Contents

Raspodjela fonema................................................................................................................................................................2
Šta je to jednačenje suglasnika po zvučnosti?.......................................................................................................................3
Podjela prema suglasnicima koji se mijenjaju.......................................................................................................................4
Gubljenje suglasnika..............................................................................................................................................................5
PALATALIZACIJE..................................................................................................................................................................... 7
JOTOVANJE.......................................................................................................................................................................... 10
Prelazak l u o...................................................................................................................................................................... 11
Mesnevija............................................................................................................................................................................ 12
Rumi.................................................................................................................................................................................... 12
Klasici perzijske i arapske poezije........................................................................................................................................13
Ommar Hajjam.................................................................................................................................................................... 14
Nepostojano a..................................................................................................................................................................... 15
Muslihuddin Saadi Shirazi...................................................................................................................................................16
Đulistan............................................................................................................................................................................... 16
Đulistan............................................................................................................................................................................... 17
O životu careva Hikaja(27)...................................................................................................................................................18
Muhamed Šemsudin Hafiz..................................................................................................................................................19
Ovca,krava i deva................................................................................................................................................................ 21
Papagaj i trgovac................................................................................................................................................................. 21
Prijateljstvo s medvjedom...................................................................................................................................................21
Ptica i lovac......................................................................................................................................................................... 21
Lav,lisica i magarac..............................................................................................................................................................21
Prica o zednima u pustinji...................................................................................................................................................22
Lejla i ludjak......................................................................................................................................................................... 22
Ja i ti.................................................................................................................................................................................... 23
Budjenje.............................................................................................................................................................................. 23
Prodji se sebe...................................................................................................................................................................... 24
Na dan moje smrti...............................................................................................................................................................25
Unutar dva svijeta...............................................................................................................................................................26
 Raspodjela fonema
Fonem je najmanja jezička jedinica koja nema značenje, ali je svejedno bitna za značenje riječi jer ga u kombinaciji s
drugim fonemima mijenja.
Pravila u raspodjeli fonema
Fonemi se u sporazumijevanju upotrebljavaju sami samo onda kada predstavljaju zasebne riječi.
U riječima koje su sastavljene od više fonema, fonemi su udruženi u slogove i morfeme.
Shodno s ovim, to udruživanje nije potpuno slobodno jer realizacija fonema u govoru ovisi od susjedstva drugih fonema.
Raspodjela fonema u slogovima
Slog je fonem ili skup fonema koji se u govoru realiziraju jednim dahom i jedinstvenom artikulacijom.
Slog može činiti:
Jedan slogotvorni fonem (npr. Ka-o)
Slogotvorni i jedan ili više neslogotvornih fonema (npr. crn)
Koji su slogotvorni fonemi u našem jeziku?
U našem jeziku su slogotvorni fonemi svi samoglasnici i slogotvorno r.
Obično se slogotvorni fonemi u govoru realiziraju jače i jasnije od neslogotvornih.
Riječ ima onoliko slogova koliko je u njoj slogotvornih fonema.
Granica sloga može biti:
Između samoglasnika (npr. ka-o, sje-o isl.)
Iza samoglasnika a ispred suglasnika (npr. Ru-ka-vi-ca, ta-čka isl.)
Između dva suglasnika
Granica sloga između dva suglasnika
Ako je prvo eksplozivni suglasnik pa onda neki drugi (osim sonanata j, v, r, lj) (npr. Rad-nik, mek-ši, se-lid-ba isl.)
Ako su različiti sonanti (osim ako drugi sonant nije refleks kratkog jata- ne-vje-ra) (npr. Rav-ni-ca, sar-ma, kor-nja-ča isl.)
Ako su udvojeni sonanti (npr. Naj-ja-či, van-na-sta-vni isl.)
Ako je u kratkom slogu prvo sonant pa onda neki drugi suglasnik (npr. Žur-ba, palj-ba isl.)
Slogovi koji se završavaju sa samoglasnikom nazivaju se otvorenim slogovima,a oni koji se završavaju sa suglasnikom
nazivaju se zatvorenim slogovima.
ku-ća-ni-ca rad-nik
Raspodjela fonema u riječima
Fonemi se u riječima ne mogu slobodno kombinirati već se njihova raspodjela vrši po određenim pravilima koja se
usvajaju istovremeno s usvajanjem jezika.
Raspodjela fonema podrazumijeva sve položaje u kojima se fonem može javiti i realizirati.
Nauka koja se bavi izučavanjem kombiniranja fonema naziva se fonotaktika.
Alternacije fonema
Zamjenjivanje jednog fonema drugim naziva se alternacija fonema
Mogu biti uvjetovane:
Fonološki
morfološki
Fonološki uvjetovane alternacije
Ove alternacije nastaju kad se na granici morfema nađu fonemski skupovi suglasnika teški za izgovoriti ili skupovi istih
suglasnika.
Tada se radi lakšeg izgovora suglasnici prilagođavaju jedan drugom, a isti ili slični se gube.
Kobac-kobca>kopca
Misao-mislju>mišlju
Mast+no>masno
Morfološki uvjetovane alternacije
Ove alternacije se takođe javljaju na granicama morfema, ali su one izazvane nastavcima za oblik riječi ili nastavcima
(sufiksima) za tvorbu riječi.
Ruka
Zamjenjivanje jednog fonema drugim ili gubljenje fonema u nekim položajima, u tradicionalnoj fonetici su poznati kao
glasovne promjene.
Pravila pod kojima se te promjene vrše nazivaju se glasovni zakoni.

Šta je to jednačenje suglasnika po zvučnosti?

Kada se u jednoj riječi jedan do drugog nađu dva suglasnika različita po zvučnosti
(zvučni + bezvučni ili bezvučni + zvučni ) ,
dolazi do jednačenja suglasnika po zvučnosti.
Kako se jednače suglasnici ?
Suglasnici se jednače tako što se uvijek prvi suglasnik prilagođava drugome i prelazi u svoj parnjak po zvučnosti.
Primjeri :
zvučni + bezvučni
hljeb + čić = hljepčić
pod + pis = potpis
raz + kinuti = raskinuti
Primjeri
bezvučni + zvučni
burek + džija = buregdžija
svat + ba = svadba
glas + ba = glazba
Mehdin , ahbab , lafdžija ...
Bezvučni suglasnici f , h , c nemaju svojih zvučnih parova pa ispred zvučnih suglasnika ostaju neizmijenjeni.
Od odstupanja u pisanju dolazi :
Kada se –d nađe ispred –s i –š
Pr : predsjednik , gradski , sredstvo...
Kada je –đ ispred nastavaka –stvo ( vođstvo )
Na sastavu nekih složenica u kojima bi jednačenje dovelo do udaljavanja riječi od njihova značenja ( podtekst)
U imenima i pezimenima : Midhat , Grabčanović...
U nekim imenicama stranog porijekla : hutba , gangster i sl.
U zemljopisnim imenima u kojima bi jednačenje dovelo do udaljavanja riječi od osnovnog oblika : Gradac – Gradca
Jednačenje po mjestu tvorbe

