REENICA

Reenica je misao iskazana rijeima.

Po sadraju reenice mogu biti
a) izjavne : Gledam film.
b) upitne: Koliko je sati?
c) uzvine: Eno moje simpatije!
Po sastavu reenice mogu biti:
a proste (sastoje se od subjekta i predikata): Kia pada.
b proirene (sadre i dodatke): Danas u Sarajevu kia pada.
c sloene (sadre vie reenica): Kia pada, ali nije hladno.
Samostalni reeniki lanovi su predikat, subjekat, objekat i priloke odredbe, a nesamostalni su atribut i
apozicija.
SLUBA RIJEI sluba (funkcija) koju rijei obavljaju u reenici
Osnovni reeniki dijelovi su SUBJEKAT I PREDIKAT.
Subjekat oznaava:
a vrioca radnje: Ana pjeva.
b nosioca stanja: Senad spava.
c nosioca osobine. Ona je lijepa.
Predikat oznaava:
a radnju: Ana pjeva.
b stanje i zbivanje: Senad spava. Vani grmi.
c osobinu: Ona je lijepa. (imenski predikat / predikat koji sadri imenicu, zamjenicu, pridjev ili
broj)
IMENSKI I GLAGOLSKI DODACI
*Atribut stoji uz imenicu i najee je pridjev:
Vesela djevojica pjeva.
*Apozicija sadri imenicu kojom poblie objanjava drugu imenicu; esto sadri grupu rijei:
Sanela, moja drugarica iz razreda, pie pjesme.
*Objekat je glagolski dodatak i oznaava predmet glagolske radnje.
Direktni ili blii objekat odgovara na pitanja: koga- za bia, ta- za predmete:
Edin ita knjigu. Sanja gleda djecu kako se igraju.
Dalji objekat stoji u genitivu, dativu, akuzativu sa predlogom, instrumentalu i lokativu. Upotrebljava se
uz neprelazne i povratne glagole. Dobija se na pitanja: kome? emu? kome? o emu? ime? ega?
za ime? Piem pismo bratu. Razgovaram o problemima.
*Priloke odredbe su glagolski dodaci i oznaavaju mjesto, vrijeme, nain, koliinu, uzrok glagolske
radnje, cilj i drutvo:

ivim u Sarajevu. (POM)

Jutros je padala kia. (POV)
Dino brzo tri. (PON)
Mnogo sam radio. (POK)
Zbog grlobolje ne idem u kolu. (POU)
Doao je radi posla.(POC)
Ila sam na more sa drugaricama.(POD)
SLOENA REENICA

Sloena reenica je ona koja sadri dva ili vie predikata,tj.dvije ili vie prostih reenica.
broj predikata = broj prostih reenica unutar sloene
Prema meusobnim odnosima klauza u sloenoj reenici razlikujemo nezavisnosloene i
zavisnosloene reenice.
U sloenoj reenici klauze se uklapaju pomou veznika ili bez veznika.

NEZAVISNOSLOENA REENICA
Klauze imaju nezavisan odnos, prva je glavna nezavisna, druga nezavisna: N, GL/N

Vrste nezavisosloenih reenica

sastavne

zakljune

suprotne
iskljune
rastavne

SASTAVNE REENICE
Klauze su istog smjera.
Veznici su:I,PA,TE,NI,NITI

K1 GL. N
K2 N
Gledao je prema drumu /i razmiljao o proteklom danu.
ZAKLJUNE REENICE
(vrsta sastavnih)
Kazuju zakljuak koji se izvodi iz podataka kazanih u prethodnoj klauzi.
Vezuju se prilozima: DAKLE, STOGA, SIGURNO
K1 GL. N
K2 N
Nebo je vedro, /sigurno e biti lijep dan.
RASTAVNE REENICE
Klauze su u takvom odnosu da je mogue ostvarenje samo jedne od njih.
Veznici: ILI, BILO DA
K1 GL. N
K2 N
Da ekamo autobus / ili da proetamo?
SUPROTNE REENICE
Iskazuju suprotnost.
Veznici: A, ALI, NEGO, NO, VE
K1 GL. N
K2 N
Dobar glas daleko se uje, / a zao jo dalje.
ISKLJUNE REENICE
(spadaju u suprotne)
Drugom klauzom se iskljuuje sve osim sadraja te klauze.
Vezuju se prilozima: SAMO, JEDINO, TEK
K1 GL. N
K2 N
Svi su tu, / samo Selma nije dola.
ZAVISNOSLOENE REENICE

Sloene reenice u kojima klauze stoje u odnosu gramatike zavisnosti,tj. zavise jedne od
drugih,nazivaju se zavisnosloene reenice.
Redoslijed klauza
Redovan/obian/normalan N, GL/Z poredak klauza u zavisnosloenim reenicama jeste da je na
prvom mjestu glavna klauza, a poslije nje zavisna klauza:
K1
K2
Ii u na izlet / ako bude lijepo vrijeme.
nezavisna/glavna

zavisna

Obrnut red/inverzija Z/N, GL je red klauza u kojem je na prvom mjestu zavisna klauza, a poslije
nje glavna klauza. Klauze u inverziji se UVIJEK odvajaju zarezima:
K1
K2
Ako bude lijepo vrijeme, / ii u na izlet.
Zavisna

nezavisna/glavna

PREDIKATSKE REENICE
Predikatske klauze popunjavaju dio pozicije predikata
K1 N GL

K2 Z

On nije / ko je bio.

