Pisane Pripreme Za Sedmi Razred Konačna Verzija

PISANE PRIPREME ZA SEDMI RAZRED MJESEC SEPTEMBAR
Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Rečenica (prosta neproširena i prosta proširena) Struktura i tip časa:
ponavljanje gradiva
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture,
razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima,
navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje
sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prosta
rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno
precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i
komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu,
razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad,
igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja

Međupredmetna: likovna kultura, geografija, biologija
Tok izvođenja nastavnog sata
Motivacioni dio sata

Grafofolija/ilustracija 1: Čitanka 6, strana broj 54
Grafofolija/ilustracija 1: “Pjesma”
Ovo su odlomci iz dirljive priče „Pjesma“ Ivice Vanje Rorića. Pogledajmo šta je ovom pričom
književnik iskazao!
Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kućicu pokrivenu šašom i
čamac. Lovili su ribu i tako se prehranjivali
Jednog jutra, kad je otac otplovio, počeli su se gomilati crni oblaci. Dunuo je jak vjetar, krošnje
drveća su se povile, i počela je da pljušti hladna kiša.
"Oče moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te čekam na obali i plačem. Oče moj, tebe će talasi
rastrgati, jezero će te progutati, voda će potopiti tvoj čamac. Molim vam se, duboke vode
jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati".
Razgovor o tekstu.
Može se povesti razgovor o jezeru kao geografskom pojmu i o jezerskoj flori i fauni.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice
Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)
Ponovimo:
► Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicama.

► Rečenica je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.
U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.

1. Pripovjedač nas upoznaje s početkom priče:
Dječak i njegov otac su živjeli na obali Rečenice upotrijebljene sa ciljem

Velikog Plavog Jezera. prenošenja neke obavijesti,
nazivaju se obavještajne/izjavne
rečenice. Iza ovih rečenica
stavljamo tačku.
2. Dječak u priči postavlja isto pitanje dva puta. Zašto?
Cilj ovih rečenica je da zatraže

Šta li je s ocem?Šta li je s ocem?
neku obavijest, da pitaju, pa se
zovu upitne rečenice.
Iza njih stavljamo upitnik.
3. Koja osjećanja su iskazana u ovim rečenicama koje opisuju susret dječaka s ocem?
Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)
On je! Rečenice u kojima je govornik
Sine moj! iskazao svoja osjećanja (radost,
Tata! tugu, bol, uzbuđenost...), nazivamo
uzvičnim/uskličnim rečenicama.
Iza njih pišemo uzvičnik/uskličnik.
Ponovimo!
► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

neproširenim rečenicama. (Otac ribari.)
Pomozi sada riječima da pronađu svoje mjesto u rečenici!
DJEČAKOV JEZERU OTAC RIBARI NA ●

Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih
dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama. (Dječakov otac ribari na
jezeru.)
Pokušajmo analizirati ovu rečenicu.
Ko ribari na jezeru? → otac (subjekat)
Šta otac radi na jezeru? → ribari (predikat)
Čiji je to otac? → dječakov (imenički dodatak - atribut)
Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Prosta proširenarečenica
Dječakov otacribari na jezeru.
subjekatski skup riječipredikatski skup riječi
Dodaci koji nešto više govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vrši radnja) skupa sa
predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.
Sinteza
► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

neproširenim rečenicama.
Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo
prostim proširenim rečenicama.
Dodaci koji nešto više govore o predikatu skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi.
Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
Završni dio sata

Istraživačke aktivnosti
Ispišite jednu prostu proširenu rečenicu i odredite predikatski i subjekatski skup riječi.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 119, Radni kutak broj: 88 Posmatranje i praćenje
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavna jedinica: Padežni oblici. Osnovna značenja i
službe u rečenici, vrste riječi koje se mijenjaju po
padežima
Struktura i tip časa: ponavljanje gradiva
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture,
razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima,
navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje
sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: promjena
(deklinacija) imenica, osnova i nastavak, padeži

komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu,
razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura
Međupredmetna: likovna kultura

Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni
dio sata
Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 68, Radni kutak broj 52

Grafofolija 1: sedam dječaka i djevojčica drže u rukama velike napravljene zmajeve.
Razgovor o sadržaju ilustracije na grafofoliji.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Padežni

oblici imenica
1. Grafofolija 1
Pročitajte rečenice i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Koju imenicu izgovarate? Crteži su
uvijek isti, a da li je i oblik riječi uvijek isti?
Šta se to mijenja u imenici?
1.Ko? Šta/Što? (je najveći): ZMAJ - vršilac radnje

2.(Od)koga? čega? (će ostati samo konac):ZMAJA - pripadnost
Kome? Čemu? (će dodati osmijeh):ZMAJU - namjera, usmjeravanje
Koga? Šta/Što? (će uzeti za izložbu):ZMAJA - predmet radnje
( O! HEJ!)ZMAJU - obraćanje, dozivanje
(S)kim? čim? (je igra zanimljiva):ZMAJEM - društvo
(Na,o)kome? čemu? (će se pričati):ZMAJU - o kome se govori
Šta primjećujemo u ovim oblicima imenice ZMAJ?

Osnova imenice je ista, a mijenjaju se samo nastavci. U prvom obliku imenice muškog
roda nemaju nastavka.
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u rečenici, ali
i od službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloška odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice). Zbog toga
kažemo da imenice dekliniramo po padežima.
2. Naš jezik ima sedam padeža.
Nazivi padeža su latinski i redaju se ovako:
PADEŽI
1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)
2. GENITIV (Koga? Čega?)
3. DATIV (Kome? Čemu?)
4. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)
5. VOKATIV (O! Hej!)
6. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?
7. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?
Imenice mogu imati i jedninu i množinu. Množina imenice zmaj izgleda ovako:
NOMINATIV:KO? ŠTA? zmajevi

GENITIV:KOGA? ČEGA? zmajeva
DATIV:KOME? ČEMU? zmajevima
AKUZATIV:KOGA? ŠTA? zmajeve
VOKATIV:O! zmajevi
INSTRUMENTAL: (S)KIM? ČIM? zmajevima
LOKATIV:(O) KOME? ČEMU? zmajevima
Svaki padež ima svoje osnovno značenje, ali i neka druga značenja. Padeži se mogu upotrebljavati sa
ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe prijedloge.
S obzirom na odnos prema ostalim riječima u rečenici, NOMINATIV I VOKATIV su NEZAVISNI
(UPRAVNI) padeži, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padeži.
U pisanju ih obično obilježavamo prvim početnim slovom padeža.
Sinteza
Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u rečenici, ali i od
službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloška odredba...).
Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica.
Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice). Zbog toga
kažemo da imenice dekliniramo po padežima.
Završni dio sata

Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 71, Radni kutak broj 53 (Pas je psu pas...)
Pročitajte sastav i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Kako se mijenja imenica pas?
1. Ko? Šta/Što? (je najljepši) PAS - vršilac radnje

2. Koga? Čega? (se plašila) PSA - pripadnost
3. Kome? Čemu? (priča) PSU - namjera, usmjeravanje
4. Koga? Šta/Što? (zove) PSA - predmet radnje
5. O! (slatki) PSU - obraćanje, dozivanje
6. (S)kim? čim? (je sretna) PSOM - društvo
7. (Na)kome? čemu? (je prepoznala) PSU - na čemu (mjesto)
Ispišite množinu imenice PAS!
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 68-71, Radni kutak broj: 52, 53, 54 (diferencirani
radni zadaci)
Posmatranje i praćenje

Nastavna oblast: Književnost
Nastavna jedinica: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akšam pada
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene
književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće,
razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema sevdalinci
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim značajkama sevdalinke, motivi, osjećanje, raspoloženje,
unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost sevdalinke, vizualni i
akustički/auditivni elementi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija,

upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja
pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i
govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora,

metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, ilustrativna
metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,

grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 7, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi sevdalinki
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik
Međupredmetna: Muzička kultura

