PRIPREMA ZA AS

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i knjievnost

Studentica : Adela Lihovac, 46101

Nastavna jedinica: Glagoli (leksike i gramatike osobine)

Zadaci:

a) obrazovni: upoznavanje uenika sa glagolima, njihovim leksikim i gramatikim

osobinama i osebnostima glagola u odnosu na druge rijei.

b) funkionalni: razvijanje kod uenika logiko zakljuivanje i povezivanje injenica,

primjena nauenog u praksi.

Tip asa: obrada novog gradiva

Oblik rada: frontalni, individualni

Nastavna sredstva i pomagala: udbenik, grafoskop

Uvodni dio I asa :

 Glagoli se po nekim osobinama bitno razlikuju od dugih vrsta rijei, pa se zato i
kae da im u sistemu vrsta rijei pripada posebno mjesto. U te specifine osobine
ubrajamo osobine povezane sa znaenjem, slubom u reenici i oblikom ( a po
tome prouavamo i druge vrste rijei).

Glavni dio I asa :

Glagoli su rijei koje oznaavaju: radnju, stanje i zbivanje. Oni su promjenjljiva

vrsta rijei- razlikuju: glagolski vid (aspekt) , stanje, nain, vrijeme, lice i broj.

Promjena glagola po licima naziva se konjugacija.

Znaenje glagola

Na osnovu leksikog znaenja razlikujemo:

a ) glagole radnje (ta neko radi ?)- kazuju da neko vri neku radnju. Npr.
itati, zidati, sluati
b ) glagole zbivanja ( kakav proces se deava ?)-neto se deava pod
utjecajem vie (prirodne) sile. Npr. cvjetati, sijevati, umrijeti
c ) glagoli stanja ( u kakavom se stanju nalazi ?)- iskljuuje i radnju i
zbivanje. Npr. zaljubiti se, leati, patiti

Glagolski vid (aspekt) To je glagolska kategorija kojom e kazuje da je

vrenje odreene radnje u toku, radnja traje, odnosno da je radnja prestala
da traje. Glagoli koji iskazuju radnju to neprekidno traje nazivaju se glagoli
nesvrenog ( imperfektivnog) vida. Npr. raditi, trati, udarati.
Glagoli koji iskazuju radnju koja je prestala da traje nazivaju se glagoli
svrenog ( perfektivnog) vida. Npr: procvjetati, otrati, udariti.

Uz glagole nesvrenog vida moemo upotrijebiti fazne glagole( poeti,

nastaviti, prestati). Postoje i dvovidski glagoli, a to su: uti, vidjeti, jesti.
On uje od roenja. (nesvreni vid)
On uje to mu govori. ( svreni vid)

Glagoli po prijelaznosti :

Zavisno od prijelaznosti glagolske radnje na objekat glagoli mogu biti:

1. PRIJELAZNI: radnja prelazi na direktni objekat ( trae dopunu u
obliku besprijedlonog A)
Gledati film, pei hljeb, zidati kuu
2. NEPRIJELAZNI: ovi glagoli trae uz sebe neku drugu dopunu
Pasti, leati, trati
3. POVRATNI: u svom sastavu obavezno imaju povratnu zamjenicu se.
Postoje 3 grupe povratnih glagola.
a) pravi povratni : glagolska radnja vraa se na vrioca radnje.
Zamjenica se moe zamijeniti i punim oblikom se/sebe. Npr.
obui se, umiti se, uvati se
b) nepravi povratni : oznaavaju stanje u kome se subjekat
nalazi. Npr. smijati se, aliti se, zaljubiti se.
c) uzajamno povratni : podrazumijevaju vie vrilaca radnje ( 2
subjekta). Npr. voljeti se, svaati se, tui se.
 Glagolsko stanje :

Glagolso stanje podrazumijeva odnos vrioca radnje prema samoj radnji,

odnos izmeu subjekta i predikata. Postoje dva glagolska stanja:
a) aktiv (radno stanje) radnju iskazanu predikatom vri subjekat u
reenici.
Vrata sam lahko otvorio.
b) pasiv (trpno stanje) radnju iskazanu predikatom vri neko drugi,
subjekat u reenici trpi radnju.
Vrata se lahko otvaraju./ Vrata su lahko otvorena.

