SINTAKSA – POJAM, PREDMET

-Povezivanjem rijeci po utvrdenim pravilima nastaju vece jezicke jedinice a njihove veze i odnose u tim jedinicama
proucava dio nauke o jeziku koji se zove sintaksa. –Rijec sintaksa potice od grcke rijeci syntaksis sto znaci
slaganje,uredivanje. –Jezicke jedinice na nivou sintakse su: najmanja jezicka jedinica je rijec(sintaksema),nesto veca
jedinica je sintagma, nakon sintagme dolazi najveca jedinica tj. recenica. –Osnovna jedinica proucavanja na nivou
sintakse jeste recenica. –Rijeci u recenici moraju biti povezane u niz po odredenim pravilima da bi bila ostvarena
razumljiva obavijest, gramaticki pravilna recenica koja mora imati svoj smisao. –Dakle osnovni zadatak sintakse jeste da
istrazuje odnose medu jezickim jedinicama te pravila njihovog udruzivanja.
RIJEC
-Rijec je najmanja sintaksicka jedinica koja nastaje udruzivanjem manjih jezickih jedinica a to su glas i fonem. –U
bosanskom jeziku rijeci se dijele na punoznacne i na nepunoznacne odnosno gramaticke. Punoznacne ili leksickim
rijecima mi imenujemo odnosno iskazujemo neki pojam. –U ocu skupinu ubrajamo slijedece vrste rijeci:
imenice,zamjenice,pridjeve,glagole,priloge i brojeve.-Nepunoznacne ili gramaticke rijeci u recenici imaju pomocnu
sluzbu, one pomazu pri iskazivanju razlicitim odnosima medu leksickim rijecima.-U ovu skupinu ubrajamo:prijedloge,
veznike,uzvike i rijecce.-U ovu skupinu jos ubrajamo i tzv.kopulativne i li sponske glaglole ili glagol biti, modualne glagole
morati, trebati i fazne glagole poceti, prestati.
SINTAKSEMA
Punoznacna rijec ili veza jedne punoznacne i jedne nepunoznacne rijeci koje u recenici mogu popuniti jednu ili vise
pozicija naziva se sintaksema.-Sintakseme mozemo podjeliti na sinteticke i analiticke.-Sinteticka sintaksema jeste jedna
punoznavna rijec npr.kuca.-Analiticka sintaksema je sastavljena od veze jedne punoznacne i jedne nepunoznacne rijeci
npr. iza kuce.
SINTAGMA
Sintagma je sastavljena od najmanje dvije sintakseme ili tacnije receno sintagma je skup najmanje 2 rijeci koje su
udruzene zajedniskom sluzbom u recenici.-Udruzivanje se vrsi na osnovu sposobnosti jedne sintakseme ili rijeci da uz
sebe veze drugu.
---VRSTE SINTAGMI
Vrste se odreduju prema funkciji zavisnog clana sintagme u odnosu na upravni. –Naime svaka sintagma je sastavljena od
aktivnog tj. upravnog clana i pasivnog tj. zavisnog clana sintagme.-Na osnovu ovoga sintagme dijelimo na: -atibutske
npr.lijepa pjesma,objekatske sintagme npr.pjevati pjesmu,priloskoodredbene sintagme npr.pjevati lijepo
RECENICE
***primjeri u svesci***
U procesu govora razliciti jezicki elementi se udruzuju sa jednim ciljem a to je prenosenje informacija odnosno
komunikacija.-Ljudski govor i jezik je kompleksna struktura sastavljena od vise nivou a na svakom od tih nivoa imamo
jezicke jedinice.-Najmanja jezicka jedinica jest glas ili fonem koji se ne moze dijeliti.Udruzivanjem glasova nastaju vece
jedinice a to je rijec.-U daljem procesu rijeci se udruzuju u slozenije jezicne jedinice pa nastaju sintagme recenice i vezani
tekst. U svakodnevnom govoru jezicka djelatnost se odvija gotovo po nekom automatizmu, recenice se udruzuju
naravno po odredenim pravilima koja moraju imati svoj smisao.-Jos od davnih vremena razliciti teoreticari postavljali su
definicije recenice tako da mi danas imamo oko stotinu razlicitih definicija a ona koja se najcesce koristi je: Recenica je
misao ili emocija iskazana jezickim elementima.-Dijelimo ih po sastavu i po sadrzaju.-Po sastavu ih dijelimo na
proste,prosto prosirene i slozene.-Po sadrzaju na: obavjestajne,upitne i uzvicne.