Motivacijski dio časa:
Didaktička igra: “Volim pjesmu...”
Uvježbajte kod kuće (oni koji to žele) pjevanje jedne sevdalinke po vlastitom izboru, a
potom u razredu uz audiozapis i otpjevajte (karaoke). Neka neko od učenika učestvuje u
ovom karaoke programu s audiozapisom sevdalinke Ima l’ jada k’o kad akšam pada.
Proglasite najboljeg “interpretatora” sevdalinki.
1
1
U koju vrstu muzike spadaju ove pjesma?
Kako ih zovemo?
Poznajete li nekog izvođača sevdalinki?
Uz koje se instrumente najčešće izvodi sevdalinka?
(Saz je stari žičani muzički instrument s dugom drškom. U našim krajevima u XIV i XV
stoljeću sijelo se nije moglo zamisliti bez saza i sevdalinke. Saz je postepeno potiskivan
harmonikom, koja nije bila primjerena načinu pjevanja sevdalinke, što je utjecalo na
izmjenu načina njena pjevanja.)
Glavni dio sata:
Najava teksta
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 7
Interpretativno čitanje teksta:

Čita nastavnik ili pušta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doživljaja:
→ Mak Dizdar jednom je prilikom zabilježio kako sevdalinka “blista čista kao biser”
izvađen iz školjke sa dna tajanstvenog mora. Potražimo taj blistavi biser i u ovoj
sevdalinci!
Interpretacija teksta:
♠ Otkrijmo značenje riječi:
akšam – predvečerje, prvi mrak

saz – starinska tambura s dugom drškom
jacija – doba oko dva sata poslije zalaska sunca kada se obavlja istoimena muslimanska
molitva
šadrvan – vodoskok sa bazenom od mermera ili betona
gondže – momče
→ Prepoznajmo „blistavi biser“ s tajanstvenog dna djevojačkog srca, u djevojačkoj

ljubavnoj čežnji. Za koje se doba dana vezuje?
→ Koji stihovi iskreno iskazuju ljubavni nemir u vrijeme “kad akšam pada”? Šta
upotpunjuje taj nemir? Koji motivi? Kakvi su to “tanahni” šadrvani?
→ Svaki stih u pjesmi, osim prvog i dva posljednja, čini zasebnu pjesničku sliku. Koje su
to pjesničke slike? Koje pjesničke slike možete vidjeti, a koje možete čuti?
→ Pjesma odiše unutrašnjom čežnjom i nemirom. Saznajte kako čežnja i nemir

progovaraju u završnim stihovima pjesme:
1
2
“Milo moje da l’ još misliš na me?
Milo gondže, da li misliš na me?”
→ Čemu doprinosi ova unutrašnja rima:

“a saz bije u pozne jacije”?
Ovakvom unutrašnjom rimom pojačava se melodičnost, sklad, harmonija pjesme.
→ Uočite vizualne i akustičke (auditivne) slike u pjesmi.
Sinteza:
Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim sredinama

Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske riječi sevdah, koja označava ljubavnu
čežnju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najčešće sjetne jer pjevaju o neostvarenoj ljubavi,
o ljubavnom bolu i čežnji. Uvijek su snažno emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane
na djevojačkim i momačkim sijelima, u avlijama, baščama, na teferičima... Popularnosti
sevdalinke doprinosilo je njeno muzičko izvođenje. Sevdalinke često iskazuju čežnju za
rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama, rijekama naše domovine.
→Riječ sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom riječju sawda, što znači crna žuč. Stari
arapski i grčki liječnici smatrali su da crna žuč, kao jedna od četiri osnovne supstance u
ljudskom organizmu, utječe na emocije i izaziva melanholično raspoloženje.
Završni dio sata:

Uz tonski zapis horski otpjevajte ovu lijepu sevdalinku. Naučite njen tekst jer ćete je
tako sačuvati od zaborava.
Domaća zadaća:
→ Pronađite u rječniku značenje riječi melanholija i ustanovite kako ritam pjesme “Ima
l’ jada k’o kad akšam pada” utječe na raspoloženje slušalaca?
Posmatranje i praćenje:
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca
za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
Nastavna jedinica: „Hasanaginica“ – usmena balada
Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, značaj ljubavi u životu
čovjeka, važnost porodice, razvijanje osjećaja za ravnopravnost uopće, posebno za
ravnopravnost spolova
1
3
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama usmene narodne književnosti,
balada kao epsko-lirska pjesma, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke u
baladi, sadržajna analiza/ patrijarhalni i klasni sukobi (odnos aga i begova), epski i
lirski elementi u baladi, kompozicija, slovenska antiteza
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih funkcija

metoda čitanja i pisanja, metoda raspravljanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon,

audiozapis Uspavanke, audiozapis Hasanaginice, grafoskop, grafofolija ilustracije
Hasanaginice iz Čitanke 7, flip čartovi
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,
Međupredmetna: historija, geografija, muzička kultura
Didaktička igra: Muzika i osjećanja
Poslušajte kompoziciju Uspavanka iz opere Hasanaginica kompozitora Asima Horozića.

Kojim je muzičkim elementima kompozitor izrazio osjećanja iskazana riječima
Uspavanke:
“Spavaj, spavaj, spavaj, sine,
lijepi sanak snivaj,
gdje ti majka tanku košu kroji,
košu kroji, a godine broji.
Spavaj, sine, lijepi sanak snivaj”?
Opera Hasanaginica nastala je prema najljepšoj bosanskoj narodnoj baladi

Hasanaginica. Izvorni naslov balade je Žalostna pjesanca plemenite Hasanaginice
(Žalosna pjesma plemenite Hasanaginice).
Objasnite originalni naslov ove balade.
Šta on nagovještava?
Alberto Fortis, putopisac, prvi zabilježio baladu Hasanaginica
1
4
(Alberto Fortis italijanski je putopisac iz 18. stoljeća. U Rimu je kao mladić učio jezike i
prirodne znanosti, proputovao je veliki dio Evrope, a osobito Italiju i Dalmaciju.
Istraživao je prirodu, narodne običaje i poeziju. Narodnu baladu Hasanaginica Fortis je
objavio 1774. godine u Veneciji u svojoj knjizi Put po Dalmaciji. Od tada su se počeli
nizati brojni prijevodi ove balade na razne jezike svijeta.)
Glavni dio sata:

Najava teksta:

→ Balada Hasanaginica pjeva o jednoj davnašnjoj obiteljskoj tragediji. O kojoj?
Otkrijmo značenje riječi:
ljubovca – voljena, supruga

pendžer – prozor
muči – šuti
gre – ide
uzatrage – u nezavratak, unatrage
ter – pa
kaduna – gospođa
knjiga oprošćenja – brakorazvodno rješenje koje je mogao dati samo kadija
→ Na koji se događaj balada Hasanaginica koncentrira u prve dvije strofe?
→ Čime je uvjetovana Hasan-agina odluka da ga Hasanaginica ne čeka “u dvoru

b’jelomu”? Šta vam o tome govore sljedeći stihovi:
“On boluje od ljutijeh rana.
Oblaze ga majka i sestrica,
A ljubovca od stida ne mogla.”
→ Koga sve unesrećuje ova Hasan-agina odluka?
→ Zašto Hasanaginica nije “mogla” posjetiti muža? Kome bi se zamjerila da je uspjela

savladati svoj “ženski stid”?
→ Šta se krije iza okrutne odluke Pintorović-bega da ponovno uda sestru:
1
5
a) osveta Hasan-agi jer je ponizio Hasanaginicu, a time i Pintorović-bega,
i/ili
b) želja Pintorović-bega da upravlja sestrinim životom?
→ U čemu je sličnost između Hasan-age i Pintorović-bega?
→ Naziru li se u baladi njihova osjećanja prema Hasanaginici? Šta ih sprečava da ih

pokažu i/ili iskažu riječima:
a) muški ponos
b) muški stid?
→ Kako Hasanaginica prihvata odluku Hasan-age, a kako bratovu odluku? Šta o tome
saznajete iz ovih stihova?
1. “Kad kaduna knjigu proučila,
Dva je sina u čelo ljubila,
A dv’je šćeri u rumena lica.
A s malahnim u bešici sinkom,
Od’jelit se nikako ne mogla.
Već je bratac za ruke uzeo,
I jedva je s’ sinkom rastavio...”
2. “– Aj, tako te ne želila, braco,

nemoj mene davat za nikoga,
da ne puca jadno srce moje,
gledajući sirotice svoje!”
→ Hasanaginica na veoma dirljiv način iskazuje svoja majčinska osjećanja. Kako to čini
na početku, kako u sredini, a kako na kraju balade? Pronađite stihove u kojima je njena
tuga zbog rastanka s djecom najsnažnije izražena!
→ Uporedite Hasan-agine riječi na početku i na kraju balade:

