist zwischen den offiziellen Biographien berhmter jugoslawischer Revolutionre und ihrer tatschlichen Handlungen. Der Roman ist zugleich der erste serbische Roman welcher am realistischsten und umfangreichsten aufzeigt, welches Unrecht den ortsansssigen Deutschen in der Nachkriegszeit angetan wurde.

Auch in der etwas lngeren Kurzgeschichte ta sad profesore? (dt.


Was nun Herr Professor?), erschienen 1986 in der Kurzgeschichtenreihe Za odmor radnog naroda46, welche sich in der Gegenwart ereignet, stellt uns Marko Markov anhand der Figur des Geschichtsprofessors Adam Barain und der Gesprche und Ereignisse an welchen er beteiligt ist u.a. die Banater Volksdeutschen vor. Professor Adam, gebrtiger Banater aus Bekerek (Zrenjanin), welcher sich mit der Untersuchung der Kriegsverbrechen der Volksdeutschen im Banat whrend des Zweiten Weltkrieges beschftigt, macht whrend eines Kongresses fr Historiker in Wien die Bekanntschaft des Dr. Jovanovi, ebenfalls gebrtig aus Bekerek. Jovanovi war zu Kriegszeiten der behandelnde Arzt bei Juraj piler, dem Kommandanten fr ffentliche Sicherheit fr das Banat. Auf der Suche nach der historischen Wahrheit lassen sich die zwei Herren auf ein Gesprch ber die vergangenen Zeiten und Ereignisse ein.
45 Vgl. Mirko orevi, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, u: Mladen Markov, Ravnica, Knjievne novine, Beograd, 1986., S. LII.-LXIII. 46 Mladen Markov, Za odmor radnog naroda, Knjievne novine, Beograd, 1986., S. 91.-151.

In der Geschichte ber die Apothekerin Hermine Deutsch geb. Hubner, einer Banater Deutschen, wird das Nachkriegsschicksal der
Volksdeutschen am malerischsten und interessantesten durch eine Reihe von Ereignissen und Figuren dargestellt. Die Geschichte erzhlt ber die Frau des Apothekers Sepp Deutch und ihrer Beziehung mit dem Serben Matija Makarov whrend der Gefangenschaft im Lager fr Volksdeutsche. Unumgnglich zu erwhnen sind auch der Kulturbund, die Deutsche Mannschaft und Charaktere wie Dr. Georg piler (der Kommandeur der ffentlichen Sicherheit fr das Banat) und Dr. Sepp Janko (Volksgruppenfhrer fr das Banat und Serbien), sowie zahlreiche andere, bekannte wie unbekannte oder reale wie auch fiktive Volksdeutsche.

Auch die Romane Isterivanje boga i Psee groblje wurden mit der grten Aufmerksamkeit und Lob in die deutsche/donauschwbishce Literaturkritik

47 Vgl. M. orevi, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, S. LXXI.-LXXV. 48 Mladen Markov, Psee groblje, I i II, Knjievne novine, Beograd, 1990.

152

153

aufgenommen.49

Laut dem deutschen/donauschwbischen Schriftsteller und Literaturkritiker Franz Hutterer, dem wahren Kenner der Problematik der Volksdeutschen, nimmt Mladen Markov einen wichtigen und unvermeidlichen Platz in der serbischen Literatur ein.50

der Deutschen als Sieger. Nichtsdestotrotz sind Paladas autobiographische Werke eine wertvolle Darstellung zweier Welten, der Einwanderer und der Einheimischen, sowie des Lebens der Deutschen, die in ihrem Heimatort geblieben sind. In seinen Werken geht er ebenfalls auf die Auswanderungen der deutschen Bevlkerung nach Deutschland und sterreich ein.55

In einigen seiner Kinderbcher und Kurzgeschichtenreihen erzhlt auch der kroatische Schriftsteller Josip Palada ber das Schicksal
und die Stellung der Slawoniendeutschen in der Nachkriegszeit. Vor allem in folgenden Werken: in der Kurzgeschichte Majpan aus der Sammlung Lutke51 (dt. Die Puppen), verffentlicht 1974, in der Erzhlung U selu (dt. Im Dorf) aus der Reihe I tad umre dan52 (dt. Und dann starb der Tag) verffentlicht 1979, in der Kurzgeschichte Mjesto za vratima (dt. Der Platz hinter der Tr) aus der Kurzgeschichtensammlungen Kad smo bili mali53 (dt. Als wir klein waren), verffentlicht 1991, und in dem Roman Miris Majke54 (dt. Der Duft der Mutter) 1985 erschienen. In den genannten Werken erzhlt Palada von seiner Kindheit und Schulzeit in Vuevci und akovo und bringt dabei interessante Lebensportrts der wenigen in der Region verbliebenen Deutschen zum Vorschein. Aus der Perspektive eines Nachkriegs-Kolonisten/Zuwanderer auf die deutschen Grundstcke in Slawonien, erzeugt Palada ein reales maniristisches Bild
49

Der bekannte serbische Schriftsteller aus Vojvodina Paul Ugrinov (richtiger Name Vasilije Popovi) beschreibt in seinem autobiographischen Roman Fascinacije56 (dt. Faszinationen), erschienen 1976, detailiert die Menschen und Ereignisse die ihn whrend seiner Kindheit und Jugend im Banat, im Zeitraum von 1931 bis zum letzten Tag des Zweiten Weltkrieges, sehr beeindruckt haben. In den Kapiteln Ulazak Nemaca (dt. Der Einmarsch der Deutschen), Povlaanje nemakog naroda (dt. Der Rckzug des deutschen Volkes) und Prvi dan slobode (dt. Der erste Tag der Freiheit) schildert Ugrinov die Zeit und die Ereignisse zu Beginn des Zweiten Weltkriegs und das Schicksal der Banater Deutschen am Ende und unmittelbar nach dem Krieg, im Herbst 1944. Er prsentiert die Betrachtungsweise der vergangenen Ereignisse uerst interessant und malerisch, jedoch sehr stereotypisch und negativ. Eben in der bekannten Manier der damaligen jugoslawischen Betrachtungsweise.

50 Vgl. F. Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, S. 107-112.; F. Hutterer, Literatur von und ber Donauschwaben, S. 152-153. 51 Josip Palada, Lutke, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, 1974, S. 98114. 52 Josip Palada, I tad umre dan, Mladost, Zagreb, 1979, S. 105-162. 53 Josip Palada, Kad smo bili mali, kolske novine, Zagreb, 1991, S. 85-91. 54 Josip Palada, Miris majke, Spektar, Zagreb, 1985.

Vgl.. Franz Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, S. 107112.

55 Vgl. Vladimir Geiger, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1997, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 1997, S. 63.-68.; Vladimir Geiger, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, akovaki vezovi. Prigodna revija 1997, Turistiko drutvo akovo, akovo, 1997, S. 48.-49.; Vladimir Geiger, Nijemci u akovu i akovtini, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001, S. 192.; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, S. 160-164; Lidija Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2005, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2005, S. 115-116. 56 Pavle Ugrinov, Fascinacije, Nolit, Beograd, 1976.

154

155

Auch in dem autobiographischen Roman Zadat ivot57 (dt. Das befohlene Leben), verffentlicht 1979, erzhlt Pavle Ugrinov in groben Zgen ber das Schicksal der Banater Deutschen gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit im Herbst 1944. Hier schreibt er ber die Hinrichtung der deutschen Zivilbevlkerung in welcher, wie er erlutert, auch jene umkamen die in Ordnung und unbefleckt waren. Allerdings war es, nach der Meinung der Partisanen-Mitkmpfer mit denen er sich unterhlt, eine Zeit in der man sich nicht mit dem Schicksal einzelner Menschen befassen konnte, vor allem nicht mit dem der Deutschen. Obwohl der Mitkmpfer der Meinung ist, dass alle Taten aufgrund der Notwendigkeit gerechtfertigt sind, ist die Mglichkeit des Andersdenkens herauszulesen. Die Romane Fascinacije und Zadat ivot werden 1997 zum Teil der Trilogie Utopija.58

Im Roman Besudni dani61 (2001),

einer Art Fortsetzung der Romane Fascinacije und Zadat ivot , stellt Pavle Ugrinov die Ziet von Oktober 1944 bis September 1945 dar. Den Kern des Romans bildet eine Geschichte darber wie sich die Wege der Geschichte und des menschlichen Schicksals in verschiedene Richtungen bewegen. In der serbischen Literaturkritik wurde der Roman, der bereits 20 Jahre vor seiner Verffentlichung entstand, mit Interesse verfolgt und erntete groen Lob62.

Im autobiographischen Roman Antiegzistencija59, verffentlicht 1998, einer


Reflexion ber die vergangenen Zeiten, schildert Paul Ugrinov an manchen Stellen die Ereignisse auf eine offensichtlich andere Art und Weise als bisher. Er schildert die Ereignisse die sein Leben und das Leben anderer im Wesentlichen bestimmt haben und stellt aus dieser Sicht das Schicksal der in Vojvodina ansssigen Deutschen gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der Zeit danach dar. Im Kapitel vapska kua60 (dt. Das Schwabenhaus) stellt der Autor uerst malerisch, offen und kritisch, man knnte sagen, aus der Sicht eines ehemaligen Partisanen, jedoch voller Reue, das Schicksal der Volksdeutschen dar. Er reflektiert ber ihr Schicksal und weist auf das Unrecht hin welches die ortsansssigen Deutschen seitens der Regierung erfahren mussten: angefangen mit der Kollektivschuld, ber die Vertreibung bis hin zur ethnischen Suberung.

Die Thematik des Schicksals der einheimischen Deutschen ist ebenfalls ein wesentlicher Bestandteil der Aufzeichnungen des Zeitzeugen und vollzieht sich in Form von Tagebucheintrgen durch den ganzen Roman. An zahlreichen Stellen knnte der Erzhler der Autor selbst sein. Die Geschichte beginnt nmlich mit einer bildhaften Beschreibung der Massenauswanderung der Banater und Petrovgrader (aus Zrenjanin) Deutschen und der dadurch verursachten Plnderungen ihres bewegliches Vermgens seitens ihrer Nachbarn. Der Autor stellt auf eine besondere Art und Weise die neue ra des jugoslawischen revolutionren Machiavellismus dar und zeigt das Leid, die Verfolgung, die Gefangenlager und die Vergeltung anhand des Schicksals der Banater Deutschen und jener Menschen aus der Vojvodina die in ihrer Heimat geblieben sind. Allerdings ist auch diese Geschichte keineswegs eine einseitige, wie im brigen keine der Lebensgeschichten eine einseitige ist.

Das Schicksal der Jugoslawiendeutschen bildet einen festen Bestandteil der Werke, Romane, Sammlungen von Kurzgeschichten und Tagebucheintrgen des namhaften serbischen Schriftstellers aus Vojvodina Aleksandar Tima.

In dem Roman Upotreba oveka63 (dt. Der Gebrauch des Menschen),


57 Pavle Ugrinov, Zadat ivot, Nolit, Beograd, 1979. 58 Pavle Ugrinov, Utopija, 1-3, Prosveta, Beograd, 1997. (Utopija I, knjiga prva Fascinacije; Utopija II, knjiga druga Zadat ivot; Utopija III, knjiga trea Carstvo zemaljsko). 59 Pavle Ugrinov, Antiegzistencija, Prosveta, Beograd, 1998. 60 Ibd. S. 109-116. 61 62 63

Vgl. Milan ivanovi, Poraz pobede. Pavle Ugrinov: Besudni dani: Narodna knjiga, Beograd 2001., Dnevnik online, Novi Sad, 3. Mai 2002.
Aleksandar Tima, Upotreba oveka, Nolit, Beograd, 1976.

Pavle Ugrinov, Besudni dani, Narodna knjiga/Alfa, Beograd, 2001.

156

157

verffentlicht 1976, erzhlt Aleksandar Tima ber Novi Sad in der Zeit unmittelbar vor und whrend des Zweiten Weltkriegs sowie in der Nachkriegszeit. Er schreibt ber die damalige Atmosphre und Ereignisse, ber die Serben, Juden, Deutschen und Ungarn aus Novi Sad, sowie ber ihre gegenseitigen Beziehungen und (un-) trennbaren Schicksale.

Das Kriegs und Nachkriegsschicksal der Volksdeutschen und der Juden aus Novi Sad wird vor allem durch das Schicksal der Vera Kroner, Tochter eines Juden und einer Deutschen, und ihrer Familie beschrieben der Mutter Reza Kroner, geborene Lenart, des Vaters Robert Kroner, des Bruders Gerhard Kroner und des Onkels Sep Lenart, aber auch durch eine Reihe von anderer, durchs Leben und Ergnisse miteinander verflochtenen Figuren des Romans.
Nach der Verffentlichung Timans Romans Upotreba oveka, der 199164 auf Deutsch erschienen ist, kam es von der donauschwbischen Seite zu einer umfassenden Darstellung der Tatsachen, aber auch zu einem kritischen Rckblick auf die stereotypische und negative Art und Weise in welcher die Deutschen aus Vojvodina gezeigt wurden. 65

(dt. Die Schule der Gottlosigkeit), 1993 folgte die Verffentlichung in deutscher Sprache.67 In der etwas lngeren Kurzgeschichte Stan (dt. Die Wohnung) wessen Handlung unmittelbar nach dem Zweiten Weltkrieg in Novi Sad stattfindet, erzhlt Aleksandar Tima ber die Atmosphre zur Zeiten der Volksregierung und ber individuelle menschliche Schicksale und Beziehungen, welche, wie die Erzhlung andeutet, mglicherweise durch persnliche Ansichten und Entscheidungen bedingt wurden. So erzhlt die Kurzgeschichte ber die Figur Vilma Sindholc, einer Ungarin deutscher Herkunft, und ber ihren ehemaligen Schler Branko akovi. Vilma ist eine gutmtige Gymnasiallehrerin der ungarischen und der deutschen Sprache. Ihrem ehemaligen Schler und seiner Familie wurde als ehemaligen Partisanen nach dem Krieg die Wohnung von Vilma, welche sie in ihrem Ruhestand alleine bewohnte, zugeteilt. Im Roman Vere i zavere68 (dt. Treue und Verrat), verffentlicht 1983, auf Deutsch 199969 verffentlicht, stellt Aleksandar Tima mittels der Geschichte ber die Familie Lebenshajm auf eine ungewhnliche und interessante Art und Weise das Schicksal der Deutschen nach dem Zweiten Weltkrieg dar, die in ihrer Heimat in Novi Sad geblieben sind. Die Geschichte erzhlt aber auch ber andere Charaktere, ber das Leben, die Beziehungen und Taten anderer Brger aus Novi Sad. Zeitgleich ist es eine Darstellung der Kriegsund Nachkriegsaussichten und Schicksale.

Im Jahre1978 erschien die Kurzgeschichtensammlung kola bezbonitva66


64 Aleksandar Tima, Der Gebrauch des Menschen, Carl Hanser Verlag, Mnchen Wien, 1991. 65 Vgl. Anton Scherer, Tima Aleksandar: Der Gebrauch des Menschen. Aus

66

dem Serbokroatischen bersetzt von B. Antowiak. Mnchen-Wien: Hanser 1991, S. 331, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 8. Dezember 1991, S. 5; Anton Scherer, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus der aktuellen Diskussion, Heft 2, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1991, S. 85-88; Anton Scherer, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Halbjahresschrift fr Sdosteuropische Geschichte Literatur und Politik, Jg. 4, Heft 1, Ippesheim, 1992, S. 55-59.
Aleksandar Tima, kola bezbonitva, Nolit, Beograd, 1978.

Die Geschichte ist scheinbar einfach. Nach einem langwierigen Gerichtsverfahren und letztendlicher Erlangung der Eigentmerrechte kommen 1962 die Erben der Wohnung des Mllers Jakob Lebenshajm aus Wien nach Novi Sad. Jedoch wird die Wohnung von dem Zahnarzt Rudi und seiner Familie bewohnt, womit die Entwirrung zahlreicher Schicksale ihren Lauf nimmt.

Der zur Zeiten des zweiten Weltkrieges achtzigjhrige Deutsche


67 1993. 68 69 Aleksandar Tima, Die Schule der Gottlosigkeit, Carl Hanser Verlag, Mnchen, Aleksandar Tima, Vere i zavere, Nolit, Beograd, 1983. Aleksandar Tima, Treue und Verrat, Carl Hanser Verlag, Mnchen Wien, 1999.

158

159

Jakob Lebenshajm aus Novi Sad, Eigentmer eines Wohnhauses, der mit seiner unverheirateten Tochter zusammen lebt, begrt das Ende des Krieges in seiner Heimat, da er sich, wie er sagt, fr Nichts schuldig fhle. Nach dem Tod seines jngeren Sohnes und dem Militreintritt seines lteren Sohnes, der ohne Spur verschwand, bleiben seine Tochter und die Witwe des verstorbenen Sohnes Wilhelmine mit den Kindern mit ihm zurck. Wie die anderen Landsleute enden auch die Lebenshajms im Lager, wo die jngsten Familienmitglieder, die Enkel, an Typhus sterben. Nachdem die Lebenshajms aus dem Lager entlassen wurden wo sie ein Jahr verbrachten, gelingt es der ltesten Enkelin Magda auszuhandeln, dass dem Grovater und der tante ihr Haus zurckgegeben wird. Magda ist die einzige der Familie die der Gefangenschaft entkommen konnte und zwischenzeitlich einen Serben geheiratet hat. Die Lebenshajms bleiben in Novi Sad leben, jedoch wurde ihr Wohnhaus bis auf zwei Wohnungen, der ihren und der des Mieters Rudi, verstaatlicht. Der alte Lebenshajm stirbt bald und kurz danach auch seine Tochter Paula. Die Wohnung in der sie lebten wird von der Enkelin Magda verkauft. Die Wohnung in der Rudis leben geht in den Staatsbesitz ber. Doch nach vielen Jahren taucht pltzlich Inga ultejs geboren Lebenshajm auf, die zweite berlebende des alten Mllers.

Der Roman des bekannten serbischen Schriftstellers Borislav Peki Kako


upokojiti Vampira72 (dt. Wie man ein Vampir ttet) erschien 1977 und wurde im selben Jahr als Hrspiel im RTV Belgrad und dem Westdeutschen Rundfunk (WDR), Kln, ausgestrahlt. Es folgten Theaterauffhrungen im Belgrader Studententheater und anderen Theatern im In- und Ausland. Es ist eine ungewhnliche Geschichte ber das Handeln und die Grueltaten der Gestapo whrend des Zweiten Weltkriegs in Belgrad. Durch die Schicksalsdarstellung des Intellektuellen Dr. Konrad A. Rutkowski, eines Professors fr mittelalterliche Geschichte an der Universitt Heidelberg, eines in Banat in der Nhe von Panevo geborenen jugoslawischen Volksdeutschen, eines Mitglieds der SS, eines Beamten der RSHA im Abschnitt IV (Gestapo), zeigt der Autor wie ein Einzelner, eingefangen von der unerbitterlichen Maschinerie der Gewalt, zum Verbrecher wird. Das Thema dieses philosophischen Romans ist die Beichte der Hauptfigur, eines wenn nicht Verrckten dann aber atypischen Psychopaths. Seine Beichte im Jahr 1965 stellt den Versuch einer katharsischen Erlosung eines Snders dar, welche er im gleichen Jahr durch seinen misterisen Tod erlangt. Borislav Peki erwhnt im zweiten Buch seines autobiographischen Romans Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (19481954)73, erschienen 1989, nur in kurzen Zgen die Jugoslawiendeutschen und ihr Schicksal. Peki beschreibt ein Ereignis im Dorf Bavanite in der Nhe von Panevo, als die Partisanen ein Massaker an zivilien Volksdeutschen, Mnnern, Frauen und Kindern anrichten.
der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994, S. 85-91; Franz Hutterer, Aleksandar Tima und seine Welt. Topographie einer multiethnischen Stadt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbruck, 1997; Franz Hutterer, Aleksandar Tima. Autor einer multiethnischen Region, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, S. 269-276. 72 Borislav Peki, Kako upokojiti Vampira, Rad/Narodna knjiga/BIGZ, Beograd, 1977. 73 Borislav Peki, Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (1948-1954), II, BIGZ, Beograd, 1989.

In dem Roman iroka vrata70, verffentlicht 1989,

stellt Aleksandar Tima durch die Figur und das Schicksal eines jungen Mannes aus einer brgerlichen Familie, welcher die Kriegsjahre relativ passiv verbrachte, die Ereignisse in Novi Sad, der Batschka und der Vojvodina whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit dar. Die einheimischen Deutschen und ihr Schicksal werden nur am Rande kurz erwhnt. Laut des deutschen/donauschwbischen Schriftstellers und Literaturkritikers Franz Hutterer, einem hervorragenden Kenner der Problematik der Volksdeutschen in der serbischen Literatur, nimmt Aleksandar Tima eine bedeutende und unvermeidliche Position in der Literatur ein. 71

70 Aleksandar Tima, iroka vrata, Nolit, Beograd, 1989. 71 Vgl. Franz Hutterer, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Alexandar Tima, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft

160

161

Die Kurzgeschichte des serbischen Schriftstellers und Publizisten Brane Crnevi Rezikini kljuevi (dt. Die Schlssel der Frau Resi) erzhlt ber die Auswanderung der ortsansssigen Deutschen aus Ruma gegen Ende des Krieges und ber das Schicksal ihres verbliebenen Eigentums. Allerdings ist es auch eine Geschichte ber die guten und menschlichen Nachbarschaftsbeziehungen und ber das Vertrauen den unglcklichen Zeiten und Ereignissen zu trotz. Die Kurzgeschichte erschien zunchst im Belgrader Blatt Duga und wurde anschlieend in der Prosasammlung des Autors Peta strana sveta74 (dt. Die fnfte Himmelsrichtung) 1978 verffentlicht. Im Jahre 1984 wurde sie in deutscher Sprache unter dem Titel Die Schlssel der Frau Resi in der Mnchener Zeitschrift Sdostdeutsche Vierteljahresbltter75 publiziert.

einem Dorf unweit von Novi Sad. Insbesondere gelingt ihm dies durch die bildhafte Darstellung der Charaktere und der Schicksale der einheimischen Deutschen.

Mit der Geschichte ber die Nachbarin Resi ruft Crnevi seine
Kindheitserinnerungen wach: das Auswandern der Volksdeutschen aus seiner Heimatstadt. Vor ihrer Auswanderung bringt die Nachbarin Resi ihre Hausschlssel zu Crnevis Mutter, mit der Bitte diese aufzubewahren, so wie sie es fr gewhnlich gegenseitig auch immer taten. Trotz aller Schwierigkeiten und Androhungen wollte die Mutter Resis Schlssel niemandem weitergeben, denn sie hte sie genauso wie die Nachbarin Resi ihre Schlssel hten wrde, wie sie sagte. Sogar als Resis Haus, wie alle anderen Huser der Deutschen auch, einem Krieger und Siedler zugeteilt wird, weigert sich die Mutter immer noch die Schlssel heraus zu geben.