Lice i broj

Lice je gramatika kategorija kojom se iskazuje odnos itmeu subjekta i

ostalih uesnika u iskazu. Postoje tri lica za jedninu i tri lica za mnoinu.

Vrijeme
Glagolima moemo iskazati : sadanjost, prolost i budunost.
Nain

Glagolski nain je gramatika kategorija koja predstavlja odnos subjekta

prema iskazanoj radnji. U naem jeziku postoje 4 naina:
INDIKATIV( izjavni), IMPERATIV ( zapovijedni), KONDICIONAL
( pogodbeni) i OPTATIV ( eljni).

Sa gramatikog stajalita meu glagolskim oblicima razlikujemo:

a) glagoli koji iskazuju kategorie vremena i lica: prezent, aorist,
imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II
b) glagoli koji iskazuju samo kategoriju lica : imperativ
c) glagoli koji iskazuju samo kategoriju roda : gl. pridjevi radni i trpni,
optativ
d) glagoli koji ne iskazuju nijednu gramatiku kategoriju: infinitiv,
glagolski prilozi sadanji i proli.

Uvodni dio II asa :

Na poetku asa ponovit emo sve ono to smo nauili o leksikim i

gramatikim osobinama glagola.

Glavni dio II asa :

Neki glagolski oblici tvore se tako to se na osnovu glagola dodaju

odreeni nastavci ( npr. prezent : pjeva-m, imperativ: pjeva- j). Takvi oblici
su prosti glagolski oblici. Drugi oblici tvore se tako to se uz glagole
upotrebljavaju i oblici tzv. pomonih glagola BITI i HTJETI ( npr. perfekt :
pisao sam, pluskvamperfekt : bijah pisao). Prema tome, po nainu tvorbe
razlikujemo: proste i sloene glagolske oblike. Prosti glagolski oblici su :
prezent, aorist, imperfekt, imperfekt, imperativ, gl. prilozi sadanji i proli,
gl. pridjevi radni i trpni, a sloeni su : perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II,
kondicional I i II.
 Na grafoskop stavljam grafofoliju sa prikazom prostih i sloenih glagolskih
oblika.
Prosti glagolski oblici :

PREZENT
To je prosti gl. oblik, oznaava radnju koja se vri u sadanjosti. Tvori se tao
to se na prezentsku osnovu dodaju nastavci: -m, -o,-, -mo, -te, -e/-u/-ju.
Prezentska osnova se odreuje tako to se od oblika prezenta za 3. lice
mnoine odbije nastavak.
AORIST
Oznaava radnju koja se izvrila u neposrednoj prolosti. On se najee
tvori od svrenih glagola i to tako to se na infinitivnu osnovu dodaju
nastavci : -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe.
IMPERFEKT
Oznaava radnju koja se vrila u prolosti, a ije trajanje nije ogranieno.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavka: -ah, -ae, -ae, -asmo, -aste, -ahu
/ -jah, -jae, -jae, -jasmo, -jaste, -jahu / -ijah, -ijae, -ijae, -ijasmo, -ijaste,
-ijahu.
IMPERATIV
To je zapovijedni nain kojim se izraava zapovijest, elja ili molba da se
neka radnja vri ili izvri. Tvori se od okrnjene prezentske osnove i
nastavaka : -, -i, neka plus prezent, -imo, -ite, neka plus prezent.
GLAGOLSKI PRILOG SADANJI
To je bezlini gl. oblik. Tvori se tako to se na 3. lice mnoine prezenta
doda nastavak i. Upotrebaljava se u slubi adverbijala, nikada u slubi
predikata.
GLAGOLSKI PRILOG PROLI
Oznaava radnju koja se izvrila prij neke druge radnje. I ovaj glagolski
oblik nalazi se uvijek u adverbijalnoj slubi. Tvori se najee od svrenih
glagola i to tako to se na infinitivnu osnovu doda nastavak vi, -avi.
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI
Slui za tvorbu sloenih gl. oblika. Tvori se od infinitivne osnove i
nastavaka o, -la, -lo, -li, -le,-la.
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
Slui za tvorbu posebnih sloenih oblika (pasiva). Oznaava da je na
nekome izvrena radnja. Tvori se od infinitivne osonove i nastavaka: -n,
-na, no, -ni, -ne, -na/ -t, -ta, -to, -ti, -te, -ta/ -en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena.
INFINITIV
On se upotrebljava za dopunu nepotpunih glagola a i za tvorbu futura I.
Glagoli se u infinitivu zavravaju nastavcima ti, -i.