1. na početku balade:
“– Ne čekaj me u dvoru b’jelomu,
ni u dvoru, ni u rodu momu!”
2. na kraju balade:
“A to gleda junak Hasan-aga,
Pak dozivlje do dva sina svoja:
– Hod’te amo, sirotice moje,
Kad se neće smilovati na vas,
Majka vaša srca kamenoga!”
→ Kako Hasan-aga preživljava prolazak Hasanaginicinih svatova? Šta ovoga puta
zamjera Hasanaginici?
→ Kako je Hasan-aga mogao promijeniti njenu sudbinu i sudbinu djece?

Da li bi to utjecalo i na njegovu sudbinu?
Ko je još mogao promijeniti Hasanaginicinu sudbinu?
Je li to mogla Hasanaginica? Objasnite zašto tako mislite?
Rad u grupama:
1
6
1. grupa
Ova balada ima i svoju dramsku kompoziciju: uvod (ekspozicija), zaplet, kulminaciju i
rasplet. Pronađite stihove u baladi Hasanaginica u kojima prepoznajete ove dijelove
kompozicije. Objasnite svaki dio jednom rečenicom.
2. grupa
Za jezik i ritam narodne pjesme karakteristično je ponavljanje određenih riječi, stihova
ili većih cjelina, stalnih epiteta, arhaizama. Pronađite u baladi Hasanaginica epitete,
stalne epitete, ponavljanja, arhaizme.
3. Odredite temu i ideju pjesme.
4. Grafički prikažite Hasanaginicina osjećanja bola od početka pa do kraja
balade. Objasnite i riječima uzlaznu i/ili silaznu putanju njenih osjećanja.
→ Prezentirajte svoje radove ostalim učenicima. Prodiskutirajte rezultate svojih

istraživanja.
Sinteza:
→ Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,

lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare – plesati)
prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana.
→ Teme o kojima usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje
zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u
porodici... Radnja balade duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj
pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.
→ Slavenska antiteza je vrsta poređenja. To se poređenje sastoji iz tri dijela: pitanja,

negacije toga pitanja i odgovora na postavljeno pitanje. Takvo poređenje susrećemo u
narodnoj poeziji slavenskih naroda, pa se zato i naziva slavenskom antitezom.
Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica:
“Što se b’jeli u gori zelenoj? – stihovi kojima se postavlja pitanje;

Al’ je snijeg, al’ su labudovi?”
“Da je snijeg, već bi okopnio, – stihovi kojima se daje negativan odgovor;

labudovi, već bi poletjeli.”
“Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, – stihovi kojima se daje odgovor na pitanje.

nego šator age Hasan-age.”
Završni dio sata:
1
7
Prepoznajte epske i lirske elemente u baladi i zaključite šta je to balada. Prisjetite se i
neke druge vama poznate narodne balade.
Domaća zadaća:
→ Okarakterizirajte lik Hasanaginice. Posebnu pažnju obratite na njezin odnos prema

djeci, mužu, bratu.
Nastavna jedinica: „Ibrahim-begov ćošak Ćamil Sijarić
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina

ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u
teškim trenucima, razvijanje empatije,
Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, historijske značajke vremena, aga i

begova, umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi),
hronološki i retrospektivni slijed pričanja, sadržajna analiza, motivi u priči,
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i

komunikativnih sposobnosti

heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad,

grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, ilustacija mađarskog umjetnika Filipa Kanitza
iz 1858. godine: Bosanski begovi
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;
Međupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
1
8
Gost u razredu: Beg (glumac odjeven u begovsko odijelo)
Saznajte od vašeg gosta ponešto o vremenu aga i begova, o njihovom položaju u društvu,
načinu života, bogatstvu, ugledu...
Ilustacija mađarskog umjetnika Filipa Kanitza iz 1858. godine: Bosanski begovi
Glavni dio sata:
Najava teksta: IBRAHIM-BEGOV ĆOŠAK (Svetozar Ćorović)
Potomak moćne begovske porodice, Ibrahim-beg, postao je plašljiv, nesiguran. Zašto?
seiz – konjušar
Pripovijetka počinje razgovorom aga u berbernici o Ibrahim-begovom životu, bogatstvu

koje je imao njegov otac, o životu kojim su živjeli dok je Ibrahim-begov otac bio živ.
→ Uporedite Ibrahim-begov izgled, posao od kojeg živi i njegovo porijeklo?
1
9
Zašto se Ibrahim-beg boji inžinjera?
Kako odgovara na njegova pitanja?
Šta inžinjer traži od njega?
Je li se Ibrahim-beg s tim složio?
Šta Ibrahim-beg misli kada kaže: “Ne može mi niko ono platit’”?
→ Ćorović je u kontrastima prikazao Ibrahim-begov položaj upoređujući njegov život i

život njegovog oca. Dok Ibrahim-beg čisti ulice i gasi varoške fenjere, oca su mu “carem
zvali”. Kako se Grga i inžinjer odnose prema Ibrahim-begu? Kako se to ponašanje može
dovesti u vezu s Ibrahim-begovim trenutnim položajem u društvu, s poslom koji
obavlja...?
→ Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i

unutrašnji opis (opis psihičkih osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast,
pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti. Unutrašnji
opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim
likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret oblikovani su u
skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam
pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.
→ U priči Ibrahim-begov ćošak glavni lik predstavljen je vanjskim i unutrašnjim

opisom:
– vanjski opis: “Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu,
kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere.
Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu ni fes
nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...”
– unutrašnji opis: “Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta
će, upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu
doleti radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!”
Sinteza:
Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu teme
siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.
pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti. Unutrašnji
opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema drugim
likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret oblikovani su u
skladnu cjelinu na osnovu koje stječemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam
pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.
Završni dio sata:
Svetozar Ćorović u svojim je djelima opisivao život mostarske čaršije. Česte su mu teme
siromašni, poniženi i uvrijeđeni ljudi.
Šta je tema ove pripovijetke?
2
0
Domaća zadaća:
→ U nastavku pripovijetke Ibrahim-beg se vratio kući, ušao u svoj begovski ćošak i
tugovao. Sutradan dolazi Grga s još nekoliko ljudi da obore Ibrahim-begov ćošak:
“Strašan tresak zaori se. Zapucaše grede, zazvečaše pendžeri i sa silnom hukom ćošak se
sruši na zemlju. Gust, zagušljiv oblak prašine podiže se ne dopuštajući nikome da se
približi...”
→ Kako Ibrahim-beg rješava ovu svoju životnu dramu? Ako je izgubio svoje porijeklo,
da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos?
→ Da biste odgovorili na ova pitanja potražite pripovijetku Ibrahim-begov ćošak i

pročitajte je u cjelosti.

Nastavna oblast: kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Pričanje (pripovijedanje/naracija) s korištenjem elemenata
kompozicije
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne
kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim
sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i
istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju
komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje rječnika
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje
učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz
oblasti kulture izražavanja: Pričanje (pripovijedanje/naracija), hronološki i
retrospektivan redoslijed pričanja, objektivno i subjektivno pričanje, standardne i
nestandardne riječi i izrazi, pričanje u prvom i trećem licu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za

konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih,
mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje
samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog
razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti
jezičkoj zajednici

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani
2
1
rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura


Grafofolija br.1 : Naš jezik 7
Ilustracija: Šalter na kojem piše „Ured za izgubljene stvari“, pisac na

šalteru obraća se službenici: Izgubio sam inspiraciju!,
Deset malih tajni dobrog pisanja!

