Obrada Lektirnog djela

Šime Žura g4M

Ime Lektirnog Djela

O piscu:

Henrik Ibsen rodio se 1828. godine u Norveškoj, u građanskoj obitelji.

Bio je jedan od najvažnijih dramatičara druge polovice 19. stoljeća.
Kasnije se Ibsen seli u Grimstadt, gdje pokazuje prve znakove
sklonosti prema umjetnosti. Posvećuje se pisanju i postaje redatelj i
dramaturg Norveškog kazališta. Njegova najpoznatija djela su:
Katilina, Komedija Ljubavi, Pretendenti na prijestolje, Brand, Perr
Gynt, Stupovi društva, Lutkina kuća, Sablasti, Divlja patka, Gospođa s
mora.

Vrsta književnog djela: Drama u tri čina; moderna tragedija;

građanska drama

Razdoblje: Modernizam

Mjesto i vrijeme radnje: Stan odvjetnika Torvalda Halmera u jednom

Norveškom gradu; Tri dana – Badnjak, Božić i dan nakon Božića; oko
1879. Godine.

Likovi: Torvald Helmer, Nora, Dr. Rank, Gospođa Kristina Linde,

Bilježnik Nils Krogstad...

Glavni lik: Nora

Torvaldova razmažena i tetošena žena, kao takva osjeća se

podređenom i nesamostalnom. Ona je plemenita žena koja je za spas
obiteljske časti pretrpjela toliko straha i poniženja, te je odlučila
napustiti ne samo muža i kuću već i troje djece kako bi dokazala
pravo na izbor samostalna i slobodna puta. Ne želeći više biti lutkom,
progovorila je istodobno u ime ravnopravnosti kao i svojevrsne
socijalne pravde.

Pripovjedačke tehnike:

Ovo Ibsenovo djelo spada u jednu od njegovih najznačajnijih drama.

Drama je podijeljena na tri čina. Kao u mnogim Ibsenovim dramama
takose i u ovoj govori o problemima surove svakidašnjice. U ovom
djelurazrađena je i danas aktualna tema, o zakinutim pravima žena.
Čudno je to što je vrhunac drame u trećem, završnom činu.

Tema:

Potraga pojedinca za onim tko on uistinu jest i pokušaj otkrivanja

sebe i pronalazak svoga mjesta u svijetu.

Osuda društvu koje osuđuje na osnovu lažnih moralnih zakona, koje

ni samo ne poštuje, i na kraju umire od njih. A dok umire pokušava sa
sobom povući mnoge.

Život Nore i njen put odrastanja i oslobođenja.

Ideja djela:

“Žena ne može biti ono tko jest u modernom društvu koje je pretežno
orijentirano muškarcima, sa zakonima koje su stvorili muškarci te
sucima i odvjetnicima koji prosuđuje ženstvenost s muškog
stajališta.” – Henrik Ibsen

Uloga žene i majke u društvu te njena žrtva.

Uloga roditelja u životu djeteta i njihov utjecaj na daljnji život.

Prvi dojmovi i njihova površnost te nesrazmjer s istinom o onome tko

osoba uistinu jest.

Fabula: Podjeljena u tri čina.

Citati:

“Ne kaniš valjda poricati, draga Nora? (obuhvati je rukom oko pasa.)
Moja je rasipnica tako slatka, ali joj treba hrpa novaca. Nevjerojatno
kako su drage takve ptičice i kako su skupe čovjeku koji ih drži.”

“Svu si mi sreću uništila, svu budućnost razorila! O, strašne li pomisli!

Sad sam u rukama besvjesna čovjeka. Sad on može raditi sa mnom
što ga je volja, može od mene zahtijevati što mu drago, može mi
naređivati i zapovijedati kako god hoće, a ja moram bez riječi sve
podnositi. I tako sam nisko pao zbog lakoumne žene.”

“Nikad da te se dovoljno nagrlim! Znaš, Nora, ponekad poželim da ti

zaprijeti kakva velika pogibao, pa da za te žrtvujem krv i život i sve
drugo.”

“Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni.”

“O, kako ste mi svježi i rumeni! Jabuke i ružice moje rumene… Daj je
malo meni, Ana Marija! Slatka moja lutkice. (Uzima najmlađe dijete
te pleše s njime)…”

Moje mišljenje o djelu:

Djelo obuhvača odrastanje, život, osudu društva i utjecaj te potragu

za samim sobom, što čini djelo interesantno i opis lika kroz dijalog
čitatelju stvara bolji osječaj kroz čitanje.