SADRŽ

SADRŽAJ
‹ PODJELA OPASNOSTI U PLANINAMA

OPASNOSTI U PLANINI I OBJEKTIVNE OPASNOSTI (OPASNOSTI OKOLIŠA)

SUBJEKTIVNE OPASNOSTI (OPASNOSTI ČOVJEKA)

UPRAVLJANJE RIZICIMA ‹ SIGNALIZACIJA U SLUČAJU OPASNOSTI ILI NESREĆE

‹ ZAŠTO SE NESREĆE DOGAĐAJU?
‹ UPRAVLJANJE RIZIKOM
‹ UPRAVLJANJE RIZIKOM KOD AKCIJA SPAŠAVANJA I VJEŽBI

Hrvoje Dujmić
Dujmić

PODJELA OPASNOSTI U
PLANINAMA
Objektivne opasnosti bitno ovise o
• aktivnosti
‹ objektivne opasnosti (opasnosti okoliš
okoliša) • sezoni i klimatskim prilikama
‹ subjektivne opasnosti (opasnosti čovjeka) • lokaciji

1885 Emil Zsigmondy

U zadnje vrijeme obič

obično se dodaju opasnosti
vezane uz opremu

ODRONI I STIJENE
OBJEKTIVNE OPASNOSTI
(OPASNOSTI OKOLIŠ
OKOLIŠA)

– udaljenost
– mrak
– odroni i stijene
– vremenske nepogode
– visina
– ultraljubič
ultraljubičaste zrake Životinje
– snjež
snježne opasnosti Ljudi
– životinje Razlika u temperaturi
– zagađena voda i loš
loša hrana Voda
– pož
požar, potres, vulkan
 OBJEKTIVNE OPASNOSTI VREMENSKE NEPOGODE
(OPASNOSTI OKOLIŠ
OKOLIŠA) nastavak

– udaljenost – kiš
kiša, vjetar (faktor
(faktor pothlađivanja)
pothlađivanja)
– mrak – bujice, poplave
– odroni i stijene – snijeg, led
– vremenske nepogode
– vlaž
vlažnost stijene
– visina
– hladnoć
hladnoća, toplota
– ultraljubič
ultraljubičaste zrake
– snjež
snježne opasnosti – magla
– životinje – munje
– zagađena voda i loš
loša hrana
– pož
požar, potres, vulkan

Brzina vjetra km/h Temperatura zraka (°C) MUNJE

10 4 -1 -7 -12 -18 -23 -29 -34
Utjecaj faktora pothlađivanja
Mirno 10 4 -1 -7 -12 -18 -23 -29 -34
8 9 3 -3 -9 -16 -20 -26 -32 -38
16 4 -2 -9 -17 -23 -29 -36 -46 -50
24 2 -5 -13 -20 -28 -38 -43 -49 -58
32 0 -8 -17 -23 -32 -39 -47 -56 -63
40 -1 -9 -18 -26 -34 -42 -50 -59 -67
48 -2 -10 -19 -28 -36 -45 -53 -62 -70
56 -3 -11 -20 -29 -37 -45 -56 -63 -72
64 -4 -12 -21 -30 -38 -47 -56 -65 -73
veća od 64 km/h malo doprinosi
brzina vjetra već
povećanju faktora pothlađivanja
daljnjem poveć
< 10 min
faktor pothlađivanja samo uslijed vjetra
još treba dodati faktor
ovome još
< 5 min
pothlađivanja uslijed vlage

MUNJE MUNJE

Znaci dolaska munja

– grmljavina (i bez munja)
– iznenadna provala oblaka s velikim kapima
– brzo dolazeć
dolazeća hladna fronta (promjena smjera vjetra
prać
praćena iznenadnim dolaskom hladnog zraka)
– visoko ionizirani zrak (pucketanje, iskrice na
metalnim predmetima)

Udaljenost od munje
broj sekundi između bljeska i udara podijelit s 3
15 sekundi = 5 km (već
(već na ovoj udaljenosti oprez)
 MUNJE MUNJE

Direktan udar Izbjegavati

dosta rijedak grebene
prestanak rada srca, opekotine oš
ošteć
tećenje mozga-
mozga-najč
najčešće tragič
tragično neposrednu blizinu istaknutih stabala
vodu
Indirektan udar peć
pećine, prevjese i bunkere osim ako su suhi i prostrani (barem 5
najč
najčešći kod planinara metara u visinu i 3 metra u širinu sa svake strane
grč
grčenje miš
mišića, prestanak rada srca, privremeno sljepilo korita rijeka i vrtač
vrtača u kojima ima vode ili se mož
može nakupiti
treba biti pripravan odmah pruž
pružiti reanimaciju

