Uzorak obrade nastavne jedinice:

Sibilarizacija (II palatalizacija)

Nastavnik: Ena Neimarlija
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Sibilarizacija
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, sibilarizacija/ II
palatalizacija

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje

smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,

Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 9, Radna sveska 9, kreda, bilježnica,

olovke, grafoskop, grafofolije,

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

Međupredmetna:
Ishodi učenja: zna šta su glasovne promjene, prepoznaje mjesto na kome je
izvršena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu II palatalizacija/
sibilarizacija, uočava riječi u kojima je izvršeno više glasovnih promjena,
prepoznaje riječi u kojima je došlo do odstupanja od sibilarizacije
Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Ovo već znaš!

Pjesnici

Pjesnici su čuđenje u svijetu

Oni idu zemljom i njihove oči

velike i nijeme rastu pored stvari

Naslonivši uho
na ćutanje što ih okružuje i muči
pjesnici su vječno treptanje u svijetu.

A. B. Šimić

o Šta to sve osjeća pjesnik pa je „vječno treptanje u svijetu“?

o Do kakve promjene je došlo u riječi pjesnik – pjesnici?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Sibilarizacija

1. Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici, odnosno velari k, g,

h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se sibilarizacija. Izvršila se također davno, u praslovenskom jeziku,
poslije prve palatalizacije, pa je često zovemo i druga palatalizacija.

 Sibilarizacija se javlja i u sljedećim oblicima riječi:

1. u nominativu množine imenica muškoga roda sa osnovom na k, g, h

k > c: rođak > rođaci, momak > momci, vuk > vuci;
g > z: bubreg > bubrezi, krčag > krčazi, vrag > vrazi;
h > s: orah > orasi, propuh > propusi, duh > dusi;

2. u dativu i lokativu jednine imenica ženskoga roda:

majka > majci, bajka > bajci, biblioteka – biblioteci, jaruga > jaruzi, noga
> nozi, snaga > snazi…

3. u dativu, instrumentalu, lokativu i vokativu množine imenica muškoga

roda:
 rođacima, junacima, vucima, bezima/begovima, bubrezima, krčazima,
dusima/duhovima, orasima, siromasima, propusima, (hej) rođaci,
junaci, bezi,dusi;

4. u imperativu glagola čija se osnova završava na zadnjonepčane

suglasnike k, g, i h:
peci (od glagola peći – pekoh – peku), lezi (od glagola leći – legoh –
legnu), reci (reći – rekoh – reknu);

5. u tvorbi glagola nesvršenog vida od glagola svršenog vida:

nicati (niknuti), klicati (kliknuti), izdisati (izdahnuti);

 I u sibilarizaciji postoje odstupanja. Uzrokovana su ili historijskim razlozima

(sličnim kao u palatalizaciji) ili mogućom promjenom značenja riječi u slučaju
provođenja sibilarizacije. Suglasnici k, g, h ne mijenjaju se u c, z, s ispred
samoglasnika i u sljedećim oblicima riječi:

1. kad se k, g, h nalaze u sastavu ličnih imena i njihovih hipokoristika

(riječi od milja):
Kika – Kiki, Jovanka – Jovanki, Meho – Mehi, Luka – Luki, Šeha –
Šehi, Milka – Milki, Meliha – Melihi, Olga – Olgi ;

2. u imenima etnika (pripadnika mjesta, države, naroda):

Bosanka –- Bosanki, Ličanka – Ličanki, Crnogorka – Crnogorki, Sarajka
– Sarajki, Tuzlanka – Tuzlanki, Hercegovka – Hercegovki, Mostarka –
Mostarki, Travničanka – Travničanki...

3. u riječima u kojima bi sibilarizacijom bilo promijenjeno značenje

riječi ili bi promjena izazvala nejasnoće:
baka – baki, seka – seki, striko – striki, zeko – zeki, dika – diki;

4. u imenicama u kojima su zadnjonepčani suglasnici u grupama: zg,

ck, sh, čk, ćk:
voćka – voćki, mazga – mazgi, tezga – tezgi, Miljacka – Miljacki,
recka – recki, kocka – kocki, pasha – pasha, mačka – mački, tačka
– tački, praćka – praćki;

5. u dvosložnim imenicama u kojima je zadnjonepčani suglasnik k u

grupi tk:
tetka – tetki, motka – motki, četka – četki ;

6. u imenicama koje označavaju osobu ili životinju po boji ili kojoj

drugoj osobini:
crnka – crnki, plavka – plavki, plamenka – plamenki, rumenka –
rumenki, omladinka – omladinki

7. Neke riječi se izgovaraju i pišu dvojako, i sa sibilarizacijom i bez

nje:
Lika – Liki/Lici, Požega – Požegi/Požezi, Palanka – Palanci/Palanki,
bitka – bitki/bici, pripovijetka – pripovijetki/pripovijeci, zagonetka –
zagonetki/zagoneci.
Mala jezička radionica

U sljedećim riječima izvršeno je više glasovnih promjena (nepostojano a,

gubljenje suglasnika, sibilarizacija). Prepoznaj ih:
zadatak – zadaci, gubitak – gubici, dobitak – dobici, imetak – imeci
Sinteza
Sada znaš i ovo!

 Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici, odnosno velari k, g,

h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se sibilarizacija.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:
 Radna sveska 9, radni kutak broj .