Podjela prema suglasnicima koji se mijenjaju
Promjena s,z u š,ž
Jednačenje suglasnika vrši se kada se ispred palatala (š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj i j) nađu suglasnici s i z, oni tada prelaze u svoje
najsrodnije palatalne suglasnike š i ž:
prositi - prosnja - prošnja, misao - mislju - mišlju, nositi - nosnja - nošnja
grozd - grozđe - grožđe, kazniti - kaznjiv - kažnjiv, voziti - voznja – vožnja
Jednačenje  n u m
Jednačenje suglasnika vrši se i kada se suglasnik n nađe ispred  usnenika b i p; on tada prelazi u usnenik m:
zelenbać - zelembać, prehrana - prehranbeni - prehrambeni, stan - stanbeni - stambeni, obranben - obramben, crnpurast
- crmpurast
Jednačenje velara h u š
Jednačenje suglasnika vrši se i kada se velar  h nađe ispred suglasnika č i ć, on tada prelazi u suglasnik š:
orah + -čić > oraščić, trbuh + -čić > trbuščić, grah + -čić > graščić, mijeh + -čić > mješčić
Odstupanja od ove gl. promjene
s i z ne mijenjaju se u š i ž ako se nađu u složenici kao završetak prefiksa:
     sljubiti, razljutiti, raznjihati, raznježiti
s i z ne mijenjaju se u š i ž kad se nađu ispred lj i nj koji su dobiveni starim glasovnim promjenama jata:
snježan, bjesnjeti, posljednji, sljeme, sljepoća, sljedbenik, ozljeda
suglasnik n ne prelazi u m ako se njime završava prvi dio prave složenice, a drugi dio počinje usnenim suglasnikom
(provodi se u govoru, ali ne u pismu, radi jasnoće):
maskenbal, stranputica, crvenperka, jedanput, izvanbračni
Disimilacija ili razjednačavanje
Disimilacija ili razjednačavanje glasova jeste zamjena jednog, određenog glasa, drugim sličnim glasom. Vrši se u riječima
koje sadrže u dva uzastopna sloga iste vokale – e ili o. Težnja je da dva ista vokala u jednoj riječi ne ostanu isti, već da se
onaj dalji u riječi promijeni. Javlja se u obliku instrumentala jednine imenica muškog roda sa dva nastavka, -em i -
om; mjesec – mjesecom (ne mjesecem)
Odstupanje od disimilacije samoglasnika
1. u instrumentalu imenica koje se završavaju sufiksom -telj:
• pokazatelj – pokazateljem
• prijatelj – prijateljem
• učitelj – učiteljem
2. u instrumentalu i u množini pojedinih imenica:
• bor – borom, borovi
• kos – kosom, kosovi
• tvor – tvorom, tvorovi

Gubljenje suglasnika
Primjer br.1
Pet+deset petdeset peddeset pedeset
Gubljenje suglasnika-pojava kada se gubi dva ista ili dva slična suglasnika,odnosno jedan suglasnik iz suglasničke grupe
teške za izgovor.

1)Gubljenje istih suglasnika

Kada se u jednoj riječi jedan do drugog nađu dva ista suglasnika jedan od njih se gubi.
Primjer br.2
peddeset >pedeset,
oddijeliti>odijeliti,
bezzvučan>bezvučan

Odstupanje-udvojeni suglasnici
Primjer br.3
Superlativ pridjeva(najjači,najjužniji,najjeftiniji);složene rijeci (poddijalekat,preddržavni)
2)Gubljenje suglasnika –d i -t
Kada se suglasnici –d i –t nađu ispred afrikata –c,-č,-ć,-dž,-đ,oni se gube jer su već sadržani u afrikatama.
Primjer br.4
gubtci>gubt(ts)i>gubi(ts)i>gubici
otac>otca>oca
 zadatak>zadatci>zadaci

Kako je nastala riječ srce?

Odstupanje
Do odstupanja može doći u riječima u kojima bi gubljenje suglasnika d/t udaljilo riječ od njezina značenja
u zemljopisnim imenima (Gradca-Graca)
u riječima složenim sa prefiksom koji se završava sa suglasnicima d i t (otčepiti,natčovječanski)
u prostim riječima kada se nađu ispred sufiksa(gospodština>gospoština,hrvatština>hrvaština)
Odstupanje
Suglasnici –d i –t gube se kad se nađu u položaju iza s,z,ž,š ispred k,b,l,lj,m,n,nj
Primjer br.5
svjetlostna>svjetlosna
narastla>narasla
nuždnost>nužnost

U imenicama ženskog roda izvedenim sufiksom –kinja (telefonistkinja,avanturistkinja)

3)Gubljenje suglasnika -v
Suglasnik v se gubi kada se nađe :
u nekim pridjevima na –ov: bukvov>bukov,breskvov>breskov
 u nekim nazivima stanovnika i pridjevima izvedenim prema njima:
Neretljanin,neretljanski (od Neretva)

Kako je nastala riječ saobraćaj?

4)Gubljenje suglasnika s
Suglasnik s se gubi iza sufiksa –ski kada se sufiks nađe iza suglasnika č,č,ž,š:
bečski>bečki(od Beč) ,pećski>pećki(od:Peć)
-Odstupanje od gubljenja s javlja se kada sufiks-ski dolazi iza ć u imenicama na završetak-stvo:pokućstvo,preimućstvo
 PALATALIZACIJE
Tokom razvoja našeg jezika izvršene su tri različite palatalizacije, umekšavanje zadnjonepčanih suglasnika –k, -g, -h.
Imena su dobile prema redoslijedu javljanja.

Prva palatalizacija
(najstarija palatalizacija)
Druga palatalizacija
Treća palatalizacija

PRVA PALATALIZACIJA

Kada su se zadnjonepčani suglasnici –k, -g, -h našli ispred samoglasnika prednjeg reda –e i –i te nekih glasova kojih nema
u savremenom jeziku (mehki poluglas, jat, glas en), oni su prelazili u č, ž, š.

