SADRAJ

Uvod.......2
Razrada...3
Zakljuak........7
Prilozi......8
Literatura.......11

1 | Page
Uvod:

Mostovi spajaju obale i ljude svojom zlatnom niti. Mostovi su kao dvoje zagrljenih
mladih koji se vie nikad ne razdvajaju, koji se ogledaju u bistroj hladnoj vodi. Da nije tih
kamenih ljudi, koji preko svojih lea prenose razne ljude ne bi se poznavali niti viali
roaci, drugovi, kumovi ni prijatelji. Mostovi spajaju obale tako da preko nabujele rijeke
moemo prei na drugu obalu. Mostovi pomau ljudima da ne misle zlo, nego na ljubav
i prijateljstvo koje ih spaja kao to oni spajaju obale. Mnogi od njih stoje i svjedoe o
starim vremenima, doivljajima i dogaajima i ine ih nezaboravnim. Oni su simbol
priijateljstva i elje da ive zajedno.

U grupaciji spomenika kulture kao to su mostovi, sreemo objekte koji na sebi sadre
mnogo onoga to obiljeava I istie odreen period graenja , umjenosti I stvaralatva
drevnih neimara.Duga istorija graenja I evolucija mostova nastala je u dugovjekovnoj
borbi ovijeka da sredstvima koja su mu stajala na raspolaganju savlada prirodne
prepreke I tako svoj ivot uini sadranijm.Potreba za gradnjom mostova, javlja se ve u
najprimitivnijim kulturama, kao jedno od osnovnih pitanja pri regulisanju prometa I
trgovine.Usavravajui svoj nain ivota kroz vrijeme I mijenjajui na bolje svoje zivotne
uslove, negdje u bronzanom dobu ovijek je poeo smiljeno da gradi svoje prve
mostove drvene mostove.Mostovi su kao posrednici izmeu ljudi koji su vrili
razmjenu dobara, neto to im je bilo neophodno da bi se kretali I povezivali sa drugim
ljudima.Mostovi nisu samo predstavljali graevinu u fizikom smislu, nego I duhovnu I
kulturnu vezu meu ljudima. To I ja elim da prikaem u svom seminarskom radu,
naravno I ta su to mostovi, kako se dijele, njihovu istoriju,I neke od najljepih mostova
svijeta I njihovu velianstvenost u izgradnji I konstrukciji.

2 | Page
Razrada:

Prema definiciji most je graevina napravljena radi prelaenja prirodnih i umjetnih

prepreka. Svrha mosta je omoguiti prolaz ljudima i vozilima..

Graenje mostova I njihovih noseih konstrukcija teklo je vijekovima svojim polaganim

razvojem pa su mostovi preteno graeni na osnovu iskustva s ve izvedenih
objekata.Tako je Rimska mostogradnja bila osnov za sve ostale kasnije nastale
mostove, mada su Rimljani mnogo toga usvojili od Grka I Etruana,sa Rimljanima
poinje novi period u gradnji mostova u Evropi.Preuzevi od Etruana konstrukciju
svoda, oni su gradnju mostova razvili do tipa.Znaajna tekovina Rimskog
graevinarstva jeste rimski beton, pseudo beton kako se naziva u literaturi.To je
mjeavina pijeska ljunka I krea sa dodatkom pucolona (prah sa gradskih polja oko
Vezuva). Ova smjea ima hidroloka svojstva- da vezuje I stvrdnjava u
vodi.Srednjovijekovni mostovi na religijama zapadne Evrope su posebna cijelina I njene
osnove su u rimskoj mostogradnji. Raspadanjem Rimskog carstva, tekovine rimske
mostogradnje ulaze u srednji vijek sa velikim ali oteenim fondom mostova.Period
propadanja mostova nastavlja se sve do perioda Karla Velikog, kada zapoinje
intezivno graenje mostova. Mostovi ovog vremena osim svoje funkcije imali su I
strateki znaaj.Veliki progres za mostogradnju uopte nastaje poetkom XVIII vijeka za
vrijeme Luja XV. Kada je u Parizu 1747 godine osnovana uvena Ecole des Ponts et
Chavssees(kola za mostove I puteve).Osniva ove po mnogo emu znaajne kole
bio je Trudaine, a prvi director I uitelj ve tada dobro poznati graditelj mostova Jean
Rodolph Perronet (1708-1794). Za njega se moe rei da je otac savremene
mostogradnje.U XII vijeku oivljava gradnja kamenih mostova.

Kao primjer kamenog mosta izdvoio bi Stari most u Mostaru izgradjen 1566 godine
od strane graditelja Mimara Hajrudina. Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen
blizu snienog polukruga. Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta
je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teko zamisliti da takva
graevina se moe napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje
koja se mjenja tokom dana zavisno od sunca.

