Komunikacija ovjek raunar Komunikacija izmeu ovjeka i raunara mora imati hardverski i softverski interfejs.

Hardverski interfejs predstavlja odgovarajue ulazne i izlazne ureaje, zajedno sa veznim sklopovima. Softverski interfejs predstavlja programsku podrku za komunikaciju raunara s nekim odreenim hardverom, ugraenim ili spojenim na njega. Tu spadaju drajveri za (video i zvune kartice, mi, tampa, skener) sve ureaje koji se mogu prikljuiti na raunar. Vrste komunikacije ovjek-raunar: tekstualna, grafika, glasovna komunikacija, komunikacija dodirnim interfejsom i sl. Korisniki interfejs Ovdje se podrazumjeva izgled ekrana koji korisnik nekog programa vidi na svom monitoru. Da bi bio savremen mora ispuniti slijedee uslove: Broj detalja koje korisnik pamti treba biti to manji. Broj greki koje korisnik pravi treba biti to manji. Vrijeme odziva raunara treba biti to krae. Korisniki interfejs treba biti fleksibilan.

Raunarske mree Kompjuterska mrea predstavlja sistem za povezivanje kompjutera. ine je dva ili vie kompjutera koji meusobno komuniciraju putem prenosnih linija. U razmjeni podataka uestvuju najmanje dva uesnika: jedan koji eli poslati poruku (predajnik) i drugi kojem je poruka upuena i koji je treba prim iti (prijemnik). Da bi dolo do razmjene podataka izmeu prijemnika i predajnika mora postojati kanal veze. Prednosti umreavanja: Zajedniko koritenje hardvera Zajedniko koritenje fajlova Elektronska pota Jednostavna razmjena i pristup podacima meu korisnicima.

Vrste raunarskih mrea: LAN (Local Area Network) su mree u privatnom vlasnitvu unutar jedne ili nekoliko zgrada, ija udaljenost nije vea od nekoliko kilometara. Prema topologiji mogu biti zvjezdaste, linijske i prstenaste. MAN (Metropolitan Area Network) je vea verzija LAN mrei koja koristi slinu tehnologiju. Povezuje npr. vie firmi. WAN (Wide Area Network) povezuje podruja veliine drava i kontinenta.

Da biste mogli koristiti internet morate imati: Modem (interni ili eksterni) Komunikacijsku vezu (tel. linija, kablovska, beina) Programe za koritenje usluga interneta Sklopljen ugovor sa ISP (Internet Service Provider) davateljem internet usluga.

Dva najee koritena internet servisa su: Email, elektronska pota koja omoguava slanje i primanje fajlova u sve dijelove svijeta. Danas je to najpopularniji oblik dopisivanja. Emali sastoji se, takoer, iz klijenata i servera. Najpoznatiji protokol je SMTP (Simple Mail Transport Protocol) WWW, World Wide Web koji omoguava pregledanje sadraja webstranica. WWW je multimedijalni informacijski servis interneta koji omoguava pretraivanje, pronalaenje i pregledanje raznih oblika fajlova. Njegovu osnovu ini HTTP protokol za razmjenu, a web-stranice su meusobno povezane hiperlinkovima. WWW sastoji se iz klijenata i servera. WWW klijenti se spajaju na WWW servere i zahtjevaju resurse, a najaktuelniji su Chrome, Mozilla, Internet Explorer, itd. WWW serveri posluuju zahtjeve klijenata, a najaktuelniji su Apache, Internet Information Services (IIS), itd.

Adresiranje na internetu IP adrese su jednostavne brojane adrese raunara spojenih na interne. Adresa je 32-bitna adresa, koja se dodjeljuje svakom raunaru na internetu. Sastoji se od 4 broja izmeu 0 i 255, koji su odvojeni takama. IP adresa se sastoji od dijela koji prepoznaje mreu i dijela koji prepoznaje raunar u mrei. - javne (jedinstvene na internet) - privatne (unutar privatnih mreza) - specijalne Simbolike adrese DNS, ime domena. Razlikuju se glavna i osnovna domena. Postoji ogranien broj oznaka za glavnu domenu (.edu, .info, .com, .net, .gov, .biz, .org). URL (Uniform Resource Locator) je web-adresa odreenog resursa na internetu. To moe biti HTML dokument, slika ili bilo koji drugi dokument. Servisi na internetu: WWW, Email, prenos podataka, telnet, chat i sl. TCP/IP internet protokol jedan je od najkoritenijih protokola koji koriste skoro sve raunarske mree koje su na internetu. Koristi se i u lokalnim mreama za prenos podataka izmeu raunara ili servera. On omoguava konekciju razliitih operativnih sistema ili vrsta raunara. Ovo je protokol na kojem se zasniva internet. On omoguava da protokoli, koji se nadoknauju na njega, budu jednostavniji. Internet kroz historiju 1957. Sputnjik, prvi satelit u svemiru 1958 . - osnovana ARPA 1962. osnovan ARPANET 1986. Kreiran IETF (Internet Engineering Task Forcce) tijelo za tehniku kordinaciju mrea. 1989. broj servera na mrei prelazi 100.000

1990.- ARPANET prestaje da postoji, osmiljen WWW, prvi komercijalni provajeder World (world.std.com), ukupan broj servera 313.000 1991.- startovan prvi www server nxc01.cern.ch info.cern.ch 1992.- broj servera na mrei prelazi 1.000.000, pojavljuje se izraz usrfati po mrei. 1993.- Bijela Kua postavila prezentaciju na internet www.whitehouse.gov 1994.- kupovina preko interneta, broj servera 3.864.000 1995.- WWW servis, broj #1 servis na internetu, broj servera 6.642.000 1996.- pretraivai interneta i telefoniranje preko interneta.