Alternacija

K Č

G Ž

H Š
Momak > momčić

Rezultati prve palatalizacije danas su sačuvani ispred e, i, te tzv. nepostojanog a u sljedećim oblicima riječi:
u vokativu jednine imenica muškog roda na –k, -g, -h
junak – junače
vrag – vraže
duh – duše
čovjek - čovječe
drug - druže
vuk – vuče
momak – momče
putnik – putniče
radnik – radniče
u množinskim oblicima imenica oko i uho:
oko-oči
uho-uši
u tvorbi nekih imenica:
čovjek – čovječuljak
momak – momčić
majka – majčica
muka – mučenik
muha – mušica
prah – prašak
dah – dašak
prah – prašina
u prezentu nekih glagola koji se u infinitivu završavaju na –ći a u osnovi imaju –k, -g, -h:
povući – povuku – povučem
izvući – izvuku – izvučem
obući – obuku – obučem

u aoristu nekih glagola koji se u infinitivu zavrsavaju na –ći a u osnovi imaju –k, -g, -h:
pekoh - peče
stigoh - stiže
u tvorbi nekih pridjeva
mračan
vlažan
strašan
itd.
u tvorbi nekih glagola:
ličiti
družiti
prašiti
itd.
Prva palatalizacija je vršena veoma davno tako da svako –k, -g, -h ispred e, i, en, jata i mehkog poluglasa prelazilo u –č,
-ž, -š.
Riječi kao što su junakinja, ruke, noge, muhe i slične, u vrijeme vršenja palatalizacije imale su drukačije oblike u kojima
nije bilo uvjeta za vršenje palatalizacije.
Kad su ove riječi dobile današnji oblik, glasovni zakon po kome se vršila palatalizacija prestao je da vrijedi(što znači da
zadnjonepčani suglasnici u takvom položaju nisu otežavali izgovor pa se samim tim nisu morali ni mijenjati)
DRUGA PALATALIZACIJA
(SIBILARIZACIJA)
Promjena zadnjonepčanih suglasnika –k, -g, -h u –c, -z, -s.
Naziva se još i sibilarizacija, jer se i suglasnici –c, -z, -s nazivaju sibilantima.
Alternacija

K C

G Z

H S
Rezultati druge palatalizacije u savremenom su jeziku sačuvani u:
u dativu i lokativu jd. imenica ženskog roda na –a čija se osnova završava na –k, -g, -h:
majka - majci
snaga - snazi
snaha - snasi/snahi
Nominativu, dativu, instrumentalu i lokativu množine imenica m.r. na –k, -g, -h:
radnik - radnici
ulog - ulozi
siromah - siromasi
imperativu i imperfektu nekih glagola koji se u infinitivu završavaju na –ći a u osnovi imaju –k, -g, -h:
peći - peci, pecijah
teći - teci, tecijah
ODSTUPANJA
Imenice ženskog roda čija se osnova završava na –ck, -sh, -sk, -zg, -čk:
mazga - mazgi
kocka - kocki
mačka - mački
voćka - voćki
Osobnim imenima i hipokoristicima tih imena: Ajki, Anki, Begi, Bejhi itd.
Imenicama ženskog roda kojima se imenuju stanovnice država, krajeva, mjesta: Bosanki, Tuzlanki, Hercegovki, Mostarki,
Crnogorki itd..
Imenicama dobivenim prema nekoj osobini: crnki, plavojki, planinki i sl.
Zemljopisna imena se mogu javiti:
s oblicima u kojima nije izvršena druga palatalizacija: Kreki, Krki, Meki
s oblicima u kojima je izvršena druga palatalizacija: Banjoj Luci, Jabuci, Rijeci
TREĆA PALATALIZACIJA
Promjena suglasnika –k, -g, -h u –c, -z, -s.
Do promjene je dolazilo kada se zadnonepčani suglasnici nalaze u položaju iza –i i nekih glasova kojih nema u
savremenom jeziku.
Od treće palatalizacije u savremenom jeziku imamo samo neke ostatke i teže je uočljiva od prve dvije.
Trećom palatalizacijom je dobiven oblik oca:
otѢka – otѢca – otca –oca
Zatim oblici: mjeseca, knezu, lice itd.

JOTOVANJE
Glasovna promjena po kojoj su e nepalatalni suglasnici stapali sa glasom-j i davali odgovarajuće palatalne.

PRIMJERI:

Tih+ji-tiši glad+ju-glađu

Maz+ješ-mažeš cvijet+je-cvijeće

Ljut+ji-ljući

Brz+ji-brži

Blaz+ji-blaži

VRSTE JOTOVANJA

Dvije vrste jotovanja:staro i novo jotovanje

STARO JOTOVANJE:

-izvršeno je prije doseljavanja Slavena na Balkan.Njime su obuhvaćeni nepalatalni suglasnici:

D+j-đ-rođen b+j-blj-deblji

T + j-ć -plaćen p+j-plj-gluplji

N+j-nj -branjen v+j-vlj-slavljen

K+j-č -vičem m+j-mlj-slomljen

Z+j-ž-mažem

S+j-š-pišem
Itd.

Obratite pažnju na jotovanje suglasnika:b,v,m,p.Oni su ostali neizmjenjeni ali se između njih i sonanta j umetnuo glas l
.tzv.epentetsko l.l se stapa sa j i daje lj.

Staro jotovanje se vršilo u:komparativu glagola,gl.pridjevu trpnom,prezentu,imperativu

NOVO JOTOVANJE

Jotovanja izvršena na našem terenu poslije doseljavanja Slavena nazivaju se nova jotovanja.

JOTOVANJE GLAGOLA KOJI SU SE ZAVRŠILI NA –ITI

Jedno o novih jotovanja jeste jotovanje glagola koji se završavaju na iti.

Primjeri:naiti-najti-naći, poiti-pojti-poći, doidem-dojdem-dođem,

Pošto je suglasnik J bio prije nepalatalnog suglasnika s kojim se stapao u novi palatalni ovo jotovanje se naziva i
progresivno

NAJNOVIJE ILI IJEKAVSKO JOTOVANJE

Još jedno od novih jotovanja je ijekavsko jotovanje.Ono je vršeno poslije zamjene jata.Tada su nepalatalni glasovi
dolazili u dodir sa glasom od jata i davali odgovarajuće palatalne
glasove:ljeto,koljeno,ljekar,lječilište,ljepilo,lješnik,njedra,ljepota,ljetovati.

Prelazak l u o
Definicija

Prelazak l u o je glasovna promjena u kojoj se suglasnik l na kraju riječi ili sloga pretvori u o.

Slučajevi u kojima se vrši:

kod glagolskog pridjeva radnog muškog roda jednine:

držao-držal; igrao-igral

kod imenica izvedenim od glagolskog pridjeva radnog pomoću nastavka –nica :

čitaonica- čitalnica; slušaonica- slušalnica

Definicija

3. Kod imenica koje se završavale na –ol :

Bivol- bivoo- bivo; sokol- sokoo- soko

4. kod naporednih oblika:

prijesto- prijestol, sto-stol, go- gol

Definicija

5. kod pridjeva – u nominativu jednine muškog roda:

• debeo-debel

• kiseo-kisel
6. Kod tvorbe riječi, u pojedinim izvedenicama:

seliti-selba-seoba

selo-selce-seoce

Historija

Do prelaska suglasnika l u o dolazilo je u drugoj polovini 14. stoljeća. Mijenjalo se samo l koje je bilo na kraju sloga ili na
kraju riječi:

pepel > pepeo , radil > radio i sl.