Die Handlung des Romans begrenzt sich auf die Zeit des zweiwchigen Urlaubs der Hauptfigur Hans Majer, eines Wehrmachtsoffiziers der gegen Ende des Zweiten Weltkrieges sein Heimatort in Batschka besucht. Die Schilderung der Lebenswege der deutschen Familien und anderer Einwohner des Dorfes in schwierigen Zeiten macht diesen Roman nicht nur interessant, sondern bertrumpft alle bisherigen Werke der jugoslawischen bzw. serbischen Literatur mit der Kriegsthematik, was dem Werk letztendlich einen hohen Aufmerksamkeitswert beschert. Der Roman Tue gidine erzhlt nmlich ber die Deutschen in der Batschka. Das Werk beinhaltet erkennbare Konflikte und ein auergewhnliches Ende. Jedoch bleibt der Roman, vllig unverdient, weitgehend unbeachtet und unbekannt. Die Handlung des Dramas Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem77 (dt. Der Falke mochte ihn nicht. Eine Chronik in zwei Teilen [in 8 Bildernr] mit Gesang und Beschu) des herausragenden Film- und Theaterschauspielers Fabian ovagovi basiert in vielerlei Hinsicht auf den Ereignissen aus der Kindheit des Autors.78 Das Drama spielt sich ab in Slawonien, im Dorf Ladimirevci in der Zeit vom Herbst 1943 bis zum Sommer 1945. Die Beziehungen zwischen den Deutschen und den Kroaten bzw. den Volksdeutschen werden in diesem Drama nur beilufig erwhnt (in Form des buerlichen Nachbarn Hanzika). Das Drama wurde noch im Erscheinungsjahr als Theaterstck im Theater Gavela in Zagreb aufgefhrt. Es folgten Auftritte in anderen kroatischen Theatern, sowohl in professionellen als auch in Amateur kulturellen Einrichtungen.
77 Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, in: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, S. 95-190. 78 Vgl. Duan . Jovanovi, Rat je nesretan sluaj, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982, S. 191-193 [Nachwort zum Drama: F. ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem]; Fabijan ovagovi, Burgije iz glumeve dramaturgije (Anhang zu Sokol ga nije volio), in: F. ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, Privlaica, Privlaka, 1986, S. 73-95 [Nachwort zur kroatischen Ausgabe].

In seinem Roman Tue gidine76 (dt. Die fremden Jahre), welcher 1981
erscheint, beschreibt der serbische Schriftsteller aus Vojvodina Momir aleni Menschen und Ereignisse am Ende des Zweiten Weltkriegs in Brana Crnevi, Die Schlssel der Frau Resi, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Jg. 33, Heft 2, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1984, S. 129-130.
76 Momir aleni, Tue godine, Matica srpska, Novi Sad, 1981. 74 75 Brana Crnevi, Peta strana sveta. Kozerije, Znanje, Zagreb, 1978, S. 186-188.

162

163

Der gleichnamige Spielfilm und die TV-Serie von Branko Schmidt Sokol
ga nije volio welche nach ovagovis Drama 1988 aufgezeichnet wurden (Regie: B. Schmidt, Szenario: B. Schmidt, F. ovagovi, produziert von Zagreb Film) zeichnen sich durch wesentlich mehr deutsche Figuren und Schicksale ab. Des Weiteren erzhlen sie umfangreicher, neutraler und objektiver ber die Volksdeutschen. Der kroatische Publicist und Schriftsteller Ivan Brajdi befasst sich in seinem Roman Dugoselska balada 194579, verffentlicht 1989, (dem letzten Teil der Trilogie, die mit dem Roman Dugoselska kronika 194180 beginnt und weitergefhrt wird mit dem Roman Oblaci nad Posavinom81), mit dem Ende des Krieges in Dugo Selo und Posavina indem er das Schicksal einer Reihe von unterschiedlichsten Charakteren beschreibt. In dem Roman Dugoselska balada 1945, geschrieben in der jugoslawischen Manier, umfasst eine kurze Periode der letzten Tage des Zweiten Weltkriegs. Hier werden Deutsche und Volksdeutsche, sowie andere Besatzer und Kollaborateure stereotypisch und uerst negativ dargestellt. Der ortsansssige Deutsche Egon Maler ist Mitglied des Kulturbundes und einer der Volksdeutschen, der an der Ostfront kmpfte, sowohl vor den Toren Moskaus als auch vor Stalingrad.

Untypisch ist vor allem, dass eine der Hauptfiguren, das Familienmitglied Evica, die mtterlicherseits Deutsche ist (vterlicherseits wahrscheinlich auch), trozt ihres groen Hasses ihrer Stiefmutter gegenber (welcher letztendlich zu einer Familientragdie fhrt), nicht als eine negative Figur dargestellt wird. Im Gegenteil. Obwohl in dem Stck verschiedene Deutsche/ Folksdeutsche Charaktere vertreten sind, die in unterschiedliche, meist negative Rollen schlpfen, einschlielich der Hauptfigur Onkel Karl, einem Volksdeutschen, ist Der Hass kein Drama das ber die Beziehungen zwischen den Serben und den Deutschen erzhlt. Es handelt nmlich von der ursprnglichen, tieferen Bedeutung der menschlichen Natur.83

Der serbische Schriftsteller Miroslav Popovi begleitet in seinem Roman


Sudbine84 (dt. Die Schicksale), verffentlicht 1984, mehrere Volksgruppen (Serben, Juden, Deutsche) und erzhlt ber ihre individuellen und kollektiven Schicksale.85 Der Roman stellt eine Art Chronik einer typischen panonischen Stadt dar, der fiktiven Stadt Neu Palanka (der Meinung einiger Leser nach handelt es sich um die Heimatstadt des Autoren, Zemun). Es ist eine Chronik die aus dem kontemplativen psychologischen Realismus resultiert und aus mehreren miteinander verflochtenen Geschichten und einer Reihe von Figuren besteht. Sie beschreibt die Zeit unmittelbar vor dem Krieg und den Beginn des Zweiten Weltkrieges.

Die Handlung des Dramas und der Theaterauffhrung des serbischen Dramaturgen Milo Radovi Mrnja. Dramska pria u
dva dela82 (dt. Der Hass. Ein Drama in zwei Teilen), verffentlicht 1983, ereignet sich im Winter 1941 und im Frhjahr 1942. Das Drama stellt die vorherrschenden Verhltnisse einer atypischen serbischen Familie dar, in welcher zahlreiche Konflikte und gegenseitiger Hass dominieren.
79 Ivan Brajdi, Dugoselska balada 1945, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1989. 80 Ivan Brajdi, Dugoselska kronika 1941, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1985. 81 Ivan Brajdi, Oblaci nad Posavinom, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1988. 82 Milo Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, S. 71-142.

Romanen Panonska saga86, verffentlicht 1986, und Prelom (Panska saga II)87, erschienen 1990, die zwischenmenschlichen Beziehungen, die Zusammenarbeit, die Rivalitt,
83 Vgl. Jovan irilov, Drama o velikoj mrnji i malim ljubavima, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983, S. 143-145. [Nachwort zum Drama: M. Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela]. 84 Miroslav Popovi, Sudbine, Nolit, Beograd/Birografika, Subotica, 1984. 85 Vgl. Ljubia Jeremi,Miroslav Popovi tragini klasik srpske knjievnosti, in: Miroslav Popovi, Sudbine, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1998, S. VII.-XXX. 86 Predrag Adamov, Panonska saga, Glas/Banja Luka, Osloboenje, Svjetlost,

Predrag Adamov stellt in seinen

Zadrugar, Veselin Maslea/Sarajevo, Prva knjievna komuna/Mostar, Univerzal/ Tuzla, 1986.


87 Predrag Adamov, Prelom (Panonska saga II), Dnevnik, Novi Sad, 1990.

164

165

sowie die Liebe und den Hass in schwierigen und nur schwer zu begreifenden Zeiten dar. Die Romane erzhlen hauptschlich von zwei Familien aus dem Dorf Bregova, der serbischen Familie Tatomirs Vojnov, eines reichen Bauerns, und die des Deutschen Peter Bender, eines rtlichen Ziegelbrenners. Die Handlung findet unmittelbar vor dem Krieg als auch whrend des Zweiten Weltkrieges statt und beschreibt neben den zwei Familien auch das Familienleben anderer serbischer, deutscher, rumnischer, ungarischer und Roma Dorfbewohner. Die Kriegszeiten und Ereignisse fhren die Hauptfiguren in verschiedene Richtungen. Viele davon wurden durch uere Umstnde verursacht, einige beruhen aber auch auf individuellen Entscheidungen, wie im Fall von Peter Bender, der sich aus einem friedlichen, arbeitsamen Dorfbewohner zum Angst und Schrecken der ganzen Gegend entwickelt. Die Banater Deutschen werden meist stereotypisch und negativ dargestellt, jedoch begegnet man in den Romanen einzelnen Volksdeutschen und anderen Bewohnern die der eindimensionalen Darstellungsweise nicht unterliegen. Vilhelm varc, der Dorfapotheker, Vorsitzender des rtlichen Kulturbunds, wird trotz allem, als eine charakterstarke Person dargestellt. Benders Sohn Toni, ein deutscher Soldat, setzt sich fr die Freilassung der Serbin Miljana aus dem Lager Slivara ein. Miljana, eine Mitarbeiterin der Widerstandsbewegung, ist seine Dorfnachbarin, Freundin und Jugendliebe.

nach einer langen Zeit Johan in die Heimat zurckkehrt, beginnt der Zweite Weltkrieg bereits auch im Banat. Johan ist als ein deutscher Soldat von der neuen Ordnung vollkommen begeistert und bernimmt die Aufgabe der Verfolgung und Vernichtung der lokalen Rebellen, zu denen auch der Serbe Savica, der Sohn eines anderen verstorbenen Lohnarbeiter Huberts, gehrt. Der alte Hubert, der schon vorher seinen Irrtum erkannte, warnt den Savica vor der Naziverfolgung und bittet ihn sich mit seinen Leuten zu verstecken. Denn Hubert erkannte in ihm, dass er derjenige ist, der die wahre und aufrechte Liebe zum Heimatdorf in sich trgt. Die Kurzgeschichte irini rogovi90, wessen Handlung sich whrend des Zweiten Weltkriegs in einem Dorf im sdlichen Banat ereignet, zeigt durch die Figur des Deutschen Peter Bender, eines rtlichen Ziegelbrenners, wie sich die einfachen, arbeitsamen und friedlichen Menschen von heute auf morgen in solchen schlimmen Zeiten in unertrgliche Menschen verwandeln die nichts als Terror, Angst und Schrecken verbreiten. Die Kurzgeschichte Luka91 ist eine ungewhnliche Geschichte ber den Partisanen Luka aus Bosanski Brod der mit einer deutschen Frau aus dem Dorf Mramorka im Banat verheiratet ist. Luka rettet im November 1945 das zwlfjhrige Mdchen Lisa aus dem Lager in Mramorka. Lisa ist die Tochter seiner Schwgerin die ihre Eltern verlor und wird von Luka und seiner Frau adoptiert. In der Kurzgeschichte Skandal u Odacima (dt. Der Skandal in Odaci), die 1986 im Letopis Matice srpske92 erschienen ist, erzhlt Milenko Fundurulja auf eine bis dahin unbliche Art eine erschtternde Geschichte ber das Schicksal der Volksdeutschen gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der Zeit unmittelbar dannach. Die Ich-Erzhlung Skandal u Odacima zeichnet sich durch die uerst warme und gefhlsvolle Darstellung einer Rckblende der Nachkriegsereignisse in Odaci in der Batschka ab. Sie erzhlt ber die Hauptfigur Dane, einem
90 Ibd. S. 53-58. 91 Ibd. S. 115-116. 92 Milenko Fundurulja, Skandal u Odacima, Letopis Matice srpske, Nr. 438, Novi Sad, Dezember 1986, S. 853-865.

Mit den Kurzgeschichten Stari Hubert (dt. Der alte Hubert), irini rogovi (dt. iras Hrner) und Luka aus der Kurzgeschichtenreihe Prsten88(dt. Der Ring), erschienen 2002, kehrt Predrag Adamov, der Autor des Banats, spter zu den deutschen Motiven wieder zurck. Die Kurzgeschichte Stari Hubert89 handelt von der Figur Hubert, einem lteren, kinderlosen Herren aus einem Banater Dorf, voller Hoffnung und Erwartung dass sein Adoptivsohn Johan, Sohn des verstorbenen deutschen Lohnarbeiters von Hubert, den er zur Ausbildung nach Wien geschickt hat, dennoch zurckkehrt und den Grundbesitz bernimmt. Als schlielich
88 89 Predrag Adamov, Prsten. Kratke prie, Prosveta, Beograd, 2002. Ibd. S. 34-39.

166

167

ehemaligen Soldaten aus Lika, der nun ein Kriegsinvalide ist, ber seine Mutter, die Besatzer und einem Deutschen mittleren Alters der sich nun im rtlichen Lager befindet unmittelbar vor der Deportation nach Deutschland. Als Folge der ungewhnlichen Bekanntschaft und Freundschaft zwischen Dane und dem Deutschen, wessen Haus und Grundstck Daner bekommt, verspricht ihm dieser das Grab seiner frhzeitig verstorbenen Tochter zu pflegen. Der Hhepunkt der Geschichte ist der Skandal als Dane und der Deutsche vor dem Abschied in dem Dorfcaf zusammensitzen und weinen.

Er beschreibt das heutige Syrmien, reist durch einige Orte, und erzhlt auch ber die Vertreibung der heimischen Deutschen aus Jankovac gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Zeit dananch. Er schreibt auch ber die bersiedlung der Serben, die aus Lika und Bukovica mit dem Zug ohne Fahrplan ins Dorf kommen, wo sie die deutschen Huser und Grundstcke erhalten.

Ein etwas bekannterer und ausfhrlicherer Beitrag ber das Schicksal


der Volksdeutschen in der kroatischen Literatur ist die Erzhlung von Nikola Puli Pria o Klaudiji i Rudolfu (dt. Die Geschichte ber Claudia und Rudolf), die in seinem Buch bzw. Prosasammlung More i more93 1987 verffentlicht wurde.

Auf dem Dorffriedhof in Tovarnik erinnert sich der Autor an einen Freund aus seiner Jugend, an Rudolf Rapp genannt Rudica, den Sohn einer Ungarin und eines Deutschen, der 1991 im Dorf von den Serben umgebracht wurde. Des Weiteren erinnert er sich, dass auch Rudicas Vater Joseph gettet wurde - 1944 von den Partisanen, bevor Rudica berhaupt laufen lernte. Der serbische Schriftsteller Radovan drale schreibt in seinem Roman
Zemlja sreskih glaebova95, verffentlicht 1988, ber die Ereignisse, das Leben und das Schicksal der Dorfbewohner von Ravno in der Vojvodina gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit. Er schreibt ber die Zeiten der Kollektivisierung des jugoslawischen Dorfes mit all seinen politischen und moralischen Begleiterscheinungen. Die Struktur des Romans ist die einer Chronik, mit vielen Elementen der Phantasie und des psychologischen Realismus, die das Werk zu einer frischen und interessanten Erzhlung machen.96

Die Handlung der Geschichte findet in Tovarnik statt und erzhlt ber das Schicksal der einheimischen Deutschen. Es ist eine Geschichte ber den Deutschen Namens Rudolf gebrtig aus Tovarnik, der er im Alter von einem Jahr zusammen mit seiner Familie gegen Ende des Zweiten Weltkrieges nach Deutschland flchtete und in den sechziger oder siebziger Jahren des 20. Jahrhunderts ins Dorf Tovarnik zurckkehrt um Grovaters Grab und das Elternhaus zu besuchen. Aufgrund der Aneinaderreihung der Ereignisse bietet Die Geschichte ber Claudia und Rudolph eine wahrhaftig ungewhnliche Erzhlung.

Was es die Volksdeutschen angeht, so werden sie in diesem In der Sammlung von Reiseberichten Ljepota i bol hrvatskoga Srijema94 (dt.
Die Schhnheit und der Schmerz des kroatischen Srijems), erschienen 2004, zeigt Nikola Puli erneut, in kurzen Zgen, das Schicksal der Deutschen gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit. Roman stereotypisch und nur negativ dargestellt, gem der alten jugoslawischen Norm. Die Volksdeutschen, ihre Rolle und ihre Position whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit werden vor allem durch die Figur des deutschen Dorfbewohners Fritz Kidler, eines SS-Offizieres im Kapitel Samohodni mitraljez Frica Kidlera (dt. Das selbststndige
95 Radovan drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988. 96 Vgl. Milivoje Markovi, Pogovor, u: R. drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/ Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988, S. 375-377.

93 94

Nikola Puli, More i more, Globus, Zagreb, 1987. S. 70-77. Nikola Puli, Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, Stajer-graf, Zagreb, 2004.

168

169

Maschinengewehr des Fritz Kidler) am ausdrucksvollsten dargestellt. Ihre Literaturwerke und Theaterstcke, vor allem das Drama Heimatbuch, stellte Kaa elan auch dem donauschwbischen Publikum Anfang Juli 1995 bei der Tagung der Kulturschaffenden. Literatur von und ber Donauschwaben Erinnerung und Gestaltung im Haus der Donauschwaben in Sindelfingen vor.99

Die Dramaturgin und Regisseurin Kaa elan erlangte mit ihrem Drama
Heimatbuch, das 1989 in der Zeitschrift Trei program Radio Sarajeva97 verffentlicht wurde, sehr groe Aufmerksamkeit, nicht nur von der donauschwbischen Seite her, sondern auch von der jugoslawischen und der deutschen. Das Drama wurde noch im selben Jahr im Nationaltheater in Subotica aufgefhrt und auf TV Vojvodina Novi Sad ausgestrahlt. Das Drama Heimatbuch wurde anschlieend ins Deutsche bersetzt und unter dem gleichennamigen Titel auch in Deutsch verffentlicht (Litag Theaterverlag, Bremen). Als Theaterauffhrung fand das Werk 1993 in Mlheim/Ruhr und 1997 in Bonn Einzug und wurde mit dem Drama-Literaturpreis der Theatergemeinde Bonn ausgezeichnet.

Die Handlung des Dramas Heimatbuch findet im Frhjahr und im Sommer 1946 im Lager Gakovo statt, und spter, 1958 und 1959 in Parabu in Batschka (wo Kaa elan als Kind der bosnischen Nachkriegszeitsiedler geboren wurde). Durch mehrere kleinere und grere, vom Charakter her unterschiedliche Figuren, die der deutschen Lagerhftlinge und ihrer Werter, die noch gestern Nachbarn waren, zeigt das Drama ihre oft skurrilen Beziehungen. Der Autorin ist es in der Tat gelungen auch ein viel umfassenderes Bild der Zeit zu zeigen, indem sie nmlich uerst interessant, geschickt und auf eine besondere Art und Weise das Nachkriegsschicksal der Banater Volksdeutschen behandelt. Es ist eine Geschichte mit der unverhohlenen Nachricht ber die Sinnlosigkeit der Vorgnge der neuen Nachkriegsregierung gegenber den lokalen Deutschen, die ohnehin meist an nichts schuld waren und die in den Lagern massenweise umkamen. Zugleicht ist es aber auch eine Geschichte ber die wenigen Deutschen, die nach alldem in ihrer Heimat geblieben sind.98
97 Kaa elan, Heimatbuch, Trei program Radio Sarajeva, br. 63., Sarajevo, 1989. [i kao poseban otisak]. 98 Vgl. Franz Roth (Hrsg.), Beitrge zum Geschichtsbild der Donauschwaben im Spiegel des Fernsehens, Donauschwbisches Kulturtzentrum, Salzburg, 1995, S. 190-241; Georg Wildmann, Fernsehfilme ber die Donauschwaben Ein berblick (Inhalt, Schwerpunkt,

Der bekannte serbische Schriftsteller aus Vojvodina Danilo Ki erzhlt in dem Kapitel Ulica dugih kestenova (dt. Die Strae der langen Kastanienbme) aus seiner autobiographischen Sammlung von Geschichten Rani jadi (za decu i osetljive)100, verffentlicht 1969 und 1989 in Deutsch101, ber Novi Sad in seiner Kindheit und Jugend. Dabei beschreibt er in kurzen Zgen auch die Deutschen aus Novi Sad, mit denen er vor oder whrend des Zweiten Weltkrieg im Kontakt war oder die er kannte. In der Beschreibung der Bhmerstrae, die damals von Deutschen bewohnt wurde, kommen auch seine Lehrerin Frau Fani, sein Freund Fredi Fuchs genannt Aca Dugonja, als Deutsche aus Novi Sad zum Vorschein.

Obwohl neben der Sammlung Rani jadi mehrere seiner Werke ber Novi Sad whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit erzhlen, wie
Tendenz, Genre, Qualitt), Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1997 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 8, 1997, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1998, S. 179-181; Anton Scherer, Kaa elans Heimatbuch. Eine Parabutscher Kroatin setzte den Donauschwaben ein literarische Denkmal, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 7. Oktober 2001, S. 6. 99 Vgl. Kaa elan, Die letzte Geschichte und ein neuer Anfang, Geschichte,

Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, S. 118-122; F.[riedrich] Binder, Literatur von und ber Donauschwaben. Eine beachtenswerte Tagung der Kulturschaffenden im Haus der Donauschwaben, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, EggensteinLeopoldshafen, 1. August 1995, S. 2.
100 101 Danilo Ki, Rani jadi (za decu i osetljive), Nolit, Beograd, 1969. Danilo Ki, Frhe Leiden, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1989.

170

171

z.B. die Romane Bata, pepeo102,verffentlicht 1965, und Peanik103, verffentlicht 1972, erwhnt Ki in seinen Werken die einheimischen Deutschen und ihr Schicksal in der Nachkriegszeit nicht mehr.104

Mit autobiografischen und dokumentarischen Abschnitten sprach er ber das Schicksal der Jugoslawiendeutschen, vor allem jener aus der Vojvodina.

Der bekannte serbischen Schriftsteller und Publizist Ivan Ivanji erwhnt


und beschreibt vor allem im ersten Teil seines Romans Preskakanje senke105 (dt. Der Sprung ber den Schatten), verffentlicht 1989, auch die einheimischen Deutschen. In vielerlei Hinsicht handelt es sich hier um einen autobiographischen Roman, denn durch die Beschreibung von Bekerek (Zrenjanin) aus seiner Kindheit in der Vorkriegszeit und zu Zeiten des Zweiten Weltkrieges prsentiert der Autor auch sein persnliches und familires Schicksal.

Die Atmosphre, die Charaktere und die Ereignisse, die in dem Roman
Preskakanje senke erwhnt oder kurz beschrieben sind, behandelt Ivanji viel ausfhrlicher in seinem, in vielerlei Hinsicht autobiographischen Roman Das Kinderfrulein106, direkt auf Deutsch geschrieben und 1998 in deutscher Sprache verffentlicht. Der Roman Guvernanta, wurde anschlieend im Jahr 2002 auch in der serbischen bersetzung verffentlicht.107

Neben der Hauptfigur des Romans, dem Jungen namens Mali, dem Sohn des Juden Ivanjija, eines angesehenen Arztes aus Bekerek, begegnet man zahlreichen anderen Charakteren wie z.B. seinem Kindermdchen Ilsa von Schludermann, einer sterreicherin aus Slawonien, ihrem Liebhaber Bock, einem deutschen Spediteur aus Bekerek, der Vorsitzender des rtlichen Kulturbundes ist und spter zum Vertreter des rtlichen Gestapo-Vorstehers wird, sowie vielen kleineren und greren Figuren, Juden, Deutschen, Serben und anderen. Zur Zeit als es in Jugoslawien immer noch nicht erwnscht war ber das Schicksal der Volksdeutschen zu schreiben und zu sprechen, gab Ivanji am 25. Januar 1989 dem Westdeutschen Rundfunk (WDR) in Kln ein ausfhrliches einstndiges, sehr offenes und bewegendes Interview mit dem Titel Rache und Scham. Das Schicksal der Volksdeutschen in Jugoslawien.
102 103 104 Danilo Ki, Bata, pepeo, Prosveta, Beograd, 1965. Danilo Ki, Peanik, Prosveta, Beograd, 1972.