3 | Page
Most je bio izgraen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne
namjere ili posebnog znaaja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i
okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan
od povijesnih dogaaja i potrebe za zatitu prijelaza preko rijeke. Stari most nije
povezan za ijedan specifian stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu.(sl.1)
Polovine XVI vijeka grade se ve koarasti I elipsasti svodovi ( most sv. Trojstva u
Firenci . Drveni mostovi ustvari su stariji od pravih kamenih mostova. I u gradnji takvih
mostova Rimljani su bili majstori ( Cezarov most na Rajni Trajanov most na Dunavu)U
Srednjem vijeku Vodstvo u gradnji drvenih mostova preuzimaju vajcarci I
Njijemci.Najvei drveni mostovu u novije vrijeme izgraeni su u Sjvernoj Americi.

Od kraja XVIII vijeka grade se mostovi sa viseim konstrukcijama,jedan od viseih

mostova koji je zasluuje divljene je Golden Gejt ( sl.2.), koji povezuje obale tjesnaca
Zlatna Vrata.Godine 1910. Grad San Francisko zauzimao je poluostrvo koje sa zapada
zatvara istoimeni zaliv.Poluostrvo je odvojeno od kopna dubokim I sirokim zalivom.
Mnogi su se nosili milju o izgradnji mosta koji bi povezivao ove dvije obale, ali zbog
prirodnih prepreka to je bilo gotovo nemogue.ovijek koji je imao snage da se uhvati u
kotac sa takvim projektom I koji je doao na tu ideju bio je Dozef Berman Straus,
projektovao je preko cetiti stotine velikih mostova irom svijeta. Posebno je dobro
razradio tehniku viseih mostova razradivi je do krajnjih mogunosti. Izgradnja je
zapoeta 5. Januara 1933. Godine I zavrena u maju 1937. Godine., predstavljajui
pobjedu ljudskog genija nad prirodom, ali Strausov uspjeh je u tome sto je uspio da
sagradi most u skladu sa prirodom I pejzaom, most koji djeluje kao da nema teine,kao
crte istih linija, isklesanih u vazduhu, razapet izmeu neba I mora da povee dve
obale tjesnaca.San Francisko je sto godina prije otvaranja mosta brojao samo hiljadu
stanovnika,gdje su zidane kue poele da niu 1835. I gdje se 1849.iskrcalo 40.000
ljudi u potrazi za zlatom I srebrom. San Francisko se od ribarskog naselja petvorio u
metropolu okrenutu okeanu I zalivu ije vode zapljuskuju sa tri straneNa njegovih 119
kvadratnih kilometara povrine ve dugo ivi samo 750.000 stanovnika.Ali zato u
drugim gradovima na obali zaliva ive milioni:svakog jutra 500.000 radnika iz njih dolazi
u San Francisko na posao.Najveim dijelom su to stranci sa druge strane obale. Zato je

4 | Page
bilo logino da se neko dosetio da podigne most.Karakteristike strausovog projekta kao
I njegov veliki znaaj najbolje e prikazati neke brojke vezane za most. Prenik uadi na
kojima visi most, od kojih je svako sastavljeno od 27572 eline niti debljne oko pet
centimetara, iznosi 81 centimetar, a njihova ukupna teina dostie 24 500 tona.Ukupna
diina niti premauje 130 000 kilometara, to znai da bi vise od tri puta mogle da
obaviju zemljinu kuglu.Svako uze trpi optereenje od 16 000 tona koje se prenosi na
ogromne oslonce sa strane za koje su uzad privrenaDva stuba na kojima vise uad
izdiu se 230 metara iznad povrine vode, dok je raspon izmeu stubova 1 280
metara.Most se nalazi na visini od 67 metara iznad vode, to omoguuje nesmetan
prolazak I najveim brodovima.irina mosta iznosi 27,5 metara od kojih 18 metara
zauzima est kolovoznih traka.Ovaj most predstavlja jedinstvo ovjeka I prirode, ne
moemo ga posmatrati samo kao grevinu, jer on nosi na sebi mnogo vie od toga, jer
sve ovo gore navedeno o njegovom nastanku je istorija mosta,ali I ljudi koji su tada
zivjeli I koji su ga pravili, I oni su njegov dio kao I svi koji prelaze taj most.

(. le Viaduc de Millau) , 343

, 2,5 .
. 2001, 2004.
, ( 400 )
. 75
. .
Slavljen kao umetniko delo i ponos nacije, most Mijo (Millau) e omoguiti
automobilistima vonju kroz oblake - 270 m iznad doline Tarn, 2,5 kilometra dugom
deonicom kroz frnacuski Centralni masiv. elino-betonski most, koji je projektovao
britanski arhitekta, lei na sedam stubova od kojih najvii ima 340 m, to ga ini 16 m
viim od Ajfelove kule. Most, koji deluje prozrano i istanano, projektovan je da ima
"finou leptira" izjavio je Foster. Rojal Dord Brid u Koloradu, koji se nadnosi 331
metar iznad reke Arkanzas je najvii visei most na svetu - ali je napravljen samo za
peake. Vijadukt Kosertal u Nemakoj je, sa 185 m, do danas bio najvii autoput. Most
je otvorio francuski predsednik ak irak. Most je graen tri godine i kotao je 394 mil

5 | Page
EUR (523 miliona dolara). Nalazi se na novom pravcu sever-jug, izmeu Pariza i
Sredozemlja, koji treba da "otpui" zaepljenja u putovanju na Rivijeru. sl.3)