RECENICE PO SASTAVU
Proste recenice su sastavljene od dva glavna recenicka clana:subjekta i predikata.-Subjekat i predikat cine jezgro
recenice i njihova veza nije nikakva sintagma.
***primjeri u svesci***
Recenice u svome sastavu osim glavnih recinickih clanova subjekta i predikata sadrzi neki od zavisnih clanova poput
atributa, apozicije, objekta i priloskih odredaba ***primjeri u svesci***
-U sastav recenica ulaze najmanje 2 proste odnosno prosto prosirene recenice.-Slozenost recenice odreduje predikaz
jednostavno receno koliko odredimo predikata u recenici toliko recenica cini jednu slozenu recenicu. ***primjeri u
svesci***
RECENICE PO SADRZAJU
Obavjestajnim recenicama zelimo da obavjestimo o necemu ili da budemo obavjesteni.-One imaju jedan neutralan ton
kojim iznosimo neko svoje misljenje,zelju itd.Na kraju ovih recenica pisemo znak . primjer znas lol
Upitnim recenicama postavljamo razlicita pitanja zeleci da budemo o necemu informirani, na kraju ovih recenica pisemo
znak ?. Primjer lol
Uzvicne recenice zahtjevaju uglavnom povisen ton izgovora jer njima iskazujemo razlicita osjecanja poput ljutnje ili
radosti.Na kraju ovih recenica pisemo znak !, primjer lol
CLANOVI RECENICE
Recenicke clanove djelimo na one koje odreduju ili dopunjavaju imenske rijeci odnosno subjekat ili glagolske rijeci
tj.predikat.-Subjektove, odredbe odnosno dopune su atribut i apozicija a predikatoce objekat i priloske odredbe.-
Clanove recenice jos dijelimo na osnovne ili neovisne, a to su subjekat i predikat te na ovisne clanove a to su atribut,
apozicija, objekat i priloske odredbe.
NEZAVISNI CLANOVI RECENICE S I P
Subjekat je samostalna rijec ili grupa rijeci kojom se obiljeuava pojam o kome se nesto kazuje odnosno o kome se nesto
prpisuje.-On je jezgro recenice, vrsilac radnje, odnosno nosilac stanja ili osobine.-Sluzbu subjekta u recenici najcesce ima
imenica u padezu nominativa ali moze biti i bilo koja druga vrsta rijeci ***primjeri u svesci***
Funkciju subjekta mogu imati i zamjenice.
***primjeri u svesci***
***primjeri u svesci***
***primjeri u svesci***
PREDIKAT
Predikat je drugi glavni clan recenice kojim se subjektu pripisuje neka osobina, stanje odnosno radnja koju vrsi.-Funkciju
predikata u recenici mogu vrsiti razlicite vrste rijeci ali su najpogodniji glagoli jer jedino oni mogu svojim oblicima
oznaciti vrijeme, gramaticko lice, nacin i sl.-Razlikujemo glagolski predikat i imenski predikat. ***primjeri u svesci***
Imenski predikat cine skraceni oblik pomocnog glagola biti i rijec koja dolazi nakon njega. ***primjeri u svesci***
Predikat se jos djeli na prosti i slozeni.-Prosti glagolski predikat najcesce podrazumjeva oblik nekog gl.vremena.
***primjeri u svesci***
ZAVISNI CLANOVI RECENICE
Relaticno su rijetke recenice od samo 2 osnovna clana nego najcesce ut njih dolaze rijeci koje na odreden nacin
dopunjavaju, objasnjavaju ili odreduju osnovne clanove.-Ove rijeci ustvari su zavisni clanovi recenice oni ne mogu
samostalno biti upotrebljeni vec samo sa jednim od osnovnih clanova na koji se odnose i zato se nazivaju zavisni.
ATRIBUT
Atribut je rijec ili beza rijeci s pridjevskom funkcijom koja na bilo koji nacin odreduje neku imenicu ili skup imenickih
rijeci. ***primjeri u svesci*** Atribut je rijec koja precizno odreduje neki neodreden pojam
APOZICIJA
Apozicija je odredba vec odredenog pojma.-Na neki nacin ona je samo podvrsta atributa.