Die Hauptfiguren sind das sterreichische Kindermdchen Ilsa von Bockberg aus Slawonien, der Junge namens Viktor, Sohn des jdischen Zuckerfabrikinhabers Keletij aus Bekerek, der Liebhaber des Kindermdchens Peter Jak, ein deutscher Spediteur aus Bekerek, Vorsitzender des rtlichen Kulturbundes und spter Vertreter des rtlichen Gestapo-Vorstehers. Der mehr als nur der Aufmerksamkeit wrdige Roman Guvernanta ist eine ungewhnliche und interessante deutsch/volksdeutsch-jdische Geschichte ohne schwarz-wei Darstellung der Einzel- oder Kollektivschicksale in schwierigen Zeiten. Die Geschichte stellt die Frage der individuellen und kollektiven Schuld auf den Prfstand. Das Schicksal der Volksdeutschen aus Bekerek gegen Ende und nach dem Zweiten Weltkrieg wird in dem Roman ebenso erschtternd und ohne jegliche Anzeichen von Gleichheit dargestellt, wie jenes der Juden aus Bekerek whrend des Zweiten Weltkriegs.108

In seinem historischen Roman udotvorna biljka doktora Engela109,1989 erschienen und 2004 in deutscher Sprache als Doktor Engels wundersame

Vgl. Franz Hutterer, Danilo Ki (1935-1989). Ein pannonischer Schriftsteller, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Folge 1, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1990, S. 7.; Boko Kristi, Potraga za ulicom divljih kestenova. Subotike uspomene (na) Danila Kia, Sremski Karlovci, Kairos, 1999.

105

Ivan Ivanji, Preskakanje senke, Nolit, Beograd, 1989.

106 Ivan Ivanji, Das Kinderfrulein, Picus, Wien, 1998. 107 Ivan Ivanji, Guvernanta, Stubovi kulture, Beograd, 2002. 108 Vgl. Richard Kmmerlings, Ivan Ivanjis Roman Das Kinderfrulein, Neue Zrcher Zeitung, Zrch, 20 Mrz 1999. 109 Anelko Vuleti, udotvorna biljka doktora Engela, Svjetlost, Sarajevo, 1989.09

172

173

Pflanze110 verffentlicht, erwhnt der herausragende kroatische Schriftsteller Anelko Vuleti kurz, aber an mehreren Stellen auch die Jugoslawiendeutschen (die er Schwaben, Donauschwaben, Volksdeutsche nennt) whrend des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit und stellt sie in erster Linie als negative Charaktere dar. Explizit handelt der Roman von dem Schicksal einer osteuropischen jdischen Familie whrend der ersten Hlfte des 20. Jahrhunderts, doch implizit, wie die meisten seiner Werke, handelt er von der Fremdenfeindlichkeit, insbesondere dem Hass der auf dem Balkan herrscht. 111

Fragen findet, fhrt zur endgltigen Katastrophe, als dieser erfhrt, dass der lokale Jude, den er ins Konzentrationslager zu schicken beabsichtigt, im Grunde genommen sein richtiger Vater ist.

In seinem krzeren Roman Petrovgradska praina112 (dt. Der Staub von Petrovgrad), verffentlicht 1990, erwhnt auch der serbische Schriftsteller aus Vojvodina Vojislav Despotov in kurzen Zgen die einheimischen Deutschen bzw. die Geschichten und Erinnerungen an seine Jugend die mit den Banater Deutschen verbunden sind. Bei diesem Roman handelt es sich um eine Art autobiographischen Heimatbuches, voller Legenden, Mythen, Anekdoten und vom Sarkasmus durchtrnkten Rckblick auf das Leben des Autors und seine Geburtsstadt Petrovgrad (Zrenjanin). In seinem Drama Komandant Sajler, 1967 geschrieben und seitdem in serbischen und kroatischen Theatern aufgefhrt, jedoch erst 1986 in der Dramensammlung Izdajice113 (dt. Die Verrter) verffentlicht, trgt der herausragende serbische Schriftsteller und Literaturkritiker Borislav Mihajlovi Mihiz eine ungewhnliche Geschichte des Zweiten Weltkriegs vor. Der Schatten der unheilvollen Kriegsideologie wird zum Rahmen des menschliche Dramas, sowohl der Verfolgten, als auch der Verfolger. Die dramatische Wendung des ideologisch projektierten Lebens des Banater Deutschen Wilhelm Seiler, der im Nationalsozialismus Antworten auf alle
110

Borislav Mihajlovic Mihiz stellt in seinem autobiographischen Buch mit dem Titel Autobiografija o drugima114 (dt. Die Autobiographie ber Andere), Buch 1 verffentlicht 1990, insbesondere in den Kapiteln Sala und Kako je fater-Mihl postao gazda u kui das Schicksal der Banater Deutschen gegen Ende und unmittelbar nach dem Zweiten Weltkrieg dar. Das Kapitel Kako je fater-Mihl postao gazda u kui erschien bereits 1989 vor der eigentlichen Buchverffentlichung in der Literaturzeitschrift Knjievne novine115. Durch die ausfhrliche und interessante Beschreibung seines Lebenswegs stellt Mihiz das Kriegs- und Nachkriegsschicksal der Banater Deutschen dar. Kurz gesagt, erzhlt er ber das Schicksal einfacher Menschen und Bauern, ihm Bekannten oder Unbekannten, mit welchen ihn das Schicksal zusammenfhrte. Als Zeitzeuge, erinnert er sich an jene Tage und erzhlt voller Bitterkeit, scharf und deutlich, ber das tragische Schicksal der einheimischen Deutschen im Lager von Panevo, ber die Frauen, die Kinder, die lteren und armen Bauern, die in ihrem Heimatort geblieben sind.

Der bekannte kroatische Schriftsteller Ljudevit (Ludwig) Bauer ist der Autor des ersten Romans in der kroatischen Literatur ber die Volksdeutschen Kratka kronika porodice Weber116 (dt. Eine kurze Chronik der Familie Weber), der 1990 verffentlicht wurde.

Kratka kronika porodice Weber ist ein kurzer historischer Roman der rund 150 Jahre der kroatischen Geschichte zusammenfasst und zum ersten Mal ber das selten behandelte Thema (Kroaten fremden Namens) spricht. Der
114 1990. Borislav Mihajlovi Mihiz, Autobiografija o drugima, knj. 1., BIGZ, Beograd,

2004.

Andjelko Vuleti, Doktor Engels wundersame Pflanze, Oberbaum, Berlin,

111 Vgl. Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III., Sjeanje na dobro i zlo, Marjan tisak, Split, 2004, S. 291. 112 Vojislav Despotov, Petrovgradska praina, Stubovi kulture, Beograd, 1990. 113 Borislav Mihajlovi Mihiz, Izdajice. Drame, BIGZ, Beograd, 1986.

115 Borislav Mihajlovi Mihiz, Kako je feter-Mihl postao gazda u kui, Knjievne novine, Beograd, 1. April 1989. 116 Ljudevit Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

174

175

Roman zeigt das Leben mehrerer Generationen der Familie Weber mit dem historischen Hintergrund groer Umbrche und Vernderungen. In vielerlei Hinsicht stellt der Roman eine typische Geschichte der Verflechtungen des Lebens in der Habsburger Monarchie bzw. des spteren Knigreichs sterreich-Ungarn dar. Die Geschichte zeigt wie die zuknftige Familie zusammen kommt und wie aus ihren verschiedenen nationalen Komponenten am Ende eine Familie entsteht, dessen nationale Zugehrigkeit sich dem Land richtet, in dem sie lebt. Die Familienmitglieder der Familie Weber zeichnen sich durch ihre Bildung und ihren Geschmack aus, ihren Reichtum und den Lebensstil ihrer Heimat der tauben kroatischen Provinz, dem kleinen Drfchen Gradec, wo man im national und moralisch zerstreutem Gebiet kleine politische Rechnungen im Namen groer Ideen flechtet. Politisch sind die Webers immer auf der Seite der Geschichte und ihrer Zukunft, angefangen von Vilmos, dem ltesten bekannten Sprssling, dem die Teilnahme an dem Kossuth Aufstand 1848/89 die Vertreibung und den Spitznamen Ungar brachte, bis hin zu Rudolf, der seines Nachnamens wegen im Zweiten Weltkrieg von seinem Partisanen-Kameraden gettet wird als dieser erfhrt, dass Rudolf ein Schwabe ist. Dazu gehrt auch Rudolfs Sohn Vlado, der, obwohl er das Kind eines gefallenen Soldaten ist, in den Nachkriegs-Jahren des jugoslawischen Sozialismus lieber arbeiten wollte, anstatt ein gehorsamer Aktivist zu werden. Der Roman, der auf der angeblichen Familienchronik beruht, die von der Gisela Weber vorbereitet und gefhrte wurde, ist in der Tat eine ausgezeichnete Allegorie in der nichts fiktiv oder unwirklich ist, sondern alles real und mglich ist.117
117 Vgl. .[eljko] Kliment, Tipina hrvatska sudbina. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990, Veernji list, Zagreb, 2. August 1991; Vladimir Geiger, Ljudevit Bauer: Kurze Chronik der Familie Weber Verlag Svjetlost, Sarajevo 1990, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, S. 113-116; Vladimir Geiger, O Podunavskim vabama u hrvatskoj knjievnosti. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990., Maruli, Hrvatska knjievna revija. asopis za knjievnost i kulturu, Jahr. XXVII, Nr. 5, Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda (sv. Jeronima), Zagreb, 1994, S. 808-912; Lidija Duji, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga

In den Romanen Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera118 (dt. Die Perlen fr Carolina oder der Kreuzweg des Boris Bruckner, verffentlicht 1997, und Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat119 (dt. Don Juans groe Liebe groe und der kleine Balkankrieg), verffentlicht 2002, schreibt Ljudevit (Ludwig) Bauer erneut ber das Schicksal der Deutschen auf den kroatischen bzw. sdslawischen Gebieten.

Der Roman Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, dessen
Handlung in Kroatien in der post-sozialistischen Zeit spielt, ist eine wundersame Geschichte ber das Erwachsenwerden, die Jugend und das Leben der Hauptfigur Boris Bruckner. Boris ist ein Student/Professor fr Geschichte mit Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002, S. 95-101; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, S. 164-168; Goran Beus Richembergh, Ludvig Bauer: Kratka kronika porodice Weber. Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti/Ludvig Bauer: Eine Kurze Kronik der Familie Weber. Der historische Roman als Faktor der modernen Geschichte, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 39, Osijek, 2001, S. 29-30/30-31; Goran Beus Richembergh, Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti, in: L. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, S. 265-267 [Nachwort zur 2. kroatischen Ausgabe]; Goran Beus Richembergh, Povratak fotokopija. Ludwig. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 3. Mai 2001, S. 8; Julijana Matanovi, Vlast nad povijeu, in: L. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, S. 253-264 [Nachwort zur 2. kroatischen Ausgabe]; Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, kolska knjiga, Zagreb, 2003, S. 395; Lidija Duji, Od Galdova do Galgova. Osvrt na Bauerov prozni opus, Rijei, asopis za knjievnost, kulturu i znanost, Nr. 1-2, Matica hrvatska Sisak, Sisak, 2006, S. 72-78; Lidija Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2006, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2006, S. 144-146.
118 Ludwig Bauer, Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. 119 Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002.

176

177

literarischen und journalistischen Neigungen. Er ist der Sohn von Theodor Bruckner, einem Kroatiendeutschen, der vor dem Krieg ein Kommunist und Partisan ist, den Ruf eines angesehenen Gymnasiallehrer fr Geschichte geniet und der in einer psychiatrischen Anstallt stirbt. Boris Bruckner, auf dessen Leben, und nicht nur auf das seine, Carolina einen entscheidenden Einfluss hatte, whlt am Ende die Anstalt als die einzige Institution, die das unantastbare Recht des Einzelnen auf freie Meinungsuerung erlaubt. Seit seiner Kindheit war er in Carolina verliebt, und es schien als wrde er seine Karriere auf dem richtigen Weg aufbauen. Jedoch fhrten ihn seine unbedachten Ausflle, verursacht durch entweder Trunkenheit oder bse Unterstellungen, oder eher durch seine Abneigungen gegen Kollektivismus jeglicher Art, am Ende dazu, sich fr die Anstalt zu entscheiden. Durch die Geschichte des Romans Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera verluft und wiederholt sich die verhngnisvolle Tatsache der deutschen Herkunft der Bruckners. Sie betont nahezu, dass sie im Raum und Zeit und unter den Menschen nur ungern gesehen war. Hin- und hergerissen zwischen der Schuld, die ihren Landsleuten kollektiv zugeschrieben war, stehen die Bruckners mit ihrer Einzigartigkeit fr das Schicksal der Kroatiendeutschen.

Die Hauptfigur des Romans Jan Bruckner, ist eigentlich Johann (Hansi, wie ihn seine Mutter nannt), ein Deutscher (wie es scheint) aus Vukovar, dessen Familie zu Hause Deutsch sprach. Da sein Onkel Theo ein Partisane war, war, und sein Vater der Partisanenbewegung half, blieb ihnen, im Gegensatz zu den meisten anderen der andern heimischen Deutschen, die Verfolgungen in der Nachkriegszeit erspart, jedoch wurden sie dafr gehasst, dass sie Schwaben waren. Alles weitere ist spter eine weitaus umfassendere Geschichte dieses Romans.

Bauers Hauptfiguren in den Romanen Kratka kronika porodice Weber,


Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera und Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat sind Kroatiendeutsche, die sich mit ihrem Dasein und Leben in einer Gegend befinden, wo die Tatsache des Deutsch-Seins manchmal von groer, manchmal aber von marginaler Bedeutung ist. Diese Eigenschaft grenzt sie von der Masse, die sie neugierig und skeptisch macht, ab und ermglicht ihnen somit eine distanzierte Betrachtung der Geschehnisse um sie herum. Bauers aufgefhrte Romane sind in vielen Teilen, ja sogar in ganzen Abschnitten, eine Art literarisch verformter Autobiographien, in welchen den Autor deutlich zu erkennen ist, unabhngig davon wie unterschiedlich und fiktiv die Geschichten dieser Romane sind.121

In dem Roman Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat schildert Bauer durch die Figur Jan Bruckner, eines Kroaten deutscher Herkunft, die Zeitspanne von zehn Jahren, kurz vor dem Zerfall Jugoslawiens. J. Bruckner ist zu dieser Zeit Beamter in Belgrad, der whrend des Brderkriegs zusammen mit seinem Sohn Philipp an der Front auf der kroatischen Seite kmpft. Bauer erzhlt hier nicht nur von den zwischenmenschlichen Beziehungen, sondern zeigt auch uerst interessant und kritisch die zwei politischen Systeme, das Alte und das Neue, zu einer Zeit der unvermeidlichen und notwendigen, gar schmerzhaften Anpassungen, wenn Beharren auf Ethik und Menschenwrde oft zum tragischen Ende fhrt - in dieser Geschichte zu dem der Hauptfigur.120

Der Roman Ludwig Bauers Patnje Antonije Brabec122 (dt. Die Leiden der
Antonia Brabec), verffentlicht 2008, bietet eine ungewhnliche Geschichte ber die Kroatiendeutschen durch die Schilderung des Schicksal von Familien und Einzelpersonen, die seit den vierziger Jahren bis in die spten Achtziger des 20. Jahrhunderts in ihrer Heimat geblieben sind. Es ist eine Geschichte ber das Leben zweier atypischer Intellektuellen in Jugoslawien,
121 Vgl. L. Duji, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, S. 97; A. Bremer, Pripovjeda Ludwig Bauer/Der Erzhler Ludwig Bauer, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 50, Osijek, 2004, S. 38; S. Prosperov Novak, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III., Sjeanje na dobro i zlo, S. 283-284. 122 Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008.

120 Vgl. Sead Begovi, Don Juanov mir i rat. Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 11. Dezember 2003, S. 10.

178

179

zweier Menschen die unterschiedlicher nicht sein knnen und keineswegs zueinander passen: der Antonia Brabec (Brabetz) und des Martin Geiger. Beide kennzeichnet ihre deutsche Herkunft und ihre Schicksale werden vom Zufall oder der Notwendigkeit gesteuert.123

Der kroatische Schriftsteller Ivan Kuan und der Regisseur Branko Schmidt schrieben 1992 das Treatment fr den Spielfilm Dnevnik Friede Reichel (dt. Das Tagebuch der Frieda Reichel) auf der Grundlage des tragischen Nachkriegs- Schicksals und der erhaltenen Briefe eines deutschen Mdchens im Lager Krndija, der Maria Mira Knbl aus akovo.124

voll von dramatischer und interessanter Figuren, Ereignisse und vor allem Entwirrungen. Sie verfolgt das Schicksal der Familienmitglieder, in erster Linie ihre Einstellungen und Verhaltensweisen, die nicht grade typisch erscheinen, dennoch die einfache volksdeutsche Familie Reichel darstellen: den Vater Friedrich und Mutter Otilija, die Tochter Truda sowie die Shne Karl, Franz und Willy. Friedrich, eine Geschichte die offenbar auf der Grundlage des Familienschicksals von Schmidt beruht, wurde erstmals 1994 in Osijek in der Zeitschrift Knjievna revija126 verffentlicht und anschlieend 1995 im VDG Jahrbuch127. Schmidts Mutter Frieda, geborene Reichel und Vater Friedrich stammen aus Ernestinovo. Der Roman Dani beskvasnog kruha128 ber die Donauschwaben Alois und Georgine Knig (mit richtigen Namen Slavko Paleek-Knig, ura Paleek-Knig geb. Marincel) die in Deutschland leben, schildert das Kriegsund Nachkriegsschicksal der Kroatiendeutschen. Der Roman wurde 1991 zunchst in Deutschland in kroatischer Sprache im Eigenverlag des Autors verffentlicht und erscheint erst im Anschluss, 1993, in Deutschland und in deutscher Sprache unter dem Titel Tage der ungesuerten Brote129, ebenfalls im Eigenverlag.

Dnevnik Friede Reichel ist eine Geschichte ber die zeitgenssischen Kriegsereignisse in Osijek Anfang der Neunziger des 20. Jahrhunderts mit fantastischen Elementen und Rckblenden zu 1945, die das Schicksal des deutschen Mdchens, Frieda Reichel aus Osijek erzhlt. Erstmals erschien das Tagebuch 1992 in der Zeitschrift Magazin Glasa Slavonije und anschlieend 1994 als Beitrag zu dem Buch ber des Schicksals von M. M. Knbl mit dem Titel Pisma iz Krndije (dt. Briefe aus Krndija).125

Der Regiseur Branko Schmidt schrieb im Anschluss, 1992, die Synopsis fr den Spielfilm und die TV-Serie in fnf Episoden mit dem Titel Friedrich in welchen er das Schicksal der volksdeutschen Familie Reichel aus einem Dorf in der Nhe von Osijek whrend des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit zeigt. Diese fnfteilige Geschichte ist
123 Vgl. Mirjana Jurii, Novi roman Ludwiga Bauera. Majstor fabuliranja opet nudi pitku priu, Jutarnji list (Obzor), Zagreb, 17. Januar 2009, S. 46; Boidar Alajbegovi, Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Ljubav vs. politika, Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 12. Mrz 2009, S. 9; Jagna Poganik, Patnje Antonije Brabec. Novi roman Ludwiga Bauera. Intimni porazi vaniji su od sloma ideologija, Jutarnji list , Zagreb, 18. Mrz 2009, S. 53. 124 Ivan Kuan, Branko Schmidt, Dnevnik Friede Reichel, Glas Slavonije, Magazin, Osijek, 31. Dezember 1992, S. 19.-21. 125 Ivan Kuan, Branko Schmidt, Dnevnik Friede Reichel, in: Vladimir Geiger, Ivan Jurkovi, Pisma iz Krndije, Njemaka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994, S. 123-141.

Der Roman Die Tage der ungesuerten Brote erzhlt ber das Leben- und Liebesdrama einer jungen Frau die sich im Strudel des Zweiten Weltkriegs und der kommunistischen Nachkriegszeit Kroatiens befindet. Die Hauptfigur des Romans, der, wie die Autoren betonten, auf wahren Personen und Ereignissen beruht, ist die Kroatiendeutsche Elizabeth (Lisa) Mller, wessen Schicksal
126 Branko Schmidt, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Knjievna revija, asopis za knjievnost i kulturu, Jahr. 34, Nr. 1/4, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 1994, S. 39-43. 127 Branko Schmidt, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995, S. 241-246. 128 Alois i Georgine Knig, Dani beskvasnoga kruha, Knig Verlag, Hemmingen, 1991. 129 Alois und Georgine Knig, Die Tage der ungesuerten Brote, Knig Verlag, Hemmingen, 1993.

180

181

in der Ich-Form erzhlt wird. In ihren Beobachtungen und berlegungen, zunchst durch die Augen eines Mdchens und anschlieen einer reifen Frau und Mutter, poetisch und realistisch dargestellt, wird niemand privilegiert behandelt weder noch vorschnell beurteilt. Die Geschichte des Romans beginnt in der Heimat, wie die meisten Schicksale der Volksdeutschen, und endet in Deutschland.

Mit dem Schicksal der Volksdeutschen befasst sich auch der bekannte kroatische Schriftsteller Ivan Aralica in seiner Kurzgeschichte Sokak triju rua, erstmals verffentlicht 1991 in der Weihnachtsausgabe des Balttes Slobodna Dalmacija134. Die Kurzgeschichte wurde anschlieend, 1992, in der gleichnamigen Sammlung Sokak triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost135 verffentlicht. Die kroatische Fernsehanstalt HRT drehte im Jahr 1992 den gleichnamigen TV-Film (Regie und Szenario: Eduard Gali).

Der Roman Die Tage der ungesuerten Brote, wurde mit Interesse
aufgenommen, sowohl von den deutschen (donauschwbischen) als auch den kroatischen Literaturkritikern. Er wurde in der kroatischen130 und donauschwbischen131 Presse vorgestellt, blieb jedoch unbekannt und einer breiteren Leserschaft unzugnglich.