Sloeni glagolski oblici :

PERFEKT
To je sloeni glagolski oblik. Oznaava da se neka radnja vrila i izvrila u
prolosti. Tvori se od glagolskog pridjeva radnog glagola u upotrebi i prezenta
pomonog glagola biti.
PLUSKVAMPERFEKT
To je pretprolo vrijeme. Oznaava da se neka radnja izvrila u prolosti, prije
neke druge radnje. Tvori se od glagolskog prijdeva radnog glagola u upotrebi i
imperfekta ili perfekta pomonog gl. biti.
bijah, bijae, bijae, bijasmo, bijaste, bijahu doli / bila sam, bila si, bila je, bile
smo, bile ste, bile su dole.
FUTUR I
To je budue vrijeme. Oznaava radnju koja e se vriti poslije vremena kad se o
tome govori, tj. u budunosti. Tvori se od infinitiva glagola u upotrebi i prezenta
pomonog gl. htjeti. u, e, e, emo, ete, e doi.
FUTUR II
Oznaava radnju koja e se deavati u budunosti prije neke druge radnje ili
uporedo s njom. Tvori se od gl. pridjeva radnog i prezenta pomonog glagola biti.
bude,. bude, bude, budemo, budete, budu dole.
KONDICIONAL I
To je sloeni gl. oblik, spada u grupu naina i oznaava elju, mogunost,
pogodbu da se odreena radnja izvri. Tvori se od aorista pomonog glagola biti i
gl. pridjeva radnog: bih, bi, bi, bismo, biste, bi dole.
KONDICIONAL II
On se gradi od kondicionala I pomonog glagola biti i gl. pridjeva radnog glagola
koji se mijenja. : bila bih, bla bi, bila bi, bile bismo, bile biste, bile bi dole.

PASIV
On iskazuje radnju koju reenini subjekt trpi. Pasiv imaju samo prijelazni glagoli.
Tvori se od aktivnog oblika glagola, povratne zamjenice se, ili glagolski oblici
sloeni sa gl. pridjevom trpnim (umjesto radnog pridjeva), npr. biti upuen.

Uenike dijelim u 4 grupe.

I GRUPA: Pronaite glagolske oblike i recite sve gramatike osobine tog glagola.

Upravo smo bili stigli u nae selo. Iznenada se zau reanje neprijateljskih
aviona. Gledam lijevo, gledam desno svuda avioni, bombe, sve izgori, sve
treti. Potrah u podrum. Tamo su me ekali ostali drugovi. Otvorit e prozore da
provirimo u dvorite. Crijepovi kao krijesnice padali su s krovova i odjekivao je
glas: ''neka bjee, neka bjee svi..''

II GRUPA: Izvedite infinitivnu i prezentku osnovu sljedeih glagola: vidjeti, voditi,

sjei, vui. Glagol pjevati stavite u 1. lice jednine svih prostih linih glagolskih
oblika.

III GRUPA : U sljedeim reenicama odredite kakvu slubu imaju podvuene rijei.
a) Vraajui se kui, susreo sam prijatelja.
b) On je priao zamuckujui.
c) Sluao je muziku piui.
Stavite glagole svirati, nositi, brinuti u 2. i 3. lice jednine futura II.

IV GRUPA : Izdvojite imperative u sljedeim reenicama :

a) Ne krijte se, ptice plane.
b) ta se boji vjetre viti?
c) Ne bojte se, ne krijte se, ja vas elim zagrliti.

Izdvojite u ovom tekstu sve glagolske oblike kojima je iskazana budunost.

''Ako bude gunao, ut e nas. Dosta mi je ovog blata, ionako smo
propali. Propadosmo, Damire. uje li kako galame ? Svaaju se. Bjeimo !
Ako budu pretraivli cijelo dvorite, nai e nas. ''
Zavrni dio

Zadajem uenicima zadau da odrede kakav je glagol priati:

- po znaenju (radnja)
- po prijelaznosti radnje (prijelazni)
- po vidu (nesvreni)
- i da ga upotrijebe u svim prostim i sloenim glagolskim oblicima