METEOROLOGIJA

METEOROLOGIJA
Znanost o nadzemnim pojavama
Proučava fizikalna stanja i pojave u atmosferi
i omogućuje predviđanje vremena

Vrijeme: procesi i odnosi fizikalnih stanja

Atmosfera: zračni omotač iznad zemlje

Priredio: Vinko Prizmić

FIZIKALNE VELIČINE U VREMENU =ELEMENTI

ATMOSFERA VREMENA
• Atmosfera je zračni omotač Od 0-200 km(iznad
toga čestice zraka su zanemarivo rijetke) Uzrok: SUNČEVA RADIJACIJA-ISIJAVANJE

• Troposfera 0- 18 km (8 km na polovima)
– Postoje dovoljno guste čestice zraka
– Postoje vertikalna strujanja zraka
TEMPERATURA
– Temperatura -50 do -60 C

• Zrak:
• Kisik 21% TLAK ZRAKA
• Dušik 78%
• Ostali plinovi 1%
+ Voda

VJETAR-GIBANJE ZRAKA
VLAGA

SUNČEVA RADIJACIJA Ovisi o:

UDALJENOSTI SUNCA

KUTA UPADA
Dio se
reflektira

REFLEKSIJE OD TLA

TEMPERATURA ZRAKA NA NAKOM Dio zračenja upija tlo

PODRUČJU

1
Temperatura opada sa visinom ! Zrak iznad različitih područja se
Vertikalni temperaturni gradijent: tazličito zagrijava
0,5 C do 1,0 C svakih 100 m nadmorske visine
• Snjeg upija 25% a isijava 75 %
Adiabatski procesi: Promjena temperature zračne mase • Šume i pašnjaci upijaju 90% a isijavaju 10%
bez gubljenja ili primanja topline
• More...
1. Kada zračna masa prodire u područje niskog tlaka-širi
se i zbog toga rabi energiju-toplotu pa se hladi
......
2. Kad zračna masa prodire u područje višeg tlaka-stiska
se pa se zbog toga zagrijava

F-32 R 0 C= 32 F=0 R
C = ----------------- = ---------- 100 C= 212 F=80 R
9 4

POSLJEDICE ZAGRIJAVANJA
Posljedica neravnoteže temperature
ZRAKA
TOPLI ZRAK JE LAKŠI OD HLADNOG Temperatura opada

TOPLI ZRAK SE DIŽE U ATMOSFERU Topli zrak se diže

Hladi se i kondenzira

NA NJEGOVOM MJESTU
OSTAJE PRAZNINA (ZRAK JE RJEĐI)
Ostaje praznina
Zrak postaje rjeđi i tlak opada
grijanje

NA NJEGOVO MJESTO SE Temperatura T (o C) Vjetar-cirkulacija

OPADA TLAK ZRAKA USISAVA NOVI ZRAK

Voda kao faktor vremena

isparava Kondenzira se

Temperatura-točka rosišta

Manji tlak Veći tlak

2
 Kruženje voda

Maximalna količina vode (g/m3) koje zrak može apsorbirati

Vlaga zraka pri određenoj temperaturi

• Točka rosišta: najniža temperatura pri kojoj zrak oC -20 -10 0 10 20 30

može zadržati pare
g/m3 1,1 2,4 4,8 9,4 17,3 30,3
• Apsolutna vlaga: koliko vodene pare (Kg, gr.)
sadrži kubik zraka (gustoća vodene pare)

Ψ=težina vodene pare (kg)/volumen vlažnog zraka m3

• Relativna vlaga: odnos vlage prema maximalno

mogućoj vlazi za određenu temperaturu (%)