Prelazak l u o uvjetovan je gubljenjem poluglasa u slabom položaju. To gubljenje poluglasa desilo se znatno ranije,
najvjerovatnije u 11. stoljeću, a možda I nešto ranije. Kad se izgubio poluglas, onda je suglasnik l ostao na kraju riječi ili
na kraju sloga. U tome položaju njegov se izgovor duljio i približavao se izgovoru samoglasnika, tako da je na kraju
mogao prijeći u o.

Historija

Vrijeme od gubljenja tog poluglasa i prelaska suglasnika l u o pokazuje da se promjene u jeziku ne dešavaju brzo. Bilo je
potrebno da prođe nekoliko stoljeća da bi se oformila ova glasovna promjena.

Pošto se suglasnik l zamjenjivao samoglasnikom ili vokalom, zato je ova promjena poznata i kao vokalizacija

Mesnevija
Mistično-didaktički spjev sufijske literature "Mesnevija" je Rumijevo najznačajnije djelo, te je na njemu radio i inspiraciju
u Bogu tražio 14 godina.

 Preko 25 000 distiha u 6 svesaka kroz koje je na jedinstven način izložen gotovo svaki pojedinačni aspekt islamskog
nauka: teologije, metafizike, kozmologije pa do psihologije.

"Mesnevija" je dobila počasni naziv “Kur'an perzijskog jezika" i prevođena je na brojene svjetske jezike.

 O važnosti Mesnevije za islamski svijet, govori i podatak da postoje hafizi Mesnevije, (ljudi koji znaju napamet svih
6 svesaka), radi njena očuvanja i ispravnog interpretiranja.

Rumi
Mevlana Dželaluddin Rumi rođen je u Belhu (današnji Afganistan)  1207. godine. Njegov otac koji je važio za jednog od
najvećih učenjaka svog doba, odlučio je da pred mongolskom prijetnjom izmjesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za
novo prebivalište, odabrao je Konju u Anadoliji - tadašnju prijestonicu Turske. Prema predanju, u gradu Nišapuru sreću
čuvenog mistika Atara, koji je, videvši Bahaudina i Dželaludina, uzviknuo: „Gle čuda! Dolazi nam rijeka koja vodi moćni
ocean!“. Tada je čuveni sufija malom Dželaludinu poklonio svoju Knjigu tajni.

Nakon smrti oca 1231. godine, Dželaludin putuje u Siriju i provodi sedam godina u Damasku i Halepu, nakon čega se
vraća u Konju, gdje nasljeđuje očevo mjesto i predaje teološke nauke. 

Godine 1244. godine Rumi je doživio susret sa lutajućim dervišem Šemsudinom iz  Tabriza, koji je izmijenio dalji tok
njegovog života. Šemsedin je prešao u Rumijevu kuću, a Džalaludin se od naučnika i pravnika preobražava u mistika
i pjesnika. Nakon nekog vremena, Šemsudin je nestao iz Rumijevog života isto onako misteriozno kao što je i došao.
Međutim, Rumi nastavlja da piše inspirisan "božanskim" ljudima.

Rumi je umro u Konji 1273. Godine.

“Ja ne znam zašto je društvo postalo takvo, niko nema vremena ni za koga. Ne znam šta se desilo sa
suosjećanjem, prijateljstvom, sa samilošću među ljudima.” (pismo sestri pred kraj života)
Klasici perzijske i arapske poezije
Klasična perzijska poezija razvila se u 7. st.

 Pisana na srednjoperzijskom-pahlevi jeziku

Omer Hajjam, Dželaluddin Rumi, Muslihudin Saadi Širazi i Muhamed Šemsudin Hafiz (pjesnici od 11-14. st)

Bošnjački pjesnici : Derviš-paša Bajezidagić, Muhamed Nerkesi, Fevzija Mostarac, Mehmed Mejlija Guranija (pisali na
perzijskom i turskom jeziku)

Najpopularnije forme: kaside, gazeli, rubaije...

Sufizam-duhovni pokret-Sufisti su težili da zadobiju ljubav i da spoznaju prisustvo Boga kroz mističko iskustvo.

Sufijska poezija-mistička ljubavna poezija-Duša se kroz čulni doživljaj ljubavi uzdiže do spoznaje božanske stvarnosti kojoj
teži.

Divanska književnost (dvorska književnost)

Književnost za uske intelektualne krugove 

 Prof. dr. Lamija Hadžiomerović i Emina Memija :

” Divanska poezija ima svoje zakonitosti kojih su se pridržavali svi koji su joj pripadali. Ona baštini dosta Iranaca i Arapa,
ne samo u formi nego i u tematici i leksici. Zato je stvaranje ove književnosti od autora zahtijevalo ne samo poznavanje
filozofije, filozofije islama, tradicije i historije, nego i perzijskog i arapskog jezika.” (Poezija Bošnjaka na orijentalnim
jezicima)

Rubaija
 (arapski rubai
 “četverostih”) 

Kratka je pjesma od četiri stiha s rimom aaba.

Po sadržaju je najčešće bekrijsko-erotske inspiracije što je približava anakreontici. 

Popularizirao je perzijski pjesnik Omer Hajjam (XI st) čija je slavna zbirka Rubaije jedno od najznačajnijih djela perzijske
poezije.

Gazel
 (perzijski ghazal-pjesma ašiklija)

Sastoji se od najmanje deset stihova raspoređenih u strofe po dva stiha (distih) s istom rimom aa ba ca da itd…a
proslavili su je perzijski pjesnici Saadi i Hafiz. 

U početku je to bila ljubavna pjesma, melanholičkog tona, koja je izražavala tugu zbog rastavljenosti od voljenog bića, a
onda se sve više ispunjavala osjećajem mistične ljubavi prema Bogu.

Kasida

 Duža pjesma koja predstavlja prošireni gazel, sastoji se od najmanje 15, a najviše 99 distiha, koji se rimuju kao u gazelu.
Može imati karakter pohvalne pjesme, ali i pjesme kojom se nešto kudi, pjesme u slavu znamenitih ljudi, ali i pjesme
tužbalice.

Mesnevija

 Je duga pjesma komponirana u nerimovanom dvostihu.

 Mističko-didaktički spjev Mesnevija Dželaludina Rumija, sastavljena je od 25.000 stihova, postala je uzor mnogim
kasnijim orijentalnim pjesnicima.

Nazira 

Pjesma spjevana po uzoru na pjesmu nekog drugog pjesnika, ali s  vlastitim sadržajem. Ona nema svoju formu, već je
preuzima od svog uzora. 

Ommar Hajjam
Engleski pjesnik Alfred Tennyson za Hajjama kaže

...da je zvijezda prethodnica, koja se sa Suncem može takmičiti kad izlazi na horizontu. 

