MEDICINSKA KOLA TUZLA

OVRAVANJE
SEMINARSKI RAD IZ FIZIKE

Neke tvari zavisno od temperature i pritiska, mogu mijenjati agregatno stanje, prelaziti iz vrstog u teno i u gasovito stanje, i obratno. Najpoznatiji je primjer voda. Zagrijavanjem, voda iz tenog prelazi u gasovito stanje (para), a hlaenjem moe predi u vrsto stanje (led). Metali, osim ive, su pri normalnim uvjetima u vrstom stanju. Znamo da se jaim zagrijavanjem mogu istopiti, a mogu predi i u stanje pare. Zrak je pri normalnim uvjetima smjesa gasova. Veoma jakim rashlaivanjem moe se prevesti u teno pa i u vrsto stanje. To vrijedi i za ostale gasove. Ovi primjeri pokazuju da se promjenom toplotnih uvjeta moe mijenjati agregatno stanje nekih tvari. Svako stanje karakterizira odreeni raspored molekula. Pri promjeni agregatnih stanja molecule tvari se ne mijenjaju. Mijenja se samonjihov prostorni raspored i u skladu sa tim njihovo meudjelovanje. Prelaz tvari iz tenog stanja u vrsto nazivamo ovrdavanje. Govoredi o vrstim tjelima, razlikujemo kristale (staklo, bakar, eljezo) i amorfna tijela (plastine mase). Za razliku od amorfnih tijela, kristali su tijela s pravilnim geometrijskim oblikom kako na povrini tako i u unutranjosti. ista kristalna tijela pod odreenim pritiskom imaju tano odreenu taku ovrdivanja, pa se kod njih prelaz iz vrstog u teno stanje deava naglo pri dostizanju odreene temperature.

Temperatura na kojoj se odvija ovrdavanje tvari nazivamo temperature ili taka ovrdavanja, oznaka (tO). Za ovrdivanje na temperature ovrdivanja tvar oslobaa koliinu toplote:

Q = qO m

m masa tijela koje ovrdava qO specifina toplota ovrdavanja

Specifina toplota (energija) ovrdavanja neke tvari brojno je jednaka koliini toplote koja se oslobodi pri ovrdavanju 1kg te tvari na temperature ovrdavanja. Kod kristalnih tvari ona se zove i secifina toplota kristalizacije. Kod svake tvari temperature topljenja jednaka je temperature ovrdavanja (tt = to). Specifina toplota ovrdavanja jednaka je specifinoj toploti topljenja (qt = qO). Specifina toplota mrnjenja vode je znatno veda nego kod vedine drugih tvari u prirodi. To je veoma znaajno jer se omogudava na ublaavanje naglih temperaturnih promjena. Da nije toga, na prelazu zime u proljede dolazilo bi do naglo otapanja ledenih i snijenih masa, a to bi vodilo do edim i opasnijim poplavama. Pri ovrdivanju mijenja se i zapremina tijela. Kada je jaka zima, znamo da mogu popucati vodovodne cijevi ako nisu toplotno izolirane. Poslije jake zime esti sui odroni kamenja, stijena. To je posljedica povedanja zapremine leda pri zamrzavanju vode u pukotinama stijena, to dovodi do njihovog drobljenja. Pri zamrzavanju vode povedava se zapremina, a time se smanjuje gustina. Zato led i pliva na povrini vode, a izvan vode je samo jedanaesti dio njegove zapremine.