Stvaranje oblaka i vjetrova

Hladni zrak Hladni zrak

3
 Tlak zraka

Razlika tlaka izaziva kretanje

Područja visokog i niskog tlaka
zračne mase-vjetar

Vjetar

hladnije Toplije

Razlika temperature

Područja viših i nižih i temperatura

Tlak zraka

760 mm Hg

Pretvaranje minimetra Hg u mb vrši se sa kooficjentom 4/3

750mm x 4/3 =1000 mb
1024 mb x3/4 = 768 mm

4
 POSLJEDICA JE NESTABILNO VRIJEME I
NASTANAK FRONTI
Polovi su hladniji
Ekvator je topliji

Utjecaj mora i morskih

Struja utječe na temperature

Zbog nejednolikog zagrijavanja dolazi do MAESTRAL-BURIN

pomaka velikih zračnih masa

Planetarne cirkulacije zraka

5
HLADNA FRONTA HLADNA FRONTA

Topla fronta Topla fronta

6
 ciklona
Topli zrak se
širi i hladi
Topli zrak se
diže u visinu
Hladni zrak se
sabija-konvergira

Topli zrak se
diže u visinu

PRIKAZ NAOBLAKE PO ONKLUZIJI TOPLE Ciklona simbolični prikaz

FRONTE

Onkluzija područje padavina

Đenovska ciklona Anticiklona

Temperatura opada

Pritiče suhi zrak koji je

već u gornjim (hladnijim)
slojevima oslobodio vlagu

Područje visokog tlaka

Temperatura T (o C)
Temperatura T (o C)

7
 ANTICIKLONA

OZNAKE KA KARTAMA

Oznake jačine vjetra

Oznake stupnja naoblake

Vjetar ima smjer, jačinu (koja ovisi o brzini)

Susreti zračnih masa

8
 HLADNA FRONTA
SVOJS
Ispred fronte Pri prolazu Nakon prolaza
TVO
Porast se nastavlja ali
Tlak Pada; obično polagano Naglo raste
polganije

Pad se polagano
Temper. Male promjene Naglo pada
nastavlja

H
L Vlaga Male promjene Naglo pada Niska
A
D
N Nagla satna
Lagana protusatna promjena Male promjene; možda
A Vjetar promjena; možda uz
smjera i pojačanje daljnje satno skretanje
jake mahove

Oblaci Možda Cu ili Cb Cu i Cb; Ns i As Katkad As, onda Cu

Jaka kiša; katkad

Vrijeme Moguća kiša Pljuskovi
grmljavine i tuča

Vidljivos
Slaba Naglo poboljšanje Dobra
t

Promjene koje obično prate prolaz tople fronte Temperatura opada sa visinom !
Fro
nta
Svojstvo Ispred fronte Pri prolazu Nakon prolaza Vertikalni temperaturni gradijent:
0,5 C do 1,0 C svakih 100 m nadmorske visine

Tlak Stalno pada Pad prestaje

Male promjene; Adiabatski procesi: Promjena temperature zračne mase
možda lagani pad
bez gubljenja ili primanja topline
Temper. Lagano raste Porast prestaje Male promjene
1. Kada zračna masa prodire u područje niskog tlaka-širi
T
O
Vlaga Postepeno raste Porast prestaje Male promjene se i zbog toga rabi energiju-toplotu pa se hladi
P
L Protusatna promjena smjera i Satna promjena i 2. Kad zračna masa prodire u područje višljeg tlaka-
Vjetar Male promjene
A pojačanje slabljenje stiska se pa se zbog toga zagrijava
Oblaci Ci, Cs, As, Ns u slijedu Niski Ns i fraktusi Možda St ili Sc

Vrijeme Stalna oborina Oborina prestaje

Lijepo ili rosulja, event. F-32 R 0 C= 32 F=0 R
s prekidima C = ----------------- = ---------- 100 C= 212 F=80 R
Slaba; katkad 9 4
Dobra osim u kiši; smanjuje se Slaba; sumaglica ili
Vidljivost sumaglica ili
približavanjem fronte magla često traju
magla

0C 0C
0C 0C

9
 OBLICI OBLAKA
• Oblaci : Djelimo ih po visini na kojoj se prostiru, po oblicima
(formama koje poprimaju), te na oblake vertikalnog razvoja.