 Pričanje je stvaralački čin, bez obzira na to da li je osnova pripovijedanja zbilja
ili fantazija. Za potpun uspjeh pričanja veoma je važna razrađena zamisao i
jasnost teme.
 Pisanje počinjemo izborom pojedinih riječi i raspoređivanjem tih riječi u
rečenice. Nastavljamo spajanjem riječi u rečenice, koje pripadaju istoj ili sličnoj
skupini misli.Takve cjeline zovemo odjeljcima. Početak odjeljka određen je
početkom novog reda koji je uvučen.
 Nikad ne znaš ko će pročitati tvoj sastav. Stoga nastoj da čitalac razumije svaku
riječ, upravo onako kako je i ti razumiješ. Suvišne riječi odvlače pozornost i
otežavaju razumijevanje. Ali, pogreška je i nedovoljna upotreba riječi jer postoji
mogućnost da tvoj sastav bude nejasan.
 Pripazi na red riječi u rečenicama. Imaj uvijek na umu: Ono što je spojeno u
mislima, mora biti spojeno i na papiru. Kada želiš neku riječ naročito istaći, služi
se inverzijom (to je obrnut red riječi kojim se služimo kada želimo naročito istaći
neki pojam, pojavu).
 Zanimljiv, živ, dinamičan sastav će ponijeti tvog čitaoca do kraja sastava.
 Pripazi i na jedinstvo sadržaja koji vodi ka glavnoj ideji sastava. Uvijek imaj na
umu glavnu misao, ideju sastava. Da bi olakšao/la pisanje, napravi sebi plan
pričanja.
 Odredi i osnovni ton sastava (šaljiv, tužan, ozbiljan, svečan...).
 U izlaganju sadržaja nije dobro ponavljati se. Moraš stalno ići naprijed, odnosno,
moraš se kretati ka zaključku sastava.
 Pripazi na jasnost stila pisanja. Rečenice trebaju biti izložene logičkim slijedom,
ali i jasnim i slikovitim riječima.
 Ne koristi se:
→ žargonizmima (dasa, laf, lova, cajkan...),
→ vulgarizmima (prostačke riječi: maznuti, hapiti...)
→ provincijalizmima (lokalne nestandardne riječi i izrazi: OJUTRA - jutros, NE MERE
- ne može, BREZ – bez, ŠENICA – pšenica, FALA – hvala...)
2
2
Glavni dio sata
Pričanje (pripovijedanje/naracija)
Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.

Grafofolija br.2: Naš jezik 7
Ilustracija: otac i djevojčica, djevojčica uzbuđeno govori i zamišlja u oblačiću kako

loptom razbija prozor,a na nju se narogušio domaćin, djevojčica izgovara tekst:
Djevojčica: Tata, ja... lopta je... nisam ja... a susjed je ljut!
Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom

kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja.
Glavnim predmetom pričanja su najčešće neki zanimljivi događaji u kojima ne moramo, ali
možemo i sami učestvovati. O njima čovjek priča, iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje
stavove. Čovjekov život je priča. Književnici nam često u svojim djelima kazuju svoje i tuđe
životne priče. Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni način je jednostavniji, govornik u trenutku govora bira riječi i oblikuje rečenice.
Ljepoti njegovog pričanja doprinose: glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora, izbor
riječi, način slaganja rečenica...
Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati prave riječi i
izraze i tek tada ih staviti na papir.
Prisjetite se: Imamo više vrsta pripovijedanja/naracije: pričanje na osnovu slike, sažeto
prepričavanje, stvaralačko prepričavanje, pričanje po planu pričanja, pričanje na
osnovu mašte...
Ako smo učesnici događaja, onda se radi o doživljenom događaju ili doživljaju. Svako pričanje
događaja ili doživljaja mora imati svoj početak, glavni dio i završetak.
U glavnom dijelu je najčešće izdvojen početak radnje, zaplet i vrhunac radnje (kulminacija), nakon
čega slijedi rasplet. Svako pričanje ne mora imati izdvojen završetak.
Pričati
Kakav možemo u prvom
može biti (ja) i u trećem
redoslijed licu (on, ona, ono).
pričanja?
Pričanje u prvom licu je subjektivnije i daje mogućnost za jače iskazivanje emocija.
Kada se priča u trećem licu, pripovjedač nije izravno prisutan, ali nam priča ono što zna da se 2
desilo. Ovakvo pričanje omogućava brže kretanje od jedne do druge radnje, ali je manje 3
subjektivno.
Kakav je hronološki redoslijed pričanja?
ilustracija: djed i baka, susjedi, razgovaraju preko ograde dvorišta, u djedovom dvorištu
petero djece – unučadi, jedan dječak od 12-ak godina, igraju se, jedno u kolicima, pored
djeda mala djevojčica
baka: Koliko unučadi imate?
Djed: Prije dvanaest godina rodila se..., ne rodio se...
Mala djevojčica pokazuje prstima ruke „pet“.
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne
mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva
redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.
Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom

kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući
iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.
Sinteza:
Pričanje (naracija ili pripovijedanje) može biti subjektivno i objektivno. U
subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju
stvarna, istinita zbivanja.
Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Pričati možemo u prvom (ja) i u trećem licu (on, ona, ono).
Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se
ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo.
Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni.
Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim
redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u
kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.
2
4
Završni dio sata:
Svaki događaj ima svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Predstavimo tok pričanja!
VRHUNAC RADNJE
KULMINACIJA
RAZVOJ RADNJE RASPLET

ZAPLET
POČETAK RADNJE ZAVRŠETAK/KRAJ
UVOD
Domaća zadaća:
Ispričajte neki događaj (sa ljetnog raspusta ili zimskih igara na snijegu)
hronološkim/vremenskim i retrospektivnim redoslijedom pričanja.

Nastavna jedinica: Čitanje i slušanje
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne
2
5
sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
oblasti književnosti i kulture izražavanja

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
"Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom jer ona
sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita."
Egipatski zapis
Prokomentirajte ovaj zapis.
Glavni dio sata

Čitanje i slušanje
Prisjetimo se govornih vrednota!
2
6
→ Šta su to govorne vrednote?
Govorne vrednote čine govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.
Neke od govornih vrednota su:
→ pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
→ naglašavanje: isticanje određenih slogova u riječi jačim glasom;
→ intonacija: kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke;
→ visina: ton može biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»), nizak;
→ boja glasa: glas može biti prijatan, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući;
→ jačina glasa: (glasnije i tiše);
→ pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru (upotreba tišine) nakon čega se govor
nastavlja;(Znaci interpunkcije: tačka, zarez, dvotačka, tačka-zarez, uzvičnik, upitnik
označavaju i intonaciju riječi/rečenice, ali i dužinu pauze/stanke).
→ rečenični naglasak: isticanje pojedinih riječi ili skupova riječi u rečenici jačim
glasom;
→ tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.
→ Ne zaboravimo: u čitanju i recitovanju je veoma važan i vizuelni kontakt sa
slušaocem, te diskretnost gestova i mimike (pokreti tijela i lica ne smiju biti
prenaglašeni)
1. Čitanje, recitovanje i slušanje lirskog teksta
Poslušajte audiozapis pjesme „ Voćka poslije kiše“ Dobriše Cesarića. Obratite pažnju na
intonaciju pjesme, naglašene riječi, pauze/stanke, tempo, jačinu glasa recitatora, boju
glasa.
VOĆKA POSLIJE KIŠE

