TVARI

DEMOKRIT (460. do 370. g. pr. n. e.)

Zakljuio je da sve tvari moraju biti
izgraene od najmanjih, dalje nedjeljivih
estica,koje je nazvao ATOMI. On nije
mogao te estice vidjeti, pa je u to
vrijeme to bila samo TEORIJA.

Danas kaemo da je INJENICA

da su sve tvari izgraene od
estica. estice mogu biti ATOMI
ili MOLEKULE.

Agregatna stanja
Agregatno stanje je stanje tvari opisano kvalitativnim
svojstvima koja ovise o temperaturi i tlaku.
Klasina fizika poznaje tri agregatna stanja:

1)

Kruta tvar ili krutina

Krutine su tvari u krutom agregatnom stanju, a

prepoznatljive
su
po
svojstvima
opiranja
promjenama oblika i obujma.

Domagoj Barun

2)

Tekuina

Tekuina je tvar tekueg agregatnog stanja. Takve

tvari nemaju stalan oblik, ali imaju stalan volumen
jer su privlane sile meu njihovim molekulama
slabije pa se mogu slobodnije gibati.
Dakle, tekuine lako mijenjaju oblik odnosno
zauzimaju oblik posude u kojoj se nalaze.

3)

Plinovita tvar ili plin

Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju. U

takvom stanju, molekule tvari imaju dovoljnu
unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne
strukture.

FAZNI PRIJELAZI
Tvari moru prei iz jednog agregatnog stanja u
drugo zagrijavanjem ili hlaenjem.
Kad se zagrijava kruta tvar, njezine estice
primaju energiju.
KINETICKA ENERGIJA
Poveanje temperatura i energije
sublimacija

taljenje

isparavanje

skruivanje
krutine

kondensacija
tekuine

sublimacija
Poveanje temperature i energije

plinovi

Taljenje

je prelazak iz vrste faze u tekuu

najee uzrokovan zagrijavanjem vrste tvari.
Primjer je toga procesa prelazak leda u vodu.
iste tvari se uvijek tale pri istoj temperaturi ako se tlak
odrava stalnim.
Tako se led topi pri STANDARDNOM ATMOSFERSKOM
TLAKU (101325 Pa) uvijek pri 0C. Temperatura pri kojoj
kruta tvar prelazi u tekue stanje zove se TALITE.
Obrnuto,prilikom hlaenja tekuina prelazi u kruto stanje
pri istoj temperaturi,tj. TEMPERATURA SKRUIVANJA
JEDNAKA JE TEMPERATURA TALJENJA.
Tako je talite leda i ledite vode na istoj temperaturi,
0C, pri atmosferskom tlaku.

Isparavanje

kada se tekuina ostavi na zraku,ona

polako sama od sebe isparava. U plinovito stanje mogu
prei estice tekuine koje se nalaze na njezinoj
povrini i u odreenom trenutku dobiju dovoljno
energije da mogu svladati privlane sile okolnih estica
tekuine.
Vrelite tekuine je temperatura na kojoj se njezin
tlak pare izjednai s vanjskim tlakom. Pri tome
tekuina vri i isparava, to znai da unutar nje zbog
prelaska tekuine u plinovito stanje nastaju mjehurii
pare koji izlaze na povrinu.
Pri standardnom je tlaku vrelite iste vode pri
100C.

Sublimacija

je prelaz tvari iz krutog stanja

u plinovito stanje bez prethodnog taljenja. Takoer,
obrnuti proces prelaska plina u krutinu se naziva
sublimacija jer je proces reverzibilan.

Ravnotena
stanja
koja
se
uspostavljaju,
pri
odreenim
uvjetima,
izmeu
pojedinih
agregatnih stanja ili faza prikazuju
se
faznim
dijagramom
ili
dijagramom stanja
Krivulje
na
faznom
dijagramu vode prikazuju
ravnotena stanja izmeu
dviju
faza.
Sve
tri
krivulje sijeku se u toki
O. Tu toku, u kojoj su
sve tri faze u ravnotei,
nazivamo trojna toka.
Krivulja isparavanja vode zavrava u toki K. Iznad te
temperature (kritina temperatura) ni u kojim uvjetima ne
moe se vodena para prevesti u tekue stanje.

