Na današnjem času upoznat ćemo se sa toplotom kao oblikom energije i pokušati

pojasniti razliku između toplote I temperature. Naslov današnje lekcije je:

KOLIČINA TOPLOTE

Toplota i temperatura nisu isto!

To najbolje možemo uočiti iz jednog primjera. U dvije prostorije, jednu veću i jednu
manju, koristimo za zagrijavanje iste peći i trošimo istu količinu drva; uvidjet ćemo da će
temperature prostorija biti različite. Veća prostorija imaće manju temperaturu, a manja
veću, iako je svaka prostorija, to jest zrak u prostoriji, primio istu količinu toplote
izgaranjem jednake količine drva. To znači da dva fizikalna tijela mogu imati istu
količinu toplote, a različitu temperaturu. Da bi veća prostorija imala istu temperaturu kao
i manja, morali bismo većoj dati veću količinu toplote, to jest morali bismo potrošiti veću
količinu drva. Odatle vidimo da dva fizikalna tijela mogu imati istu temperaturu, ali
različitu količinu toplote.

Pa šta je onda toplota? 

Toplota je onaj dio unutrašnje energije koji se sa toplijeg tijela prenosi na hladnije
tijelo.

 
Energija koju tijelo otpusti ili primi u procesu toplotne razmjene naziva se količina
toplote. Pošto se radi o energiji mjerna jedinica je džul (J).

Prilikom toplotne razmjene dolazi do promjene temperature, što znači da količina toplote
zavisi od promjene temperature. Ukoliko nema razlike temperatura (kao razlike
potencijala), neće biti ni razmjene energije, pa onda ni razmjene toplote.

Sve se tvari ne zagrijavaju jednako. Neke se zagrijavaju brže, a neke sporije. Odnosno,
nekima je potrebno više, a nekima manje toplote da se ugriju do određene temperature.
Veličina koja govori koliku količinu toplote mora primiti 1 kg neke tvari da mu
temperatura poraste za 1K naziva se specifični toplotni kapacitet i označava se malim
slovom c. Mjerna jedinica za specifični toplotni kapacitet je J/kgK

Količina toplote označava se velikim slovom Q i jednaka je proizvodu mase tijela,

njegovog specifičnog toplotnog kapaciteta i promjeni temperature tijela:
                                           Q =m ∙c ∙ ∆T

Pošto je toplota vid energije, onda se zakon o očuvanju energije može proširiti i na
toplotnu energiju: energija se ne može uništiti niti stvoriti iz ničega, već samo prelazi iz
jednog oblika u drugi ili sa jednog tijela na drugo. 

U sistemu od dva ili više tijela vrši se razmjena toplote tako da je količina toplote koju
predaje tijelo sa višom temperaturom jednaka količini toplote koju prima tijelo sa nižom
temperaturom. Jednačina toplotnog bilansa glasi:

Q1 = Q2 

Toplota prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo sve dok oba tijela ne dostignu istu
temperaturu.

To znači da se poslije toplotne razmjene oba tijela nalaze na istoj temperaturi:

m1 ∙ c1 ∙ (T − T1) = m2 ∙ c2 ∙ (T2 − T)

Čvrstim, tekućim i plinovitim tijelima zagrijavanjem se zapremina povećava, a

hlađenjem smanjuje. Kažemo da se tijela zagrijavanjem šire, a hlađenjem skupljaju.

Promjena zapremine s promjenom temperature, najviše je izražena kod plinova, manje

kod tekućina, a najmanje kod čvrstih tijela. Promjena zapremine tijela ovisi o materijalu
od kojeg je tijelo građeno, o promjeni temperature i početnoj zapremini tijela.