ilustracija:
Gle (I) malu (I) voćku (I) poslije (I) kiše: (III)
2 ilustracije povezane 1. učenik dok čita
Puna je (I) kapi, (II) pa ih njiše. (III)
pjesmu, zamišlja voćku poslije kiše (u
I blješti, (II) suncem (I) obasjana, (II)
oblačiću)
čudesna (I) raskoš (I) njenih (I) grana. (III)
Al' (I) nek se (I) sunce (I) malo (I) skrije, (II)
nestane (I) sve te (I) čarolije. (III)
Ona je (I) opet, (II) kao prvo, (II)
obično, (II) malo, (II) jadno drvo. (III)
Dobriša Cesarić
→ Iza riječi u stihovima obilježene su kraće (I), malo duže (II) i najduže pauze/stanke
(III). Iza kojih interpunkcijskih znakova se nalaze? Pročitaj pjesmu u sebi, a zatim i
naglas – vodeći računa o ovim stankama.
→ Pjesmu doživljavamo kao dvije kontrasne slike:
1. blještava raskoš stabalca s kišnim kapima obasjanog suncem;
2. obično, malo, jadno drvo.
→ Koja slika je na tebe ostavila jači dojam?
→ Koju sliku ćeš pročitati/recitovati vedrijom bojom glasa?
→ Kojom brzinom/tempom ćeš pročitati/recitovati pjesmu?
→ Koje riječi iz pjesme ćeš posebno naglasiti pri čitanju/recitovanju?
2
7
→ I boju glasa, i tempo/brzinu čitanja/recitovanja bi trebalo usaglasiti s osjećanjem i
raspoloženjem u pjesmi.
→ Dok govorimo/recitujemo, neke riječi izgovaramo jače (naglašene riječi), a neke
slabije (nenaglašene riječi). Koje bi riječi u ovoj pjesmi posebno naglasio/la? Potrudi da
tako i pročitaš stihove.
Završni dio sata:

→ Naučite pjesmu napamet i organizirajte takmičenje u izražajnom recitovanju. Jedna
grupa učenika neka bude žiri, a druga takmičari.
Žiri mora pažljivo slušati i realno odabrati najuspješniju/najuspješnijeg
recitatora/recitatorku.
Najbolji recitator neka bude nagrađen učešćem na školskoj priredbi.
Domaća zadaća:
→ Snimi svoje čitanje na kaseti ili CD-u, poslušaj par puta, uoči ono što si dobro
pročitao/la, ali i ono što bi moglo biti bolje.

Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice, čestice/riječce

Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja

oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline, enklitike i proklitike,
riječce/čestice, akcenat

jezičkoj zajednici
2
8

grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, geografija

Grafofolija (Naš jezik 7)
Ilustracija: strip: mačka kao dama, govori :
Neću dom od pliša,
Ponovimo naglašene i nenaglašene riječi!
Neću dom od pliša, želim samo miša!
želim samo miša!
Koje biste riječi posebno naglasili u ovim stihovima?
Glavni dio sata

Naglasnice i nenaglasnice
Slog može biti naglašen i nenaglašen.
Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice. Izdvojimo ih:
Neću dom od pliša,
želim samo miša!
A šta je sa riječju koju nismo označili bojom, riječju od?
To je riječ koja nema svoj naglasak/akcen(a)t, pa kažemo da je to zovemo nenaglašena riječ

ili nenaglasnica.
ŠtaOva
smoriječ
jošsenaučili
akcenatski oslanja na riječ iza sebe, i izgovara se s njom kao jedna naglasna
o nenaglasnicama?
2
9
Nenaglasnice se još zovu i klitike.
Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike (naslonjenice).
Proklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi i s njom čine izgovornu
cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući → izgovara se: odkuće, doškole, nastolici, ukući).
Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da, kad...).
Enklitike su nenaglašene riječi koje se nalaze iza naglašene riječi i s njom čine jednu
izgovornu cjelinu. (pogledaj me, smijem se, došao sam, ja bih,vidim te → izgovara se:
pogledajme, smijemse,došaosam, jabih,vidimte).
Enklitike su oblici pomoćnih glagola biti i htjeti ( je, neke zamjenice: me ti, mu, nam, nas, vam,
A šta su riječce/čestice?
Ponovimo!
Grafofolija
Učionica, u svakoj klupi po dječek i djevojčica, ispred učo postavlja pitanje: Mislite li da su
riječce važne za iskazivanje stava govornika?
Klupa: Dječak: Sigurno!; djevojčica: Možda!
Klupa: Dječak: Ne!; djevojčica: Vjerovatno!
Klupa: Dječak: Da!; djevojčica: Zar?
Klupa: Dječak: Dakako!; djevojčica: Da li?
Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se iskazuje stav govornika

prema onome o čemu govori. Služe za oblikovanje iskaza, za davanje drugačijeg
značenja dijelovima rečenice, te za isticanje pojedinih riječi. U iskaz unose emotivnu
obojenost.
Ovo su prečice uz pomoć riječce...

Grafofolija
Strip: majka i djevojčica, djevojčica na balkonu promatra nebo, majka na vratima:
majka: Zar misliš cijelu noć posmatrati nebo?
Djevojčica: Ne, ne mislim. Samo želim vidjeti noćas na nebu Sjevernjaču. Valjda će se pojaviti.
Majka: Sigurno hoće. Međutim, ti gledaš na zapad. Tamo se svakako neće pojaviti.
3
0
Naučili smo i ovo!
sigurno – iznosimo osobni stav;
zar – pitamo se ili sumnjamo u istinitost nečega;
ne – negiramo (odrična riječca);
možda, valjda – sumnjamo, ali niti negiramo niti potvrđujemo;
svakako – pojačavamo tvrdnju;
A šta smo naučili o riječci LI?

Da li znate kako se piše riječca LI?
Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od riječi ispred sebe:
→ Koliki li je ovaj svijet? (pitanje)
→ Budem li pio mnogo mlijeka, moći ću uskoro trčati! (pogodba)
Sinteza:
Slog može biti naglašen i nenaglašen.
Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik.
Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice.

Nenaglasnice se još zovu i klitike.
Razlikujemo dvije vrste klitika: proklitike (prislonjenice) i enklitike
(naslonjenice).Riječce (partikule, čestice) su nepromjenljive riječi kojima se iskazuje
stav govornika prema onome o čemu govori.
Riječca li se u upitnom, pogodbenom i namjernom značenju piše odvojeno od riječi
ispred sebe:
Završni dio sata:

Grafofolija
Strip na temu Pjesme o kuji : Kuja i 7 kučića sanjivih – leže jedno preko drugog i razmišljaju, neki
šareni (bijele i crne pjedice), a neki ne, kiša:
Domaća zadaća:
Kuja zamišlja ljutitog gazdu, a kučići razmišljaju o:
Kučić: Koliki li je ovaj svijet?
Kučić: Ne prestane li kiša padati, ja ću početi na nju lajati!
Kučić (jednobojni): Da li ću i ja imati bijele pjegice?
3
1

Nastavna jedinica: Temeljno i preneseno značenje riječi

sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji
BiH
oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena rečenica, napisana rečenica, riječ,
temeljno/osnovno značenje riječi, preneseno značenje riječi, polisemija

jezičkoj zajednici

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda,
oluja mozga

grafofolije, rječnik
Tematska korelacija

3
2
RIJEČ
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe

Vidimo
I ne vidimo
Riječima se nekim divimo a nekih se
Riječi opet stidimo
Neka krhka riječ se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao sićušna puzavica
Ona se vješto propinje
Od posnog kamena
Do sunčanog grma
I samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito

Šepuri do navrh bunjišta
A znamo da njome je
Zauzet prostor
I više
Ništa
Riječ je tek tada riječ ako
Za nju i čulo steknemo
Najgolemija je nekada davno ona
Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar
Razgovor o sadržaju pjesme: Svaka riječ ima svoje značenje.
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 7)
Strip u 4 slike: dječak (tip štrebera sa naočarima i enciklopedija u rukama, i djevojčica, psić
1. Djevojčica se obraća psiću koji joj se mota oko nogu: Sunce malo!; dječak govori: Geografija opisuje
Sunce kao ogromnu usijanu loptu oko koje se okreću planete.
2. Djevojčica pravi zvijezdu na travi i obraća se dječaku: Vidi, pravim zvijezdu!; Dječak: Zvijezda je nebesko
tijelo sa sopstvenom svjetlošću.
3
3
Šta u pojedinim kvadratima stripa označavaju istaknute riječi?
Ljubavni rastanak
Dva su cvijeta u bostanu rasla:

Plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na Doljane,
Osta kada u bostanu sama.
Poručuje zumbul sa Doljana:
- Dušo moja, u bostanu kado,
Kako ti je u bostanu samoj?
Lirska narodna pjesma
Koje osobine posjeduju zumbul i kada u ovoj pjesmi? Mogu li ih doista posjedovati
cvjetovi?
Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave, riječima
označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava (osnovna, leksička) značenja.
Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale više značenja, a jezik se bogatio i
uljepšavao.
Pored glavnog (pravog) značenja, riječi su dobijale i sporedno (preneseno) značenje, tako da je
upotreba riječi s prenesenim značenjem postala opća osobina našeg standardnog jezika i
Ilustracija: Dobra vila zlatne kose, u ruci joj svežanj zlatne pšenice i ćup sa zlatnicima, a na ruci veliki
sjajni - zlatan prsten.
Koje je pravo a koje preneseno značenje riječi zlato?
4 ilustracije: dječaci i djevojčice u dvorištu škole na nogometnom igralištu, dječaci igraju nogomet,
djevojčice promatraju:
U prvom kvadratu jedna djevojčica ih posmatra i kaže: Ponašaju se kao nogometne zvijezde!
U drugom kvadratu dječaci se sudaraju glavom skačući za loptom u zraku i padaju , jedan se hvata za glavu i
kaže: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde!
U trećem kvadratu djevojčici iz prvog kvadrata prilazi „štreber“ iz ranijeg stripa i kaže: „Da bi on zaista vidio
Prenesena značenja riječi dobijamo kada uporedimo dvije pojave u životu jednu sa
drugom. Tada riječi ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju značenje. Prenesena značenja
su subjektivna. Pravo značenje riječi nalazimo najčešće u naučnim, a preneseno u
književnim djelima. I pravim i prenesenim značenjem riječi se koristimo i u
3
4
svakodnevnom govoru.
Zbog prenesenih značenja riječi imamo polisemiju (višeznačnost), pojavu da jedna riječ može imati
više značenja.
Sinteza:
Svaka riječ ima svoje značenje. Riječima imenujemo bića, predmete, pojave, riječima
označavamo radnju, osobinu. Takva značenja riječi nazivamo prava (osnovna, leksička)
značenja. Što se jezik više razvijao i usavršavao, utoliko su riječi dobijale više značenja,
a jezik se bogatio i uljepšavao. Pored glavnog (pravog) značenja, riječi su dobijale i
sporedno (preneseno) značenje, tako da je upotreba riječi s prenesenim značenjem
postala opća osobina našeg standardnog jezika i svakidašnjeg (svakodnevnog) govora.
Zbog prenesenih značenja riječi imamo polisemiju (višeznačnost), pojavu da jedna riječ
može imati više značenja.
Završni dio sata:

Nacrtati veliku zvijezdu i unutar nje napisati «ZVIJEZDA»!
Zadatak:
Na krakove zvijezde ispišite zvijezde koje znate. Mogu to biti i prava i prenesena
značenja riječi. (morska zvijezda, zvijezda Danica, rok-zvijezda...)
Domaća zadaća:
Odgonetnite značenje riječi (nacrtati ruku)!
Admir joj je u životu desna (nacrtati ruku).

Elvira je pružene (nacrtati ruku).
Svugdje se osjeća njezina vrijedna (nacrtati ruku).
Bato je čovjek na svoju (nacrtati ruku).
Dočekali su nas raširenih (nacrtati ruku).

Nastavna jedinica: Glagolsko lice, rod i broj

3
5
oblasti jezika: glagolsko lice, rod i broj

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: dječaci na tajnom sastanku , svi u

crvenim košuljama.
(„Junaci Pavlove ulice“ je pustolovni roman koji govori o dvije grupe dječaka koje se
bore za prostor u Pavlovoj ulici koji im je služio za beskrajnu slobodu igre. Ovo je
kratki odlomak iz tog romana.)
Junaci Pavlove ulice
...
Vođa im je dao znak da se umire.
-Treba još nešto da te pitam. Ne misliš li možda da oni iz Pavlove ulice slute da ti
pripadaš nama.
- Ne vjerujem – odgovorio je novi potporučnik. – Čak da je i bio neko od njihovih ovdje
onoga dana, kada su izvjesili crvenu cjedulju, ni onda me niko nije mogao vidjeti u
mraku. (...)
Šta iskazuje glagolsko lice?
3
6
Ferenc Molnar
Glavni dio sata

Glagolsko lice, rod i broj
1. Glagolsko lice
Odredite lica u ovom odlomku!

Koliko lica imaju glagoli?
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.
Jednina:
- Prvo lice je lice koje govori - govornik: Ne vjerujem! (Ko? – Ja!);

- Drugo lice je lice kojem se govornik obraća - sagovornik: Ne misliš li da pripadaš
nama? (Ko? – Ti!);
- Treće lice predstavlja osobu o kojoj se govori: Vođa je dao znak. (Ko? – On.).
Množina
- Prvo lice predstavlja skupinu kojoj govornik pripada: Ne vjerujemo vam! (Ko?
– Mi!);
- Drugo lice predstavlja skupinu kojoj pripada sagovornik: Vjerujete li? (Ko? –
Vi.);
- Treće lice predstavlja osobe o kojima se govori – Dječaci slute da nam pripadaš!
(Ko? – Oni!).
Glagolsko lice!
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.
2. Glagolski rod
Ilustracija
Ilustracija: Džejms Kuk i njegov otac posmatraju lađe na

moru
3
7
Potražimo u ovom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički rod.
„Tako mu je prije dvije godine rekao njegov otac, nepismen težak. Džejms, koji je prvi
dospio u grad bio je zadivljen mnoštvom lađa u luci. – Kuda plove sve te lađe ? – upita. –
U Indiju, sine – bez premišljanja odgovori otac. Odonda je dječak uvijek sanjario o putu
u Indiji na jednoj od takvih lađa. Topla tiha večer spustila se nad morem. Henri je
nagovarao Džona da primi dječaka u službu.“
Uočimo glagole istaknute u rečenicama.

Kojeg roda su subjekti na koje se ti glagoli odnose?
Koji rod mogu iskazivati glagoli?
Gramatički rod!
Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpni (o njima ćemo nešto više
naučiti na sljedećim stranicama udžbenika).
3. Glagolski broj
Ilustracija
Ilustracija: Džejms Kuk i kapetani Džon i Henri
Gramatičkim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i množine, odlikuje se većina

glagolskih oblika. Gramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.
Potražimo u jednom drugom odlomku iz putopisa o Džejms Kuku glagolski gramatički

broj.
(...)
–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk?
– Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio?
– Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri, ali
ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci
sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...
Samo infinitiv i glagolski prilozi (sadašnji i prošli), o kojima ćemo učiti na sljedećim stranicama ovog
udžbenika, nemaju gramatičke osobine lica, roda i broja.
Sinteza:
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih učesnika u razgovoru.
3
8
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica množine.
Glagolsko lice može biti: biće, predmet, pojava.
Gramatički rod kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve, radni i trpni
Gramatičkim brojem razlikujemo broj vršilaca radnje.
Završni dio sata:
Odredimo glagolima u ovom odlomku lice, rod i broj:
–Ti, kako vidim, želiš da jedeš tuđi kruh, gospodine Džejms Kuk?
– Ne, gospodine, ja hoću da radim. – Da radiš? A što bi ti radio?
– Hoću da postanem mornar! - Nama je potreban mornarski naučnik, upadne Henri, ali
ga Džon tako pogleda da se on odmah ugrize za jezik. – Ta zar su takvi žutokljunci
sposobni za mornare? - nastavi Džon još strože...
Domaća zadaća:
Odredite lice, rod i broj glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.