K1 N GL. K2 Z

To je / ta je.
SUBJEKATSKE REENICE

Subjekatska klauza zastupa specifinu odredbu subjekta.

K1 Z
K2 N GL.
Ko rano rani, / dvije sree grabi. (INVERZIJA)
ATRIBUTSKE REENICE
Atributske klauze se odnose prema imenici kao njen atribut.
Vezuju se zamjenicama: KO, TA/TO, KOJI, IJI, KAKAV, KOLIKI
Ne odvajaju se zarezom!
K1 N GL
K2 Z
esto je razvlaila u osmijeh usne / koje su bile crvene.
APOZICIJSKE REENICE
Apozicijska klauza se prema imenici odnosi kao apozicija prema imenici.
Vezuju se zamjenicama: KO, TA/TO, KOJI, IJI, KAKAV, KOLIKI (isto kao atributske)
Uvijek se odvajaju zarezom! za razliku od atributskih.
K1 N GL
K2 Z
Dogovorili smo se s Alenom / koji je moj najbolji prijatelj.
OBJEKATSKE REENICE
Zavisna objekatska klauza se prema glavnoj odnosi kao objekat prema glagolu. Odgovaraju na pitanje
TA.
Veznici: DA, KAKO, GDJE
Ne odvajaju se zarezom.
K1 N GL

K2 Z

K1 N GL

K2 Z

uo je / da neko dolazi. Drug me pita / gdje sam sada.

MJESNE REENICE
Mjesne klauze se prema predikatu glavne klauze odnose kao priloka odredba za mjesto.
Vezuju se prilozima: GDJE, KUD(A), KAMO, ODAKLE, OTKUD(A), DOKLE, DOKUD(A)
K1 N GL
K2 Z
Lae su se smjestile / gdje je more mirnije.
VREMENSKE REENICE
Vremenske klauze odreuju vrijeme vrenja radnje.
Veznici: KAD (A), DOK, IM, POTO, KAKO, TEK TO, ISTOM TO, PRIJE NEGO TO, PRIJE NO
TO, PRIJE NEGO, PRIJE NEGO LI
K1 N GL
K2 Z
K1 Z
K2 N GL
Ustali smo / im je svanulo. Kad zahladi, / ui u kuu.
NAINSKE (POREDBENE) REENICE
Oznaavaju nain vrenja radnje.
Veznici: KAKO, TO, KAO TO, KAO DA, KAO KADA, NEGO, NEGO TO, KAMOLI, A KAMOLI
K1 N GL
K2 Z
K1 N GL
K2 Z
Govorio je / to je mogao tie. Gledala je na prozor, / kao da nekog oekuje.
NAMJERNE REENICE
Kazuju namjeru ili cilj radi kojeg se vri radnja.
Veznici: DA, KAKO, LI, EDA (E DA)
K1 N GL
K2 Z
K1 N GL
Z
Svi su urili / da stignu na vrijeme. Otiao je / da gleda utakmicu.
UZRONE REENICE
Kazuju uzrok vrenja radnje.
Veznici: JER, ZATO TO, BUDUI DA, KAKO, IM, DOK, KAD
K1 N GL
K2 Z
K1 Z
K2 N GL
Nije doao u kolu / jer je bolestan. Kako smo slabo igrali, / mogli su nas skroz poraziti.
POSLJEDINE REENICE
Oznaavaju posljedicu.
Veznici: DA, TAKO DA
K1 N GL
K2 Z
K1 N GL
K2 Z
Magla je bila tako gusta / da smo jedva raspoznavali put. Vikao je tako glasno / da se sve orilo.

POGODBENE (USLOVNE) REENICE

Izraavaju uslov vrenja radnje.
Veznici: AKO, UKOLIKO, DA
K1 Z
K2 N GL
K1 N GL
K2 Z
Ako bude lijepo vrijeme, / ii emo na izlet. Dobit e dobru ocjenu / ukoliko naui sve lekcije.
DOPUSNE REENICE
Zavisnom klauzom se doputa ostvarenje sadraja glavne klauze iako postoji prepreka za njeno ostvarenje.
Veznici: IAKO, MADA, PREMDA, MAKAR
K1 N GL
K2 Z
Sudija je dobro vodio utakmicu / mada su navijai esto protestirali.
K1 N GL
K2 Z
Film mi se nije svidio / iako su ga mnogi hvalili.