Toplina

temperatura
 -TOPLINA jedan od oblika energije (jedinica J= Nm=m2kgs-2)
-TEMPERATURA stupanj zagrijanosti objekta (jedinica K=C + 273.15)

Izvor topline na Zemlji je sunce

Toplina prijelazni oblik energije koji se prenosi izmeu

dva tijela kao rezultat razlika njihovih temperatura

Temperatura mjera za toplinu kao energijsko stanje

neke tvari

Trojna toka vode stanje s odreenom temperaturom i tlakom u kojem su

sve tri faze (para, voda, led) u ravnotei
 Prikaz nekih esto koritenih temperatura s vrijednostima izraenim na raznim temperaturnim ljestvicama:

Newtonov
Kelvinova Celzijeva Fahrenheitova Raankineov Delisleova Raumurova Rmerova
Opis a

Apsolutna nula 0 -273,15 -459,67 0 559,725 -90,14 -218,52 -135,90

Ledite vode 273,15 0 32 491,67 150 0 0 7,5
Vrelite vode 373,15 100 212 671,67 0 33 80 60

T (K) = t (C) + 273,15

T (C) = 5/9 (F - 32)

Svako tijelo u odreenim uvjetima (temperatura, tlak) ima odreeno
agregatno stanje, koje se mijenja ako se dovoljno razmijeni toplina tijela
s okolinom

plinovito

is
p
ija

ar
c

av
zi

an
po

je
de

uk
ap
ij a

lji
ac

va
im

nj
bl

e
su

skrutnjivanje

kruto tekue
taljenje
 Razmjena energije u biosferi

Aktivni sloj podloge mjesto razmjene energije izmeu podloge prekrivene

biljem i atmosfere

Toplinski obraun za aktivni sloj podloge

Bo+P+A+F+E+Q=0

Gdje je:
Bo - neto zraenje (Sunce, protuzraenje atmosfere i tla
P toplina razmijenjena izmeu aktivnog sloja i unutranjosti podloge
A razmjena topline aktivnog sloja i atmosfere
F "svjetlosna energija" (fotosinteza, respiracija u biljkama)
E latentna toplina isparavanja/kondenzacije
Q toplina zagrijavanja/ohlaivanja biljnog pokrova
 Razmjena topline izmeu okoline i ivotinja

B'+P+A+M+E=0
B' razlika primljene i emitirane energije (B o, ostale ivotinje u blizini, zidovi nastambe)
P toplina razmijenjena izmeu ivotinje i podloge
A razmjena topline ivotinje i atmosfere
M rezultanta dovoda i odvoda topline do koe unutar tijela
E latentna toplina isparavanja/kondenzacije

P>0 za topli pijesak P0 za ivotinju koja stoji

P<0 za hladni beton

A<0, uglavnom (atmosfera hladnija od toplokrvnih ivotinja)

 Prijenos topline kroz zatitni sloj perja ili krzna:

q gustoa toka topline

gustoa zraka
cp spec. toplinski kapacitet zraka uz stalni tlak
T razlika temperature izmeu vanjskog i unutranjeg sloja
r otpor zatitnog sloja prijenosu topline
(kratka dlaka oko 200, ovja vuna i do 1500 m -1 s)

"Dodatna vrijednost"
krzna/perja:

Kostrijeenje:
r1<<r2
Voda se sporije grije i sporije hladi od kopna:

1) Specifini toplinski kapacitet vode 4 x vei od spec. toplinskog kapaciteta tla

2) Voenje topline u vodi je bolje nego u tlu

3) Apsorpcija i transmisija kratko- i dugovalnog zraenja

4) Mijeanje vode:
- toplinsko mijeanje
- horizontalna vodena strujanja (termalna konvekcija: hladna voda dolje, topla gore)
- vjetar, valovi

Razlike izmeu slane i slatke vode: slana je gua, nie ledite

"Anomalija vode": nije najgua kao krutina/led, dakle, na 0C, nego na +4C

Implikacije: ivot na Zemlji moda ne bi ni nastao (smrzavanje voda "odozgo")

 Toplina u tlu i vodi
Grijanje i hlaenje kopna i vode
Razlika temperatura izmeu dva objekta uzrokuje prijenos topline, tzv. toplinski tok

