Most na Žepi

Kao i za većinu građevina sa ovih prostora, u narodu su ostale sačuvane mnoge legende i
predanja. Jedna od legendi navodi da je graditelj mosta bio jedan od učenika Mimara Sinana,
graditelja mosta u Višegradu, koji je htio da svojim djelom nadmaši rad svog učitelja. Druga
legenda je legenda o veziru Jusufu koji je rođen u ovim krajevima i italijanskom graditelju kome
je povjerena izgradnja ovog mosa. Analizirajući prvu legendu, mogle bi se izvući sljedeće
pretpostavke: - Most na rijeci Žepi je nastao neposredno nakon gradnje Mosta Mehmed-paše
Sokolovića u Višegradu; - Most na rijeci Žepi je sagradio učenik graditelja mosta u Višegradu, tj.
Mimara Sinana.

(http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Rogatica_most%20na%20Zepi
%20HR.pdf)

Prvi od gore navedena dva podatka uklapa se u pretpostavku da su mostovi nastajali isključivo kao
objekti čiju je gradnju financirala država preko svojih funkcionera na terenu. Nastajali su isključivo sa
ciljem poboljšanja sustava komunikacija u Carstvu. U takvom kontekstu je Višegradska ćuprija bila ključni
objekt, koji je područja Bosne i Hercegovine povezivao sa ostatkom Carstva. Njegovom izgradnjom se
stvorila potreba za novim mostovima na glavnom i sporednim prometnim krakovima, koji vode ka
njemu, tako da su skoro istovremeno, u sklopu istog projekta, nastali mostovi: na rijeci Žepi i Kozija
ćuprija u Sarajevu. Bilo bi dakle sasvim moguće i vjerojatno da je utemeljitelj i ovog mosta bio Mehmed-
paša Sokolović i sasvim je realno njegovo datiranje u zadnju četvrtinu XVI. Stoljeća

Na temelju činjenica i postojećeg stanja na terenu, može se sa sigurnošću reći da je Most na rijeci Žepi
jedno od najljepših i najelegantnijih ostvarenja ove vrste u Bosni i Hercegovini. Dok Most na rijeci Drini u
Višegradu imponira svojom veličinom, određenom stilskom i tehničkom dotjeranošću, a mostarski
svojim rasponom i elegancijom, Most na Žepi, iako manjih dimenzija, predstavlja monumentalni iskaz
snage i ljepote. Strme, gotovo vertikalne obale rijeke Žepe i uska klisura kroz koju se probija rijeka prema
ušću, uvjetovali su gradnju jednolučnog mosta, zasvedenu prelomljnim lukom raspona 10,20 m. Čela
svoda čine prelomljeni lukovi sa uzvodne i nizvodne strane, čija visina iznosi 6,50 m, mjereno od baze
zasvođene konstrukcije. Radijus je 6,70 m, a ekscentritet centara zakrivljenosti iznosi od vertikalne osi
1,60 m na obje strane. Debljina svoda mosta iznosi 75 cm. Za usporedbu i kao dokaz stilske istovjetnosti
Mosta na Žepi i Višegradskog mosta, može se konstatirati da je u rasponu ovog svoda najbliži prvi svod
Višegradskog mosta smješten uz lijevu obalu, čiji raspon iznosi 10,70 m. Debljina svoda kod Višegradskog
mosta iznosi 85 cm, dok su ekscentriteti centara zakrivljenosti variraju i iznose maksimalno 1,06 m. Most
na rijeci Žepi ima nešto višu strijelu prelomljenog luka, što je uvjetovano niveletom puta, koji je ležao
visoko iznad provalije. Dužina mosta iznosi 21,60 m. Od simetrale svoda prema lijevoj obali njegova
dužina je 12,40 m, dok je prema desnoj 9,20 m. Ukupna širina mosta iznosi 3,95 m, od čega na samu
stazu otpada 3,40 m i na ogradu 2 puta po 20 cm. Ostatak otpada na istake vijenaca smještenih ispod
ograde. Vanjske površine čeonih zidova su u ravnini sa vanjskim površinama ograde, a čeoni lukovi svoda
su za po 3-4 cm uvučeni u odnosu na čeone zidove. Širina svoda iznosi 3,74 m. Najviša točka intradosa
mosta uzdignuta je iznad normalnog vodostaja za oko 12 m, dok je kolovoz, uključivši i debljinu svoda i
gornjeg stroja za 1,55 m viši. Korkaluk mosta, koji je na mostu prije rekonstrukcije bio sačuvan samo
djelomično, imao je visinu 90 cm, pa je tako najviša kota mosta nad normalnim vodostajem iznosila oko
14,5 m, što je u proporciji sa rasponom otvora «davalo dojam građevine koja stremi nebu pod oblake»
(Celic)

Slika 11. Most na Žepi

Izvor:https://bs.wikipedia.org/wiki/Most_na_
%C5%BDepi#/media/Datoteka:Мост_на_Жепи.jpg
Most na Žepi ima veliki turističi potencijal prvenstveno zato sto je povezan sa graditeljem
Višegradskog mosta Mehmeda paše Sokolovića jer se predpostavlja da je njegov graditelj
izgradio most na Žepi. Općina Rogatica ima planiran program razvoja turizma kroz razne
aktivnosti a najveći problem je nedostatak smještajni kapaciteta. Most na Žepi je obnovljen
2016. uz pomoć SAD-a, tim projektom je uređen i prilaz lokalitetu. Općina Rogatica ima veliki
potencijal za razvoj seoskog i lovnog turizma uz koji bi se moglo i uključiti obilazak ovog
objekta.