HETEROGENE
SMJESE
sastoje se od estica
razliitih tvari
vidljivih okom ili
mikroskopom.
HOMOGENE
SMJESE
Sastoje se od vie
razliitih tvari ije
se estice ne mogu
uoiti
okom
ili
mikroskopom.

ulja

sol

HOMOGENE SMJESE
a) otopine tekue smjese istih tvari
npr. morska voda, benzin
b) vrste ili kristalne otopine
npr. otopina selena u sumporu, zlato za nakit
c) plinovite smjese
npr. zrak

Odjeljivanje istih tvari iz smjesa

FILTRIRANJE
EKSTRAKCIJA
DESTILACIJA
KROMATOGARIJA

 FILTRIRANJE
Filtriranje je postupak odvajanja vrste tvari od
tekuine proputanjem suspenzije kroz filter. Na filtru
zaostaje talog, a kroz filtar prolazi filtrat. Filtrirati se
mogu i plinske heterogene smjese.

Filtar-papir
lijevak

 EKSTRAKCIJA

Tehnoloka operacija potpunog ili djelominog

odjeljivanja smjese tvari koje imaju nejednaku
topivost u razliitim otapalima.
Ekstrakcija se moe provesti koritenjem tekuine
(otapala) iz krutine ili neke druge tekuine koja
sadri eljenu tvar.

Ekstrakcija

razdvajanje se temelji na razlikama u topljivosti.

 DESTILACIJA
Destilacija je postupak koji slui za odjeljivanje ili
precicavanje komponenti iz njihovih smjesa.
Tekucina se zagrijava na temperaturu vrenja a
nastale se pare kondenziraju i prikupljaju (destilat).
U parnoj fazi ima vie lake hlapljive komponente
nego u tekucoj fazi, u kojoj raste sadraj komponente
s viim vrelitem.
Parcijalni tlak pojedine komponente ovisi o
koncentraciji te komponente u smjesi i definiran je
Raoult-ovim zakonom.
Za odvajanje tekucina bliskog vrelita provodimo
frakcijsku destilaciju.
U tvari osjetljivih na povienu temperaturu
upotrebljava se vakuumska destilacija (snienjem tlaka
sniava se vrelite smjese).

Destilacija

razdvajanje se temelji na razlikama vrelita sastojaka

smjese.

 KROMATOGARIJA
Kromatografija je metoda odjeljivanja koja se zasniva na razliitoj
razdiobi (distribuciji) tvari izmeu mobilne (MF ili eluens) i
stacionarne faze (SF).
STACIONARNA FAZA papir, silikagel, razliiti polimeri
MOBILNA FAZA tekuina ili plin
Tvar se raspodjeljuje izmeu eluensa i adsorbensa, pri emu se
uspostavlja ravnotea izmeu dviju faza, to znai da dio tvari
ostane adsorbiran na ploici, a dio se otopi u otapalu. Kako se
otapalo kree i odnosi otopljenu tvar, ravnotea se poremeti i da
bi se ponovno uspostavila, otapa se nova koliina tvari u svjeem
pristiglom otapalu. S druge strane, otapalo odnosi sa sobom tvar u
dio ploice na kojem jo nema adsorbirane tvari, pa se ravnotea
uspostavlja tako da se dio tvari ponovno adsorbira na stacionarnu
fazu. Pri tome dolazi do kontinuiranog niza adsorpcija i otapanja.
U adsorpcijskoj kromatografiji kao MF se upotrebljavaju otapala
koja se razlikuju sposobnou *desorbiranja* (*eluiranja*)
pojedinih tvari sa SF. SF je kruta, najee *silikagel* ili aloks.

Tekuinska kromatografija
razdvajanje se temelji na razliitim afinitetima i
topljivostima sastojaka smjese.

Plinska kromatografija

temelji se na istim naelima kao i tekuinska

kromatografija a od nje se razlikuje po mobilnoj fazi
(plin).

Kromatografija na papiru

temelji se na istim naelima kao i tekuinska

kromatografija, a stacionarna faza je papir.