Podloga kt
Zrak 0,00025
Rahli snijeg 0,00075
Srednje zbijeni snijeg 0,0063
gdje je
P toplinski tok Jako zbijeni snijeg 0,0226
kt koeficijent toplinske Voda na 0C 0,0059
vodljivosti
t1 temperatura na dubini z1 Led na -10C 0,023
t2 temperatura na dubini z2 Suho tlo 0,0017-0,0034
Vlano tlo 0,013-0,034
kt ovisi o materijalu,
veliini estica, Granit 0,027
poroznosti, vlazi. eljezo 0,67
Atmosfera se vrlo malo zagrijava od izravnog Sunevog zraenja
Grijanje atmosfere posredno, tj. prima energiju od podloge
Atmosfera (troposfera) najtoplija je pri dnu, a s visinom temperatura opada

Svi dijelovi Zemlje ne griju se jednako

Toplinska vodljivost tla ovisi o: sastavu tla, koliini zraka, vode ili leda u
upljinama

irenje topline u dublje slojeve ovisi o toplinskoj vodljivosti tijela

Suho usitnjeno tlo - manja toplinska vodljivost jae zagrijavanje

Mokro zbijeno tlo vea toplinska vodljivost slabije zagrijavanje
Ljeto: Pjeano tlo (> t) humus (> t) travnati pokrov
Temperature nad razliitim podlogama kolebaju od 4 do 7 oC
 Temperatura tla

-raspon temperatura
smanjuje se s dubinom

-najnie temperature
povrine tla su zimi, dok su
ljeti najnie temperature
na dubinama od 8-10 m
godinji raspon
temperatura u naem
podruju prodire u
dubinu tla 8-15 m, a
dnevni do 70 cm
Golo tlo vee
temperaturne
oscilacije

Tlo obraslo
vegetacijom
manje
temperaturne
oscilacije
Snjeni pokriva ima vaan utjecaj na temperaturu tla (ozimine snijeg kao
toplinski izolator

Vodene povrine se zagrijavaju/hlade prijenosom toplinske energije procesima

zraenja, voenja i prenoenja (konvekcije)

Termika konvekcija proces prenoenja topline uvjetovan gibanjem vode zbog

razlika u gustoi vode, jer gua voda tone, a rjea se uzdie (salinitet
premjetanje slojeva vode)

Dinamika konvekcija - proces prenoenja topline uvjetovan gibanjem vode zbog

djelovanja vjetrova koji stvaraju valove, zatim plime i oseke, te morskih struja

Velike vodene mase (oceani, mora, velika jezera) polako mijenjaju svoju
temperaturu. Promjene temperature morske povrine su male (0,5 oC), kao i
godinji rasponi (2,5 5 8 oC)
Mjerenje temperature

Zagrijavanje: iva (Hg) izlazi iz rezervoara
kraj utaljenog tapia
Hlaenje: Hg se skuplja i vraa se u
rezervoar, no, zbog utaljenog tapia,
kapilaritet je prekinut, napetost stupca
Hg se prekida, i stupac Hg ostaje u
badarenoj cjevici pokazivati maximum
 alkohol reagira na T
sporije od Hg, "U"
rezervoar poveava
kontaktnu povrinu i tako
ubrzava reakciju

meniskus: gura index

prema rezervoaru pri povlaenju
alkohola u rezervoar

kraj indexa koji

pokazuje minimalnu
temperaturu
 Instrumenti za mjerenje temperature tla

Prizemni minimalni termometar

Koljenasti geotermometar
svinut pod kutom od 90o

Koljenasti geotermometar svinut pod

kutom od 135o i 225o
Prijenosni
geotermometar

Oklopni
geotermometar
 Toplina u atmosferi
Temperatura zraka

Vertikalne promjene temperature

vertikalni temperaturni gradijent [C/100 m visine]