Opasnost predstavljaju
mokre stijene
kablovi
sajle
penjač
penjačka už
užeta (mokra)
visoki objekti (stabla i sl.)
grebeni
uski otvori peć
pećina

Gdje i kako se smjestiti u sluč

slučaju grmljavinskog nevremena?

po sredini brda (ne niti vrh niti dno) OBJEKTIVNE OPASNOSTI

u šumi pronać
pronaći nakupinu niž
nižih stabala (OPASNOSTI OKOLIŠ
OKOLIŠA) nastavak
sjenu stabla (ako je stablo vrlo visoko na udaljenosti od pola visine)
visine)
riješ
riješiti se predmeta koji mogu privuć
privući udar munje
– udaljenost
grupu rasprš
raspršiti dovoljno daleko da udar ne zahvati sve, ali u
vizualnom dometu – mrak
sjesti na ruksak (i noge na ruksak) – odroni i stijene
– vremenske nepogode
– visina
– ultraljubič
ultraljubičaste zrake
– snjež
snježne opasnosti
– životinje
dobro, ali ne i sigurno
– zagađena voda i loš
loša hrana
– pož
požar, potres, vulkan

sigurno

SNJEŽ
SNJEŽNE OPASNOSTI
Lavine
Snjež
Snježne strehe
Ledenjač
Ledenjačke pukotine
Snjež
Snježno sljepilo
 OBJEKTIVNE OPASNOSTI ŽIVOTINJE (i neke biljke)
(OPASNOSTI OKOLIŠ
OKOLIŠA) nastavak

– udaljenost
– mrak
– osa, pč
pčela, strš
stršljen, krpelj
krpelj
– odroni i stijene
– vuk,
vuk, ris
ris
– vremenske nepogode
– visina – medvjed
– ultraljubič
ultraljubičaste zrake – zmije (poskok, riđovka,
riđovka, planinska
planinska riđovka)
riđovka)
– snjež
snježne opasnosti – crna udovica
– životinje
– zagađena voda i loš
loša hrana
– pož
požar, potres, vulkan

pčela, krpelj, strš

osa, pč stršljen

osa pčela

krpelj strš
stršljen
 vuk, ris

vuk (vuč
(vučica) ris (euroazijski)

medvjed
zmije

riđovka

poskok poskok
 crna udovica
SUBJEKTIVNE OPASNOSTI
(OPASNOSTI ČOVJEKA)
– neiskustvo
– nespremnost (fizič
(fizička i psihič
psihička)
– loš
loše poznavanje planine i opasnosti
– nepoznavanje vlastitih sposobnosti
– bolest i/ili slabost organizma
– pogreš
pogrešne procjene
– nezdrave ambicije
– godine
– strah
– maloduš
malodušnost
– panika
– neodgovarajuć
neodgovarajuća odjeć odjeća, obuć
obuća i oprema
– nepoznavanje nač načina koriš
korištenja opreme
– stres uslijed hladnoć
hladno će/toplote, bolesti/boli, straha,
žeđi/gladi,
eđi/gladi, nespavanja, dosade, usamljenosti, izolacije

SUBJEKTIVNE OPASNOSTI
(OPASNOSTI ČOVJEKA)

problemi u grupi
Već
Većina nesreć
nesreća sa smrtnim posljedicama u
Hrvatskoj se događa kada je pojedinac sam.
sam.
‹ nevoljnost da se sluš
sluša vođu
‹ nekooperativnost
‹ loš
loše vođenje Nikada u planinu (jamu, stijenu i sl.) ne idite sami.
‹ nesposobnost da se upravlja grupom
‹ nesposobnost da se naredi ili uvjeri
‹ nesposobnost da se prenesu instrukcije

SLUČAJU
SIGNALIZACIJA U SLUČ ZAŠ NESREĆE
ZAŠTO SE NESREĆ
NESREĆE
OPASNOSTI ILI NESREĆ DOGAĐAJU?
DOGAĐAJU?
Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim
znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i
Nesreć
Nesreće u nač
načelu mož
možemo podijeliti na dva tipa:
razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake
druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. predvidive nesreć
nesreće
Ispaljivanje crvene svjetleće rakete također je znak da trebamo pomoć. nepredvidive nesreć
nesreće

Gotovo sve nesreć

nesreće (i opasnosti) su
Yes! I need help!
posljedica subjektivnih propusta što znač
znači
Da! Trebam pomoć! da su predvidive.

No! I don't need any help!