Engleski pjesnik John Keats:

“Kad sam prvi put upoznao Hajjama, osjetio sam iznenadnu radost i uzbuđenje kao astronom kad prvi put ugleda jedan
novi planet.”

Omar Hajjam (Abul-fath Omar ibn Ibrahim Hajjami) čuveni je perzijski znanstvenik, filozof i pjesnik.

 Rođen je u 11. st. u gradu Nišapuru, u perzijskoj pokrajini Horasan, jednom od tadašnjih kulturnih središta Istoka, gdje je
i umro u 83. godini života.

Safet-beg Bašagić-preveo  i podijelio pjesme na 3 grupe: epikureizam, skepticizam i misticizam.

Glavna obillježja njegove poezije: senzualizam i hedonizam.

Briljirao je u svim znanostima koje su se tada proučavale na Istoku, a u astronomiji i matematici nije mu bilo premc

Oko 1074. godine, tadašnji vladar, sultan Malikšah povjerio mu je da sastavi tim astronoma te da na osnovu mjerenja
izvrše reformu staroiranskog kalendara.

Zbog svojih zasluga bio je imenovan upraviteljem velikog opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg na svijetu.

Omar Hajjam također je dao veliki doprinos matematici. Njegov najznačajniji rad odnosi se na opću metodu rješavanja
kubnih jednadžbi.

No, na Zapadu Hajjam je najpoznatiji po svojoj poeziji.

Hajjamove rubaije predstavljaju jedno od najvažnijih djela perzijske literature.

Velika su mimoilaženja u tumačenju njegovih stihova. Jedni ga smatraju pjesnikom božanske ljubavi, drugi ga
proglašavaju pjesnikom hedonistom, a za treće je pjesnik koji u svojim stihovima prikazuje borbu između dobra i zla.

Njegove rubaije prikazuju dramu ljudskog života: od uživanja u malim svakodnevnim stvarima pa do pokušaja da se
prodre iza zastora koji dijeli čovjeka od velike tajne života. 

Smatra da postoje stvari na koje ne možemo utjecati i sudbinski su predodređene, ali postoje i one na koje čovjek može
utjecati i u tome vidi opravdanost postojanja slobodne volje.
U stihovima Hajjam progovara o ljepoti života, zalasku sunca, ljepoti žene, o vinu, ali isto tako uzdiže svoj pogled prema
nebu i pita se o smislu svega: je li sve zapisano, koja je moja uloga, da li sve prolazi? Također dotiče i pitanje sudbine i
slobodne volje čovjeka.

Nepostojano a
A koje se javlja smo u nekim oblicima rijeci izmedju posljednje I pretposljednjeg suglasnika

U oblicima koji nemaju nepostojano a javlja se alternacija

Konac konci

Konca Konaca

Koncu Koncima

Konac konce

koncem

Razlog javljanja nepostojanog a

Gubljenje poluglasa koji se prvo gubio u slabom polozaju a u jakom polozaju zamjenjivao se sa a

U savremenom jeziku nepostojano a se javlja u:

Genitivu mnozine nekih imenica zenskog i srednjeg roda

Macka

Zemlja

Nominativ jednine pridjeva neodredjenog vida u muskom rodu

Neodredjeni vid odredjeni vid

Modar modri

Vedar vedri

Nominativ jednine nekih zamjenica muskog roda

Ovakav takav

Akuzativ imenica muskog roda koji pocinju na suglasnik i oznacavaju nesto nezivo

Akuzativ=nominativ

Konac

Novac

Palac

Nominativ jednine imenica muskog roda koje u nominative mnozine dobivaju -ov

Vjetar dekliniraj

Nominativu jednine I geneitivu mnozine nekih imenica muskog roda

Rovac i starac dekliniraj

U oblicima nekih glagola

Pekao isao tekao

U nominative jednine muskog roda broj jedan I brojoeva slozenih sa njim

Jednog jednom dvadeset jedan

Muslihuddin Saadi Shirazi

Đulistan

Rođen je u Širazu u 13. st, gdje je i umro. Nakon općeg obrazovanja uputio se u Bagdad koji je bio jedan od najvećih
kulturnih centara tadašnjeg islamskog svijeta. Tamo nastavlja školovanje.

Nakon završetka školovanja krenuo je na višegodišnje putovanje na kojem je obišao gotovo sve muslimanske zemlje. Po
povratku u rodni Širaz posvetio se pisanju, te je u samo dvije godine napisao dva svoja najpoznatija djela koja se
smatraju najvećim klasicima sufijske književnosti.: Voćnjak (Bustan) i Ružićnjak (Đulistan).

Danas je poznat kao sufijski mislilac, a njegova grobnica je 1952. ukrašena i postala je turistička atrakcija.

Njegovi stihovi danas stoje na ulazu u zgradu UNa u New Yorku kao poziv da se prevaziđu sve međurasne i
međureligijske prepreke. Ti stihovi su:

"Of one Essence is the human race,

thus has Creation put the Base;
One Limb impacted is sufficient,
For all Others to feel the Mace."

"Svi ljudi dijelovi jednoga tijela su,

jer stvoreni od jedne biti su;
Kad oboli jedan organ ni drugi dijelovi mirni nisu,
Ti koji zbog tuđe patnje ne žališ ne zaslužuješ da čovjekom te zovu."

"Sadi je lično poznavao mnoge poznate sufije svoga vremena, među kojima i Mevlanu Dželaludina Rumija. Pričaju da je
Mevlana pohvalio Sadijev 'Đulistan' rekavši da je sladak poput šećera. O susretu Sadija i Mevlane nismo našli pisanih
tragova, ali je zato ostala priča o susretu između Sadija i Hakima Nizarija. Priča se da su se sreli na širaskom bazaru i
prepoznavši uzajamni talenat sprijateljili se. Sadi ga je pozvao u svoju skromnu nastambinu, ali dogodilo se da je tada
imao novaca uza se pa je bogato dočekao pjesnika. Nizari ga je pozvao u Horasan i prvi dan dočekao sa šerpom
uzvarenog mlijeka, drugi dan spremio je za njega ribu, a treći malo mesa pečenoga, govoreći:

"Mogao bih te ovako ugošćavati godinama, ali način na koji si ti mene dočekao nije mogao potrajati više od par dana." 

(iz predgovora Đulistana)

O naravi derviša

Slušao sam kako ljudi Božjeg puta

Neće da rastuže čak ni srca neprijatelja.

Kako ćeš dostići ovaj stepen savršenstva

Ti, koji se sa prijateljima svađaš i u zlu nadmećeš?

O vrijednosti zadovoljstva

Zbog nevolje ne ulazi prijatelju namršten i tužan, 

Jer ćeš i njemu život zagorčati.

Ako ideš zbog neke potrebe, idi veseo i nasmijan. 

Tako se ni dobročinilac neće namrštiti.

O utjecaju odgoja

Svako koga u djetinjstvu ne odgajaju

U zrelosti biće lišen sreće.