Auch der nchste Roman von Alois und Georgine Knig Ivanjski krijes132, 2005 in Deutschland verffentlicht, wieder in kroatischer Sprache und im Eigenverlag, behandelt und portraitiert bedeutsam, unter anderem, das Schicksal der Kroatiendeutschen whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit. Es ist eine Geschichte ber das Leben der einfachen und friedlichen Menschen, der Kroatiendeutschen Sofia und Ludwig, die in diesem Roman vom Erzhler Gustav H.133 vorgetragen wird.
130 Vgl. Milan Ivkoi, Hrvatsko-njemaki Knigovi, Veernji list, Zagreb, 22. April 1992, S. 35. 131 Vgl. Goran Beus Richembergh, Alois und Georgine Knig:/Dani beskvasnoga kruha/Tage des helfelosen Brotes, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, S. 176-178; Anton Scherer, Verdient allgemein Beachtung. Ein Buch ber das Schicksal Deutscher in Kroatien. Knig, Alois und Georgine: Tag des ungesuerten Brote. (Roman.) bersetzt von Dragutin Horvat. Hemmingen bei Stuttgart: Selbstverlag 1993, 278 S, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 6. Februar 1994, S. 5; L. Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, S. 142-144. 132 Alois i Georgine Knig, Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, S.l. [Ostfildern], 2005. 133 Vgl. Stjepan eelj, Prostori hrvatske proze. Novi hrvatski roman iz Europe. Alois i Georgine Knig: Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, Ostfildern, 2005, Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 27. Januar 2006, S. 22.

Die Kurzgeschichte Sokak triju rua ist eine einfache und erschtternde Geschichte ber die kleinen Leute und das Schicksal der Flchtlinge, ber die Menschen, die ihr Heim und ihre Familien verloren haben. Erzhlt wird in der ersten Person geschrieben, und zwar aus der Sicht der der lteren Kroatin Marta Ivoevi, einer aus dem slawonischen Dorf Berak vertriebenen. Die Geschichte in der Geschichte wird von einer jungen, anonymen Journalistin erzhlt. Das Schicksal der Kroatin aus Bosnien, die in den spten sechziger Jahren des 20. Jahrhunderts, auf der Suche nach einem besseren Leben, mit ihrem Mann und ihrer Familie nach Slawonien zieht, bringt Aralica in Zusammenhang mit dem frheren Leben und den Erlebnissen der lteren Frau nmlich den Beziehungen zu den in Berak verbliebenen Deutschen und den tragischen Ereignissen die sie gegen und nach dem Ende des Zweiten Weltkrieges betroffen haben. 136
134 Ivan Aralica, Sokak triju rua, Slobodna Dalmacija, Boini prilog, Split, 24. Dezember 1991. 135 Ivan Aralica, Sokak triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost, Znanje, Zagreb, 1992, S. 183-191. 136

Vgl. Vladimir Geiger, Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Dreirosengasse (Sokak triju rua) des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993, S. 179-181; Vladimir Geiger, Sudbina Podunavskih vaba u pripovijetci Sokak triju rua hrvatskog pisca Ivana Aralice. Pria o panonskoj tragediji/Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Drei Rosen Gasse des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica. Die Geschichte ber pannonische Tragdie, Deutsches

182

183

Gegenden.138 Das Debt-Werk der Autorin Lijerka Damjanov-Pintar Legenda i zbilja137 (dt. Legende und Wirklichkeit), erschienen 1993, ein historischer Familienroman bescheidenen Umfangs, liefert eine Chronik der Zeit von der Mitte des 13. bis zur Mitte des 20. Jahrhunderts und erzhlt unter anderem, von der Geschichte und dem Schicksal des deutschen Teils der Familie.

In den autobiographischen Prosasammlungen Kamo bi moglo


nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerka Damjanov139 (dt. Wohin knnte sie verschwinden? Erinnerungen aus der Kindheit der Lijerka Damjanov), verffentlicht 2005, und Zbrda-zdola140 (dt. Drunter und drber), erschienen 2006, schreibt sie erneut, jedoch nur kurz, ebenfalls ber das Schicksal der Donauschwaben.141

Die Autorin erzhlt in chronologischer Reihenfolge, auf malerische, vielleicht sogar publizistische Weise, von ihren Vorfahren. Es
ist schwierig herauszufinden, was in ihrer Lebensgeschichte Legende ist, und was die Wirklichkeit. Auf der Suche nach ihren eigenen Wurzeln, blickt die Autorin in die ferne Vergangenheit zurck. Die Spuren vterlicherseits (Dalmatien, Kroatien) fhren sie in die Tiefe der Zeit. Den anderen Teil der Familiengeschichte bildet der Familienzweig mtterlicherseits, der sich aus drei unterschiedlichen Volksgruppen zusammensetzt: der Ungarn, der Bunjewatzen und der Deutschen. Durch die Fgung des Schicksals schmelzen zwei Familiengeschichten zusammen und werden zu einer. Einer der Familienzweige mtterlicherseits ist deutsch. So trgt der Teil des Romans der ber die deutschen Vorfahren der Autorin erzhlt den Titel Der deutsche Familienzweig. Hier schreibt sie ber die Herkunft ihrer Vorfahren, ber ihr Leben und ihr Schicksal, und welche Wege sie durch verschiedene Lebens- und Schicksalsumstnde letztendlich nach Batschka fhretn. Der Roman ist voller Akzente der Zeit und das multiethnische Ambiente von Subotica trgt zum Kolorit der Geschichte bei. Obwohl das Schicksal des Einzelnen im Vordergrund steht, wird das Augenmerk auf jene Zeit gerichtet als die Schicksale sich auch kollektiv entfalten - nmlich auf die Zeit des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit. Denn diese Zeit prgte das Familien- und Eigenschicksal der Autorin am strksten; wie unter anderem auch das Schicksal aller Menschen in diesen pannonischen Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 28, Osijek, 1998, S. 35-36/36-37; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, S. 168-170; L. Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, S. 113-114.
137 Lijerka Damjanov-Pintar, Legenda i zbilja, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1993.

Der serbische Schriftsteller Miodrag Maticki stellt in seinem Roman Idu


Nemci142, 1994 verffentlicht, das Schicksal der banater Deutschen am Ende des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegstage in Vrac und Veliko Sredite dar. Die Hauptfigur des Romans, der Wiener Journalist Ervin Fri, erhlt in den neunziger Jahren des 20. Jahrhunderts den Auftrag einige Beitrge ber die Banater Deutschen zu schreiben. Mit seiner Reise in den Banat, in die Heimat Vgl. Ivan J. Bokovi, U dubini vremena, Slobodna Dalmacija, Split, 3. Juli 1993, S. 31; Strahimir Primorac, Njihalo ivota. Lijerka Damjanov-Pintar: Legenda i zbilja, Biblioteka ITD, Znanje, Zagreb, 1993, Veernji list, Zagreb, 7. August 1993, S. 45; Vladimir Geiger, Geschichte einer donauschwbischen Familie in dem Roman Legende und Wirklichkeit von Lijerka DamjanovPintar, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994, S. 108-110; Vladimir Geiger, Povijest jedne podunavskovapske obitelji u romanu Legenda i zbilja, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 16-17, Zagreb, 1995, S. 27 i 35; Andrej ebotarev, Lijerka Damjanov-Pintar, Legenda i zbilja, asopis za suvremenu povijest, Jahr. 27, Nr. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1995, S. 192-193; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, S. 170-172.
138 139 Lijerka Damjanov, Kamo bi moglo nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerke Damjanov, Sipar, Zagreb, 2005. 140 Lijerka Damjanov, Zbrda-zdola, Vlastita naklada, Zagreb, 2006. 141 L. Duji, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, S. 141142. 142 Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994.

184

185

seiner Vorfahren, beginnt eine ungewhnliche Geschichte mit zahlreichen Rckblenden auf die Jahre 1944/45. Durch unterschiedliche Reaktionen der jugoslawischen und deutschen/donauschwbischen ffentlichkeit zog der Roman groe Aufmerksamkeit der Literaturkritiker an sich, besonders die der Serber aus dem Banat.143

auf Serbisch. Goran Beus Richemberghs Drama mit dem Titel Ulmska kutija, 1995 in Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch145 verffentlicht, das ber die Gegenwart, die Geschichte und das Schicksal einer brgerlichen kroatischen Familie deutscher Herkunft erzhlt, ist ebenfalls der Aufmerksamkeit wert.146 Anfang 1996 wurde das Stck im Teatar&TD in Zagreb uraufgefhrt (Dramaturg und Regisseur: Darko Lukic). Im Tumult der Kriegsatmosphre in den frhen neunziger Jahren des 20. Jahrhunderts, offenbar in Zagreb, fhren die Mitglieder der Familie Begovi mehr oder weniger alltgliche Gesprche und Diskussionen. Es wre auch nichts Unerwartetes passiert als es ohnehin die Zeit erlaubt, wenn nach dem pltzlichen Tod des Familienoberhaupts, des Vaters uro, der ltere Sohn Ivan nicht die Wahrheit erfahren htte. Nmlich, dass sie keine Kroaten sind, sondern Deutsche adliger Abstammung, deren Vorfahren, wie zahlreiche kroatische und andere Volksdeutschen ein tragisches Schicksal nach dem Zweiten Weltkrieg durchlebten. Dies frht zur unvermeidlichen Wendung der Geschichte, jedoch geht diese auch noch weiter.147

In der Kurzgeschichte Vujak Argeni Adele144, verffentlicht 2004 in der


gleichnamigen Kurzgeschichtenreihe, schreibt Miodrag Maticki erneut ber das Schicksal der banater Deutschen.

Rckblickend auf seine Kindheit erzhlt der Autor, der ursprnglich aus dem Banater Dorf Margita kommt, ber seine Schulzeit in Vrac, als er bei Frau Adele Argeni, der Witwe eines sterreichers, wohnte. Ihre beiden Shne starben als deutsche Soldaten im Zweiten Weltkrieg. Der erste Teil der Geschichte wird effektvoll durch die deutsch/sterreichische Atmosphre untermalt. Gegen Ende der Geschichte ber seine Schulzeit beschreibt der Autor die heimischen Deutschen uerst interessant, vor allem in dem Abschnitt ber seine Dissertation zur Literaturgeschichte an welcher er 1969 in Wien arbeitete. Zu dieser Zeit, kurz vor dem Neujahrskonzert, trifft er zufllig einen lteren Herren vor der Wiener Oper und macht seine Bekanntschaft. Der ltere Herr, ein Banater Deutscher, gebrtig aus Margita neben Vrac, erinnert sich mit Wehmut an sein Heimatort und unterhlt sich mit dem Autor
143 Vgl. Zoran ileti, Pogovor, u: M. Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994, S. 275-278; Zoran ileti, Die Deutsche gehen Miodrag Matickis. Der Leidensweg der Deutschen aus Veliko Sredite und Werschetz vom Oktober 1944 und kurz darauf als literarischer Stoff, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995, S. 92-106; Vasa Pavkovi, Tragom prolosti, Politika, Kulturni dodatak, Beograd, 18. Februar 1995, S. 22 [prikaz romana M. Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994]; Zoran Konstantinovi, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, u: Miodrag Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 2021. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999; Aleksandra Gojkov-Raji, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003. 144 Miodrag Maticki, Vujak Adele Argeni, Stubovi kulture, Beograd, 2004, S. 36-43.

Mit ihrem Roman Zelena Ulica148, erschienen 1997, leistet Zdenka tefani Mufa einen interessanten Beitrag zum Thema der Deutschen aus Vukovar. Dies ist ein Buch das die dramatischen Ereignisse im Leben der deutschen Familie Kleiber aus Vukovar verfolgt. Die persnlichen Schicksale der Familie Kleiber wurden von den Kriegen des 20. Jahrhundert in unseren
145 Goran Beus Richembergh, Ulmska kutija, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995,S. 247-275.

Vgl. Karlek [Radoslav Karleua], Koncertna praizvedba drame Ulmska kutija Gorana Beusa Richembergha u zagrebakom Teatru&TD, Deutsches Wort/ Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 18/19, Zagreb, 1996., S. 28.
146

147 Vgl. D.[arko] Luki, Ulmska kutija i njeno vrijeme/Die Ulmer Schachtel und ihre Theaterzeit, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 18 /19, Zagreb, 1996, S. 30 /31. 148 Zdenka tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997.

186

187

Regionen am meisten geprgt. Den Mittelpunkt der Geschichte bilden die schicksalhaften Ereignisse gegen Ende des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit. Der Roman bietet eine bildhafte Darstellung der Geschichte der in unserem Land lebenden Volksdeutschen. Obwohl das Debt-Werk der Autorin Zelena ulica, eine sehr umfassender Roman, aller Aufmerksamkeit wert ist149, blieb er sowohl in der kroatischen und deutschen/donauschwbischen Literaturkritik als auch bei der Leserschaft nahezu unbeachtet. Ruka Stojanovi-Nikolaevi beschreibt in ihrem kleineren autobiografischen Kinderroman Anina druga mama150 (dt. Anas zweite Mutter), verffentlicht 1999, ihr Aufwachsen indem sie die kleinen, alltglichen Ereignisse aus ihrer Kindheit in akovo schildert.151

seinem Roman U zasenku dunavskom sokaku153, verffentlicht 1999, kurz, aber sehr interessant und malerisch die sdbanater Deutschen in der Zeit vor und whrend des Zweiten Weltkriegs. Der Roman ist eine Art Heimat-Autobiographie, die durch zahlreiche Figuren und Ereignisse von der Familiengeschichte des Autors durch ein Jahrhundert erzhlt.

Einige Werke des zeitgenssischen donauschwbischen Schriftstellers Johannes Weidenheim (richtigen Namens Ladislaus Jakob Johannes Schmidt), eines herausragendnen und weltbekannten deutschen Autors, wurden auch in serbischer bersetzung verffentlicht. Zunchst erschien 1996 in Letopis Matice srpske Weidenheims Novelle Ein Sommerfest in Maresi154 (Original von 1956) in serbischer bersetzung. Es folgten 1998 ein Romanabschnitt aus Heimkehr nach Maresi155 in der Zeitschrift Sveti Dunav und 2003 die Novelle Nezaboravno sve do dananjeg dana (aus der Sammlung Maresi. Eine Kindheit in einem donauschwbischen Dorf Ein156) in der Zeitschrift Fenster157 und 2008 in Letopis Matice srpske158 in welcher auch die Novellen Spletka i ljubav kod Remlingera159 und Rua sa Strailova160 verffentlicht wurden. In der Zeitschrift Fenster wurde im Jahr 2005, ebenfalls in serbischer bersetzung, Poema o Praini161 aus der
153 Milorad Gruji, U zasenku dunavskom sokaku, Filip Vinji, Beograd, 1999. 154 Johanes Vajdenhajm, Letnja svetkovina u Mareziju, Letopis Matice srpske, Jahr. 172, Buch 458., Band 4, Novi Sad, 1996, S. 410-454. Die Erzhlung Letnja svetkovina u Marezijuerschint in der Sammlung: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001, S. 88-129. 155 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Sveti Dunav, asopis za knjievnost i kulturu, br. 3, Knjievno drutvo Pismo, Beograd/Knjiara Velika mala knjiga, Novi Sad, 1998, S. 159-191. 156 Johannes Weidenheim, Maresi. Eine Kindheit in einem donauschwbischen Dorf, Rowohlt, Hamburg, 1999. 157 Johanes Vajdenhajm, Nezaboravno sve do dananjeg dana, Fenster, Nr. 1, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, Mai 2003, S. 41.43. 158 Johanes Vajdenhajm, Tri prie, Letopis Matice srpske, Jahr. 184, Buch 482, Band. 1-2, Novi Sad, 2008, S. 81-86. [Novelle Nezaboravno sve do dananjeg dana]. 159 Ibd. S. 79-81. [Novelle Spletka i ljubav kod Remlingera]. 160 Ibd. S.. 86-89. Novelle Rua sa Strailova]. 161 Johannes Vajdenhajm, Poema o praini, Fenster, Nr. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, August 2005, S. 7-8.

Mit ihrem konventionellen Schreibtstil und einfachen Worten


beschreibt die Autorin unter anderem auch das Leben der ortsansssigen Deutschen (der Schwaben). Sie erzhlt von den Beziehungen und der Koexistenz der Deutschen und Kroaten in der unmittelbaren Vorkriegszeit und whrend des Krieges, und geht kurz auf das Schicksal bzw. die Auswanderung der Deutschen aus der Schwabengasse ein, die gegen Ende des Zweiten Weltkriegs und Nachkriegs-Zeit ihren Lauf nahm.152

Der serbische Schriftsteller Milorad Gruji aus Vojvodina beschreibt in

149 Vgl. Pavao Pavlii, Zdenka Mufa, Zelena ulica, u: Z. tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997, s.p. [Vorwort/Rezension]; Vlado Horvat, Prikaz dvije knjige o vukovarskim Nijemcima, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj, Osijek, 1999, S. 149-150. [Zdenka tefani-Mufa Zelena ulica - Grne Gasse (Vukovarski roman), Zagreb 1997]. 150 Ruka Stojanovi-Nikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999. 151 Vgl. Anto Garda, Knjiga o djetinjstvu i odrastanju, u: R. Stojanovi-Nikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999, S. 5-6. [Vorwort]. 152 Vgl. V. Geiger, Nijemci u akovu i akovtini, S. 192.

188

189

Sammlung Lied von Staub162 (erste Auflage: 1993) gedruckt. Desweiteren wurden auch drei Bcher Weidenheims verffentlicht: Panonska novela/ ivotna povest Katarine D.163, 1998 die serbische Ausgabe, (Im Original: Pannonische Novelle / Lebenslauf der Katharina D.164, Erstauflage 1991), der Roman Povratak u Marezi165, die erste Auflage in Serbisch 1999, die zweite 2002166, (Im Original: Heimkehr nach Maresi167, Erstauflage: 1994) und eine Sammlung von Geschichten und Novellen Prie iz Marezija168, Serbisch Auflage 2001 (welche auch die Pannonische Novella und ein Teil der Sammlung Lied von Staub beinhalten). In den Geschichten kehrt der Autor zu seinen Wurzeln zurck, beschreibt seine Kindheit und Jugend in Batschka, seinen Geburtsort Topola und die Heimatstadt Vrbas (Marezi). Mit seiner brillanten Erzhlweise stellt er uerst interessant das heutige Leben und die Geschichte dar, aber auch das Schicksal der banater Deutschen.

Weidenheim nicht sehr beliebt, da sie der Meinung waren, er htte sich nicht scharf genug gegenber denjenigen geuert, die den Deutschen Leid zugefgt haben. Seine Ansicht war, wie in seinen Werken zum Ausdruck kommt, dass man das Unwesen nie nur einer Seite zugeschrieben werden darf, sondern, dass es auf der anderen Seite ebenso vorzufinden ist.170

Robert Hammerstiel, Banater Deutscher, ein bekannter Maler und Schriftsteller gebrtig aus Vrac, der in Wien lebt, trgt in seinem autobiographischen Roman Von Ratten und Ikonen. Eine Banater Kindheit 1939 - 1949 171, in deutscher Sprache 1999 verffentlicht, seine Lebens- und Schicksalsgeschichte vor. Sein Roman wurde auch in Englisch und in Ungarisch verffentlicht, und 2003 erscheint er letztendlich auch in den serbischen bersetzung O ikonama i pacovima. Jedno banatsko djetinjstvo 1939 - 1949172. Durch die Bilder und Erfahrungen eines sensiblen und verletzlichen Jungens, der kein Kind mehr ist, aber auch noch nicht erwachsen, zeigt der Autor das Grauen der Lager fr Deutsche in Vojvodina. Als ihn das gleilche Schicksal
Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999, S. 253-267; Z. Konstantinovi, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, in: M. Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 20-21. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999; T.[omislav] B.[eki], Od regionalnog ka univerzalnom: Pripovedako delo Johanesa Vajdenhajma, u: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001, S. 131-134; Ivan Poljakovi, Flucht und Vertreibung in der donauschwbischen Literatur der Nachkriegszeit unter besonderer Bercksichtigung des Werks von Johannes Weidenheim. A thesis submitted for the degree of doctor of philosophy in German, The University of Auckland, 2002 [rukopis]; A. Gojkov-Raji, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003, S. 13-74, 176-177; Nadeda Radovi, Seanje profesora dr Tomislava Bekia na susret sa Johanesom Vajdenhajmom. Zaljubljenici u grad vrba, Fenster, Nr. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, August 2005, S. 4-6. 170 Vgl. Vesela Lalo, Krivica u Mareziju. Dr Tomislav Beki: Kako sam otkrio Johanesa Vajdenhajma nemakog pisca na vojvoanske teme, Danas, Beograd, 28.-29.Juni 2003. 171 Robert Hammerstiel, Von Ikonen und Ratten. Eine Banater Kindheit 1939 1949, Verlag Christian Brandsttter, Wien/Mnchen, 1999. 172 Robert Hamertil, O ikonama i pacovima. Jedno banatsko detinjstvo 1939 1949, Gradska biblioteka Vrac, Vrac, 2003.

Weidenheim ist insofern ein sehr interessanter und bedeutender Schriftsteller, weil er fr fast alle seiner literarischen Themen die Inspiration im heimischen Banat suchte. So beschreibt er den Zeitraum von unmittelbar vor dem Zweiten Weltkrieg, die Zeit whrend des Krieges und insbesondere die Nachkrigsra.169 Unter seinen Landsleuten, den Donauschwaben, war
162 Johannes Weidenheim, Lied von Staub, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1993. 163 Johanes Vajdenhajm, Panonska novela. ivotna povest Katarine D., Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1998. 164 Johannes Weidenheim, Pannonische Novelle/Lebenslauf der Katharina D., OttoMller Verlag, Salzburg, 1991. 165 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1999. 166 Johanes Vajdenhajm, Povratak u Marezi, Slovo, Vrbas, 2002. 167 Johannes Weidenheim, Heimkehr nach Maresi, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1994. 168 Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001. 169 Vgl. Karl-Markus Gau, Die Vernichtung Mitteleuropas, Wieser, Klagenfurt Salzburg, 1991, S. 185-198, Kapitel: Maresi als Zentrum der Welt. Johannes Weidenheim; Peter Motzan, Maresi ein kleines Welttheater. Die donauschwbische Erzhler Johannes Weidenheim wird wiederentdeckt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbrucker Beitrge zur Kulturwissenschaft. Germanistische Reihe, Band 57, Innsbruck, 1997, S. 324-336; Sndor Komromi, Pannonische Lebenswelt. Abbild, Traumbild und Sinnbild einer zerstrten Region im Werk von Johannes Weidenheim, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen,

190

191

wie seine Landsleute aus Vojvodina ereilt und er mit seiner Famillien verhaftet und aller brgerlichen und menschlichen Rechte entzogen wird, kmpft er ab Oktober 1944 zusammen mit seiner Mutter und seinem jngeren Bruder im Lager Gakovo (in Baka) ums berleben. 1947 gelingt es ihnen endlich nach Ungarn zu fliehen und von dort aus weiter nach sterreicht. Dort trifft die Familie 1950 wieder den Vater, der aus der sowjetischen Kriegsgefangenschaft entlassen wurde. Die frhesten Erinnerungen des Autors an seine Geburtsstadt, seine Heimat und jene Zeit und Ereignisse begleiten die Geschichte in Form von Phantasiebildern des Jungen.