T1, z1 temperatura T1 na visini z1
T2, z2 temperatura T2 na visini z2

T/z najee negativan, jer s porastom visine temperatura najee opada;

stoga se obino razmatra veliina :
ukoliko temperatura s visinom opada, = -[T/z<0] >0
ukoliko temperatura s visinom raste, <0 temperaturna inverzija
ukoliko se temperatura s visinom ne mijenja, =0 izotermija

u slobodnoj atmosferi izmeu 0,6-0,7C/100 m visine;

blie povrini vei, ee su inverzije
Jutro, 1 h nakon
svitanja

A oznaava stalnu dubinu tla na cca 60 cm

Podne
1 h iza zalaska Sunca
 Pred svitanje

izotermija

inverzija

Uzroci inverzijama:
1) radijacijska inverzija: ohlaivanje podloge zbog dugovalnog zraenja
2) advekcijska inverzija: dolazak toplog zraka nad hladnu podlogu
3) ohlaivanje tla zbog jakog isparavanja nakon kie ili umjetnog natapanja
Problem s inverzijama: topliji zrak iznad hladnijega zrak se ne giba vertikalno, jer
estice ne idu protiv gradijenta energije stabilan sistem nakupljaju se
kondenzacijske jezgre magla + estice dima i drugi aerosol smog nakon
nekog vremena taloi se fumigacija
zimi esti mrazevi mrazita
 temperaturni maksimum

temperaturni ekstremi

temperaturni minimum

Dnevni hod temperature zraka

1922, El Azizi, Libija 57.8C

-89.5C 1983, polarna istraivaka stanica Vostok, CCCP

Hladni dani srednja dnevna temperatura ispod 0C

Vrui dani srednja dnevna temperatura 30C i iznad

Godinji hod temperature zraka na niim geografskim irinama
Godinji hod temperature zraka u nekim mjestima june hemisfere
Prosjena temperatura zraka na Zemlji
Temperaturni prag: vrijednost temperature ispod koje odreena biljka ne raste i ne
razvija se
Suma aktivnih temperatura: zbroj svih dnevnih srednjih temperatura za one dane u
godini koji su imali temperaturu viu od "praga" za neki usjev (na slici uto + zeleno)

Suma efektivnih temperatura: zbroj svih temperatura iznad vrijednosti "praga" za one
dane koji su imali temperaturu viu od "praga" (na slici samo zeleno)
Temperature ispod vrijednosti praga: "balastna temperatura" (uta zona)
Termograf
 Meteoroloka
kuica s
instrumentima

Vrataca moraju gledati na sjever, a podloga mora biti trava, tratina i sl., nikako golo
tlo

visina na kojoj se oitava temperatura zraka: 2 m iznad tla manja temp. kolebanja
nego na povrini tla
 Automatizirana
meteoroloka
stanica, s
mogunou "on-
line" slanja
podataka 24 sata
dnevno
 Satelitska motrenja

Standby Operational
MSG MSG

Pr an
s

oc d o
llite

a ta

es
rd
sate

the

se her
r

o
othe

d
oring n
sa
ical

Im ata
t
a g e
om

ag
d Im
olog

Monit

es
d
a fr

es s
roc ol
eor

p)
Dat

P k-u

H
& tr
met

R
w o ac
Ra

IT
te C (B Data Collection
e ll i trol System Reports
Sat
n
Co

LR
ite
l
tel

IT
Sa
External
Support Satellite
G round Applications
SStations Facilities Primary Ground High Rate
Station ( PGS ) Back-up User Station
(SAF ) Low Rate (HRUS)
Ground
Station ( BGS ) Data Collection User Station
Platforms (DCP) (LRUS)

EUMETSAT Control
& Processing Centre
Darmstadt

Klimatske promjene
Vanost vanjske temperature za biljke i ivotinje
Procesi u biljci ovisni o temperaturi:
apsorpcija (upijanje vode)
usvajanje hraniva i plinova (CO2)
biokemijski procesi disanje, fotosinteza
rast, razvoj i dioba stanica

temperatura nije jednaka u svim stanicama jedne biljke

Temperatura dijelova biljke ovisi o:
temperaturi okolnog medija
gibanju zraka
apsorpciji i emisiji zraenja
njihovoj latentnoj toplini
uskladitenoj toplini
otporu prijenosa topline (koef. kt)
Kardinalne toke za rast i razvoj biljaka (ovise o usjevu i njegovoj fenofazi):
1: Apsolutni minimum preivljavanja
najnia temperatura na kojoj jo biljka ivi; ispod nje - smrt/uvenue
biljka umire ne zbog rasta kristala leda u stanici (kako se dugo vjerovalo), nego zato
to biljka isputa vodu iz stanice u meustanini prostor, stanini sok je gui i time
otporniji na smrzavanje; no, ukoliko izae previe vode, proteini mogu presuiti te
ireverzibilno promijeniti
"Smrzavanje" aja, banane, kave, itd. na temperaturama viim od 0C

dehidracija proteina u fazama

 2: Vegetacijska nulta toka
temperatura do koje biljka ne raste i ne razvija se, neto proizvodnja = 0