Sirovu šipku savijaj kako ti je volja,

Suha se može ispraviti samo na vatri.

O pravilima druženja

Bolje je šutjeti nego tajnu svoga srca

 Nekome kazati pa mu reći: Nikome ne kazuj!

O dobroćudni, začepi vodu na samom izvoru; 

Jer, nabujali potok ne možeš obuzdati.

Đulistan (ružičnjak) 

To je zbornik kratkih priča (hikaja) popraćene stihovima koji poentiraju pouku sadržanu u priči.  Đulistan spada u poučna,
didaktička djela. Osnovni cilj  je dati savjet moralne ili čisto praktične naravi u formi ovih privlačnih priča, zanimljivih slika
ili izreka prožetih dubokim humanizmom u kojima se nudi mnoštvo asocijacija o ljubavi, ljepoti, pjesmi, radosti…

U Đulistanu zaista ima svega toga, a ipak najviše mudrosti, one iskonske, narodne, nataložene u ljudskom rodu. I zato nas
Đulistan i danas, nakon punih sedam stoljeća, poučava, razveseljava i zanosi, čini nas boljim, plemenitijim, mudrijim, i
kao uhvaćeni u zamku, a da nismo svjesni toga, počinjemo i sami razmišljati o onim primarnim pitanjima: dolasku na
svijet, smislu življenja i besmislu – a Šejh Sadi vjeruje u smisao, u ono dobro u čovjeku.

Đulistan
Prvo poglavlje-O životu careva

Drugo poglavlje-O naravi derviša

Treće poglavlje-O vrijednosti zadovoljstva 

onim što se ima

Četvrto poglavlje-O koristima šutnje

Peto poglavlje-O ljubavi i mladosti

Šesto poglavlje-O nemoći i starosti

Sedmo poglavlje-O utjecaju odgoja

Osmo poglavlje-O pravilima druženja

O životu careva Hikaja(27)
Neki je čovjek bio stekao veliku borbenu vještinu. Poznavao je 360 načina borbe u dvoboju i svaki dan je primjenjivao
drugi način. Međutim, u jednom uglu svoga srca gajio je simpatije prema jednom svom učeniku koga je podučio 359
borbenih načina, a samo jeodgađao da ga poduči onom posljednjem. Kratko rečeno, dječak je u snazi i vještini dostigao
vrhunac i niko, u ono doba, nije bio sposoban da se mjeri s njim. Tako je došlo i do toga da je ovaj mladić izjavio pred
ondašnjim carom i ovo: „Moj učitelj ima prednosti u poređenju sa mnom samo zbog toga što jestariji i što mi je bio
učitelj; inače, što se tiče snage, ja nisam slabiji odnjega, a u borbenoj vještini sam mu ravan.”Caru ova neskromna izjava
teško pade pa naredi da se oniu dvoboju ogledaju. Pripremi se prostran mejdan na koji se sakupe najviši državni
dostojanstvenici i najsnažniji ljudi te zemlje. Mladić istupi poput silnoga lava, udari protivnika tako snažno da bi
gvozdeno brdo s mjesta pokrenuo.

 Njegov učitelj je znao da je mladić snažnijiod njega pa upotrijebi onu borbenu vještinu koju je držao u tajnosti. Mladić
nije znao da taj udarac odbije, a učitelj ga izdigne iznad glave i tresne o zemlju. Narod povika. Car naredi pa učitelja
nagradiše počasnom odorom i novcem, a mladića je ukorio riječima: „Hvalio si se da možeš pobijediti svoga učitelja, ali
ga ne pobijedi!”Mladić odgovori: „Care, nije me nadvladao snagom, nego je ostala jedna borbena vještina koju je od
mene u tajnosti držao, a kojom me je danas pobijedio.”Učitelj dobaci: „Za ovakav dan, čuvao sam i tajio ovu vještinu, jer
mudraci su rekli: Ne daj prijatelju toliko moći da ti može odoljeti kada ti postane neprijatelj. Zar nisi čuo šta je rekao onaj
što je doživio neugodnost od svog učenika i štićenika:

Ili uistinu nema vjernosti na tom svijetu,

Ili je u ovo vrijeme niko ne ispunjava?

Niko od mene nije naučio vještinu gađanja strijelom,

A da mene na koncu nije uzeo na nišan!“

O koristima šutnje Hikaja (3)

Jedan pametni mladić dostigao je savršenstvo u naukama, ali je po prirodi bio plašljiv, i kad god bi sjedio u društvu
učenih, ne bi ni otvorio usta da nešto kaže. Jednog dana otac mu reče: „Sinko, reci i ti ono što znaš.“Sin odgovori:
„Plašim se da me ko ne upita ono što ne znam, pa ću se zastidjeti.

“Jesi li čuo kako je neki derviš 

Potkivao đonove svoje obuće?

Jedan carski oficir ga uhvati za rukav i reče:

 „Dođi, potkuj moga konja!

“Dok ništa ne govoriš, niko te ne primjećuje,

 Ali ako si nešto kazao, moraš to i dokazati.

O ljubavi i mladosti Hikaja(12) 

Pitali jednog učenjaka: „Ako neko sjedi s ljepoticom u osamljenoj prostoriji, vrata zaključana, suparnici zaspali, želja
navalila, strast prevladala -kao što kažu Arapi: Datule sazrele, a čuvar ne zabranjuje, -može li se on tada snagom
sudržanosti spasiti od nje?“On odgovori: „Ako se ispasi od ljepotice, od zlih jezikase neće spasiti. Čovjekuuspijeva da se
spasi od svojih strasti, ali od zlih misli protivnika ne može se spasiti.

“Moguće je izaći nakraj sa svojim djelom,

 Ali, svezati tuđe jezike nemoguće je.

O nemoći i starosti Hikaja(6)

Jedanput sam, u mladalačkoj gluposti, povisio glas na majku. Uvrijeđena, sjela je u ugao i plačući ponavljala: „Zar si
zaboravio svoje djetinjstvo pa se tako grubo ponašaš?

“Kako je lijepo kazala starica svome sinu

Kad ga je vidjela snažnog poput slona, koji može da prevrne tigra.

Kad bi se sjećao svoga djetinjstva,

Kad si bio bespomoćan u mom naručju,

Ne bi mi danas nanosio uvrede

 Kad si snažan kao lav, a ja starica.

Muhamed Šemsudin Hafiz

Divan

Nikad ne ostavi mrtvačka nosila Hafiza.

Mada je ogrezao u greh, on boravi u Raju.

Na divnom nadgrobnom spomeniku koji je kasnije podignut piše:

Kad prolaziš pored Hafizovog groba, zamoli za milost,
Jer to će biti mesto hodočašća za razuzdane iz celog sveta.

Izgoren

Ne postojim više.
Bijah jednom i nestadoh
u plamenu moje ljubavi.
Jedna ogromna vatra.
Lagani pepeo rasuo se u zraku
I pao nježno pred tvoje noge.
Ne zgazi ga, u njemu kuca još moje srce.

