Danga

Domanovic je kao covjek, pisac i publicista imao veoma kritican odnos prema stvarnosti
svoga vremena: one za vrijeme vladavine Obrenovica i one poslije majskog prevrata i
dolaska nove dinastije i nove vlasti. Na meti njegove satiricano - alegorijske proze bila je
vlast i njeni predstavnici, ali je Domanovi} bio razocaran i drzanjem gradjanstva (naroda):
ono je bilo podanicko, poltronsko i servilno. Osnovna zamisao pisceva u Dangi bila je da se
prikaze odnos vlasti i podanika.
Danga je kratka pripovjetka, labave kompozicije i fragmentarne strukture. Fabula je
jednostavna - to je niz epizodnih situacija koje se ne osjecaju kao jedinstven i uzrocno posredicni tok zbivanja. Prica je data kroz dvije slike: naratorova stvarnost i naratorov san.
To je uslovilo specificnu kompoziciju: naratorova stv arnost je predocena u okvirnoj ili
spoljasnoj prici, a naratorov san je predocen u unutrasnoj prici. Narator nije imenovan, niti
je dovoljno individualizovan i prilicno je pasivan. Njegova je uloga kao kazivaca spoljasne
price da uvede u zbivanja koja se odvijaju u nekom drugom, nepoznatom svijetu. U
unutrasnoj prici on je samo posmatrac koji predocava i povremenim pitanjima provocira
ispoljavanje drugih aktera prica. Iskaz domanovicev je zbijen, recanica je krcata
informacijama, a pojedinosti emituju doslovno i preneseno znacenje: slika ili iskaz su
obojeni ironijom ili satirom. Naglaseno ironiski ili satirican odnos prema stvarnosti i
prikazanim pojedinostima ima kohezionu funkciju i ponistava mane fragmentarne strukture
pripovjetke. Meta veoma ostre i ljute satire su obest i osijonost vlasti: podlost, podanistvo i
servilnost gradjanstva (naroda): pokvarenost i nevaljalstvo: pomjerane (degradirane)
vrijednosti - jahanje i zigosanje: sramni cinovi, kojima se atakuje na cast i ljudsko
dostojanstvo uzimaju se kao zasluga, pocast, vitestvo i rodoljublje.
Struktura ove pripovjetke moze se predstaviti na slijedeci nacin.
Prolog (java)
- Narator o sebi i svom narodu.
- Sjajno dugme sa policijske uniforme.
- Cackanje zuba, pijuckanje vina i citanje knjige.
Prica iz sna
- Putovanje kroz noc.
- Razgovor sa gostijonicarem.
- Jahanje.
- Zbor.
- Clanak.
- Zigosanje.
- Razgovor u mehani.
- Poslije nekoliko dana Lear ponosno seta gradom.

- Narator pred sudnicom.

Epilog
- Budjenje.
Primjecuje se da je ova nevelika pripovjetka sastavljena iz velikog broja epizoda i scena.
Imamo li u vidu da je svaka scena u funkciji alegorisko - satiricnog predocavanja stvarnosti i
satiricnog sibanja prilika i naravi, kao i da se ostvaruje velikim brojem pojedinosti, dolazimo
do zakljucka da je potpuna analiza pripovjetke u svim pojedinostima nemoguca. Zato cemo
u ovoj interpretaciji zadrzati samo na nekim segmentima pripovjetke i nekim umjetnickim
slikama - onim za koje smatramo da su bitni za razumjevanje pisceve intencije i sustine
pripovjetke. Citaocu ostaje dosta prostora da analizuje situacije, umjetnicke slike, aktere
price, dijaloske replike, iskaze i pojedine rijeci. Nasa analiza se usredsredjuje na tri
segmenta pripovjetke: prolog (spoljasna prica), jahanje i zigosanje (unutrasnja prica). Ova
tri segmenta isticu se sveobuhvatnom slikom odnosa vlalsti i podanika, predocavanjem
poremecenih moralnih vrijednosti i naglasenim i ironicno - satiricnim tonom.
Vodja
strelica Pripovjetka Vodja je cjelovitija pripovjedna cjelina: postoji jasna fabula sa uocljivim
uzrocno - posljedicnim tokom u kome iz jedne situacije proizilazi druga, a pripovjedanje ima
hronoloski tok. Postupkom in medias res citalac je uveden u sjediste zbivanja: prica
zapocinje narodnim zborom na kome se raspravlja o potrebi da se krene u bijeli svijet i
potrazi bolja i plodnija zemlja jer se na zvanicnoj zemlji ne moze opstati posto je neplodna i
sva od prljusi i kamena. Ucesnici zbora su " blijeda, ispijena lica, tupa, mutna, gotovo
besvjesna pogleda", glasovi su nejaki i iznemogli. U osnovi price covjekova iskonska tezna i
potreba da traga za boljim zivotom i trazi obecanu zemlju. Motiv vodje i naroda ima biblijsko
porjeklo: u knjigama Izlazak i Mojsije (Stari zavjet) nalazi se legenda o Mojsiju koji vodi
svoj narod ka obecanoj zemlji. Ali dok Izrajelci, poslije cetrdeset godina trazenja kroz
pustinju, stizu iz Egipta u obecanu zemlju, Domanovicev narod ne uspjeva da stigne na cilj nasao se u bespucu, bez ikakve nade u izbavljenje.
Izmedju biblijske price o obecanoj zemlji i ove Domaoviceve price postoji sustinska razlika:
u Bibliji je ispricana jedna legenda, jedna od mnogih koje cine legendarnu istoriju
izrajelskog naroda, u Domanovicevoj prici na ironican i satirican nacin je ispricana prica o
jednom narodu i njegovom vodji: i narod i vodja su ovdje na udaru ostre i jetke ironije.
Svaki detalj na putu ka obecanoj zemlji zahvacen je ironijom, iz svake replike ili dijaloske
sekvence izbija snazna ironija.
Dugo je sadrzina ove pripovjetke iskljucivio vezivana za Nikolu Pasica i njegovo vodjenje
Radikalne stranke. Ali, Pasic i Radikalna stranka samo su podsticaj i povod. Vodja kao
umjetnicko djelo nosi u sebi umjetnicke istine koje su svevremene, sadrzi slike i situacije
koje su uvjiek moguce, predocava ponasanje moguce u svim vremenima. Savremenici su
mogli u prici vidjeti aktuelnu politicku situaciju, ali ce citalac Vodje, u vremenima daleko
poslije Pasicevog vremena, vidjeti svoje politicko okruzenje i svoje Pasice, koji su uvjek
prisutni u drustvenom i politickom zivotu.
__________________
Molim Vas da mi ne aljete pitanja o poreklu Vaih prezimena!
Obratite se ljudima na sajtu SrpskaDijaspora.Com
Uz to:
Ne prepriavam lektire!
Ne piem sastave!