Oresundski most

Iako postoje razliiti nazivi, u Danskoj i vedskoj se za most najee koristi

kombinacija dvaju naziva, resundsbron, koja je ujedno i slubeni naziv mosta koji
koristi tvrtka upravitelj mosta resundsbro Konsortiet. Zajedniki naziv predstavlja
zajedniki kulturni identitet oresundske regije. S obzirom na kombiniranu konstrukciju
mosta koja sadri i tunel, most se esto naziva Oresundska veza (Danski:
resundsforbindelsen, vedski: resundsfrbindelsen). Izgradnja mosta poela je
1995., a posljedni dio je ugraen 14. kolovoza 1999. Most je slubeno otvoren 1. srpnja
2000. te je puten u promet istog dana. Najvii stup mosta visok je 204 m. Mostovni dio
je ukupne duljine 7,845 m to je otprilike polovica udaljenosti danskog i vedskog
kopna. Masa mostovnog dijela iznosi 82,000 metrikih tona. Vlakovni kolosijeci se
nalaze ispod cestovnih traka. Plovidbena visina mosta je 57 metara no unato tome
veina morskog prometa se odvija preko Oresundskih vrata koja se nalaze nad
tunelom. Na polovici puta izmeu dvaju kopna nalazi se umjetni otok Peberholm gdje
ujedno i zavrava mostovni dio konstrukcije te poinje tunelski dio. Otok je dug oko 4
km, irok nekoliko stotina metara te slubeno pripada Danskoj. Otok je nenaseljen i na
njemu se nalazi prirodni rezervat. Cijena izgradnje cjelokupne konstrukcije ukljuujui
prilazne prometnice i pruge je iznosila oko EUR 4,15 mlrd. Oekuje se da e most
isplatiti cijenu svoje konstrukcije 2035.(sl. 4)

Zakljuak:
6 | Page
Zapitajmo se ta je most predstavljao ljudima prije hiljadu godina a ta predstavlja
danas nama u savremenom dobu, kada su nam mogunosti njegove izgradnje daleko
ire a saznanja o tehnici gradjenja daleko opirnija . Danas pravimo mostove kojim
savladavamo mnogo vee duine, ali koliko su ti mostovi kvalitetniji od onih koji su
pravljeni u vremenu kada nije bilo toliko tehniih dostignua, esto se pokae da i
nisu.Zaboravili smo da mostovi spajaju ljude, i da to nije tako od danas,nego
oduvjek,kada ljudi nisu mogli da se poveu putem interneta ili telefona, kada je svaka
prirodna prepreka predstavljala novo iskusenje i tjerala ljude na razmiljanje kako da je
premoste.Tu su se pojavili mostovi kao jedan vid ovjekove borbe da lake opstane i da
bre prelazi odreene duine,koje je mostovima skraivao.

.Mostovi su zaokupili I misli ljudi koji nisu graditelji, dogaaji oko mostova I sami
mostovi inspirisali su poneke umjetnike, pisce I slikare za njihova djela.Mnogim
umjetnicima piscima, slikarima, bakrorezcima, mostovi su bili glavna tema umjetnikog
izraavanja. To nam govori da mostove a I graevine uopte ne moemo gledati samo
kao hladne kamene zidine. Na nobelovac Ivo Andri u kamenu mostova vidi
uhvaenu I ovekoveenu ovjekovu misao, nego kako bi mi drugije produivali ivot
no trajanjem nae misli. Graditelj koji pravi most, unosi u njega svoju misao, koja je dio
vremena u kojem je on ivio, most e posle njega da traje jos vijekovima, a preko njega
emo I mi nakon sto- dvjesto godina da shvatimo to vrijeme kada je most izgraen,Ti
ljudi koji su gradili vie nema, ali ostao je most da nam svjedoi o njihovom vremenu,
tako most povezuje ljude, vijekove, civilizacije, Istok I Zapad. Jer ivot se rui I osipa a
graevine trebamo praviti tako da traju vijeno , da ostavljaju trag naeg postojanja
.Mostovi su fascinantne graevine, fascinantna je I sposobnost graditelja da toj
ogromnoj masi da lakou krila I savreno uklopi u okolinu, da prirodi kojom ne moemo
upravljati I kontrolisati damo neto to izgleda kao dio nje same I tada u sebi osjeamo
neto boansko, osjeamo se kao stvaralac, I to je ljepota toga biti graditelj . A gore
navedeni mostovi, imaju te odlike.

Prilozi:

7 | Page
Stari most u Mostaru na Neretvi iz xvi vijeka sl.1

8 | Page
Golden Gejt godina 1989. sl.2

Most Mijo godina 2001. sl.3

9 | Page
 godina 1999. sl.4

10 | P a g e
Literatura:

1.Gojkovi, M. (1966): Jedna hipoteza o izgledu i konstrukciji mosta preko Neretve

u Mostaru pre graenja Starog mosta,Zbornik zatite spomenika kulture, 17,
Beograd, 1966
2.http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
3. Mostovi. Autor: prof. dr. sc.Jure Radi

11 | P a g e
12 | P a g e