Zweiten Weltkrieges nicht verantwortlich, sodass sie in Marijanci geblieben sind, wo sie auch den Einmarsch der Partisanen ins Dorf begrten. Doch ab da an beginnt das tragische und schmerzhafte Schicksal der im Dorf verbleibenden Deutschen, auch der Autorin selbst. Als Zeitzeugin beschreibt sie dies erschtternd realistisch. Das Buch ist auch 1998 in Kroatien in kroatischer Sprache unter dem Titel Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928 bis 1945176 verffentlicht. In Gedanken an ihre Kindheit in Slawonien, erzhlt Theresija Moho Einiges ber die Vergangenheit des slawonischen Dorfes und die slawonischen Deutschen und verweist auf jenes hin was wir schon vergessen haben oder noch nicht einmal kennen. Die Autorin behandelt das ganze Lebenspektrum einer kleinen Gemeinde, eines slawonischen Microcosmos, und stelt uns eine ganze Galerie menschlicher Typen und Charaktere vor. Es ist eine kleine Geschichte, die sich innerhalb der groen Geschichteereignet. Es handelt auch davon was fr das Verstehen der Geschichte und Schicksale der slawonischen Volksdeutschen erforderlich ist.177
176 Theresia Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. 177 Vgl. Helena Sabli-Tomi, Es war einmal. Theresia Moho, Marijanci, biblioteka Rukoljub, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 22. Oktober 1998., S. 39; Helena Sabli-Tomi, Knjiga Theresie Moho: Marijanci. Dirljiva sjeanja slavonske Folksdojerice/Das Buch von Theresie Moho Marijanci. Die khrende Geschichte einer Slawonischen Volksdeutschen, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 29, Osijek, 1998, S. 35-36 /37; Julijana Matanovi, Djetinjstvo u Marijancima, u: T. Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998, S. 355-364 [Nachwort]; Vladimir Geiger, Povijest malih ljudi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928-1945, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998, 364 S., akovaki vezovi. Revija 1999, Smotra folklora akovaki vezovi, akovo, 1999, S. 46-49; Vladimir Geiger, Jednoproteni stavovi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. , Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, Drutvo hrvatskih knjievnika, Zagreb, 15. Januar 1999, S. 7; Julijana Matanovi, Lijepi obiaji. Pogovori, Znanje, Zagreb, 2000., S. 27-36 Kapitel: Djetinjstvo u Marijancima. T. Moho, Marijanci/Djetinjstvo u Hrvatskoj; V. Geiger, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, S. 172-179; Helena Sabli-Tomi, Intimno i javno. Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002, S. 39-43, 205; Lidija Duji, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2004, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2004, S. 103-108.

In ihrem autobiographischen Roman Das Heimweh der Simon Rita173, 1994 in Deutsch und 2004 in Serbisch verffentlicht als al za zaviajem Rite Simove174, stellt die in Deutschland lebende Donauschwbin Rita ProstPertschy ihre Lebensgeschichte vor. In vielerlei Hinsicht handelt es sich um eine ungewhnliche, jedoch typische Geschichte einer Deutschen aus Filipovo (Baki Graac) in Batschka, die von ihrer Kindheit und Jugend in der Heimat erzhlt und ihrer spteren Heimatbesuche, oder vielmehr ber die Notwendigkeit der Rckkehr in die Heimat. Die Einzel- und Kollektivschicksale jener Epochen, vor allem der Opfer die die Lagern abverlangten, hinterliesen tiefgrndige Spuren in der Erinnerung an diese Zeiten.

Das Buch der in Deutschland lebenden Donauschwbin Theresija Moho


Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945175, das ursprnglich 1992 in Deutschland und in deutscher Sprache verffentlicht wurde, ist eine interessante Lebensgeschichte der deutschen Familie Weissenberger. Die Autorin, die in diese Familie hineingeboren wurde, schildert treu das buerliche Leben in Slawonien ihrer Jugend. Die Weissenbergers fhlten sich, wie viele anderen Deutschen auch, fr die Geschehnisse whrend des
173 Rita Prost-Pertschy, Das Heimweh der Simon Rita, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. 174 Rita Prost-Peri, al za zaviajem Rite Simove, D.o.o. Jugo-grafika, Subotica, 2004. 175 Theresia Moho, Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945, Piper Verlag, Mnchen, 1992.

192

193

Das Buch von Theresijs Moho Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.


bis 1945. wurde uerst positiv von der Literaturkritik, insbesondere der kroatischen, aufgenommen, und von der kroatischen und deutschen Leserschaft als lobenswert bewertet. Der Roman wurde in Abschnitten verffentlicht und zog als Feuilleton in Glas Slavonije Ende 1998 die Aufmerkasamkeit der Leserschaft, insbesonder der slawonischen, auf sich. In Kroatien konnte Theresija Moho ebenfalls Groe Aufmerksamkeit mit ihrem Buch Zato no nema oi178, auf Kroatisch verfentlicht 2001, erzielen. Obwohl die Orginalfassung auf Deutsch geschrieben war, wurde sie so nie verffentlicht. Das Buch ist eine Art Fortstzung der Erinnegrungen an die Nachkriegszeit in Slawonien. Hier wird das Jahrzehnt von 1945 bis 1956 mit all den Erinnerungen an die Zwangslager, die Flucht, das Verstecken, die menschlichen Schicksale und Verhaltensweisen zu diesen Zeiten und Ereignissen beschrieben. Letztendlich beschrebit die Autorin auch wie sie ihre Heimat verlsst.179

des deutschen (manchmal auch des englischen) Sprachraums und der donauschwbischen Leserschaft weitgehend unbekannt ist.

Obwohl es sich manchmal um deutsche Autoren handelt und Werke die ursprnglich in deutscher Sprache verfasst wurden, fanden sie Dank ihrer Tehmatik und der kroatischen bersetzung einen unvermeidlichen Einzug in die kroatische und serbische Literatur. Letzten Endes stammen die Autoren aus Kroatien und der Vojvodina und beschreiben in ihren Werken den pannonischen Raum, Slawonien, die Batschka und den Banat. Gelichzeitig stellt sich die Frage, in welchem Umfang und in welcher Weise die deutsche Literatur kroatischer und serbischer (Vojvodina) Wurzeln bei uns bekannt ist. Denn es handelt sich nmlich um zahlreiche Werke, die, leider, auerhalb
178 Theresia Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. 179 Vgl. Helena Sabli-Tomi, Oi koje su vidjele no, u: T. Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, S. 435-440. [Nachwort]; Martina Grahek, Theresia Moho, Zato to no nema oi (Zagreb: Mozaik knjiga, 2001), 440 S., Scrinia Slavonica, Godinjak Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Jahr. 4, Nr. 4, Slavonski Brod, 2004, 587-590; L. Duji, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, 103-108; Ludwig Bauer, Germanofobija u zapisima Theresije Moho, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2008, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008, S. 263-273.

Dies ist zum Beispiel der Fall mit den folgenenden in Deutsch und Englisch verffentlichten Werken: dem Drama von Gottfried Treuberg Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk180, verffentlicht 1980, den Romanen von Heinrich Lauer Kleiner Schwab - groer Krieg181, verffentlicht 1987, von Jure Marinkovi Fremde im eigenen Haus182, verffentlicht 1991, von Andreas Laubach Nur mit meinen Kindern183, verffentlicht 1991, von Paul Kornauer Karfreitag und kein Ostern184, erschienen 1991, von Katharina Elisabeth Flassak Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes185, 1994 verffentlicht, von Luisa Lang Owen Casualty of War, a Childhood Remembered186, erschienen 2003, von Donna Kremer Krndija. One Village from Creation to Destruction187, verffentlicht 2006 und dem Roman von Oliver Bottini Im Auftrag der Vter188, verffentlicht 2007. In diesen Werken wird das Schicksal der Deutschen aus der Batschka, dem Banat und Slawonien gegen Ende des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit dargestellt.

Das Leben und das Schicksal der Deutschen (Schwaben) in der ungarischen
180 Gottfried Treuberg, Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk, Schwabenverein fr Wien, Niedersterreich und Burgenland, Wien, 1980. 181 Heinrich Lauer, Kleiner Schwab groer Krieg, Wort und Welt Verlag, Innsbruck, 1987. 182 Juro Marinkovi, Fremde im eigenen Haus, Universitas Verlag, Mnchen, 1991. 183 Andreas Laubach, Nur mit meinen Kinder, Langen-Mller Verlag, Mnchen, 1991. 184 Paul Kornauer, Karfreitag und kein Ostern, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1991. 185 Katharina Elisabeth Flassak, Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. 186 Luisa Owen Lang, Casualty of War, a Childhood Remembered, College

Station: Texas A&M, 2003.

187 Donna Kremer, Krndija. One Village from Creation to Destruction, Windstorm Creative, Port Orchard, WA, 2006. 188 Oliver Bottini, Im Auftrag der Vter, Scherz, Frankfurt am Main, 2007.

194

195

Baranya wird von Robert Balogh, einem der berhmtesten ungarischen Schriftsteller der jngeren Generationen in den Kurzgeschichtenreihen Schvab evangeliom, verffentlicht 2001, und Schvab legendariom, erschienen 2004, dargestellt. Die Sammlung Schvab Evangelio wurde im Jahre 2006 auch in der kroatischen bersetzung unter dem Titel vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu189 verffentlicht und leistet zusammen mit den Beitrgen anderer kroatischer, serbischer und donauschwbischer Autoren einen wertvollen und interessanten Literaturbeitrag ber das Schicksal der donsuschwbischen Deutschen in der kroatischen und/oder serbischen Sprache.

Der kroatische Schriftsteller Mirko uri schreibt in seinem Roman


Pavelieva oporuka194, verffentlicht 2000, ber das fiktive Testament des Dr. Ante Paveli, dem Oberhaupt des Unabhngigen Staates Kroatiens. In deisem Werk versucht uri darzustellen was gewesen wre, wenn das Dritte Reiche und seine Verbndeten den Zweiten Weltkrieg gewonnen htten. Die Handlung spielt im Jahre 1979, in der NDH und dem Dritten Reiche, in Zagreb, akovo und Berlin.195

Das Schicksal der Volksdeutschen wird in kurzen Zgen auch von der herausragenden kroatischen (Dissidenten) Schriftstellerin Dubravka Ugrei in ihrem Roman Museum van onvoorwaardelijke overgave190, dargestellt. Der Roman wurde zuncht 1997 in hollndischer Sprache verffentlicht. 1999 folgte die bersetzung in Englisch The Museum od Unconditional Surrender191 und 2002 die kroatische Ausgabe unter dem Titel Muzej bezuvjetne predaje192. Anhand der Lebensgeschichte, der Leiden im Zwangslager und der Flucht von Catherine Colin, Katharina Kolin oder der Fatima Muri, einer Deutschen aus dem serbischen Dorf Mileti, die mit dem Bosniaken Fikret verheiratet ist, wird das Schicksl der Volksdeutschen erzhlt.193 Unabhngig von der knstlerischen und literarischen Freiheit der Meinungsuerung handelt es sich hier um eine stereotypisch Geschichte die auf der Unkenntnis der grundlegenden Tatsachen beruht.

Es ist die Zeit, als das Dritte Reich und die Volksdeutschen nach dem Tod des NDH Oberhaupts, also in einem entscheidenden Moment, ein Hindernis und die groe Gefahr fr die Erhaltung der NDH und des Kroatentums darstellen. Denn durch das nach dem Krieg getroffene zwischenstaatliche Abkommen des Dritten Reiches und der NDH, erhalten die Kroatiendeutschen einen sehr privilegierten Status und bilden durch die neuen Ansiedlungen in Slawonien und Syrmien die Mehrheit der Bevlkerung. Im Roman begegnet man unter den zahlreichen volksdeutschen Figuren und Ereignissen, die sich auf die ortsansssigen Deutschen bezihen, auch der herausragenden Figur, dem berhmtberchtigten Hans Geiger. Als bevollmchtigter Vertreter der Deutschen Volkspartei des Dritten Reiches in Berlin ist er bestrebt seine Heimat dem Dritten Reich anzuschlieen, wobei er, zum Glck der gesammten kroatischen Bevlkerung scheitert. Es handelt sich um ein Werk mit offener und deutlicher Sympathie fr die NDH, vollbeladen mit antikommunistischen Einstellungen, uerst auf das Kroatentum fiksiert und voller stereotipyscher Darstellung der Charaktere und Ereignisse. Die Volksdeutschen erscheinen in der Regel nur negativ und ihre Rolle in der Geschichte bzw. Zukunft des Unabhngigen Staates Kroatien und der Kroaten wird als anti-kroatisch dargestellt. Der Roman fand
194 Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000. 195 Vgl. Jagna Poganik, to bi bilo kad bi se Kului zvao Franceti, Jutarnji list, Zagreb, 7. September 2000, S.34; Nikola Biani, Mirko uri: Pavelieva oporuka, Pan knjiga Zagreb, 2000. godine. Roman koji se ita u jednom dahu, akovaki glasnik, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, 20. April 2000, S. 23.; Nikola Biani, Kului kao Franceti. Roman iz neostvarenog svijeta. Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 15. Juni 2000, S. 14.

hrvatske proze, S. 114-115.

189 Robert Balogh, vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu, Disput, Zagreb, 2006. 190 Dubravka Ugrei, Museum van onvoorwaardelijke overgave, Nijgh & Van Ditmar, Amsterdam, 1997. 191 Dubravka Ugrei, The Museum of Unconditional Surrender, New Directions, New York, 1999. 192 Dubravka Ugrei, Muzej bezuvjetne predaje, Konzor/Zagreb, Samizdat B92/ Beograd, 2002. 193 Vgl. L. Duji, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene

196

197

weder in der kroatischen Literaturkritik noch in der breiteren Leserschaft Aufmerksamkeit.

Verfolgungen

und

die

Konzentrationslager

Valpovo

und

Krndija.

Durch mehrere Kapitel seines Buches der Erinnerungen Prola baba s


kolaima. Uspomene u 7 poglavlja201, verffentlicht 2002, insbesondere in den Kapiteln Majina rodbina und Pamerovi i ulcovi, beschreibt der herausragende kroatische Literaturbersetzer Zlatko Crnkovi die deutschen Teile seiner Familie und ihre Schicksale.202

autobiographischen Aufzeichnungen Na prekretnici milenija, erschienen 2001, erwhnt Ivan Supek kurz das Schicksal der Kroatiendeutschen aus Slawonien nach dem Zweiten Weltkrieg indem er das Umkommen seines Vetters Mio Geiger aus akovo beschreibt.196 Diese Erinnerungen verffentlichte Supek bereits zuvor in dem Wochenmagazin Nacional 1999 und der Zeitschrift akovaki vezovi 2001. Katarina Milanovi Pauli stellt in ihrem autobiographischen Roman Lovci pod krukom199, verffentlicht 2001, durch die Geschichte ihrer Familie ihre Vorfahren und die Zeiten des Friedens und der Kriege durch zwei Jahrhunderte dar. Das Gerst des Romans bildet die autobiographische, warme und offenherzige Beschreibung der deutschen Familie Jger, die Anfang des 19. Jahrhundert aus Bayern nach Podgora in Slawonien bersiedelte und deren lezter berlebender Mitglied die Autorin selbst ist. Die Familie Jger, die keinen einfachen Lebensweg und Schicksal hatte, wie die Autorin beschreibt, bleibt trotz aller Ereignisse und trotz jeden Unheils, vor allem den whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit, in ihrer Heimat in Slawonien.
197 198

In

seinen

Die authentischste Charakterbeschreibung ist die des Dida Martin Pamer, dem Bruder der Gromutter mtterlicherseits, einem klugen slawonischen Bauer aus aglin der groes Ansehen in der Gemeinde geniet und noch whrend des Zweiten Weltkriegs trotz siener deutschen Abstammung zum ersten Prsidenten des Ausschusses der Nationalen Befreiungsarmee in aglin gewhlt wird. Ebenfalls wird sehr bildhaft Martins Sohn Pero (ujo Pero) dargestellt, der whrend des Zweiten Weltkrieges in der deutschen Armee dient, genauer in der SS-Division Prinz Eugen, und nach dem Krieg nach Deutschland auswandert, wo er auch stirbt. Besonders interessant und bildhaft ist auch die Beschreibung als der Autor 1936 und 1937, als Fnf- oder Sechsjriger, zusammen mit seiner Gromutter Maria Kaarik geb. Pamer zu ihren reichen Verwandten, die zu Hause noch alle Deutsch sprechen, nach Darda in Baranja zu Besuch geht. Crnkovis Erinnerungen Prola baba s kolaima ist eine sympatische, mit Humor durchtrnkte Darstellung seiner Kindheit und der Personen die seine Familiengeschichte geprgt haben. Unter ihnen findet man auch mehrere deutsche Charaktere, die mit dem Autor verwandt sind.

In den zwei Geschichten Logoraki zapisi und Bezimeni im Kapitel Gorka sjeanja (Zapisi o komunistikim logorima koje je gospoa Jelena Kurtnaker proivjela nakon II. svjetskog rata.) aus ihrer Poesieund Prosasammlung Maslinovu granicu donesi200, verffentlicht 2002, beschreibt Jelena Kurtnaker ihr Nachkriegs-Schicksal, die
196 Ivan Supek, Na prekretnici milenija, Prometej, Zagreb, 2001, S. 176 - 178. (Kapitel: Put u akovo). 197 Ivan Supek, Hrvatska encyklopaedia moderna, Nacional, Zagreb, 21. travnja 1999., str. 22. 198 Ivan Supek, Put u akovo, akovaki vezovi. Revija 2000, [Smotra folklora akovaki vezovi], akovo, 2000, S. 66- 67. 199 Katarina Milanovi Pauli, Lovci pod krukom, Vlastita naklada, Zagreb, 2001. 200 Maslinovu granicu donesi. Zbirka poezije i proze Jelene Kurtnaker, urednici Ivanka Kandjera, Josip Proloi, Poega, 2002.

Der serbische Schriftsteller Jovan K. Radunovi erzhlt in seinem


201 Zlatko Crnkovi, Prola baba s kolaima. Uspomene u 7 poglavlja, Otokar Kerovani, Rijeka, 2002. 202 Vgl. Tomislav Wittenberg, Poeki ogranak VDG-a domain knjievniku. Zlatko Crnkovi u rodnom kraju/Die VDG Zweigstelle in Poega Gastgeber dem Schriftsteller. Zlatko Crnkoviin in seiner Heimat, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 57, Osijek, 2005, S. 28/29.

198

199

Heimatroman Molitva za Agatu203, verffentlicht 2001, auf interessante Art und Weise ber die Sremska Mitrovica whrend des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit und ber die Deutschen Mitbrger zu diesen ungnstigen Zeiten. Besonders malerischen und emotional erzhlt er ber das deutsche Mdchen Agata Wolf, des Autors groen Liebe, die mit ihrer Familie, wie zahlreiche andere ihrer Landsleute, die Nachkriegslager durchluft und Anfang der Fnfziger Jahre nach Deutschland auswandert.

Der bekannte serbische Dramaturg und Regisseur Sinia Kovaevi zeigt in seinem Theaterstck Velika drama204, verffentlicht 2002, Montenegro unmittelbar nach dem Zweiten Weltkrieg und die Vojvodina von 1945 bis 1948, sowie gegen Ende des 20. Jahrhunderts. Unter Regie des Autors wurde das Drama noch im gleichen Jahr im Sterijino pozorje aufgefhrt. Die episch-dramatische Saga erzhlt ber die montenegrinische Familien Vui, die sich, in der Zeit als die im Lager inhaftierte deutsche Bevlkerung auf eine Auswanderung / Vertreibung nach Deutschland hofft, auf einem deutschen Grundstck im Dorf Gutesfeld (dem spteren Cickovo, nach dem Spitznamen eines gewissen Nationalhelden Montenegros) in der Vojvodina niederlsst. Kovaevis Drama ist ein Objetivierungsversuch der Probleme und Konflikte zweier Zivilisationsmodelle (der Einheimischen und der Neuankmmlinge). Am Ende belehrt uns Kovaevis Velika drama, dass die meisten aus der Geschichte nichts gelernt haben.205 Das Drama erzhlt auch ber das Schicksal der Volksdeutschen und insbesondere ber die Unfhigkeit des Einzelnen, nicht nur der Deutschen, ihr Schicksal und ihren Lebenslauf selber zu bestimmen. Es ist eine ungewhnliche Geschichte voller Menschlichkeit aber auch menschlicher Schwchen. Sie erzhlt ber die Liebe zwischen der Hauptfigur des Dramas,
203 Jovan K. Radunovi, Molitva za Agatu, Prometej, Novi Sad, 2001.

dem jungen Milorad Vui genannt elni, dem Kommandanten des Ortes, und der jungen deutschen Lagergefangenen Maria Helga Hofmann, die in der Nachkriegszeit bei ihm dient. In ihrem weitern Leben folgen schwerwiegende Entscheidungen und Ereignisse, welche sie selber nicht beeinflussen knnen. Die Geschichte endet in den neunziger Jahren des 20. Jahrhunderts als Maria Helga nach einem halben Jahrhundert mit ihrem Sohn Alexander aus Deutschland zurckkehrt, um ihr Heimatort zu besuchen. Es folgt ein kurzes Zusammentreffen mit der Familie Vui und Alexanders richtigen Vater Milorad, der von der Vaterschaft nichts wei, sie jedoch vermutet.

Der serbische Schriftsteller und Dramaturg Ugljea ajtinac, ein Autor der jngeren Generation, schrieb 2003 das Drama Banat, welches das Schicksal der banater Deutschen, und der Banater allgemein, in der Zeit vor und whrend des Zweiten Weltkriegs behandelt. 206

In seinem Roman Dvori od oraha207, verffentlicht 2003, stellt der bekannte kroatische Schriftsteller Miljenko Jergovi, ebenfalls ein Autor der jngeren Generation, das Schicksal der bosnischen Deutschen vor.

Die Handlung dieser retrospektiven Familienchronik ber fnf Generationen findet in einem Zeitraum von hundertzwanzig Jahren in Dubrovnik, Sarajevo, Mostar, Wien, Paris und anderen bosnisch-herzegowinischen und europischen Stdten statt. Die Geschichte ist von uneinheilticher Struktur. Einerseits ist sie als ein Roman ber die Geschichte geschrieben und andererseits als ein historischer Roman. Sie erzhlt von ungefhr vierzig Charakteren und ihren Hhen und Tiefen, ihrem Glck und Unglck.208
206 Vgl. Mia Vujii, Intervju Ugljea ajtinac, dramski i prozni pisac. ivot je melodrama, Dnevnik online, Novi Sad, 1. oktobar 2004.; Stefan Teppert, Das Banat, eine neues serbisches Schauspiel ber die Donauschwaben, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, August 2005, S. 9-11. 207 Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003. 208 Vgl. Ivan J. Bokovi, Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb,

204 Sinia Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002. 205 Vgl. Mirko ari, Sa kamenom na srcu ledenom, u: S. Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002., str. 5.-12. [predgovor]; Darinka Nikoli, Melodramatska epopeja, Dnevnik online, Novi Sad, 3. Jun 2002; Nataa Peji, Tragizam uzrokovan vikom vere, Dnevnik online, Novi Sad, 3. Jun 2002.

2003., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LIX, br. 10, Zagreb, listopad 2003, S. 128-130; Marina Protrka, Blijeda kraljica orahovih dvora.