Ne! Ne trebam pomoć!
 Donoš
Donošenje odluka Kontrola nad situacijom

Vodite rač
računa o dokazima koji upozoravaju da se gubi
Obič
Obično slijedeć
slijedeće tri strategije vode pogreš
pogrešnom kontrola nad situacijom
odluč
odlučivanju
• Neispunjavanje planiranih ciljeva (ako niste ispunili bilo
koji od planiranih ciljeva, razmotrite zaš
zašto)
• Zanemarivanje (informacija, opasnosti, …)
• Preokupacija jednim problemom (npr. savladavanje nekog
• Neodluč
Neodlučnost (problem je prepoznat, ali se rješ
rješava detalja)
djelomič
djelomično i/ili u malim koracima, često prekasno)
• Prekorač
Prekoračenje vlastite mjere prihvatljivog rizika (kada
• Nijekanje problema (koncentracija na eliminiranje zatekneš
zatekneš sebe da radiš
radiš neš
nešto što u normalnim okolnostima ne bi)
stresa, a ne na rješ
rješavanje problema) • Neriješ
Neriješene nelogič
nelogičnosti (po karti bi teren trebao biti ravan,
a ti si na jakom usponu)
• Intuicija ili konfuzija (razmotrite situaciju, tijelo često
reagira prije svijesti)

Lanac pogreš
pogrešnih odluka Prekidanje lanca pogreš
pogrešnih odluka:

Već
Većina nesreć
nesreća je posljedica kombinacije viš
više Treba biti voljan prepoznati vlastitu pogreš
pogrešnu
okolnosti, a ne samo
samo jednog događaja.
događaja. odluku

Obič
Obično te okolnosti uključ
uključuju niz pogreš
pogrešnih odluka i to Ako se prepozna jedna pogreš
pogrešna odluka, provjeri i
tako da: ostale (treba pronać
pronaći prvu pogreš
pogrešnu odluku koja utječ
utječe na
trenutnu situaciju)
jedna loš
loša odluka slijedi drugu (jedna loš
loša odluka
poveć
povećava vjerojatnost da će se javiti i druga) Razmotriti prvu pogreš
pogrešnu odluku (kako bi se u
buduć
budućnosti izbjegle slič
slične pogreš
pogreške)
raste količ
količina pogreš
pogrešnih informacija (svaka
pogreš
pogrešna odluka poveć
povećava količ
količinu pogreš
pogrešnih informacija koje
se onda koriste za donoš
donošenje drugih pogreš
pogrešaka)
Vodite rač
računa da srednje jaki stres poveć
povećava šanse za
sve je manje alternativa (svakom novom pogreš pogrešnom donoš
donošenje dobre odluke, premali stres znač
znači
odlukom smanjuju se potencijalni izlazi iz situacije) nezainteresiranost, a preveliki paniku.

UPRAVLJANJE RIZIKOM
Rizik je sastavni dio bilo koje aktivnosti u planini i ne
Razne definicije rizika smije ga se zanemariti.

“Moguć
Mogućnost da se dogodi neš
nešto što će utjecati na cilj. Stoga je upravljanje rizikom nuž
nužno.
Rizik se mož
može mjeriti po posljedicama i po vjerojatnosti”
vjerojatnosti”
Bez obzira kako rizik bio velik, ako smo ga procijenili
onda rizik (opasnost) kontroliramo tako da ga u
Razne definicije upravljana rizikom konač
konačnici mož
možemo i smanjiti (npr. nabavkom
odgovarajuć
odgovarajuće opreme).
“Proces reduciranja potencijalnog gubitka na
prihvatljivu razinu”
razinu” U protivnom smo prepuš
prepušteni sreć
sreći.
 PROCJENA RIZIKA -> UPRAVLJANJE RIZIKOM
Potrebno je
prije aktivnosti izjednač
izjednačiti naš
naš dož
doživljaj rizika i stvarni rizik
u tijeku aktivnosti
uspostaviti vlastitu mjeru prihvatljivog rizika

Stvarni rizik = ozbiljnost x vjerojatnost x vrijeme

Naš
Naš dož
doživljaj rizika i stvarni rizik nisu isti te imaju
Ozbiljnost posljedice (neugodnost, ozljeda, smrt) tendenciju da se vremenom sve viš više razlikuju (npr.
Vjerojatnost da će se dogoditi dugotrajni boravak na planini).
Vrijeme izlož
izloženosti opasnosti
Vlastita mjera prihvatljivog rizika također ima
Ako i procjenjujemo rizik, obič
obično ne baratamo tendenciju da se vremenom poveć
povećava. Vrlo često i
stvarnim rizikom nego naš
našim dož
doživljajem rizika. odluka grupe rezultira već
većim poveć
povećanjem
prihvatljivog rizika nego odluka pojedinca.