• Oblici (forme)
• cirrus - čuperak,
• cumulus-hrpa-gruda,
• stratus-pokrivač-sloj,
• nimbus -kišni oblak.
• ...............
• I ostali oblaci imaju latinske nazive najčešće prema obliku npr: leća,
nakovanj , šiba, zarez. Oblik oblaka upozorava i na promjene koje se
mogu očekivati u skoroj budućnosti. Oblaci u obliku leće (lentus)
ukazuju na jaka strujanja zraka koja cumulus prisiljavaju da poprimi
oblik leće. Cumulus koji postepeno dobiva vertikalne repove ili
tornjeve (cumulus castelanus) govori o razviju vertikalnog strujanja
zraka koje može dovesti do oluje i formiranje olujnih oblaka
(cumulonimbusa).

Oblaci OBLICI OBLAKA

• Oblaci : Djelimo ih po visini na kojoj se prostiru, po oblicima
• Po visini: (formama koje poprimaju), te na oblake vertikalnog razvoja.

– Niski 0 do 2000 m-strato • Oblici (forme)

• cirrus - čuperak,
– Srednji 2000 m do 6000 metara-alto • cumulus-hrpa-gruda,
• stratus-pokrivač-sloj,
– Visoki 6000 m do 12 000 metara- ciro • nimbus -kišni oblak.
• Po obliku: • ...............

– Cumulusi-grudve • I ostali oblaci imaju latinske nazive najčešće prema obliku npr: leća,
nakovanj , šiba, zarez. Oblik oblaka upozorava i na promjene koje se
– Stratusi – koprene mogu očekivati u skoroj budućnosti. Oblaci u obliku leće (lentus)
ukazuju na jaka strujanja zraka koja cumulus prisiljavaju da poprimi
– Lentusi oblik leće. Cumulus koji postepeno dobiva vertikalne repove ili
tornjeve (cumulus castelanus) govori o razviju vertikalnog strujanja
zraka koje može dovesti do oluje i formiranje olujnih oblaka
– Nimbusi (cumulonimbusa).

stratocumulus
Visina nakojoj se oblaci nalaze definirana je prefiksom : strato - niski , alto -
srednji , ciro - visoki.

Oblaci se označavaju kao kombinacije oblika sa prefiksima visine. cirocumulus

niski oblaci - strato oblaci : od zemlje do 2 500m
stratus (St)
stratocumulus (Sc)
nimbostratus (Ns)
srednji oblaci - alto oblaci: od 2 000 do 7 000 m
altocumulus (Ac)
altostratus (As)
altomulus
visoki oblaci - ciro oblaci: od 6 000 do 12 000m
cirocumulus (Cc)
cirostratus (Cs)
cirus (Ci)
oblaci vertikalnog razvoja : od 500m do 4 - 5 km u izuzetnim okolnostima i
do 15 km
Cumulus (Cu)
Cumulus Congestus (Cc)
Cumulonimbus (Cb)

10
 naoblaka
nimbostratus

cirusi

Cirostratus

Pretvorba pitomih cumulusa u Narastanje oblaka vertikalnog

oblake vertikalnog razvoja razvoja

RAZVOJ OLUJE
Razvoj olujnih oblaka-
kumulonimbusi

Razvoj Jaka vertikalna

kumulonimbusa strujanja

11
 PREDZNACI LOŠEG VREMENA
• Lagano i dugotrajno opadanje tlaka
• Južni i jugozapadni vjetrovi, kasnije zapadni-biti će kiše
• Nagli pad tlaka, porast temperature i relativne vlage
(nevrijeme)
• Životinje reagiraju na promjene vremena
• Smrad, velika vlaga
• Oblaci na strani na kojoj sunce zalazi)
• Kolobari oko mjeseca
• Oblaci sa juga, plima
• Predznaci nevere: sparno jutro sa mutnim horizontom,
munje sa zapada

12