200

201

Die Geschichte und das Schicksal der bosnisch-herzegowinischen


Deutschen werden durch die Lebensgeschichten der mnnlichen und weiblichen Familienangehrigen der Familie Ekert aus Sarajevo, der deutschen weiblichen Mitgliedern der Familie eremet aus Mostar und der Lebensgeschichte des Artzes Franz Hofman aus Sarajevo geschildert. Das Leben der Figuren, die eindeutig und unzweifelhaft erscheinen, wird vor allem in der Kriegs- und unmittelbaren Nachkriegszeit von der Ungerechtigkeit, der Verfolgung, den Konzentrationslagern, den Morden und den Selbstmorden begleitet, wie in vielen fur Volksdeutsche typischen, aber auch bosnischherzegowischen Schicksale.

dieser Zeit taten, und der nun, teils aus Nostalgie teils beruflich, nach Varo zurckkehrt. Die Sehnsucht nach den aus der Heimatstadt nach Deutschland und sterreich ausgewanderten Deutschen nach dem Zweiten Weltkrieg wird in dem Roman betont und sympathisch dargestellt.

Auch in dem Roman Devet spomenika211, verffentlicht 2006, dessen


Handlung ebenfalls in der fiktiven pannonischen Stadt Varo stattfindet, verflechtet Pavao Pavlii die Zeiten mit den Schicksalen durch ungefhrt hundert Jahre und neun Denkmler, die nach all dem zurckbleiben.

Der bekannte kroatische Schriftsteller Pavao Pavlii stellt in seinem Roman Odbor za sreu209, verffentlicht 2004, auch Deutsche und ihr Schicksal dar. Die Handlung des Romans ist in dem Zeitraum von Josip Broz Titos und Franjo Tumans Tod eingegrenzt und erzhlt mit hufigen Rckblenden ber das Donau-Stdtchen Varo seinerin der Nhe von Vukovar (obwohl er eigentlich ber Vukovar schriebt), dessen Bevlkerung eine Mischung aus zwanzig Nationen ist. Die Deutschen beschreibt er haptschlich als die ehemaligen Bewohner der Stadt.210

Durch die Schicksale einer kleinen Gruppe Einwohner unterschiedlicher Herkunft wird die Geschichte und die Gegenwart von Varo durch das 20. Jahrhundert dargestellt. Die Deutschen, wie die anderen auch, werden von Beginn des Romans an durch verschiedene lokale Ereignisse, Namen und Toponyme erwhnt. ber das Schicksal der ansssigen Deutschen whrend des Zweiten Weltkrieges und besonders in der Nachkriegszeit schreibt der Autor ausfhrlicher gegen Ende des Romans. Dies stellt er durch die Figur George Lindemann dar, der noch als Kind mit seiner Familie aus seiner Heimat nach Deutschland auswanderte, so wie es viele seiner Landsleute in Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Zarez, Dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja, Zagreb, 4. Dezember 2003.
209 210 Pavao Pavlii, Odbor za sreu, Profil International, Zagreb, 2004.

Ein Kapitel bzw. ein Denkmal, nmlich das Achte, erzhlt von Egon Schntaler, einem Bildhauer und Kunstsammler aus Varo. Obwohl er ein Deutscher war, wurde er in der Nachkriegszeit in Ruhe gelassen, da man wusste, dass er whrend des Krieges den Partisanen holf, unter welchen auch einige seiner Landsleute waren. Egon, der verwitwet war und alleine lebte, adopitiert fnf Waisenkinder aus zwei volksdeutschen Familien, drei Jungen und zwei Mdchen, die ihre Eltern verloren haben. In seinem Haus hatte er gengend Platz, jedoch nicht gengend Geld und Lebensmittel und musste sich daher auf verschiedene Weisen zurechtfinden. In der Stadt, vor allem, als er beginnt Dinge zu tun, fr welche er spter in die Ortsgeschichte eingeht und ein Denkmal erhlt, wagt sich niemand ihm zu helfen. Im Winter 1946/47 hat er weder Brennholz noch gengend Geld um das berleben der Kinder wenigstens bis zum Frhjahr zu sichern. Daraufhin verkauft er seine Kunstsammlung und am Ende auch seine Werke.

Die Kurzgeschichte von Jakov Baran Sepika, verffentlicht 2004, aus der Kurzgeschichtenreihe Slavonija kakva je nekad bila212, zeigt das ungewhnliche Leben und das Schicksal des Deutschen Sepiks mit, eines Schmiedes und Schlossers aus einem Dorf im westlichen Syrmien. Trotz der zahlreichen Misstnde im Leben der Hauptfigur ist die Erzhlung
211 212

Jakov Baran, Slavonija kakva je nekada bila, Color print, Osijek, 2004, S. 128-132.

202

203

mit Optimismus und Humor durchtrnkt. Sie erzhlt von den Bemhungen des fleiigen Bauern und Handwerker, der sich in die Politik nicht einmischt und sie im Grunde genommen auch nicht wirklich versteht. Unmittelbar vor dem Zweiten Weltkrieg, als die Arbeit des Kulturbundes und das Anwerben neuer Mitglieder fluriert, entscheidet sich Sepika dem deutschen Minderheitenverband nicht beizutreten, sonder sein bisheriges Leben wie gewohnt weiter zu leben. Die Kriegs- und Nachkriegszeit durchlebt er ohne grere Schwierigkeiten, obwohl ihn seine Landsleute seines Verhaltens und seiner Einstellungen wegen verachten. Die neue kommunistische Regierung hat ihn als einen briggengebliebenen Deutschen im Dorf in Ruhe gelassen, wahrscheinlich auch nur weil sie ihn als einen geschickten und vielseitigen Handwerker brauchte. Whrend seines Lebens in der Heimat wurde aus dem guten Handwerker Sepika ein wohlhabender syrmischer Bauer. Als der Brgerkrieg ausbricht flchtet er vor den serbischen Krften mit seiner Familien zunchst nach Ungarn und anschlieend nach Deutschland, wohin seine Brder bereits gegen Ende des Zweiten Weltkriegs flchten konnten. Letztendlich trifft er in der Heimat seiner Vorfahren seine Brder wieder. Der serbische Schriftsteller aus Vojvodina Ratko Dangubi erzhlt in seiner Geschichtensammlung Nemaki u sto lekcija213, verffentlicht 2005, in hundert malerisch betitelten und interessanten Kurzgeschichten ber die volksdeutschen Einwohner des Dorfes Gajdobar in Batschka. Die jeweiligen Handlungen dieser Kurzgeschichten finden whrend des Zweiten Weltkrieges und der Nachkriegszeit statt und fhren sogar bis in die heutige Zeit. In der Sammlung werden zahlreiche Figuren dargestellt und beschrieben, sowie viele Erinnerungen und Nacherzhlungen ber die einstigen Bewohner, die es in der heutigen Heimat nicht mehr gibt.

Zeit aufgezwungen hat nicht abfinden wollen. Dies ist eine Geschichte ber Panevo wie es war als da noch die Deutschen, die Serben und die Juden miteinander lebten, sich gesellten und liebten. Rotar schreibt auch ber die Zeiten in der zuncht die Einen, dann die Anderen Fehler begehn und dann vergessen zu vergeben und sich zu entschuldigen, womit sie der Stadt die Seele raubten. Vereinfacht gesagt, ergreift Roter Partei weder fr die Einen noch die Anderen oder gar fr die Dritten. Ihm reicht es an objektiven oder objektivisierenden Geschichten. So erzhlt jeder seiner zahlreichen Figuren seine eigene Lebens- und Schicksalsgeschichte.215 Der Roman Netrpeljivost wird als Manuskript mit dem serbischen Literaturstipendium Borislav Peki fr das Jahr 2005 belont.

Der bekannte serbische Schriftsteller aus der Vojvodina Dragi Bugari spricht in seinem Roman Spordena ulica216, erschienen 2006, ber die Greueltaten an der deutschen Bevlkerung der Stadt Vrac, die nach dem Einmarsch der NOV und PO-Jugoslawiens sowie der Roten Armee gegen Ende 1944 verbt wurden. Die Siegermchte trinken und vergewaltigen. Es verschwinden Menschen hinter denen in der Stadt nur eine unertrgliche Leere und Unfhigkeit zurckbleiben. Den Kern der Geschichte bildet das Ereignis in einer Seitenstrae, in einem deutschen Haus, als ein junger Mann seine Schwester vor dem Vergewaltiger schtzen will und einen russischen Major ttet. Es folgt die schamlose Rache - die Liquidation aller Bewohner der Strae.217

Stjepan A. Seder erzhlt in seinem Roman Plitki grobovi218, verffentlicht


215 Vgl. J. Topi, Predstavljen etvrti roman Nemanje Rotara. Dalekosena opomena [o romanu Netrpeljivost], Panevac online, Nr. 4134, Panevo, 31. Mrz 2006. 216 Dragi Bugari, Sporedna ulica, Knjinica Bugari, Vrac, 2006. 217 Vgl. ARDI, Dragi Bugarcic: Sporedna ulica (Nebenstrae) Herausgegeber: Bibliothek Bugarcic; Blaue Kollektion Buch 2 2006; techn. Redakteur und Einband: Snezana Necic; Druck: Druckerei Cigoja Belgrad; Auflage: 1.000 Stck; ISBN 86907901-0-1; CIP-Katalogisierung i. d. Publikation d. Nationalbibliothek Serbiens - Belgrad 821.163.41.31, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, Eggenstein-Leopoldshafen, 15. April 2006, S. 21. 218 Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske

Der serbische Schriftsteller Nemanja Rotar erzhlt in seinem Roman


Netrpeljivost214, erschienen 2006, ber das Panevo wie es einst war. Die Handlung findet whrend des Zweiten Weltkriegs statt und erzhlt die atypische Geschichte des Serben Nemanja und der Deutschen Helena, die sich mit der einfachen Rollenverteilung die ihren das Schicksal in dieser
213 214 Ratko Dangubi, Nemaki u sto lekcija, Stubovi kulture, Beograd, 2005. Nemanja Rotar, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006.

odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006.

204

205

2006, ber das Leben und das Schicksal der Deutschen aus Sremski Karlovci. Die Handlung findet whrend des Knigreichs Jugoslawiens, des Zweiten Weltkrieges und der Nachkriegszeit statt und reicht bis in die Gegenwart. Durch die Hauptfiguren Ana und Anton, einem Geschwisterpaar, spricht der Autor ber die Liebe und den Hass, ber Freunde und Feinde, die Freiheit und die Gefangenschaft, die Konzentrationslager und den Tod. In der Tradition des realistischen Erzhlens beschreibt Serdar das Leid einer deutschen Familie aus den Karlovci. Die Art und Weise wie er das Unheil dieser Famile schildert kann mit all seinen Merkmalen als Paradigma fr all das Leid der deutschen Volksgruppe in Jugoslawien gelten.219

In der Geschichtenreihe Novo doba u Vukovaru, dem dritten Buch


der Trilogie Kronika jednog Vukovars222, erschienen 2007, stellt Tomislav Miir Vukovar aus seiner Kindheit und Jugend dar, in der Zeit vom Ende des Zweiten Weltkrieges bis in die spten fnfziger Jahre des 20. Jahrhunderts. Diese Geschichten versuchen die Heimat und die Menschen aus der Heimat vor dem Vergessen zu bewahren. Unvermeidlich sind auch die deutschen Figuren, die in mehreren Geschichten vorkommen. Der Aufmerksamkeit wert ist vor allem die ungewhnliche und erschtternde Geschichte Ludi vabo223 ber einen verrckten, geistesschwachen Deutschen aus Vukovar, einem warmherzigen Narren, der wahrscheinlich nicht einmal wute, dass er Deutscher ist und alleine einen Bauernhof in der Nhe bewohnte. Whrend des Krieges wurde der verrckte Schwabo in Ruhe gelassen und er selbst hat sich nie in irgendetwas eingemischt. Allerdings kommen, kurz nach der Befreiung, zwei Partisanen auf sein Grundstck, entledigen den verrckten Schwabo seiner Kleider, kastrierten ihn wie ein Vieh, reitten auf ihm abwechselnd und schlagen ihn so lange bis er stirbt. Wie immer wre dies nie ans Licht gekommen, htten sich die Tter in der Dorfkneipe mit ihren Taten nicht gerhmt.

Als Fortsetzung der Lebensgeschichten seiner Mitbrger nimmt A. Seder 2008 die DVD Budunost seanja auf, in welcher die Deutschen aus Sremski Karlovci ber ihre Schicksale erzhlen.220

Der 2006 verffentlichte Roman Kepovi221 von Ante Rilovi ist eine
interessante, aus der Sicht eines Jungen geschriebene Chronik ber das multiethnische Osijek vor und whrend des Zweiten Weltkriegs, das von Kroaten, Deutschen, Juden, Ungarn, Roma und anderen bewohnt war. Die Handlung des Romans volizieht sich durch die Erlebnisse des Jungen Anton Kping genannt Kep, der aus einer volksdeutschen Familien kommt. Der Verlauf der Ereignisse, die sich gegen Ende des Krieges und zur Zeit der Auswanderung von Deutschen aus Osijek entwickeln, spiegeln viele Fragen und moralische Fallen wieder, in welche der Einzelne und Gruppen in Kriesenzeiten geraten.

Der Roman Rakova djeca224 (2007) des serbischen Schriftstellers Tomislav


Ketig aus Vojvodina erzhlt ber Pannonien, die Vojvodina und vor allem ber die Batschka und den Banat. Er erzhlt ber die Menschen verschiedener Herkunft und ber die Deutschen aus der Vojvodina sowie ber ihr Schicksal gegen Ende des Zweiten Weltkriegs und der Nachkriegszeit. Die Handlung wird in der ersten Person erzhlt, aus der Perspektive des Ivan Kimmer in Form von Erinnerungen an vergangene Zeiten, Personen und Ereignisse. Der Roman stellt den Versuch dar mit der Vergangenheit abzuschlieen und sich zu berwinden in eine verlohrene Heimat zurckzukehren, aus welcher der Geist Mitteleuropas und jegliche Spuren jener, die seit Jahrhunderten dort lebten, schon lengst ausradiert wurden.
222 Tomislav Miir, Novo doba u Vukovaru. Kronika jednog Vukovara, knjiga trea, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. 223 Ibd. S. 21-26. 224 Tomislav Ketig, Rakova djeca, Durieux, Zagreb, 2007.

odnose Karlowitz, [Sremski Karlovci, 2008.].


221

219 Vgl. Nadeda Radovi, Recenzija [Stjepan A. Seder, Plitki grobovi], u: S. A. Seder, Plitki grobovi, S. 216-217; Tomislav Beki, Recenzija za knjigu Stjepana Sedera Plitki grobovi, u: S. A. Seder, Plitki grobovi, S. 218-219; Tomislav Beki, Es war wie eine Fgung des Schicksals: wie und warum, das wissen wir nicht, Fenster, Nr. 6, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, Dezember 2006, S. 27-29. 220 Stjepan A. Seder, Budunost seanja, Nemako udruenje za dobrosusedske Ante Rilovi, Kepovi, Depna knjiga d.o.o., Zagreb, 2006.

206

207

Ivan Ott, der in Zagreb geboren wurde, verbrachte seine Kindheit und Jugend in Kroatien und Slowenien und lebt seit Anfang der sechziger Jahre in Deutschland, wo er sich neben dem Journalismus auch mit Literatur bescheftigt. Sein autobiographischer Roman Ukradeno djetinjstvo225 erschienen 1999 zunchst in Deutschland in kroatischer Sprache, anschlieend, 2005, auch in Kroatien226 und 2008 in slowenischer Sprache als Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo227. Otts Roman erzhlt ber das tragische Nachkriegs-Schicksal der Kinder der Staatsfeinde in Slowenien. Darunter sind auch viele Kinder der Volksdeutschen, die, nachdem ihre Eltern gettet werden bzw. verschwinden, in den Waisenhusern enden. Der Roman zog an sich die Aufmerksamkeit der breiten Leserschaft und der Autor wurde mit zahlreichen Auszeichnungen geehrt. Nach dem Roman dreht TV Slowenien einen Dokumentarfilm, der 2007 beim slowenischen Filmfestival in Portoro die Auszeichnung fr den besten Film erhllt.228

mehreren Kapiteln (I dalje povratak Alojza Cimermana231, Bijeg232, Odlazak Alojza Cimermana233) beschreibt er auf interessante und komplexe Art und Weise das Kriegs- und Nachkriegs-Schicksal der ansssigen Deutschen.234

In seinem literarischen Debt-Werk, der zweisprachigen Novellensammlung


bzw. dem Heimatroman Sretni Martin/Martin im Glck235, verffentlicht 2008, berhrt Tomo ivko die sogenannte groe Geschichte, nmlich die bedeutenden historischen Ereignissen durch das Prisma der sogenannten kleinen Geschichte: durch das Schicksal der Einzelnen, der kleinen Menschen, die aber nicht viel von der groen Geschichte halten, diese dennoch zwangslufig ihr Leben und ihr Schicksal bestimmt. Die vier Novellen bilden mit ihren Charakteren und den Handlungen eine romaneske Einheit. Die Darstellung der Lebensgeschichte und des Schicksals der Familie Winkler aus Apatin steht fr die Geschichte der Deutschen.236
231 Ibd. S. 63-76. 232 Ibd. S. 213-212. 233 Ibd. S. 263-265. 234 Vgl. Vlasta Markasovi, Predgovor. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, u: A. Rajzl, Zvonik Eve imunove, S. 7-11; Silvija Butkovi, Novi roman Adama Rajzla. Zvonik Eve imunove, akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 14. Juli 2008, S. 22.; Branko Pila, Prostori hrvatske proze. Roman o Slavoniji. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska i DHK, akovo - Osijek, 2008, Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 6. Mrz 2009, S. 22; Nevenka Neki, O knjizi Adama Rajzla. Slavonski likovi u izmaglici povijesnoga. Rajzl, Adam: Zvonik Eve imunove, akovo/Osijek, MH Ogranak akovo, DHK Ogranak slavonsko-baranjskosrijemski, 2008., akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 11. April 2009, S. 19. 235 ivko, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008. 236 Vgl. Ludwig Bauer, Pogovor. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Nahtwort. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, u: T. ivko, Sretni Martin/Martin im Glck, S. 107-109/119-122; Sretni Martin predstavljen u Osijeku/Martin im Glck wurde in Osijek vorgestellt, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 70, Osijek, 2008, S. 45/46; Ludwig Bauer, Predstavljamo roman Sretni Martin autora Tome ivka. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Wir stellen vor das Roman Martin im Glck von Tomo ivko. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 71, Osijek, 2009, S. 31-32/33-34.

Einigen Quellen zufolge arbeitete der bekannte slowenische Schriftsteller Branko Hofman an einen Roman ber das Schicksal der jugoslawischen Deutschen, doch der vorzeitige Tod hat ihn daran gehindert das Werk zu vollenden.229

Der kroatische Schriftsteller Adam Rajzl stellt in seinem Roman Zvonik


Eve imunove230, verffentlicht 2008, einer Art von Heimatchronik ber die Grafschaft akovo in Slawonien, verschiedene Figuren und ihr Leben in den spten Dreiigern bis Ende der sechziger Jahre des 20. Jahrhunderts dar. In
225 Ivan Ott, Ukradeno djetinjstvo, Lijepa naa, Wuppertal, 1999. 226 Ivan Ott, Ukradeno djetinjstvo, Udruga graana Orion, Rijeka, 2005. 227 Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008. 228 Vgl. Marko Dvok, Spremna beseda, u: Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008, S. 419-422; Tomislav Vukovi, Intervju. Ivan Ott, novinar i publicist, o jugoslavenskim logorima za djecu, Glas Koncila, Katoliki tjednik, Zagreb, 11. Januar 2009, S. 8-9. 229 Vgl. Smrt jednog prijatelja. Branko Hofman slovenski knjievnik, Hrvatska domovina, br./Nr. 9, Hamburg, rujan/September, 1991, S. 39. 230 Adam Rajzl, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo - Osijek, 2008.

208

209

Zu dieser Reihe gehrt auch Scipio Voinas autobiographischer Roman Moja ratna mladost237, verffentlicht 2008. Viona beschreibt seine Kindheit in Temivar, wo er als Sohn eines sterreichisch-ungarischen Offiziers geboren wurde. Er erzhlt ber die Kriegsjahre und seinen Bildungsweg in einem deutschen Gymnasium in Zagreb, wo er, nach dem Tod seines Vaters, kurz vor Ausbruch des Zweiten Weltkriegs mit seiner Familie hinzieht. Die Weltanschauungen sind in der Familie geteilt: auf der einen Seite steht der konservative Grovater, ein Industrieller, den die NDHRegierung verdchtigt ein getaufter Jude zu sein, auf der anderen Seite dem Nationalsozialismus zugeneigte Sohn des Grovaters und der Onkel des Autors. Zwischen ihnen steht die Mutter des Autors die sich fr nichts begeistern kann was mit dem Krieg in Zusammenhang steht und nur versucht ihren Sohn zu schtzen. Nichts desto trotz, Voina wird in Zagreb zum Mitglied der Hitler-Jugend, die ihn zunchst fasziniert. Die Entwicklung der Ereignisse fhrt im Herbst 1944 zur Flucht der Familie nach sterreich, wo sie als Volksdeutsche in einem Flchtlingslager in der Nhe von Wien leben, um lezten Endes, nach allem was sie erlebt haben, nach Jugoslawien rckgefhrt zu werden, wo sie neue Enttuschungen erwarten. * Schicksals der Jugoslawiendeutschen in der kroatischen und serbischen Literatur ist weder als vollstndig zu betrachten, noch als endgltig. Ich habe mich lediglich bemht auf die mir bekannten Autoren und Werke zu verweisen, die zusammen mit der Historiographie und der historischen Publizistik zu einem breiteren Verstndnis der Volksdeutschen-Frage beitragen sollen.

Autorenverzeichnis:
Adamov, Predrag, Panonska saga, Glas/Banja Luka, Osloboenje, Svjetlost, Zadrugar, Veselin Maslea/Sarajevo, Prva knjievna komuna/Mostar, Univerzal/Tuzla, 1986. Adamov, Predrag, Prelom (Panonska saga II), Dnevnik, Novi Sad, 1990. Adamov, Predrag, Prsten. Kratke prie, Prosveta, Beograd, 2002. Aralica, Ivan, Sokak triju rua, Slobodna Dalmacija, Boini prilog, Split, 24. prosinca 1991. Aralica, Ivan, Sokak triju rua. Razgovori, ogledi i prie o ratu za nezavisnost, Znanje, Zagreb, 1992. Balogh, Robert, vapsko evanelje. Bakina knjiga lijekova za duu, Disput, Zagreb, 2006. Baran, Jakov, Slavonija kakva je nekada bila, Color print, Osijek, 2004. Bauer, Ljudevit, Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Bauer, Ludwig, Biserje za Karolinu ili Krini put Borisa Brucknera, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997. Bauer, Ludwig, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002. Bauer, Ludwig, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Beus Richembergh, Goran, Ulmska kutija, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995., str. 247.-275. Bottini, Oliver, Im Auftrag der Vter, Scherz, Frankfurt am Main, 2007. Brajdi, Ivan, Dugoselska balada 1945, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1989. Brajdi, Ivan, Dugoselska kronika 1941, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1985.

Die

hier

angebotene

Darstellung

des

237

Scipio Voina, Moja ratna mladost, Tonimir, Varadinske Toplice, 2008.