Gorući tulipan

Jednom će iz moga groba izrasti

Bezbrojni, crveni tulipani.
I gorjet će rumenim plamenom.
Ne čudi se tome , o  najljepša,
Sjeti se koliki je silan žar
Ljubavi, tebi posvećene,
Gorio nekoć u živom čovjeku
Kad mrtav toliko plamti.

Hladna i ponosna

Mjesec se penje i svijetli u svibanjskoj noći

I visi u lišću kao krvava naranča.
Ljiljan mu šalje svoj miris pun čežnje,
Slavuj mu pjeva najljepše ljubavne pjesme –
Ali on prolazi nebom hladan i ponosan.

Ti si mjesec, draga, a čežnja liljana

čežnja je srca moga,
A moje su usne slavuj.
One te preklinju svake proljetne večeri,
Ali ti si poput mjeseca u studenom dahu noći,
Prolaziš nijema, hladna i ponosna.
Ovca,krava i deva
Setale su pustinjom i pricale stvarale prijateljstvo,ali su postajale gladne i zedne.Ugledali su travu izmedju kamena pa
je prvo deva predlozila da podjele na 3 jednaka dijela,krava kaze da je podijele proporcionalno masi njihovih tijela a
ovca rece da jedno uzme travu posto se niko nece najesti ako je podijele.Poslusase ovcin prijedlog a onda je ona na
odgovor ko ce to pojesti rekla ona koja je najstarija te je zatim izmislila laž da dokaze da je ona najstarija.Krava je
shvatila njenu namjeru i prestale su biti prijateljice,te je i ona stvorila pricu da je ona najstarija.Pokajale su se zbog
svojih lazi, a na kraju je deva pojela travu bez ikakve price

Papagaj i trgovac
U velikom iranskom gradu je zivio jedan bogati trgovac sa papagajem i robovima.Pred odlazak u indiju je pitao
clanove porodice sta zele i svi su dali drugacije odgovore,a papagaj mu je rekao da ode u dzunglu,nadje clanove
njegove vrste i kaze im njegovu zivotnu pricu da zivi u kavezu i da ih nestrpljivo ocekuje.Takodjer hoce da pita da li
je posteno da on zivi u kavezu a oni lete slobodno po dzungli.Dosao je nakon par dana u Indiju i obecao da
papagajima kaze ispovijest svog ljubimca.Dok je to pricao,jedan papagaj je pao i to je prepisao tuzi i jadu.Nakon
nekoliko sedmica je dosao nazad kuci i svom papagaju je rekao da je prica koju je ispricao lisila zivota jednog
papagaja.Nakon toga je i njegov papagaj rikno.Bio je tuzan i htio je da zakopa svog papagaja ali cim je otvorio vrata
njegov papagaj je ozivio i poceo da leti kao orao.Kad ga je trgovac pitao zasto je to uradio, papagaj mu je rekao da
je shvatio d je uzrok njegovog ropstva njegov lijep glas.Otisao je u Indiju kod svoje vrste i pozdravio se s trgovcem

Prijateljstvo s medvjedom
Jedan krupan covjek je isao u sumu po svom obicaju i cuo je jedan grozan zvuk.Shvatio je da je to medvjed kojeg
gusi zmija.Bilo mu je zao medvjeda i odsjekao je zmiji glavu.Medvjed je od tog trenutka postao drvosjecin bliski
prijatelj.Jednog dana je otisao kod ucenjaka drvosjeca i rekao mu je ovaj da je prijateljstvo sa ovako glupim bicem
poput Adel...mislim medvjeda gore nego imati 100 neprijatelja.Drvosjeca mu je rekao da je ljubomoran,ali je ucenjak
govorio da je ljubomora bolja nego prijateljstvo s ovim bicem.Jednog ljetnog dana se drvosjeca umorio i zaspao,te
mu je tokom sna muha sletila na ruku.Medvjed je sapom sklonio,ali je ona sletila na lice.Bio je ljut i svom snagom
velikim kamenom udari na muhu i svog prijatelja te ga slucajno ubio

Ptica i lovac
Jednog dana u pustinji lovac uhvati u mrezu pticu koja je letila iznad proplanka i bio je zadovoljan ulovom.Krenuo je
da je ubije ali mu je ptica rekla sa je ona mrsava i slaba i da nece biti zadovoljan njenom energetskom
vrijednoscu.Obecala mu je da ce mu dati 3 savjeta da mu promijeni zivot ako je pusti,ali lovac nije popusio njenu
pricu.Ipak mu je rekla da ce mu 1.savjet dati kada bude u ruci,2.na grani drveta a 3. kada bude letjela.Ako 1. ne bude
koristan porucuje da ju ubije.1.savjet je bio da ne vjeruje u nemoguce stvari,2.savjet da ne tuguje zbog proslosti a
3.savjet nije dala vec mu je rekla da ga je prevarila posto je pojela dragulj i da ju je ubio imao bi vise srece.Naljutio se
ali kad se smirio trazio je 3.savjet a ona mu je  porucila da je prva 2 trebao provesti u praksu te 3.savjet je bio
savjetovati budalu je kao sijati u neplodnu zemlju

Lav,lisica i magarac
U dzungli je zivio lav kralj zivotinja i u nju je usao po prvi put slon kojeg je lav htio otjerati ali je pokusaj bio
bezuspjesan i u medjuvremenu se i povrijedio.Zatrazio je od lisice da mu donese svjezeg mesa.Lisica mu je dala
prijedlog da namami magarca u dzunglu,a da ga lav poslije napadne.Namamila ga je tako sto mu je pricala o
blagodatima dzungle.Dok je magarac setao dzunglom,dosao je do mjesta gdje se lav krio primjetio ga je i
pobjegao.Lav se izvinuo lisici i zamolio je da dovede jos jednog magarca.Lisica je na kraju prisla magarcu koji je
pobjegao i ubijedila ga da mesozderi ne zive u toj dzungli.Magarac je nastavio da seta i tada ga je lav uhvatio
zubima i kad je shvatio svoju gresku izgovorio je da pametni ne upadaju 2 put u istu zamku

Prica o zednima u pustinji

Ljudi su krenuli na Hadž,a jedan se odvojio od karavana i izgubio u pustinji bez vode.Nije imao ni vode,bilo je vruce i
setao je dok nije ugledao jedan sator.Dosao je do vlasnika satora,jedne zene i zamolio je za vodu koju mu je
dala.Vodu je prolio na lice,ali bila je vrela i slana pa mu je kozu sprzila.Pitao je zenu da li uvijek pijete ovakvu vodu,a
zena mu je rekla da jer muz kaze da je najbolja na svijetu ali njena familija nikad nigdje nije otisla.Covjek je njoj
objasnio da svijet nije samo taj sator,a ona mu je odgovorioa da je svijet onoliki kolikim ga ti vidis.Rekao joj je da je
bolje da se presele u grad jer je opcenito dosta komotnije i lakse za zivot a u to vrijeme se i njen muz vracao iz
lova.Donio je miseve da zena spremi za veceru te su smatrali da je to najukusnija hrana.Dok je gost spavao,pricala je
muzu sta je gost sve rekao ali joj je muz rekao da su samo ljudi ljubomorni jer im je ugodno u skromnom satoru iako
je gost bio dobronamjeran.

