POSTANAK I VRSTE

OBORINA
OBORINE ILI PADALINE
tekue ili vrste vodene estice u atmosferi koje padaju ili
lebde u troposferi podignute s tla ili se taloe
hidrometeori
tekue ili vrste ( 0C)
prva skupina (padaju na zemlju)
kia, rosulja, snijeg, zrnati snijeg, ledene iglice, ledena zrna,
sugradica, tua
druga skupina (kondenzacija i sublimacija)
rosa, inje, mraz
opasan led koji se stvara na palubi i nadgrau broda u
plovidbi
Kia
kapi s promjerom veim od 0.5 mm
Rosulja
oborina u tekuem stanju ije su kapljice manje od 0,5 mm u
promjeru, lebde u zraku, padaju iz stratusa
Snijeg
od temperature oko -12C vodena para se kondenzira direktno u
sitne ledene kristalie (t.zv. resublimacija), koji se tada veu u
snijene pahuljice
Susnjeica
mjeavina kie i snijega
Solika
zrnca leda nepravilnog oblika veliine 2 - 5 mm, sadre zrak a
mogu nastati zbog snanih vjetrova u hladnoj fronti
Tua
smrznute kapi kie promjera veeg od 5 mm,
nastaju od jednog kristala leda kao jezgre i oko nje vie slojeva
smrznutih ljuski koje nastaju kad se olujni oblaci sretnu sa
snanim okomitim strujama zraka, pa se viekratno stvara oko
njih sloj vode koji se zatim smrzne
Rosa
vodena para koja se nou kondenzira na bilju ili predmetima
u sitne kapljice
Inje
vodena para koja se zaledi na biljkama ili predmetima
Raspodjela oborina
razmjerna raspodjeli naoblake
obrnuto razmjerna raspodjeli atmosferskog tlaka
maksimum oborine u ekvatorijalnom pojasu tropske kie
dva maksimuma poslije ekvinocija
dva minimuma poslije solsticija
suptropski kraj najmanje oborina pustinje
umjerene irine koliina oborina raste, ciklone
prema polovima oborina sve manje
malo oborine gdje su pasati
 podruja monsuna
kino razdoblje ljeti
suno razdoblje zimi
orogenetike oborine ovise o mjesnom reljefu
izohijete krivulje s istom raspodjelom koliine oborina
dnevni hod oborina
ocean maksimum danju
obale maksimum nou
godinji hod oborina
Podruja vjenog snijega i leda gleeri
snjena granica zemlja nad njom pokrivena vjenim
snijegom i ledom
Himalaja 30 N, 6000m
Norveka 70N, 900m
Arktik/Antarktik i ispod morske razine
domovina gleera Labrador, Grenland (led i 2 km)
brzina gleera 15-20m/dan
na Arktiku se kreu sa morskim strujama, na Antarktiku lutaju
Praenje leda USCG, Ice Patrol, Navtex, Pilot Charts,
Uvjeti nastanka oborina
1. Postojanje atmosferske vlanosti (vodene pare) kao
posljedica isparavanja
2. Proces kondenzacije uglavnom kao posljedica dinamikog
hlaenja
3. Prisustvo kondenzacijskih jezgri (vrstih estica) :
3.1. Higroskopske estice (npr. oceanska sol)
- proces kondenzacije zapoinje i prije nego to zrak postane
zasien.
3.2. Nehigroskopske estice (npr. praina, estice dima, pepeo)
- proces kondenzacije je uvjetovan odreenim stupnjem
zasienosti.
Postanak oborina
- najvaniji mehanizam postanka padalina: adijabatsko hlaenje
zraka
Tri naina postanka padalina (koji uzrokuju hlaenje zraka):
a) termika konvekcija
b) prisilno izdizanje zraka na reljefnim barijerama
c) polagano izdizanje zraka uz toplu frontu i naglije izdizanje na hladnoj
fronti u ciklonama
- u stvarnosti su najee kombinacije spomenutih naina
a) termika konvekcija
- zagrijavanje od podloge
- sniavanje temperature odreenog volumena zraka u
kojem nastaje kondenzacija ili sublimacija vodene pare
- pri adijabatskoj promjeni temperature ne dolazi do izmjene
topline s okolinom
- adijabatska ekspanzija pri izdizanju zrak se hladi,
stvaranje oblaka, kondenzacija (sublimacija)
- adijabatska kompresija pri sputanju zrak se zagrijava
b) orografske padaline
- utjecaj reljefnih barijera, adijabatskih i pseudoadijabatskih
promjena temperature na postanak slapovitih vjetrova (fen,
bura)
c) frontalne padaline
- nastaju u sloju relativno toplog i vlanog zraka koji se izdie
uz frontalnu plohu (topla fronta) ispod koje se nalazi hladniji
zrak ciklone; izdizanjem toplog zraka zapoinje
adijabatsko hlaenje i kondenzacija
- frontalne padaline obino dugo traju i zahvaaju velika
prostranstva
- kad prodire hladan zrak na hladnoj fronti on se potkopava
pod topliji, neto bre na visini nego uz podlogu (klin
hladnijeg zraka), sputa se naglo na topliji zrak i pritom ga
izdie - nastanak oblaka (kumulonimbusi) i grmljavinskih
nepogoda