Procjena rizika
Broj smrtnih sluč
–
slučajeva na milijardu ljudi za jedan sat aktivnosti
Ovo predavanje < 1
UPRAVLJANJE RIZIKOM KOD
–
–
Cijepljenje: 1.3
Život u kraju sa zmijama: 3.8 AKCIJA SPAŠ
SPAŠAVANJA I VJEŽ
VJEŽBI
– Rail or bus travel in USA:
USA: 10.0
– Vož
Vožnja u autobusu ili željeznicom (V.Britanija): 50
– Udar munje: 200
– Amaterski boks: 450
–
–
Penjanje stepenicama: 550
Rad u rudniku ugljenja:
ugljenja: 910
Prihvatljivi rizik u akciji spaš
spašavanja
–
–
Lov: 950
Automobilski prijevoz: 1200
mora biti bitno manji nego prihvatljivi
–
–
Zrač
Zračni prijevoz: 1450
Plivanje: 3650
rizik u osobnim aktivnostima.
– Vož
Vožnja motora: 6280
– Kanjoning:
Kanjoning: 10000
– Motociklistič
Motociklističke utrke: 35000
– Alpinizam: 40000
– Profesionalni boks: 70000 The Ontario Journal Of Outdoor Education U akciji spaš
spašavanja prihvatljivi rizik uvijek treba
imati tendenciju smanjivanja.
Jedan od milijun šansa za smrt od:
– Vož
Vožnja 75 km
– Let 400 km
– 1.5 minuta alpinizma
– 6 minuta kanjoninga
– 20 minuta biti čovjek od 60 godina
http://zebu.uoregon.edu
– 1-2 tjedna tipič
tipičnog rada u tvornici

Akcije spaš
spašavanja (a posebno vjež
vježbe) iznimno su rizič
rizične
U GSS-
GSS-u, na prvom mjestu je uvijek unesreć
unesrećeni. Stoga operacije. Osim standardnih opasnosti (subjektivne,
je, kada je sigurnost u pitanju, redoslijed važ
važnosti objektivne, oprema) postoje i mnogobrojni specifič
specifični
slijedeć
slijedeći: rizici.

1. Vlastita sigurnost Prije svake akcije nuž

nužno je procijeniti rizik i u skladu s
procjenom eventualno poduzeti mjere.
2. Sigurnost kolega spaš
spašavatelja
3. Sigurnost unesreć
unesrećenog Spaš
Spašavatelj mora u svakom trenutku biti u stanju kazati
NE/STANI (nisam spreman, nisam sve provjerio, čini mi
se da nisi dobro navezan, …)
Ako se nama neš
nešto dogodi, unesreć
unesrećenom viš
više nema
tko pomoć
pomoći. Zato je, u interesu unesreć
unesrećenog, naš
naša
sigurnost na prvom mjestu.
Tipič
Tipični rizici povezani uz akcije spaš
spašavanja Tipič
Tipični rizici povezani uz akcije spaš
spašavanja (nastavak)

Standardne objektivne opasnosti

Heroizam
Vremenske prilike
Teren
(ne)odluč
(ne)odlučnost da se uspori, prekine ili privremeno
Aktivnost
zaustavi akcija
Ali osim toga još
još i
Pritisak javnosti, rodbine, služ
službenih osoba i medija
brzopletost
Promjena plana (zahtjeva ponovnu procjenu rizika što
(ne)iskustvo
se rijetko radi)
(ne)poznavanje spasilač
spasilačke tehnike
(ne)dostatak
(ne)dostatak fizič
fizičke snage i kondicije
(ne)ispavanost Rad sa služ
službama, pojedincima, udrugama i sl.
sl. s kojima
(ne)dovoljno hrane i vode prije nismo radili

Problem “vođenja akcije” Emocionalno i psihič

psihičko stanje unesreć
unesrećenog
akcije”
Problem “biti vođen u akciji”
akciji”
Minska polja

Svjetska statistika kaž

kaže da najč
najčešće stradavaju
POČ
POČETNICI i SUPER ISKUSNI

Familijariziranje i dugačka izloženost opasnosti bez

incidenta vode prema gubitku osjećaja za rizik.

Gotovo sve nesreć

nesreće u spasilač
spasilačkim operacijama rezultat su
subjektivnih propusta što znač
znači da su se mogle izbjeć
izbjeći.