Brajdi, Ivan, Oblaci nad Posavinom, Opinski odbor SUBNOR-a Dugo Selo, Zagreb, 1988.

210

211

Bugari, Dragi, Sporedna ulica, Knjinica Bugari, Vrac, 2006. Crnevi, Brana, Die Schlssel der Frau Resi, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Jg. 33, Heft 2, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1984., str. 129.-130. Crnevi, Brana, Peta strana sveta. Kozerije, Znanje, Zagreb, 1978. Crnkovi, Zlatko, Prola baba s kolaima. Uspomene u 7 poglavlja, Otokar Kerovani, Rijeka, 2002. uri, Mirko, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000. aleni, Momir, Tue godine, Matica srpska, Novi Sad, 1981. elan, Kaa, Heimatbuch, Trei program Radio Sarajeva, br. 63., Sarajevo, 1989. [i kao poseban otisak] Damjanov-Pintar, Lijerka, Legenda i zbilja, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1993. Damjanov, Lijerka, Kamo bi moglo nestati? Uspomene iz djetinjstva Lijerke Damjanov, Sipar, Zagreb, 2005. Damjanov, Lijerka, Zbrda-zdola, Vlastita naklada, Zagreb, 2006. Dangubi, Ratko, Nemaki u sto lekcija, Stubovi kulture, Beograd, 2005. Despotov, Vojislav, Petrovgradska praina, Stubovi kulture, Beograd, 1990. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, Deja knjiga, Beograd, 1953. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, knj. 1. Sala u Malom ritu, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1978. Dikli, Arsen, Sala u Malom ritu, knj. 1. Luk i strela, knj. 2. Jesen u mrtvaji, knj. 3. Moriki snegovi, Narodna knjiga, Beograd, 1987. Donevi, Ivan, Mirotvorci, Kultura, Zagreb, 1956. Flassak, Katharina Elisabeth, Fegefeuer Balkan. Weg eines donauschwbischen Kindes, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1994. Fundurulja, Milenko, Skandal u Odacima, Letopis Matice srpske, br. 438, Novi Sad, decembar 1986., str. 853.-865. Gruji, Milorad, U zasenku dunavskom sokaku, Filip Vinji, Beograd, 1999. Hamertil, Robert, O ikonama i pacovima. Jedno banatsko detinjstvo 1939 1949, Gradska biblioteka Vrac, Vrac, 2003.

Hammerstiel, Robert, Von Ikonen und Ratten. Eine Banater Kindheit 1939 1949, Verlag Christian Brandsttter, Wien/Mnchen, 1999. Ivanji, Ivan, Das Kinderfrulein, Picus, Wien, 1998. Ivanji, Ivan, Guvernanta, Stubovi kulture, Beograd, 2002. Ivanji, Ivan, Preskakanje senke, Nolit, Beograd, 1989. Jergovi, Miljenko, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003. Ketig, Tomislav, Rakova djeca, Durieux, Zagreb, 2007. Ki, Danilo, Bata, pepeo, Prosveta, Beograd, 1965. Ki, Danilo, Frhe Leiden, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1989. Ki, Danilo, Peanik, Prosveta, Beograd, 1972. Ki, Danilo, Rani jadi (za decu i osetljive), Nolit, Beograd, 1969. Knig, Alois i Georgine, Dani beskvasnoga kruha, Knig Verlag, Hemmingen, 1991. Knig, Alois i Georgine, Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, s.l. [Ostfildern], 2005. Knig, Alois und Georgine, Die Tage der ungesuerten Brote, Knig Verlag, Hemmingen, 1993. Konstantinovi, Radomir, Daj nam danas, Novo pokolenje, Beograd, 1954. Kornauer, Paul, Karfreitag und kein Ostern, Oswald Hartmann Verlag, Sersheim, 1991. Kovaevi, Sinia, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002. Kremer, Donna, Krndija. One Village from Creation to Destruction, Windstorm Creative, Port Orchard, WA, 2006. Kuan, Ivan, Schmidt, Branko, Dnevnik Friede Reichel, Glas Slavonije, Magazin, Osijek, 31. prosinca 1992., str. 19.-21. Kuan, Ivan, Schmidt, Branko, Dnevnik Friede Reichel, u: Vladimir Geiger, Ivan Jurkovi, Pisma iz Krndije, Njemaka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994., str. 123.-141. Laubach, Andreas, Nur mit meinen Kinder, Langen-Mller Verlag, Mnchen, 1991.

212

213

Lauer, Heinrich, Kleiner Schwab groer Krieg, Wort und Welt Verlag, Innsbruck, 1987. Marinkovi, Juro, Fremde im eigenen Haus, Universitas Verlag, Mnchen, 1991. Markov, M., Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979. Markov, M., ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974. Markov, Mladen, Cadik meu odabranima, Knjievnost, god. XXVIII, knj. LVII, br. 10, Beograd, 1973., str. 302.-313. Markov, Mladen, Fric, Knjievna re, god. III, br. 26, Beograd, maj 1974. Markov, Mladen, Kod olija, Savremenik, god. XIX, knj. XXXIII, br. 12, Beograd, 1973., str. 475.-481. Markov, Mladen, ampion, Politika, Beograd, 10. februar 1974. Markov, Mladen, Sluba Adolfine Froman, Knjievne novine, god. XXVI, br. 456, Beograd, 1. februar 1974. Markov, Mladen, ito, 4. jul, god. XII, br. 606, Beograd, 29. januar 1974. Markov, Mladen, Isterivanje boga, Prosveta, Beograd, 1984. Markov, Mladen, Krma na plovnom putu, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 1980. Markov, Mladen, Psee groblje, I i II, Knjievne novine, Beograd, 1990. Markov, Mladen, Za odmor radnog naroda, Knjievne novine, Beograd, 1986. Markov, Mladen, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974. Marojevi, Igor, nit. Roman - tabloid, Laguna, Beograd, 2007. Maslinovu granicu donesi. Zbirka poezije i proze Jelene Kurtnaker, urednici Ivanka Kandjera, Josip Proloi, Poega, 2002. Maticki, Miodrag, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994. Maticki, Miodrag, Vujak Adele Argeni, Stubovi kulture, Beograd, 2004. Mihajlovi Mihiz, Borislav, Izdajice. Drame, BIGZ, Beograd, 1986. Mihajlovi Mihiz, Borislav, Kako je feter-Mihl postao gazda u kui, Knjievne novine, Beograd, 1. april 1989.

Mihajlovi Mihiz, Borislav, Autobiografija o drugima, knj. 1., BIGZ, Beograd, 1990. Milanovi Pauli, Katarina, Lovci pod krukom, Vlastita naklada, Zagreb, 2001. Miir, Tomislav, Novo doba u Vukovaru. Kronika jednog Vukovara, knjiga trea, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. Moho, Theresia, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Moho, Theresia, Marjanci. Eine Kindheit in Kroatien 1928 bis 1945, Piper Verlag, Mnchen, 1992. Moho, Theresia, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003. Ott, Ivan, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008. Ott, Ivan, Ukradeno djetinjstvo, Lijepa naa, Wuppertal, 1999. Ott, Ivan, Ukradeno djetinjstvo, Udruga graana Orion, Rijeka, 2005. Owen Lang, Luisa, Casualty of War, a Childhood Remembered, College Station: Texas A&M, 2003. Palada, Josip, I tad umre dan, Mladost, Zagreb, 1979. Palada, Josip, Kad smo bili mali, kolske novine, Zagreb, 1991. Palada, Josip, Lutke, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, 1974. Palada, Josip, Miris majke, Spektar, Zagreb, 1985. Pavlii, Pavao, Odbor za sreu, Profil International, Zagreb, 2004. Pavlii, Pavao, Devet spomenika, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006. Peki, Borislav, Godine koje su pojeli skakavci. Uspomena iz zatvora ili Antropopeja (1948-1954), II, BIGZ, Beograd, 1989. Peki, Borislav, Kako upokojiti Vampira, Rad/Narodna knjiga/BIGZ, Beograd, 1977. Petrovi, Zoran, Selo Sakule a u Banatu, Matica srpska, Novi Sad, 1969. Petrovi, Zoran, Selo Sakule a u Banatu, II knjiga, Matica srpska, Novi Sad,

214

215

1994. Popovi, Miroslav, Sudbine, Nolit, Beograd/Birografika, Subotica, 1984. Prost-Pertschy, Rita, Das Heimweh der Simon Rita, Oswald Hartman Verlag, Sersheim, 1994. Prost-Peri, Rita, al za zaviajem Rite Simove, D.o.o. Jugo-grafika, Subotica, 2004. Puli, Nikola, Ljepota i bol hrvatskoga Srijema, Stajer-graf, Zagreb, 2004. Puli, Nikola, More i more, Globus, Zagreb, 1987. Radovi, Milo, Mrnja. Dramska pria u dva dela, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983., str. 71.-142. Radunovi, Jovan K., Molitva za Agatu, Prometej, Novi Sad, 2001. Rajzl, Adam, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo Osijek, 2008. Rilovi, Ante, Kepovi, Depna knjiga d.o.o., Zagreb, 2006. Rotar, Nemanja, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006. Schmidt, Branko Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1995, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zagreb, 1995., str. 241.-246. Schmidt, Branko, Friedrich sinopsis za tv-seriju od pet nastavaka, Knjievna revija, asopis za knjievnost i kulturu, god. 34, br. 1/4, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 1994., str. 39.-43. Seder, Stjepan A., Budunost seanja, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, [Sremski Karlovci, 2008.] [DVD] Seder, Stjepan A., Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006. Slavonac, Mio, Teta Mala, Drinapress, Valencia, s.a. Slavonac, Mio (alkovi, Mijo), Teta Mala i druge prie, akovaki kulturni krug Accede ad Certisiam, akovo, 2006. Stojanovi-Nikolaevi, Ruka, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo,

akovo, 1999. Supek, Ivan, Hrvatska encyklopaedia moderna, Nacional, Zagreb, 21. travnja 1999., str. 22. Supek, Ivan, Na prekretnici milenija, Prometej, Zagreb, 2001. Supek, Ivan, Put u akovo, akovaki vezovi. Revija 2000, [Smotra folklora akovaki vezovi], akovo, 2000., str. 66. - 67. ovagovi, Fabijan, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982., str. 95.-190. tefani Mufa, Zdenka, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997. Tima, Aleksandar, Der Gebrauch des Menschen, Carl Hanser Verlag, Mnchen - Wien, 1991. Tima, Aleksandar, Die Schule der Gottlosigkeit, Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1993. Tima, Aleksandar, iroka vrata, Nolit, Beograd, 1989. Tima, Aleksandar, kola bezbonitva, Nolit, Beograd, 1978. Tima, Aleksandar, Treue und Verrat, Carl Hanser Verlag, Mnchen Wien, 1999. Tima, Aleksandar, Upotreba oveka, Nolit, Beograd, 1976. Tima, Aleksandar, Vere i zavere, Nolit, Beograd, 1983. Treuberg, Gottfried, Nacht ber den Donauschwaben oder Vertriebenes Volk, Schwabenverein fr Wien, Niedersterreich und Burgenland, Wien, 1980. Ugrei, Dubravka, Museum van onvoorwaardelijke overgave, Nijgh & Van Ditmar, Amsterdam, 1997. Ugrei, Dubravka, Muzej bezuvjetne predaje, Konzor/Zagreb, Samizdat B92/Beograd, 2002. Ugrei, Dubravka, The Museum of Unconditional Surrender, New Directions, New York, 1999. Ugrinov, Pavle, Antiegzistencija, Prosveta, Beograd, 1998. Ugrinov, Pavle, Besudni dani, Narodna knjiga/Alfa, Beograd, 2001. Ugrinov, Pavle, Fascinacije, Nolit, Beograd, 1976.

216

217

Ugrinov, Pavle, Zadat ivot, Nolit, Beograd, 1979. Ugrinov, Pavle, Utopija, 1-3, Prosveta, Beograd, 1997. (Utopija I, knjiga prva Fascinacije; Utopija II, knjiga druga Zadat ivot; Utopija III, knjiga trea Carstvo zemaljsko). Vajdenhajm, Johanes, Letnja svetkovina u Mareziju, Letopis Matice srpske, god. 172, knj. 458., sv. 4, Novi Sad, 1996., str. 410.-454. Vajdenhajm, Johanes, Nezaboravljeno sve do dananjeg dana, Fenster, br. 1, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, maj 2003., str. 41.-43. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Sveti Dunav, asopis za knjievnost i kulturu, br. 3, Knjievno drutvo Pismo, Beograd/Knjiara Velika mala knjiga, Novi Sad, 1998., str. 159.-191. Vajdenhajm, Johanes, Panonska novela. ivotna povest Katarine D., Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1998. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Kulturni centar Karlovaka umetnika radionica, Sremski Karlovci, 1999. Vajdenhajm, Johanes, Povratak u Marezi, Slovo, Vrbas, 2002. Vajdenhajm, Johanes, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001. Vajdenhajm, Johannes, Poema o praini, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005., str. 7.-8. Vajdenhajm, Johanes, Tri prie, Letopis Matice srpske, god. 184, knj. 482., sv. 1-2, Novi Sad, 2008., str. 79.-89. Voina, Scipio, Moja ratna mladost, Tonimir, Varadinske Toplice, 2008. Vuleti, Anelko, udotvorna biljka doktora Engela, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Vuleti, Andjelko, Doktor Engels wundersame Pflanze, Oberbaum, Berlin, 2004. Weidenheim, Johannes, Heimkehr nach Maresi, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1994. Weidenheim, Johannes, Lied von Staub, Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1993.

Weidenheim, Johannes, Maresi. Ein Kindheit in einem donauschwbischen Dorf, Rowohlt, Hamburg, 1999. Weidenheim, Johannes, Pannonische Novelle/Lebenslauf der Katharina D., Otto-Mller Verlag, Salzburg, 1991. drale, Radovan, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/ Beograd, 1988. ivko, Tomo, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008.

218

219

Literaturverzeichnis: Alajbegovi, Boidar, Ludwig Bauer, Patnje Antonije Brabec, Fraktura, Zaprei, 2008. Ljubav vs. politika, Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 12. oujka 2009., str. 9. ARDI, Dragi Bugarcic: Sporedna ulica (Nebenstrae) Herausgegeber: Bibliothek Bugarcic; Blaue Kollektion Buch 2 2006; techn. Redakteur und Einband: Snezana Necic; Druck: Druckerei Cigoja Belgrad; Auflage: 1.000 Stck; ISBN 86-907901-0-1; CIP-Katalogisierung i. d. Publikation d. Nationalbibliothek Serbiens - Belgrad 821.163.41.31, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, EggensteinLeopoldshafen, 15. April 2006., str. 21. Barii Bogii, Lidija, Rijeka vremena. Uz itanje Pavliieva romana Odbor za sreu, Kolo, asopis Matice hrvatske, 4, Zagreb, zima 2004., str. 333.-337. Bauer, Ludwig, Germanofobija u zapisima Theresije Moho, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2008, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008., str. 263.-273. Bauer, Ludwig, Pogovor. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Nahtwort. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, u: ivko, Tomo, Sretni Martin/Martin im Glck, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2008., str. 107.-109./119.-122. Bauer, Ludwig, Predstavljamo roman Sretni Martin autora Tome ivka. Podunavskovapska sudbina kao poetika/Wir stellen vor das Roman Martin im Glck von Tomo ivko. Das Donauschwbische Schicksal als Poetik, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 71, Osijek, 2009., str. 31.-32./33.-34. Begovi, Sead, Don Juanov mir i rat. Ludwig Bauer, Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, KruZak, Zagreb, 2002., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 11. prosinca 2003., str. 10. Beki, Tomislav, Es war wie eine Fgung des Schicksals: wie und warum,

das wissen wir nicht, Fenster, br. 6, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, decembar 2006., str. 27.-29. B.[eki], T.[omislav], Od regionalnog ka univerzalnom: Pripovedako delo Johanesa Vajdenhajma, u: Johanes Vajdenhajm, Prie iz Marezija, Savez pedagokih drutava Vojvodine, Novi Sad/Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2001., str. 131.-134. Beki, Tomislav, Recenzija za knjigu Stjepana Sedera Plitki grobovi, u: Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006., 218.-219. Beus Richembergh, Goran, Alois und Georgine Knig:/ Dani beskvasnoga kruha/Tage des helfelosen Brotes, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993., str. 176.-178. Beus Richembergh, Goran, Ludvig Bauer: Kratka kronika porodice Weber. Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti/Ludvig Bauer: Eine Kurze Kronik der Familie Weber. Der historische Roman als Faktor der modernen Geschichte, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 39, Osijek, 2001., str. 29.-30./30.-31. Beus Richembergh, Goran, Povijesni roman kao faktor suvremene povijesti, u: Ludwig Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., str. 265.-267. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju] Beus Richembergh, Goran, Povratak fotokopija. Ludwig. Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 3. svibnja 2001., str. 8. Biani, Nikola, Kului kao Franceti. Roman iz neostvarenog svijeta. Mirko uri, Pavelieva oporuka, Pan knjiga, Zagreb, 2000., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 15. lipnja 2000., str. 14. Biani, Nikola, Mirko uri: Pavelieva oporuka, Pan knjiga Zagreb, 2000. godine. Roman koji se ita u jednom dahu, akovaki glasnik, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 20. travnja 2000., str. 23.

220

221

Binder, F.[riedrich], Literatur von und ber Donauschwaben. Eine beachtenswerte Tagung der Kulturschaffenden im Haus der Donauschwaben, Mitteilungen fr Donauschwaben in der Bundesrepublik Deutschland, Eggenstein-Leopoldshafen, 1. August 1995., str. 2. Bokovi, Ivan J., Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LIX, br. 10, Zagreb, listopad 2003., str. 128.-130. Bokovi, Ivan J., U dubini vremena, Slobodna Dalmacija, Split, 3. srpnja 1993., str. 31. Bremer, A., Pripovjeda Ludwig Bauer/Der Erzhler Ludwig Bauer, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 50, Osijek, 2004., str. 38. Butkovi, Silvija, Novi roman Adama Rajzla. Zvonik Eve imunove, akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 14. srpnja 2008., str. 22. Cvetkovi, Sran, Izmeu srpa i ekia. Represija u Srbiji 1944-1954, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 2006. irilov, Jovan, Drama o velikoj mrnji i malim ljubavima, u: Ka novoj drami, 3, NIRO Tribina, Beograd, 1983., str. 143.-145. [pogovor drami: Milo Radovi, Mrnja. Dramska pria u dva dela] ebotarev, Andrej, Lijerka Damjanov-Pintar, Legenda i zbilja, asopis za suvremenu povijest, god. 27, br. 1, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1995., str. 192.-193. elan, Kaa, Die letzte Geschichte und ein neuer Anfang, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995., str. 118.-122. Dikli, Arsen, Zimovanje u Jakobsfeldu, Ulaznica, asopis za kulturu, umetnost i drutvena pitanja, god. 10, br. 51-52, Zrenjanin, 1976., str. 76.77. Duji, Lidija, Od Galdova do Galgova. Osvrt na Bauerov prozni opus, Rijei, asopis za knjievnost, kulturu i znanost, br. 1-2, Matica hrvatska Sisak, Sisak, 2006., str. 72.-78.

Duji, Lidija, Legenda, kronika, roman: generiranje povijesne istine iz anra, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2006, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2006., str. 139.-147. Duji, Lidija, Podunavlje europski obzor Bauerovih romana, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2002, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002., str. 95.-101. Duji, Lidija, Podunavski Nijemac statist i(li) suputnik suvremene hrvatske proze, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2005, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2005., str. 115.-116. Duji, Lidija, Theresia Moho: njemaki otisak hrvatske enske prie, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 2004, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2004., str. 103.-108. Dvok, Marko, Spremna beseda, u: Ivan Ott, Otroci s Petrika. Ukradeno otrotvo, Celjska Mohorjeva druba, Celje, 2008., str. 419.-422. orevi, Mirko, Panonska rapsodija Mladena Markova. Predgovor izabranim delima, u: Mladen Markov, Ravnica, Knjievne novine, Beograd, 1986., str. LII.-LXIII. uri, Ostoja, Folksdojerska tema. Mladen Markov: ablji skok. SKZ, Beograd, 1974., Letopis Matice srpske, god. CLI, knj. CDXV, br. 4, Beograd, 1975., str. 469.-471. Egeri, Miroslav, Opori pripoveda Mladen Markov. Srednje zvono, SKZ, Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVII, knj. LIII, br. 1-2, Beograd, 1981., str. 38.-43. Garda, Anto, Knjiga o djetinjstvu i odrastanju, u: Ruka StojanoviNikolaevi, Anina druga mama, Matica hrvatska akovo, akovo, 1999., str. 5.-6. [predgovor] Gau, Karl-Markus, Die Vernichtung Mitteleuropas, Wieser, Klagenfurt

222

223

Salzburg, 1991. Geiger, Vladimir, Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Dreirosengasse (Sokak triju rua) des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993., str. 179.-181. Geiger, Vladimir, Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/ Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 2002. Geiger, Vladimir, Geschichte einer donauschwbischen Familie in dem Roman Legende und Wirklichkeit von Lijerka Damjanov-Pintar, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994., str. 108.-110. Geiger, Vladimir, Jednoproteni stavovi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, Drutvo hrvatskih knjievnika, Zagreb, 15. sijenja 1999., str. 7. Geiger, Vladimir, Logor Krndija 1945. - 1946., Hrvatski institut za povijest i Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2001. Geiger, Vladimir, Ljudevit Bauer: Kurze Chronik der Familie Weber Verlag Svjetlost, Sarajevo 1990, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993., str. 113.-116. Geiger, Vladimir, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1997, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj/Volksdeutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Osijek, 1997., str. 63.-68.

Geiger, Vladimir, Nijemci (vabe) akovtine nakon Drugog svjetskog rata u djelima hrvatskog knjievnika Josipa Palade, akovaki vezovi. Prigodna revija 1997, Turistiko drutvo akovo, akovo, 1997., str. 48.49. Geiger, Vladimir, Nijemci u akovu i akovtini, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001. Geiger, Vladimir, O Podunavskim vabama u hrvatskoj knjievnosti. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990., Maruli, Hrvatska knjievna revija. asopis za knjievnost i kulturu, god. XXVII, br. 5, Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda (sv. Jeronima), Zagreb, 1994., str. 808.-912. Geiger, Vladimir, Povijest jedne podunavskovapske obitelji u romanu Legenda i zbilja, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./ br. 16-17, Zagreb, 1995., str. 27. i 35. Geiger, Vladimir, Povijest malih ljudi. Theresia Moho: Marijanci, djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., 364 str., akovaki vezovi. Revija 1999, Smotra folklora akovaki vezovi, akovo, 1999., str. 46.-49. Geiger, Vladimir, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti do 1990., Republika, Mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, god. LXI, br. 9, Zagreb, rujan 2005., str. 93.-109. Geiger, Vladimir, Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Kolo, asopis Matice hrvatske, god. XV, br. 4, Matica hrvatska, Zagreb, zima 2005., str. 5.-27. Geiger, Vladimir Prikaz i sudbina Folksdojera u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti od 1991. do 2005., Putujui Slavonijom za 2009., Godinjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, br. 26, SN Privlaica, Vinkovci, 2008, str. 36.-55. Geiger, Vladimir, Sudbina Podunavskih vaba u pripovijetci Sokak triju rua hrvatskog pisca Ivana Aralice. Pria o panonskoj tragediji/Das Schicksal der Donauschwaben in der Erzhlung Drei Rosen Gasse des kroatischen Schriftstellers Ivan Aralica. Die Geschichte ber pannonische Tragdie, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 28, Osijek, 1998., str. 35.-36./36.-37.