3: Optimum ili najpovoljnija temperatura

temperatura na kojoj procesi usvajanja i asimilacije rezultiraju maksimalnim prirastom
biljnih asimilata

4: Apsolutni maksimum preivljavanja

isuivanje tkiva zbog:
- akumulacije asimilata u stanicama povienje koncentracije u stanici
- manjka vode za transpiraciju i hlaenje tkiva koagulacija proteina u organelama
i biljka ugiba od vruine

vezano uz 4), "prisilna zrioba": naroito tetna u itarica; tijekom mlijene

zriobe;
zrno se sui, eeri prelaze u krob, oteuju se proteini (glutein-"ljepilo")
posljedice:
1) zrno ne moe vie rasti malo, nenapunjeno, turo
2) zalihe kroba u zrnu male manje hrane za mladu klicu idue generacije
3) kvaliteta kroba/brana vrlo niska nema gluteina, "dizanje" tijesta i
pecivost je slaba
 Ozimine Jarine

Vrijeme od sjetve do
Ttlo C
nicanja u danima

18-20 6
Vrijeme od sjetve do
Ttlo C
10-12 14 nicanja u danima
18-20 7
5-7 22
10-12 30
Po temperaturnim afinitetima, biljke se dijele u:

1) Mikrotermne (kriofilne, frigofilne): biljke hladnijih krajeva

apsolutni minimum: 0-5C
optimum 25-31C
apsolutni maksimum 37C

2) Mezotermne: biljke umjerenih krajeva

povoljni raspon od 6-40C

3) Megatermne (termofilne): biljke vruih krajeva

vegetacijska nulta toka oko 15C
optimum 37C
apsolutni maksimum 50C
 Nicanje i oblikovanje Oblikovanje generativnih
Usjev
vegetativnih organa, C (plodonosnih) organa, C
Penica 4-5 10-12

Ra 4-5 10-12

Jeam 4-5 10-12

Zob 4-5 10-12

Kukuruz 10-13 12-15

Grah 12-13 15-18

Suncokret 7-8 12-15

Soja 10-11 15-18

Pamuk 14-15 15-20

Ria 14-15 18-20

 Utjecaj temperature na ivotinje

ivotinje mogu donekle regulirati svoju temperaturu kroz

prilagodbe metabolizma, znojenje, izluivanja druge vrste,
ut

kostrijeenje, hlaenje preko koe (ui), dahtanje, pijenje

ecj

vode, itd.
aj
vr
A mogu i poi u potragu za boljom okolinom (sjena, blatna
em

kupka, voda)
en

Ukoliko su izloene ekstremima predugo...

a

gubljenje energije
metabolizmom

r g ije
e ne
os
un
ukoliko su temperature nie od termoneutralnih, konverzija hrane ide nautrb
prirasta ivotinje (metabolizam "izgara" kalorije), treba vie hrane za istu masu
proizvoda; raste zimska dlaka/krzno
Hibernacija "zimski san": trik nekih ivotinja (prezimara) da preive nepovoljnu
sezonu metabolizam na minimumu, ali izgara mast skupljenu u povoljnoj sezoni, pa
ivotinja gubi na masi i budi se gladna!!!
 ivotinja Potrebna temp. zraka u nastambi, C
Krave 0-15, u rodilitu 10-20
Junad 6-12
Telad 7-12
Dojne krmae 16-22
Bree krmae, nazimice, nerasti 15-18
Prasad 1. tjedan 32-30, 3. tjedan 28-24
Tovljenici 12-18
Kokoi nesilice 14-24
Brojleri 16-26
Pilii 1. tjedan 32, 3. tjedan 28-25
Radni konji 7-15
Trkai konji, drebad 10-18
Ovce i koze 6-15
Janjad i jarad 12-18
Tovni kunii 8-20