Lejla i ludjak
Kralj je sa svojim vezirom bio na putovanju u jednom gradu pa mu je porucio da izbliza vide Lelju koja tu zivi da vide
zbog cega je ludjak izgubio pamet.Poslao je sluzbenika da je pozove kod njega,dosla je skinula hidzab i kralj je vidio
zasto je ludjak izgubio pamet,a ona mu je rekla da je mora viditi kroz oci ludjaka.Ludjakova familija je ubjedivala
njega da ima dosta ljepsih i da nekoj od njih ode u prosnju ali je to ludjak odbio.Toliko je bio lud za njom da se
razbolio i da mu je kriv provrila.Doktor je kazao da ne mogu nista osim da puste zarazenu krv da izadje iz njegovog
tijela.Dosao je onda iskusan covjek i poceo da vadi krv a ludjak je vristao.Covjek mu je rekao da se ne treba bojati
obicne igle a ludjak mu je odgovorio da nije kukavica i da bi tesko rastuzio njegovu Lejlu da pusti ijednu kap krvi da
izadje iz njegovog tijela

Rumi
Ja i ti
Od tvoje ljubavi zazvučim poput orgulja
a dodir tvoje ruke otkriva moje tajne.
Moje izmučeno biće nalik je na harfu,
zajeca svaki put kad dotakneš njezine strune.

Naš je karavan krenuo iz ništavila , noseći ljubav,

vino sjedinjenja vječno osvjetljava našu noć.
Tim vinom što nije zabranjeno ,
jer ga dopušta vjera ljubavi
vlažit ćemo usne sve do posljednje zore.

Mi smo zapravo jedna duša ja i ti,

pojavljujemo se i skrivamo, ti u meni, ja u tebi,
to je duboki smisao moje veze s tobom,
jer između mene i tebe ne postoji ni ja ni ti.

Budjenje
Jedna od stvari koja u meni
Probudi ceznju ljubavi bijase ovaj dogadjaj davni
Dogadjaj cudesni
Spavao sam u neamru spram svoje boli
Milovan slatkim dahom maestrala
Tada je ona zapjevala iz grm
Golubica siva njen vapaj i bolna ceznja na moju ljubav me podsjetise
Dugo sam bio daleko od svoje duse
Usnuo u more iluzije plakala je golubica siva
Te zaplakah I ja
Svaka joj suza bijase sjajnija od bisera
Uzvisenost pripada onima koji nas putem vode
Svjetlost njihovih srca vodi nas do slobode
Prodji se sebe
Hej, ašiku
Prođi se pameti!
Postani lud,
Postani lud!
U srcu svome oganj upali,
Leptir budi,
Jer nemaš kud.

Prođi se sebe,
A kuću želja, o ašiku,
Ti poruši.
Pod istim krovom, u istoj kući
Sa ašicima boravi.

U sedam voda dušu operi,

Srce svoje od mržnje saperi,
Ispunjen vinom ljubavi postani pehar,
Pehar postani.

Postani duša svih duša

Da te Duša duše ne ostavi.
Ako s pjanim želiš biti
Budi opijen,
Opijen postani!

Kad duša tvoja u nebo poleti,

Žudeći da se s Njim sastane,
Kao ašici utopi se u to nebo,
Nek od tebe ništa ne ostane.

Prođi se lejletu-l-kabura
Lejletu-l-Kadr postani.
Dušama, koje od kadra ne bježe,
Oaza mira budi
I ostani.

Katancem želja su zaključana vrata naših srca,

Ti ključ dublje čežnje postani,
Otključaj naša srca,
Ako lice svoje pokaže, ti ogledalo postani,
U češalj pretvori se ako lokne raspe Voljeni,

Do kada ćeš ići pravo kao top,

Poput konja skakutati,
Do kada kao lovac krivo putovati,
Kad moraš kraljica postati.
Od srca smo zahvalni ljudima na hedijama, imovini,
Imovine prođi se,
Srce svoje sagori, ti hanan postani...

Jednom
Ti bijaše mineral.
Jednom bijaše hajvan.
Jednom bijaše duša.
Sad postani džanan.

Na dan moje smrti

Na dan smrti
Kada lijes moje se bude kretao prema grobu
Ne mislite da je zao svijet napustiti ovom robu
Ne placite ne vicite govoreci da jad to je
Smrti nema ne tugujte polomite dragu nogu
Na dzenazi vidjevsi mene ne vicite ode ode
To je vrijeme sjedinjenja
Na sastanak idem Bogu
I kada me u grob spuste ne recite zbogom zbogom
Ja sam tada sa voljenim
Samo tijelo je u grobu
Kada vidis da me spuste
Znajte da sam dignut tada
Kada zadju sunce mjesec svjetlost nije zasla robu
Za tebe je smrt zalazak ali to je samo zivot novi
Dusi tvojoj izbavljenje nema zatvora u groub
Svako sjeme posijano iz zemlje ce opet nici
I covjek je jedno sjeme koje je proklijao Bogu
Usne ti svoje zatvori svijetu ovo reci zbogom
Srce tvoje zapjevace, vjecnost pronaci u Bogu

Unutar dva svijeta

Unutar dva svijeta o voljeni bez tebe radosti ne vidjeh
Vidjeh puno cudesa ali poput tebe cuda ne vidjeh
Kazu da je vatra razbuktala sudbina kafira od vatre tvoje udaljenog
Se Ebu leheba ne vidjeh
Ja sam mnogo puta na prozor srca uho svoje prislonio
Mnoge sam rasprave slusao
Ali usanah ne vidjeh
Na tvog roba si iznenada iznio toliko ljubavi sem tvoje milosti beskrajne
Zato uzroka ne vidjeh o sakija oci moje
Takvog poput tebe nikada u Perziji ni Tarabij ne vidjeh
Vina mi toci sve dok sebe ne ostavim
U dusi svojoj sem umora drugo ne vidjeh
Hej ti mlijeko seceru sunce mjesece majko oce sem tebe roda ne vidjeh
O vjecni asisce lutalice pjesnice utociste moje tebi ravna ne vidjeh
Mi smo cestice celika, tvoje ljubav magnet je
Ti si izvor svake ceznje u sebi tu zedj ne vidjeh
Usuti brate moj odbaci pravila I ucenje dok on put ne pokaze
Sem njega puta ne vidjeh