224

225

Gojkov-Raji, Aleksandra, Povratak u zaviaj u savremenoj srpskoj i nemakoj knjievnosti (komparativna analiza romana J. Vajdenhajma Povratak u Marezi i M. Matickog Idu Nemci), Via kola za obrazovanje vaspitaa, Vrac, 2003. Grahek, Martina, Theresia Moho, Zato to no nema oi (Zagreb: Mozaik knjiga, 2001.), 440 str., Scrinia Slavonica, Godinjak Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, god. 4, br. 4, Slavonski Brod, 2004., 587.-590. Hajdukovi, Bour, Zlo u ljudima. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Knjievna re, god. IV, br. 44, Beograd, 8. novembar 1975. Horvat, Vlado, Prikaz dvije knjige o vukovarskim Nijemcima, Godinjak Njemake narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Njemaka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podunavskih vaba u Hrvatskoj, Osijek, 1999., str. 149.-150. [Zdenka tefani-Mufa Zelena ulica - Grne Gasse (Vukovarski roman), Zagreb 1997.] Hutterer, Franz, Aleksandar Tima und seine Welt. Topographie einer multiethnischen Stadt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbruck, 1997. Hutterer, Franz, Aleksandar Tima. Autor einer multiethnischen Region, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999., str. 269.-276. Hutterer, Franz, Danilo Ki (1935-1989). Ein pannonischer Schriftsteller, Sdostdeutsche Vierteljahresbltter, Folge 1, Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1990., str. 7. Hutterer, Franz, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Mladen Markov, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1992 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 3, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993., str. 107.-112. Hutterer, Franz, Die Donauschwaben in der zeitgenssischen serbischen Literatur: Beispiele aus dem Werk von Alexandar Tima, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm

1994 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 5, 1994, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1994., str. 85.-91. Hutterer, Franz, Literatur von und ber Donauschwaben, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1993 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 4, 1993, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1993., str. 152.-153. Hutterer, Franz, Von Vor-Urteilen zur Meinungsbildung. Anstze zu einem Dialog, 1. Dialog Symposion im Haus der Heimat, Arbeitsgemeinschaft Dialog Initiativkreis fr donauschwbisch-serbische Gesprche, Wien, 1998., str. 41.-42. Ivkoi, Milan, Hrvatsko-njemaki Knigovi, Veernji list, Zagreb, 22. travnja 1992., str. 35. Jeremi, Ljubia, Miroslav Popovi tragini klasik srpske knjievnosti, u: Miroslav Popovi, Sudbine, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1998., str. VII.-XXX. Jovanovi, Duan ., Rat je nesretan sluaj, u: Ka novoj drami, 1, NIRO Tribina, Beograd, 1982., str. 191.-193. [pogovor drami: Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem] Jurii, Mirjana, Novi roman Ludwiga Bauera. Majstor fabuliranja opet nudi pitku priu, Jutarnji list (Obzor), Zagreb, 17. sijenja 2009., str. 46. Karlek [Karleua, Radoslav], Koncertna praizvedba drame Ulmska kutija Gorana Beusa Richembergha u zagrebakom Teatru&TD, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/ List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 18/19, Zagreb, 1996., str. 28. Kmmerlings, Richard, Ivan Ivanjis Roman Das Kinderfrulein, Neue Zrcher Zeitung, Zrch, 20 Mrz 1999. Kliment, .[eljko], Tipina hrvatska sudbina. Ljudevit Bauer: Kratka kronika porodice Weber, Svjetlost, Sarajevo 1990, Veernji list, Zagreb, 2. kolovoza 1991. Komromi, Sndor, Pannonische Lebenswelt. Abbild, Traumbild und

226

227

Sinnbild einer zerstrten Region im Werk von Johannes Weidenheim, u: Hrsg. von Antal Mdl und Peter Motzan, Schriftsteller zwischen (zwei) Sprachen und Kulturen, Verlag Sdostdeutsches Kulturwerk, Mnchen, 1999., str. 253.-267. Konstantinovi, Zoran, Dve slike o jednom egzodusu: Johanes Vajdenhajm i Miodrag Maticki, u: Miodrag Maticki (prir.), Srpski roman i rat, Zbornik, Nauni skup Despotovac, 20-21. 8 1998, Narodna biblioteka Resavska kola Despotovac, Despotovac, 1999. Kristi, Boko, Potraga za ulicom divljih kestenova. Subotike uspomene (na) Danila Kia, Sremski Karlovci, Kairos, 1999. Lalo, Vesela, Krivica u Mareziju. Dr Tomislav Beki: Kako sam otkrio Johanesa Vajdenhajma nemakog pisca na vojvoanske teme, Danas, Beograd, 28.-29. jun 2003. Lebedinski, Slavko, U procepu rata. Mladen Markov: ablji skok, Beograd, SKZ, 1974., Borba, Beograd, 20. septembar 1975. Luki, D.[arko], Ulmska kutija i njeno vrijeme/Die Ulmer Schachtel und ihre Theaterzeit, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./ br. 18 /19, Zagreb, 1996., str. 30. /31. Markasovi, Vlasta, Predgovor. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, u: Adam Rajzl, Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska Ogranak akovo, Drutvo hrvatskih knjievnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, akovo Osijek, 2008., 7.-11. Markovi, Milivoje, Pogovor, u: Radovan drale, Zemlja sreskih galebova, Globus/Zagreb, Prosveta/Beograd, 1988., str. 375.-377. Matanovi, Julijana, Djetinjstvo u Marijancima, u: Theresia Moho, Marijanci. Djetinjstvo u Hrvatskoj 1928.-1945., Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., str. 355.-364. [pogovor] Matanovi, Julijana, Vlast nad povijeu, u: Ludwig Bauer, Kratka kronika porodice Weber, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., str. 253.-264. [pogovor drugom, hrvatskom izdanju]. Matanovi, Julijana, Lijepi obiaji. Pogovori, Znanje, Zagreb, 2000., str. 27.36. poglavlje: Djetinjstvo u Marijancima. T. Moho, Marijanci/Djetinjstvo u Hrvatskoj

Motzan, Peter, Maresi ein kleines Welttheater. Die donauschwbische Erzhler Johannes Weidenheim wird wiederentdeckt, u: Hrsg. von Wernfried Hofmeister und Bernd Steinbauer, Durch aubenteur muess wagen vil. Anton Schwob zum 60. Geburtstag, Institut fr Germanistik Universitt Innsbruck, Innsbrucker Beitrge zur Kulturwissenschaft. Germanistische Reihe, Band 57, Innsbruck, 1997., str. 324.-336. Nedeljkovi, Dragan, O prozi Mladena Markova, u: Mladen Markov, Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1979., str. XII.-XVIII. [predgovor]

Nedi, Marko, Prie o ratnom vremenu. Mladen Markov: ablji skok. Beograd, SKZ, 1974., Politika, Beograd, 10. maj 1975. Neki, Nevenka, O knjizi Adama Rajzla. Slavonski likovi u izmaglici povijesnoga. Rajzl, Adam: Zvonik Eve imunove, akovo/Osijek, MH Ogranak akovo, DHK Ogranak slavonsko-baranjskosrijemski, 2008., akovake novine, Nezavisni dvotjednik akova i akovtine, akovo, 11. travnja 2009., str. 19.
Nemec, Kreimir, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, kolska knjiga, Zagreb, 2003. Nikoli, Darinka, Melodramatska epopeja, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002. Pavkovi, Vasa, Mladen Markov hroniar Banata, u: Najlepe prie Mladena Markova, Prosveta, Beograd, 2003., str. 6.-7. [predgovor]. Pavkovi, Vasa, Tragom prolosti, Politika, Kulturni dodatak, Beograd, 18. februar 1995., str. 22. [prikaz romana Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994.] Pavlii, Pavao, Zdenka Mufa, Zelena ulica, u: Zdenka tefani Mufa, Zelena ulica, Azur, Zagreb, 1997., s.p. [predgovor/recenzija] Peji, Nataa, Tragizam uzrokovan vikom vere, Dnevnik online, Novi Sad, 3. jun 2002. Petrovi, Branislav, Tragina sudbina pojedinca u haosu rata. Mladen Markov: ablji skok, pripovetke, SKZ Beograd, 1974., Front, god. XXXI, br. 5(861), Beograd, 31. januar 1975. Pijanovi, Petar, Uasno dugo padanje. Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ, 1979., Knjievne novine, god. XXXII, br. 597, Beograd,

228

229

12. januar 1980. Pila, Branko, Prostori hrvatske proze. Roman o Slavoniji. Adam Rajzl: Zvonik Eve imunove, Matica hrvatska i DHK, akovo - Osijek, 2008., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o., Zagreb, 6. oujka 2009., str. 22. Poganik, Jagna, Patnje Antonije Brabec. Novi roman Ludwiga Bauera. Intimni porazi vaniji su od sloma ideologija, Jutarnji list , Zagreb, 18. oujka 2009., str. 53. Poganik, Jagna, to bi bilo kad bi se Kului zvao Franceti, Jutarnji list, Zagreb, 7. rujna 2000., str 34. Poljakovi, Ivan, Flucht und Vertreibung in der donauschwbischen Literatur der Nachkriegszeit unter besonderer Bercksichtigung des Werks von Johannes Weidenheim. A thesis submitted for the degree of doctor of philosophy in German, The University of Auckland, 2002. [rukopis] Popovi, Bogdan A., Pripovedai, NIN, Beograd, 12. januar 1975. [O knjizi Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974.] Primorac, Strahimir, Njihalo ivota. Lijerka Damjanov-Pintar: Legenda i zbilja, Biblioteka ITD, Znanje, Zagreb, 1993., Veernji list, Zagreb, 7. kolovoza 1993., str. 45. Prodanovi, Ostoja, Dokle see ablji skok, Omladinske novine, god. III, br. 65, Beograd, 8. novembar 1975. Proki, Anelka, Nesporazum. Zbirka pripovedaka Mladena Markova Srednje zvono, Srpska knjievna zadruga, 1979., Politika ekspres, Beograd, 8. januar 1980. Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hrvatske knjievnosti, svezak III., Sjeanje na dobro i zlo, Marjan tisak, Split, 2004. Proti, Predrag, Pripovetke Mladena Markova, u: Mladen Markov, ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., str. 251.-261. [pogovor] Protrka, Marina, Blijeda kraljica orahovih dvora. Miljenko Jergovi, Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003., Zarez, Dvotjednik za kulturna i drutvena zbivanja, Zagreb, 4. prosinca 2003. Radoji, Mirjana, Rat kao iskuenje ovekove ljudskosti. Mladen Markov: ablji skok - SKZ, Beograd, 1974., Delo, god. XXII, knj. 22, br. 4, Beograd, 1976., str. 120.-121.

Radovi, Nadeda, Recenzija [Stjepan A. Seder, Plitki grobovi], u: Stjepan A. Seder, Plitki grobovi, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, 2006., 216.-217. Radovi, Nadeda, Seanje profesora dr Tomislava Bekia na susret sa Johanesom Vajdenhajmom. Zaljubljenici u grad vrba, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005., str. 4.-6. Reep, Drako, Deaci Malog rita, u: Arsen Dikli, Sala u Malom ritu, Prometej, Novi Sad, s.a., str. 127.-130. [pogovor]. Roth, Franz (Hrsg.), Beitrge zum Geschichtsbild der Donauschwaben im Spiegel des Fernsehens, Donauschwbisches Kulturtzentrum, Salzburg, 1995., str. 190.-241. Sabli-Tomi, Helena, Es war einmal. Theresia Moho, Marijanci, biblioteka Rukoljub, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., Vijenac, Novine Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i znanost, Zagreb, 22. listopada 1998., str. 39. Sabli-Tomi, Helena, Knjiga Theresie Moho: Marijanci. Dirljiva sjeanja slavonske Folksdojerice/Das Buch von Theresie Moho Marijanci. Die khrende Geschichte einer Slawonischen Volksdeutschen, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/ List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 29, Osijek, 1998., str. 3536. /37. Sabli-Tomi, Helena, Oi koje su vidjele no, u: Theresia Moho, Zato to no nema oi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001., str. 435.-440. [pogovor] Sabli-Tomi, Helena, Intimno i javno. Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002. Scherer, Anton, Kaa elans Heimatbuch. Eine Parabutscher Kroatin setzte den Donauschwaben ein literarische Denkmal, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 7. Oktober 2001., str. 6. Scherer, Anton, Tima Aleksandar: Der Gebrauch des Menschen. Aus dem Serbokroatischen bersetzt von B. Antowiak. Mnchen-Wien: Hanser 1991., 331 S., Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 8. Dezember 1991., str. 5. Scherer, Anton, Verdient allgemein Beachtung. Ein Buch ber das Schicksal Deutscher in Kroatien. Knig, Alois und Georgine: Tag des ungesuerten

230

231

Brote. (Roman.) bersetzt von Dragutin Horvat. Hemmingen bei Stuttgart: Selbstverlag 1993, 278 S, Der Donauschwabe, Bundesorgan der Heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumnien und Ungarn, Aalen, 6. Februar 1994., str. 5. Scherer, Anton, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus der aktuellen Diskussion, Heft 2, 1992, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1991., str. 85.-88. Scherer, Anton, Zur Frage der politischen Lge in der Literatur. Betrachtungen zu einem jugoslawischen Roman, Halbjahresschrift fr Sdosteuropische Geschichte Literatur und Politik, Jg. 4, Heft 1, Ippesheim, 1992., str. 55.59. Scherer, Anton, Einfhrung in die Geschichte der donauschwbischen Literatur, Selbstverlag, Graz, 1960.; Anton Scherer, Die Literatur der Donauschwaben als Mittlerin zwischen Vlkern und Kulturen, Selbstverlag, Graz, 1972. Scherer, Anton, Geschichte der donauschwbischen Literatur von 1848 bis 2000. Schngeistiges Schrifttum Ideologisierte Literatur in Rumnien und Ungarn nach 1945 Literarische Zeugnisse aus Kroatien, Serbien, den USA, aus Kanada und Australien nach 1945 Mundartdichtung, Memorien und Erlebnisberichte, Verlag der Donauschwbischen Kulturstiftung, Mnchen, 2003., str. 73. poglavlje: Donauschwbisches Schicksal in Kroatien, str. 74.-81. poglavlje: Die Donauschwaben in der serbischen Literatur seit 1984 Smrt jednog prijatelja. Branko Hofman slovenski knjievnik, Hrvatska domovina, br./Nr. 9, Hamburg, rujan/September, 1991., str. 39. Sretni Martin predstavljen u Osijeku/Martin im Glck wurde in Osijek vorgestellt, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 70, Osijek, 2008., str. 45./46. ehovi, M., Adolf i Adolfina, Politika ekspres, Beograd, 14. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman] eelj, Stjepan, Prostori hrvatske proze. Novi hrvatski roman iz Europe. Alois i Georgine Knig: Ivanjski krijes, Knig A.u.G. Verlag, Ostfildern, 2005., Hrvatsko slovo, Tjednik za kulturu, HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o.,

Zagreb, 27. sijenja 2006., str. 22. op, Ivan, Nove pripovetke Mladena Markova. Mladen Markov: ablji skok. Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Savremenik, god. XX, knj. Xl, br. 12, Beograd, 1974., str. 1121.-1122. op, Ljiljana, Prostor i vreme zla. Mladen Markov: Srednje zvono, SKZ. Beograd, 1979., Savremenik, god. XXVI, knj. LI, br. 5, Beograd, 1980., str. 358.-363. op, Ljiljana, Utvare i nedune rtve Mladen Markov: Srednje zvono. Beograd, SKZ. 1979., Borba, Beograd, 16. februar 1980. ovagovi, Fabijan, Burgije iz glumeve dramaturgije (dodatak uz Sokol ga nije volio), u: Fabijan ovagovi, Sokol ga nije volio. Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, Privlaica, Privlaka, 1986., str. 73.-95. [pogovor hrvatskom izdanju]. Teppert, Stefan, Das Banat, eine neues serbisches Schauspiel ber die Donauschwaben, Fenster, br. 3, Nemako udruenje za dobrosusedske odnose Karlowitz, Sremski Karlovci, avgust 2005., str. 9.-11. Tirnani, Bogdan, Mali ekran, NIN, Beograd, 18. novembar 1984. [o televizijskoj drami Slatka sluba Adolfine Froman] Topi, J., Predstavljen etvrti roman Nemanje Rotara. Dalekosena opomena [o romanu Nemanja Rotar, Netrpeljivost, Stubovi kulture, Beograd, 2006.], Panevac online, br. 4134, Panevo, 31. mart 2006. Trischler, Renata, U Osijeku, Peuhu, Somboru i Novom Sadu predstavljen roman Olivera Bottinija Po nalogu oeva/In Osijek, Pecs, Sombor und Novi Sad wurde der Roman von Oliver Bottini vorgestellt Im Auftrag der Vter, Deutsches Wort/Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 68, Osijek, 2008., str./S. 36./37. Videnovi, Radomir, Ratne godine i osuda zla. Mladen Markov: ablji skok, Srpska knjievna zadruga, Beograd, 1974., Stvaranje, god. XXXI, br. 5, Beograd, 1976., str. 772.-773. Vitezovi, Milovan, Mladen Markov: ablji skok, SKZ, 1974., Je, br. 1884, Beograd, 8. avgust 1975. Vujii, Mia, Intervju Ugljea ajtinac, dramski i prozni pisac. ivot je melodrama, Dnevnik online, Novi Sad, 1. oktobar 2004.

232

233

Vukovi, Tomislav, Intervju. Ivan Ott, novinar i publicist, o jugoslavenskim logorima za djecu, Glas Koncila, Katoliki tjednik, Zagreb, 11. sijeanj 2009. Wildmann, Georg, Fernsehfilme ber die Donauschwaben Ein berblick (Inhalt, Schwerpunkt, Tendenz, Genre, Qualitt), Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1997 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 8, 1997, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1998., str. 179.-181. Wittenberg, Tomislav, Poeki ogranak VDG-a domain knjievniku. Zlatko Crnkovi u rodnom kraju/Die VDG Zweigstelle in Poega Gastgeber dem Schriftsteller. Zlatko Crnkovi in seiner Heimat, Deutsches Wort/ Njemaka rije, Blatt der Deutschen und sterreicher in Kroatien/List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj, Nr./br. 57, Osijek, 2005., str./S. 28./29. ari, Mirko, Sa kamenom na srcu ledenom, u: Sinia Kovaevi, Velika drama, Narodno pozorite u Beogradu, Beograd, 2002., str. 5.-12. [predgovor] ileti, Zoran, Die Deutsche gehen Miodrag Matickis. Der Leidensweg der Deutschen aus Veliko Sredite und Werschetz vom Oktober 1944 und kurz darauf als literarischer Stoff, Geschichte, Gegenwart und Kultur der Donauschwaben. Texte aus dem Jahresprogramm 1995 der Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Heft 6, 1995, Landsmannschaft der Donauschwaben Bundesverband, Sindelfingen, 1995., str. 92.-106. ileti, Zoran, Pogovor, u: Miodrag Maticki, Idu Nemci, Beograd, International Publishing, 1994., str. 275.-278. ivanovi, Milan, Poraz pobede. Pavle Ugrinov: Besudni dani: Narodna knjiga, Beograd 2001., Dnevnik online, Novi Sad, 3. maj 2002.

dr. Vladimir Geiger Wissenschaftlicher Berater geiger@isp.hr

Vladimir Geiger wurde 1962 in akovo geboren. Am Institut fr Geschichte der Philosophischen Fakultt in Zagreb absolvierte er das Studium der Geschichte mit dem Thema Njemaka narodna skupina u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (1941-1945) (Die Deutsche Volksgruppe im Unabhngigen Staat Kroatien (19411945) und promovierte 1996 mit der These Njemaka etnika zajednica u akovu i akovtini od poetka 19. do sredine 20. stoljea (Die ethnische Gemeinschaften der Deutschen in akovo und der akovtina vom Beginn des 19. bis zur Mitte des 20. Jahrhundert).Seit 1993 ist er am kroatischen Institut fr Geschichte (Institut za povijest, frher Institut za suvremenu povijest) in Zagreb ttig. Er befasst sich mit der Erforschung der Geschichte und des Schicksals der kroatischen Deutschen, der Repression seitens der Partisanen und Kommunisten und den Kriegsverbrechen in Kroatien gegen Ende des Zweiten Weltkrieges und der unmittelbaren Nachkriegszeit. Im Zuge seiner Erforschungen hielt er Vortrge auf zahlreichen nationalen und internationalen Konferenzen. Es folgen zahlreiche Verffentlichungen wissenschaftlicher, fachlicher und publizistischer Arbeiten in nationalen und internationalen Zeitschriften so wie die Bcher: to se dogodilo s Folksdojerima? Sudbina Nijemaca u bivoj Jugoslaviji,(Was ist mit den Volksdeutschen geschehen?Das Schicksal der Deutschen im ehemaligen Jugoslawien), Zagreb, 1993 [Co-Autor I. Jurkovi], Pisma iz Krndije (Die Briefe aus Krndija), Zagreb, 1994[Co-Autor I.Jurkovi], Nestanak Folksdojera (Das Verschwinden der Volksdeutschen), Zagreb, 1997 ,Radni logor Valpovo 1945 - 1946 Dokumenti(Das Arbeitslager Valpovo 1945 bis 1946. Dokumente), Osijek, 1999 , Nijemci u akovu i akovtini , ( Die Deutschen in akovo und der akovtina) , Zagreb, 2001 , Folksdojeri. Pod teretom kolektivne krivnje (Die Volksdeutschen. Unter der Last der Kollektivschuld), Osijek, 2002

, Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946 Dokumenti (Die Repression seitens der Partisanen und Kommunisten und Verbrechen in Kroatien 1944-1946, Dokumenten) Slavonski Brod, 2005, Zagreb, 2009[Co-Autoren: Z. Dizdar, M. Poji i M. Rupi], Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti Zagreb i sredinja Hrvatska ( Die Repression seitens der Partisanen und

Kommunisten und Verbrechen in Kroatien 1944-1946, Dokumenten,

Zagreb und Zentral-Kroatien), Slavonski Brod / Zagreb, 2008 [Co-Autoren: Rupi M., M. Kevo, E. Kraljevi und Z. Despot]. Logor Krndija1945 1946, (Die Lager Krndija 1945 1946), Zagreb Slavonski Brod 2008 .

234

235

Er ist Mitglied der Redaktion der asopis za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest Zagreb) und der Tokovi istorije (Institut za noviju instoriju Srbije, Beograd). Er ist Leiter des wissenschaftlichen Projekts Die Menschenverluste Kroatiens im Zweiten Weltkrieg und der Nachkriegszeit am Kroatischen Institut fr Geschichte ( Hrvatski institut za povijest).

236

237

You might also like