Oborina

Izvor: Wikipedija Skoi na: orijentacija, trai

Kia Oborina je skupina vodenih estica u tekuem ili krutom stanju koja iz oblaka pada na tlo. Postoji nekoliko vrsta oborina (tua, snijeg, solika) - one koje lebde u atmosferi i padaju iz oblaka na tlo. Oborine nastaju kondenziranjem postojee vlage u zraku. Veliina pojedinih kondenziranih djelia mora prijei odreenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padaline ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se kruenje vode (vidi. Hidroloki ciklus).

Osnovna podjela oborina: o Horizontalne oborine - rosa, mraz, inje, poledica. o Vertikalne oborine - kia, snijeg, led, tua.

Uestalost i prosjena koliina oborina karakteristini su za odgovarajua zemljopisna podruja. Pri tome su oborine imbenik koji odreuje lokalnu klimu. To je posebno znaajno za poljoprivredu koja moe bez navodnjavanja biti uspjena tek nakon odreene grane granice koliine oborina koje odreuju ekozone.

Sadraj
[sakrij]

1 Koliina oborina 2 Uvjeti nastanka oborina o 2.1 Klasifikacija oborina 3 Zakonitosti prostorne raspodjele oborina 4 Vrste oborina 5 Instrumenti 6 Vanjske poveznice

Koliina oborina [uredi]

Veina mjeraa koliine padalina skuplja oborine na odreenim mjestima u mjerne posude. Jedan milimetar znai, da bi na tlo pao sloj vode od jednog milimetra, kad voda ne bi otjecala. Koliina se obino navodi kao l/m (ravne povrine). 1mm pri tome odgovara tono 1 litra/kvadratni metar. Danas se uz pomo t.zv. oborinskih radara moe procijeniti ukupna koliina oborina na cijeloj odreenoj povrini, za razliku od klasine (tokaste) metode mjerenja samo na odreenim tokama. To je znaajno prije svega za slube koje se bave problemima spreavanja poplava (pomou radarskih procjena verificiraju i kalibriraju se "tokasta" mjerenja). Pored koliine oborina, vani su prije svega i intenzitet oborina i njihovo trajanje. Dugotrajno mjerenje koliine padalina (klimatologija) omoguuje statistike izraune srednje uestalosti oborinskih dogaaja (prije svega pljuskova), koji su rezultat meusobnog odnosa intenziteta i trajanja oborina.

Uvjeti nastanka oborina [uredi]

1. Postojanje atmosferske vlanosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja 2. Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamikog hlaenja 3. Prisustvo kondenzacijskih jezgri (vrstih estica) : 3.1. Higroskopske estice (npr. oceanska sol) - proces kondenzacije zapoinje i prije nego to zrak postane zasien. 3.2. Nehigroskopske estice (npr. praina, estice dima, pepeo) - proces kondenzacije je uvjetovan odreenim stupnjem zasienosti.

Klasifikacija oborina [uredi]

Uvjeti za konvektivnu oborinu

o

Konvektivne oborine - su uvjetovane naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu s tlom (smanjene gustoe), vodena para se uzdie i dinamiki hladi tj. kondenzira se (formiranje oborina) Orografske oborine - su mehanika dizanja vlanih horizontalnih zranih struja (isparavanje planinskih lanaca), uslijed hlaenja se formiraju oborine.

Ciklonske oborine - su rezultat kretanja zranih masa iz podruja visokog tlaka (Anticiklona) i podruje niskog tlaka zraka (Ciklona), uslijed hlaenja se formiraju oborine.

Zakonitosti prostorne raspodjele oborina [uredi]

1. U brdima koliina oborina zavisi o smjeru zranih strujanja (privjetrina, zavjetrina). 2. Kopnena podruja imaju manje koliine oborina od morskih na istoj zemljopisnoj irini (morska klima, kontinentalna klima). 3. Velika koliina oborina u blizini ekvatora i umjerenim irinama smjenjuje se s malom koliinom oborina u tropima dalje od ekvatora i polarnim podrujima (tropi, suptropi, podruje umjerene klime, polarna klima). 4. U tropima su istoni dijelovi tropskih mora vlani cijelu godinu. Zapadni dijelovi vlani su samo ljeti i u jesen.

Vrste oborina [uredi]

Kia Kapi s promjerom veim od 0.5 mm Kiica kapljice s promjerom manjim od 0.5mm, poevi od oko 0.1 mm, polako padaju od temperature oko -12C vodena para se kondenzira direktno u sitne ledene kristalie Snijeg (t.zv. resublimacija), koji se tada veu u snijene pahuljice zrnca leda nepravilnog oblika veliine 2 - 5 mm, sadre zrak a mogu nastati zbog Solika snanih vjetrova u hladnoj fronti smrznute kapi kie promjera veeg od 5 mm, nastaju od jednog kristala leda kao jezgre i oko nje vie slojeva smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci sretnu sa Tua snanim okomitim strujama zraka, pa se viekratno stvara oko njih sloj vode koji se zatim smrzne Rosa vodena para, koja se nou kondenzira na bilju ili predmetima u sitne kapljice Inje vodena para, koja se zaledi na biljkama ili predmetima

Instrumenti [uredi]
Oborine se mjere kiomjerima

Standardni kiomjer

Dio pluviografa koji omoguuje zapisivanje koliina kie u [mm] zavisno od vremena. Svaka vertikalna linija predstavlja vremenski odmak od 10min, a svaka slijedea horizontalna predstavlja koliinu kie od 0,4mm.

pluviometar ili ambrometar o mjerenje pojedinanim oitanjima, registriraju dnevnu koliinu oborina. To je obini Hellmanov kiomjer. pluviograf ili ambrograf o mjere neprekidnim biljeenjem, mogua analiza raspodjele kia u vremenu. Pluviograf s plovkom je stariji tip ureaja, a pluviograf s posudom koja se prevre noviji.

Vanjske poveznice [uredi]