JEAN-BAPTISTE POQUELIN MOLIRE: KRTAC

Biljeke o piscu: Molire, pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin, roen je u Parizu 1622. g., u imunoj trgovakoj obitelji. Zavrio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu, pravo je studirao u Orleansu, a uPariz se vraa kad je imao 36 godina. 1643. g. utemeljuje s obitelji Bejart Illustre Theatre. To kazalite djeluje uglavnom u Lyonu, Avignonu, Grenobleu, Rouenu. Njegova kazalina druina 1658. g. ima deset lanova i dolazi u Pariz. Pod zatitom kraljevske obitelji ta druina brzo je stjecala veliku slavu. U kraljevskoj palai druina ostaje sve do Molirove smrti. Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedije Umiljeni bolesnik. Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana da popiu njegovo bogastvo. Naslijedio je od oca dobar dio tog bogastva, a svojim radom ga je i uveao. Njegova djela su: Lakomislenik, Ljubavna srdba, Kaiperke, kola za ene, Don Juan, Mizantrop, krtac, Graanin - plemi, Uene ene, Umiljeni bolesnik. Klasicizam i Molire: Klasicizam je razdoblje od sredine 17. st. do kraja 18. st. Glavna karakteristika tog razdoblja je ovjekova tenja za upotrebom razuma i susprezanja osjeaja. Tadanje drutvo vladalo se po odreenim pravilima. Ta pravila odreivala su sve, od odnosa u drutvu do odnosa u obitelji. Ta pravila vladaju i u Molirevu krtcu, te su uz razum jedan od naina postizanja zapleta u duhu onoga vremena. Tadanje doba je u svom duhu njegovalo tragediju kao uzvienu dramsku formu, naslijeenu jo iz Antike (u kojoj su imali svoj uzor). Ali Molire njeguje komediju, te svojom komikom dovodi svoje likove u smijene situacije u kojima kritzira drutvo, ljudske mane te pojedine profesije. Glumci su u Molirevo doba bili nepotovana grupa ljudi, iskljuivana od strane crkve jer kvari malde, pa se zbog toga Molire okomio u svoji djelima na lijenike, jer su oni u ono vrijeme bili vrlo cijenjen stale. U svojim djelima Molire potuje pravilo triju jedinstva koje je zadao Aristotel prije 2500 g. Pravila se odnose na jedinstvo vremena, mjesta i radnje, to susreemo u Molirovim komedijama.

Moral ili razum? Tko po vaem miljenju ini vee zlo: onaj tko treba novac i zato uzima zajam ili onaj koji krade novac a ne zna to da s njim zapone? Cijelo to razdoblje je proeto filozofijom. Filozofija postaje jedna od najpopularnijih znanosti. Potpomognuta racionalnou ona razmilja o svijetu, o njegovoj biti. Mnoga takva shvaanja dovest e do ruenja tadanjeg naina ivota i pojave novog, mnogo liberalnijeg. Ljudi e poeti razmiljati o uzaludnosti nekih egistencija, egzistencija ije postojanje stoji na dugogodinjoj tradiciji, te e ih proglasiti nemoralnim i unititi njihov tadanji svjet. Ta moralna odluka, bolje bi bilo rei racionalna odluka budui da je upitanju njihov bolji ivot, dovest e do promjena u tadanjem drutvu i umjetnosti. ast i moral postaju jedna nedjeljiva cjelina, ali to je ast? - Samo tenja da se razumom dokui smisao ivota, samo drugi naziv za strogost crkve i hladnu proraunatost ljudskog mozga. Ta filozovska razmatranja, taj moral, ta ast i taj razum, su samo sredstva da se dokui smisao naeg ivota, njegova bit i esencija. Komika: Molirova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek komina) gledaocu ivo doarava moralne osobine likova i pievu misao. Molire se u svojim djelima esto koristi metodom quiproquo, tj. kad se dva lika svaaju zbog razliite stvari a oboje misle da govore o jednoj stvari. Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optuuje da mu je ukrao zlato (novac = Elise). Mnoge mu komine situacije slue da bi naglasio bitnu karakteristiku nekog lika, kao u ovom sluaju Harpagonovu krtost, to je pokazano nizom primjera (Harpagon pregledava sve na izlazu iz kue, kori djecu da se previe raskono oblae (a jedva da nau neku pristojnu odjeu), Harpagonovo lihvarenje itd.

Harpagon iliti krtac: Gdje? U Parizu. Zato? Samo Bog zna. Kako bilo da bilo, Harpagon je tu i kani ostati gdje je. Namjerava do kraja vjenosti gomilati novac u svojoj krinjici i terorizirati sve oko sebe svojom krtou. Njegova je krtost epska i protee se kroz stoljea od Plauta preko Dria i Molira pa sve do dananjih dana. Ta je krtost centralna tema Molireve drame, ona pokree sve likove u njihovim kretanjima i razmiljanjima i dovodi gledatelja do smijeha, a istovremeno ga potiu da razmilja i da si postavi pitanje, jesam li ja takav? Za njega je novac njegova ljubav i jedina religija koju priznaje. Iskritavanje tueg jada da bi to vie zaradio za njega je nain ivota, a krtost njegovo bie u cijelosti. Svatko je za njega sumnjiv, a san da je na svijetu sam njegov je najslai san. Gospodin je Harpagon ovjek koji je od svih ljudi najmanje ovjek, smrtnik, koji je od svih smrtnika najtvri i najnedareljiviji. Nema te usluge koja bi dirnula njegovu zahvalnost tako da razvee kesu. Pohvala, potovanja, dobronamjernosti i prijateljstva na jeziku koliko ti srce eli, ali novaca ni pomirisati. Nita nije tako suho i jalovo kao njegovo zahvaljivanje i njegova ljubaznost. A rije dati tako mu je mrska da nikad ne kae: Dajem vam ruku, nego: Posuujem vam ruku.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org