Za apoziciju mozemo reci da njom samo prosirujemo znacenje vec odredenog pojma. Npr Dajdua ismet, mamin brat,
cesto nas obide
OBJEKAT
Objekat je rijec na kju se prenosi radnja iskazana predikatom.Objekat djelimo na pravi ili direktni i na neprabi odnosno
indirektni.-Direktni objekat je imenica u akuzativu. Npr djecak cita knjigu.-Indirektni objekat je imenica u njekom
drugom padezu ili u akuzativu sa prijedlogom. Npr kucao je na VRATA
PRILOSKE ODREDBE
Priloskim odredbama odredujemo razlicite okolnosti pod kojima se desava odnosno vrsi neka radnja.-Funkciju priloskih
odredba najcesce imaju prilozi odnosno razlicite pridjevske i priloske konstrukcije. Priloskim odredbama iskazujemo
mjesto, vrijeme, nacin, uzrok vrsenja neke radnje te neku kolicinu npr. LJETOS smo isli u KAMP
NEZAVISNO SLOZENE RECENICE
Nezavisan odnos medu recenicama u okviru jedne slozene poprilicno je relativan ako uzmemo u obzir da jedna recenica
uvijek cini logisticku smisaonu i sintaksicku cjelinu.-Neovisnost medu recenicama ogleda se u tome sto nijedna od njih ni
na koji nacin ne odreduje,objasnjava ili dopunjava neku od recenica.-Nezavisno slozene recenice nastaju spajanjem ili
nitanjem recenica.-One koje su nastale nizanjem jesu bez veznicke i odvajaju se zarezom.-Recenice koje nastaju
spajanjem jesu veznicke i one se medusobno povezuju veznicima.
SASTAVNE RECENICE
***primjeri u svesci******primjeri u svesci******primjeri u svesci***
Nezavisno slozene koje u sebi objedinjuju vise radnji istog smjera zovu se sastavne recenice.-Ove recenice mogu biti bez
veznika ali se mogu povezati i veznicima.Veznici sastabnih recenica su:i,pa,te,ni,niti.-Veznici ni i niti povezuju samo
sastavne recenice odricnog karaktera pa se ne mogu mjenjati drugim sastanim veznicima ***primjeri u svesci***
ZAKLJUCNE RECENICE
***primjeri u svesci******primjeri u svesci***
U ovim nezavisno slozenima recenicama drugom sastavnom recenicom daje se zakljucak koji se izvodi iz smisla prve
recenice.-Zakljucne recenice mogu biti bez veznika ili se mogu povezati uzrocnim prilozima zato,stoga.
SUPROTNE RECENICE
***primjeri u svesci******primjeri u svesci***
Nezavisno slozene recenice u kojima je sadrzaj druge recenice suprotan sadrzaju prve nazivaju se suprotne.Veznici ovih
recenica su a,ali,nego,noh,vec.
ISKLJUCNE RECENICE
***primjeri u svesci***
U ovoj recenici predikati su suprotni po znacenju ali je u pitaju posebna suprotnost.-Naime sadrzaj druge recenice
obiljezava dio koji se iskljucuje iz cjeline.
RASTAVNE RECENICE
***primjeri u svesci***
U ovim nezavisno slouenim recenicama iznesene su 2 mogucnosti od kojih se mozemo opredijeliti samo za jednu.-
Recenice u kojima se obiljezava vise radnji od kojis je moguce izvrsenje samo jedne nazivaju se rastavnim recenicama.-
Veznici ovih recenica su ili,bilo. ***primjeri u svesci***
ROMANTIZAM U EUROPI
Pojava romantizma veze se za francusku revoluciju iz 1778g
U romantizmu dominiraju osjecanja i masta
Erdan alan poe osmislio novi zanr u knjizevnosti kriminalisticki roman i horor price
Najcesce teme:ljubav(i prema domovini),misticizam,nacionalna proslost,orijentalna kultura itd
Knjizevne vrste sz:lirska poezija,roman(lirski i epistolarni),drama itd
Njemacka;Johan Wolfgang Gete,Heinrich Heine,Friedrich Schile
Francuska: Viktor Igo, La Martin
Engleska:dzordz Gordon Bajron,Persi bis šeli
RUSIJA:Aleksandar sergejevic puskin, mihail jurjevic ljermontov
ROMANTIZAM U JUZNOSLAVENSKIM ZEMLJAMA
REALIZAM U EVROPI

ODLIKE REALIZMA
Opis prostora, eksterijera, detaljno vanjski opis lika,porijeklo lika, socijalni statur lika i psiholoska karakterizacija lika