1.

Bokačova novelistika se višestruko suprotstavlja srednjovjekovno načinu života, ali i

srednjovjekovno modelu književnosti.
- Ukažite na one dijelove Bokačovog pripovijedanja u kojima se slavi ovozemaljski
život, ovozemaljski užici i slobodan život u prirodi
Prošetaše se naokolo uvalom, i on aim se sada učini još ljepša negoli jučerašnjeg dana, jer je rano
jutro bilo više u skladu s njenom ljepotom. Tako dođe i vrijeme jelu, te sluge postaviše stolove pod
bujnim lovorikama I drugim krošnjatim drvećem kraj jezerca, pa kad kralj zapovijedi, svi sjednu za
stolove. Dok su jeli, pogledom su pratili guste plove riba u jezercu, pa im je to pružalo predmet
razogovoru. Pošto poobjedaju, i sluge raspreme i maknu stolovoe, zapjevaju još veselije nego prije.
Tko nije htio spavati, mogao se po želji I navici se zabavljati. Tako se približi ura kada sus vi ustali, I
došao čas da se pripreme za kazivanje novela.

- Ukažite na ona mjesta u noveli gdje se očituje piščev ironički, podrugljiv odnos
prema ostacima srednjovjekovnog načina života, prema licemjernoj pobožnosti,
lažnom asketizmu i odricanju od „zemlajskog raja“.
Hajde de, ženo, ne boj se, malo prije sam izmolio “Te lucis“ i „Intemerata” I još tolike korisne
molitve, kad smo legli. Još sam postelju od jednog kraja do durgoga prekrižio u ime Oca i Sina I
Duha svetoga, pa nam se nije ničega bojati, niti nam može duh škoditi svojom moći.

- Kakav je Bokačov odnos prema onom grijehu zbog kojeg se kod Dantea nesretni ljubavnici Paolo i
Frančeska vječno muče u drugom krugu pakla?
Naprotiv tu se bespoštedno ismijava sve ono što je doskoro bilo sveto i neprikosnoveno i umjesto
„pouke“ nudi se zdrav smijeh, koji afirmira ovozemaljski život i radosti tijela. Junaci tih novela su u
stavri oni „grešnici puti“ čije je duše još Dante vidio u drugok krugu Pakla, a koji su po Bokaču pravi
stanovnici Zemlje.
Između ovih književnika postoje velike razlike između pogleda na ljubav. Dante je obrađuje na
kritički način, gotovo sudski, što je vidljivo u drugom krugu pakla. Bokačo na ljubav gleda na jedan
prirodan i nekomplikovan način. Zajedničko im je to što veću pažnju pružaju osobama, a niti jedan
nije pisao kako ga samo ljubav ispunjava i zajedno sa voljenom osobom čine kompletnu i savršen
sretnu osobu, bez obzira na cijeli svijet.

- Ukažite na ono mjesto u pripovijetci u kojem se vidi Bokačov ironični odnos prema
djelima srednjovjekovne književnosti
Otiđi, duše, Bog ti dao sreću!
Netko je okren'o glavu magareću,
Bog će mu zato po zasluzi platit,
A ti nemoj mene ni Giannia moga strašiti!
Duh humanizma po čijim je stavovima i pesnik živeo, nameće mu da istakne u svom delu trijumf
razuma i duha, prirodnog nagona, nad misticizmom klera. Dekameronom Bokačo uzdiže zemaljski
život iz blata, karikatura je realno prikazivanje predmeta uz isticanje njegove slabe i smešne strane,
i upravo je to sredstvo poslužilo Bokaču da stvori svoj novi svet – koji je prirodan, a ne duhovan.
Unutrašnji duhovni život pun misterije i fanatizma koji nalazimo kod Dantea – ovde je potisnut
nagonom – silovitom reakcijom na sopstvenu suprotnost. U tom svetu Bog i proviđenje su samo
imenovani, dok svetom i ljudskim sudbinama upravlja slepi slučaj – Fortuna, koja se može pobediti
samo uz pomoć inteligencije. Natprirodnog nema, može se pojaviti samo kao šala i prevara. Zbog
takvih karakteristika Bokačovo je delo nazvano Ljudskom komedijom, čistoj suprotnosti
Božanstvenoj komediji.
2. Po čemu se novela razlikuje od starijih epskih formi (epske pjesme i epa)?
Bokačova šema novele: motivacija ili priprema situacije, izlaz iz situacije pomoću aktivne
samoincijativnosti, humanistička lekcija morala. Za razliku od epa koji se zasniva na in medias res (u
centar događaja), novela počiva na ab ovo (od jajeta), što znači da se radnja razvija postepeno. "...cijeli
život zbijen u orahovoj ljuski."
Za razliku od epske pjesme, ali isto tako I od bajke, novela je sasvim slobodna u izboru teme, ali je po
pravilu vezana za savremeni život, I to naročito za privatni život običnih ljudi.

- Kakvu tematiku Bokačo uvodi u svoje pripovijetke?

Bokačo je uveo individualne karakterne crte umjesto općih, ambivalentnih likova.

- Ko su junaci njegovih novela?

Junaci tih novela su u stavri oni „grešnici puti“ čije je duše još Dante vidio u drugok krugu Pakla, a
koji su po Bokaču pravi stanovnici Zemlje.

- Kakvu funkciju u “Dekameronu” ima tzv. okvirna pripovijest?

Dekameron je sasvim napisan u originalnoj formi jedne zanimljive „okvirne pripovijesti” u kojem je
Bokačo ispričao 100 priča, pruživši u njima sjajne uzorke nove pripovijedačke umjetnosti, zasnovane
na realističkom odnosu prema čovjeku I životu. Okvirna pripovijest je naziv za priču koja povezuje ili
uokviruje više pripovjedaka u jednu cjelinu. Takav je slučaj sa pričom o Šeherzadi, koja, u 1001 noći,
pripovijeda bagdadskom kalifu stalno nove price I tako odgađa svoje pogubljenje