IME I PREZIME UITELJICE/UITELJA: ANA DABI

RAZREDNI ODJEL: 7. c

REDNI BROJ SATA: 3.

NASTAVNA TEMA

Vrste prilonih reenica

NAZIV NASTAVNE JEDINICE

NADNEVAK: 18. 3. 2015.

ZAVISNOSLOENE REENICE
(predikatna, subjektna, objektna, atributna, mjesna)

NASTAVNO PODRUJE:
hrvatski jezik

TIP NASTAVNOGA SATA:

vjeba

OPERACIONALIZIRANI
CILJEVI

Prepoznati zavisnosloene reenice. Zamjenjivati reenine

dijelove zavisnim sureenicama. (predikatna, subjektna,
objektna, atributna, mjesna)

SUODNOS

NASTAVNI OBLICI:
elni, pojedinani

unutarpredmetni knjievnost, pravopis

meupredmetni povijest, geografija

ZADAE SATA:

a) obrazovne

Uenik e: ponoviti gradivo o reeninim dijelovima,

prepoznati vrste zavisnih reenica, preoblikovati jednostavne
reenice u zavisnosloene reenice, razumjeti njihovo
znaenje, zamjenjivati reenine dijelove zavisnom
sureenicom, prepoznati, imenovati i razlikovati vrstu
zavisnosloene reenice pisati zarez u zavisnosloenim
reenicama u skladu s pravopisnom normom.

b) odgojne

Uenik e: razvijati sposobnost komunikacije s prezentiranim

tekstom, razvijati svijest o ljepoti i znamenitostima svakog
mjesta na svijetu, uoiti vanost Splita kao grada iz kojeg je
potekao otac hrvatske knjievnosti.

c) funkcionalne

Uenik e: razvijati sposobnost uoavanja, povezivanja,

ralanjivanja i zakljuivanja, usmenoga i pismenoga
izraavanja te sposobnost primjene pravila.

d) komunikacijske

Uenik e: razvijati usmeno izraavanje, razvijati

komunikacijske vjetine tijekom rada u paru, argumentirano
iznositi zakljuke, uvaavati miljenja drugih.

NASTAVNI MATERIJAL

iva rije uitelja i uenika, udbenik, ploa, kreda, nastavni

listii, ueniki rad

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I
SAMOVREDNOVANJA

procjena uenike aktivnosti i rada tijekom sata

rjeavanje nastavnoga listia tijekom obrade
sinteza u zakljunome dijelu sata
primjena znanja na novim primjerima rjeavanjem
nastavnoga listia

TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)

UVODNI DIO SATA
Pripremne radnje / Motivacija uenika
Uenike pitam o mjestima u koja vole putovati, o situacijama u kojima najee putuju, koja su
mjesta i gradove posjetili itd.
Najava lingvometodikoga predloka
Danas emo proitati tekst koji takoer govori o posjetu jednom hrvatskom gradu, a zove se Posjet
splitkomu vremeplovu.
Interpretativno itanje lingvometodikoga predloka
Kratka interpretacija lingvometodikoga predloka
O emu govori ovaj tekst? Je li vam se svidio? Jeste li ikad bili u Splitu? Svia li vam se grad Split?
Znate li tko je Marko Maruli?
VJEBA
Najava nastavne jedinice
Danas emo ponavljati zavisnosloene reenice, a kao predloak e nam posluiti ovaj tekst koji
smo proitali.
Ponavljanje poznatih jezinih injenica
Prvo na primjeru jedne reenice iz teksta ponavljamo sve dijelove reenice (P, S, O AT, AP, PO).
Nakon toga ponavljamo sve to uenici znaju o zavisnosloenim reenicama. Kakve su
zavisnosloene reenice? Koje sureenice razlikujemo u zavisnosloenoj reenici? Kako nastaju
zavisnosloene reenice, kojim postupkom? to moe biti veznika rije u zavisnosloenoj reenici?
Koje smo vrste zavisnosloenih reenica spominjali?
Uvjebavanje poznatih jezinih injenica
Zapisujemo po jedan primjer za svaku vrstu zavisnosloene reenice (predikatna, subjektna,
objektna, atributna, mjesna) i na tim primjerima odreujemo dijelove zavisnosloenih reenica.
Potom uenicima dijelim nastavne listie na kojima se nalaze zavisnosloene reenice, a od njih
traim da odrede granicu izmeu glavne i zavisne sureenice, vrstu zavisnosloene reenice te da
imenuju poredak zavisne i glavne sureenice u zavisnosloenoj reenici. Uenici zadatak rjeavaju
sami, a potom zajedniki provjeravamo rjeenja.
ZAKLJUNI DIO SATA
Sinteza

Zadatak za samostalan rad

Za domau zadau uenici su dobili zadatak s krialjkom u kojoj treba prepoznati vrste
zavisnosloenih reenica, upisati rjeenja u krialjku i u oznaenom stupcu dobiti rjeenje
INVERZIJA.
PLAN PLOE

ZAVISNOSLOENE REENICE
Zagrebaki uenici posjetili su grad Split tijekom terenske nastave.
predikat: su posjetili
subjekt: uenici
objekt: Split
atribut: zagrebaki, terenska
apozicija: grad
prilona oznaka vremena: tijekom nastave
vrsta reenice: jednostavna proirena
PREDIKATNA REENICA
Split je bio da nije mogao biti ljepi.
predikati: je bio // nije mogao biti ljepi
subjekt: Split
glavna sureenica: Split je bio
zavisna sureenica: kakvu nismo oekivali
SUBJEKTNA REENICA
Zna se da je Split Maruliev rodni grad.
predikati: zna se // je grad
subjekt: Split
glavna sureenica: zna se
zavisna sureenica: da je Split Maruliev rodni grad
OBJEKTNA REENICA
Doznali smo da je bila utvrena pravokutnim i osmerokutnim kulama.
predikati: doznali smo // je bila utvrena
subjekt: (mi)
glavna sureenica: doznali smo
zavisna sureenica: da je bila utvrena pravokutnim i osmerokutnim kulama
ATRIBUTNA REENICA
Prvo smo razgledali palau o kojoj je vodi govorio.
predikati: smo razgledali // je govorio
subjekt: (mi)

glavna sureenica: prvo smo razgledali palau

zavisna sureenica: o kojoj je vodi govorio

MJESNA REENICA
Zagrebaki uenici ili su kamo su najvie htjeli.

predikati: su ili // su htjeli

subjekt: uenici
glavna sureenica: zagrebaki uenici ili su
zavisna sureenica: kamo su najvie htjeli