PISANE PRIPREME ZA SEDMI RAZRED OKTOBAR 2022.

Nastavna jedinica: pomoćni glagoli


oblasti jezika: prezent pomoćnih glagola jesam, biti /bivati/ i htjeti

3
9
jezičkoj zajednici



grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija

Grafofolija:
Upoznajte cara JESAM SAM!
Ljubavna pjesma sa tužnim završetkom
Bio jednom jedan car,

baš u Kini, kol'ko znam,
vrlo bogat jasna stvar,
a zvao se JESAM SAM Ilustracija: tužni kineski car JESAM SAM sa svojim
mlađim bratom – okruženi blještavim zlatom
Imao je mnogo zlata,
više nego drugi svi,
imao je mlađeg brata,
mlađeg brata JESI SI.
Imao je mnogo slugu

al' to nije bilo sve,
imao je jednu tugu -
zvala mu se JESTE JE...
Šimo Ešić
Prepoznajte pomoćne glagole u pjesmi.
4
0
Glavni dio sata
Prezent pomoćnih glagola
Šta znate o pomoćnim glagolima?
U bosanskom jeziku postoje tri pomoćna glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.
Zovemo ih pomoćnim jer se pomoću njih grade neki složeni glagolski oblici.
a) Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i
enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola jesam riječca ne se spaja s glagolom i
daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Ovo je prezent pomoćnog glagola jesam!
Lice Jednina Množina

1. lice ja jesam (sam) mi : jesmo (smo)
2. lice ti jesi (si) vi jeste (ste)
3. lice on/ona/ono jeste (je) oni/one/ona jesu (su)
Napomena: Neki gramatičari pomoćni glagol jesam posmatraju kao prezent pomoćnog
glagola biti.
b) Pomoćni glagol biti (bivati) ima ove oblike prezenta:

1. lice ja budem mi budemo
2. lice ti budeš vi budete
3. lice on/ona/ono bude oni/one/ona budu
c) I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola htjeti također se zovu i
enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola htjeti riječca ne se spaja s glagolom i
daje oblike: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
4
1
Ovo je prezent pomoćnog glagola htjeti!

1. lice ja hoću (ću), htjednem mi hoćemo (ćemo), htjednemo
2. lice ti hoćeš (ćeš), htjedneš vi hoćete (ćete), htjednete
3. lice on/ona/ono hoće (će), htjedne oni/one/ona hoće (će), htjednu
Napomena: Pomoćni glagol u upitnom i odričnom obliku uvijek je naglašen:

→ upitni oblik: Jesmo li učili pomoćne glagole? Jesi li znao da smo to učili?
→ odrični oblik: Ja nisam naučio pomoćne glagole! Ja sam mislio da to nismo učili.
Sinteza:
Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta.
Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i enklitički oblici.
I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta.
Završni dio sata:
4
2
Prezent pomoćnih
glagola
c) htjeti
Jednina
b) biti (bivati) 1. lice: hoću (ću), htjednem
a) jesam
Jednina
Jednina
1. lice: budem 2. lice: hoćeš (ćeš), htjedneš
1. lice: jesam (sam)
2. lice: budeš
2. lice: jesi (si)
3. lice: bude 3. lice: hoće (će), htjedne
3. lice: jeste (je)
Množina
Množina
1. lice: budemo Množina
1. lice: jesmo (smo)
2. lice: budete 1. lice: hoćemo (ćemo),
2. lice: jeste (ste)
3. lice: budu htjednemo
3. lice: jesu (su)
2. lice: hoćete (ćete),
htjednete
3. lice: hoće (će), htjednu
Domaća zadaća:
Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomoćnih glagola biti i htjeti u svoje bilježnice.

Nastavna jedinica: „Zapis o zemlji“, Mak Dizdar
Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao
vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju,
bojom, zvukom, razvijanje patriotskih osjećanja;
4
3
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi, osjećanje
u pjesmi, lirske slike, strofa, uloga arhaizama, upoznavanje sa elementima izražajnog
čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje
ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme


heuristička metoda, metoda čitanja i recitovanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja
mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovka, flip čart – slijepa
karta, flomasteri, boje, razglednice gradova u BiH;
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja

Međupredmetna: historija, likovna kultura, geografija
Stećci/mramorovi
Naučili smo: Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci
su obično ukrašeni uklesanim prizorima iz života, iz lova, s viteških turnira ili natpisima
na glagoljici ili bosančici. Među naše najljepše stećke spadaju oni u Radimlji kod Stoca.
Natpisi na stećcima ili mramorovima najznačajniji su spomenici narodnog jezika u
Bosni i Hercegovini. Većina stećaka ispisana je bosančicom.
Ovo je jedan od zapisa sa stećka: “Se leži Helja, mnoge zemlje obideh i domo i pošteno
postah i na svojih baštin legoh.”
Koju želju svakog čovjeka iskazuje ovaj zapis?
Riječi “na svojih baštin” govore nam o snažnom vezivanju bosanskog čovjeka za zemlju
Bosnu.
Mehmedalija Mak Dizdar (1917–1971) jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih

pjesnika. Njegova zbirka poezije Kameni spavač i pjesma Modra rijeka svrstavaju se
među najznačajnije bosanskohercegovačke pjesničke tvorevine dvadesetog stoljeća.
4
4
Glavni dio sata:
Najava teksta: ZAPIS O ZEMLJI (Mak Dizdar)
→ Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: “Stećak je za mene ono što nije za druge.
(...) To je spavač koji je nespina. Stećak sam vidio u Radimlji i Zgošći, ali sam njegovu
tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.”
rekti – reći
kto – ko
pitac – onaj koji pita
→ Razmislite: Šta misli pjesnik kada kaže da je stećak „spavač koji je nespina“ (nespina
– onaj koji je budan)?
→ Po čemu nas ova pjesma podsjeća na zapise na stećcima?
Koja je tema pjesme?
U koju biste vrstu lirske poezije svrstali pjesmu Zapis o zemlji?
→ Po čemu je Dizdareva obrada domoljubne teme posebna?

Pronađite riječi u pjesmi koje opisuju “zemlju Bosnu”!
→ Po čemu se u drugoj strofi stihovima: “I posna i bosa da prostiš / I hladna i gladna”

suprotstavljaju stihovi “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”?
4
5
→ O čemu sanja “prkosni” bosanski čovjek? Pročitajte i ovaj zapis sa stećka i pokušajte
odgovoriti na to pitanje: “Nikada mnogo ne imah, nikada ništa ne nesta a dijelih.”
→ Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.

Kakvim tonom se “vrli pitac neki” raspituje o Bosni?
Šta se postiže uzrečicom “da prostiš”?
→ Šta pjesnik postiže zastarjelim riječima (arhaizmima) u govoru “vrli pitac” (kto,
rekti)?
→ A kakvim tonom mu “zapitani” odgovara?
Šta “zapitani” priznaje?
S kojim ciljem “zapitani” preuzima uzrečicu “da prostiš”?
Ima li ta uzrečica isti ton, intonaciju u njegovom odgovoru?
→ Osim ritma, jezički izraz ima i svoju melodičnost. Ta melodičnost pjesnikovog izraza
čini, ustvari, intonaciju pjesnikovog izraza.
Šta je intonacija? To je različita visina govora, govorna melodija. Riječ, rečenica, stih,
strofa pa i cijelo književno djelo ima svoju melodičku visinu kojom se iskazuju različite
misli i osjećanja.
→ Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuočljiva i ne

iskazuje istinske osjećaje i misli.
Odgovarajuća intonacija doprinosi osjećajnosti i doživljenosti pjesnikovog izraza.
Često od intonacije zavisi i pravilan doživljaj riječi, stiha, pjesme.
Razmislite kako biste izgovorili sljedeće riječi koje izgovaraju “pitac” i “zapitani”:
Pitac: “A kto je ta šta je ta da prostiš”
Zapitani: “I k tomu još / Da prostiš / Prkosna / Od sna”
→ Uzrečica “da prostiš” u odgovoru “zapitanoga” jača je, naglašenija, iz nje se osjeti
ponos i inat bosanskog čovjeka.
→ Završnim stihovima, odgovorom “zapitanog”, dobili smo jaku poentu/ideju pjesme:

Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kaže pjesnik u komentaru ove pjesme
“bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.
Sinteza:
Lirska pjesma kraće je književno djelo napisano najčešće u stihu. Iskazuje različita
osjećanja i misli. U nekim su pjesmama jače iskazana osjećanja a u nekima misli. Česta
je pojava da su i osjećanja i misli međusobno čvrsto isprepleteni.
Lirska pjesma koja je prožeta osjećanjima ljubavi prema zavičaju, domovini, njenim
ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma.
Završni dio sata:
Bosna je u Dizdarevoj poeziji “prkosna od sna” (Zapis o zemlji). Pjesnik je velika a

jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom starog (arhaičnog) jezika, i
tako probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu.
Izdvojite iz pjesme arhaizme.
4
6
Domaća zadaća:
Didaktička igra: Bosna je prkosna od sna

Potražite razglednice i/ili fotografije iz novina na kojima su gradovi, sela, rijeke,
planine, znamenit objekti... u Bosni i Hercegovini i donesite to u školu. Donesite i
flomastere, boje, ljepilo...
Na sljedećem času nacrtajte slijepu kartu Bosne i Hercegovine (iscrtane samo vanjske
granice), i na slijepoj karti Bosne i Hercegovine pokušajte odrediti mjesto na koje ćete
lijepiti pripremljene razglednice, pronađite mjesto za svoj zavičaj i u njemu crtajte ono
što najviše volite u njemu (cvijeće, rijeku, školu...). Postavite kartu na zid vaše učionice i
povremeno je dopunite nekim novim detaljem.


Nastavna jedinica: Glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje

oblasti jezika: glagoli po predmetu radnje, glagolsko stanje, prijelazni, neprijelazni i
povratni glagoli

jezičkoj zajednici


rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
4
7
grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: ulica, dječak- čistač obuće poziva prolaznike, na ulici neki dječak jede sladoled,
neki prolaznik čita novine, prodavac nudi novine, u izlogu prodavačica oblači lutku
Ko vrši radnju?
Šta je predmet radnje?
Na što prelazi radnja?
Glavni dio sata

Glagoli po predmetu radnje i glagolsko stanje
1. Prijelazni glagoli
„Čistač obuće“ (odlomak)
Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu

imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i kreštavim
glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo je kao da me
uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu da mi ne bi
smetao široki obod slamnatog šešira.
Ranko Pavlović
Koga je dječak pozivao? → Prolaznike.

Šta prolaznici mogu imati za samo nekoliko novčića? → Čistu obuću.
Koga je dječak molio? → Svakog.
Šta je dječak četkao? → Cipele.
U kojem padežu se nalaze riječi koje su predmet radnje? → U akuzativu!
Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom nekada je

potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima. 4
8
Prijelazni glagoli su oni uz koje može stajati imenica ili neka druga riječ u akuzativu bez
2. Neprijelazni glagoli
Grafofolija
Ilustracija: Plivač pliva, ptica leti iznad njegove glave,

djevojčica joj maše.
Odredi subjekte u rečenicama. Da li radnja subjekta prelazi na neki objekt?
1. Plivač pliva.
2. Ptica leti.
3. Djevojčica maše.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Radnja neprelaznih glagola ne prelazi
na objek(a)t.
3. Povratni glagoli
Grafofolija/ilustracija
Ilustracija: dječak Eskim u kratkim hlačama s šubarom na glavi, na snijegu,
govori majci koja ga gleda prijekorno: „Obukao sam se za tople proljetne
dane!“
Obukao sam se za tople proljetne dane.

Obukao sam sebe za tople proljetne dane.
Ko vrši radnju? → Dječak Eskim.

Na kome se radnja vrši, odnosno, ko je objekt na kojem se radnja vrši? → Dječak
Eskim.
Subjekat je istovremeno i objekat u rečenici.
4
9
Neprijelazni su i povratni glagoli. Njihova radnja prelazi na objekt, ali je objekt istovremeno
i subjekt rečenice, pa se radnja, dakle, vraća na subjekt.
Povratne glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu SE, koja se uvijek može zamijeniti
punim oblikom SEBE, (Čuvam se. Čuvam sebe.) zovemo pravi povratni glagoli.
Nepravi povratni glagoli označavaju stanje u kojem se subjekt nalazi i kod njih riječ SE ne
možemo zamijeniti punim oblikom SEBE. Npr. nasmijao se, zamislio se, budio se, nalazio se,
vedrilo se, smijao se... Kod ovih glagola SE je povratna riječca, a ne povratna zamjenica.
Uzajamno povratni glagoli označavaju radnju koju vrše najmanje dva subjekta (ili više
njih)jedan na drugom. Subjekt i objekt nisu isti. Npr. hrvati se, potući se, natjecati se, družiti
se... I kod uzajamno povratnih glagola SE ne možemo zamijeniti oblikom SEBE jer je to
povratna riječca.
4. Glagolsko stanje
Grafofolija
Ilustracija:
Tri ilustracije po dva kvadrata:
na prvoj dva dječaka i dvije djevojčice popeli se na krušku i beru kruške i stavljaju u njedra. Stablo
kruške obrano. Ispod kruške djed i baka, djed kaže baki: Moramo kruške obrati.!
Šta je to glagolsko stanje?
Jedan dječak s kruške kaže: «Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!» Djed iznenađen diže glavu,
pomalo ljut.
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju).
«Ne brini djede, mi smo sve kruške obrali!»
Šta je izrečeno predikatom «smo obrali»?

Da li djeca namjerno, svojom voljom beru kruške?
U ovoj rečenici je iskazano da subjekat svojom voljom vrši radnju i takvo stanje zovemo
radno (aktivno) stanje, tj. aktiv. Subjekt vrši radnju predikata.
«Zar je cijela kruška obrana!»
5
0
Da li je i u ovoj rečenici subjekt aktivan?
U ovoj rečenici subjekt trpi radnju koju neko drugi na njemu vrši, ili je obuhvaćen radnjom
kao objekt, pa takvo stanje zovemo trpno (pasivno) stanje tj. pasiv.
«Strpite se, rodit će kruške opet.“

Kako je djevojčica reagovala na bakine riječi?
Ovo stanje (rodit će) dešava se bez voljne aktivnosti subjekta (krušaka), pa ga zovemo
medijalno stanje (medij).
Sinteza:
Glagoli su nesamostalne riječi. Za realiziranje radnje obilježene glagolom nekada je
potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja.
Neprijelazni su i povratni glagoli.
Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) može biti trojak:
- radno (aktivno) stanje tj.aktiv
- trpno (pasivno) stanje tj. pasiv
- medijalno stanje tj.medij
Završni dio sata:

Izdvojimo glagole u ovom odlomku i odredimo im prijelaznost i glagolsko stanje.
„Čistač obuće“ (odlomak)
Uzalud sam pozivao prolaznike i objašnjavao im da za samo nekoliko novčića mogu

imati čistu obuću. Beskorisno sam nespretno udarao četkama po sanduku i kreštavim
glasom molio svakog ko je naišao da mu makar iščetkam cipele. Izgledalo je kao da me
uopće i ne čuju i ne vide. A ja sam ih pažljivo gledao, iskrivljujući glavu da mi ne bi
smetao široki obod slamnatog šešira.
Ranko Pavlović
Domaća zadaća:
Odredite prijelaznost i glagolsko stanje glagolima u stripu o Malom princu u Čitanci 7.
5
1
Nastavna jedinica: Glagoli – leksičko značenje

oblasti jezika: leksičko značenje glagola, glagoli kao promjenljiva vrsta riječi

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, biologija
5
2

Grafofolija:
Velika ilustracija: Indijanci postavljaju logor
Odrasli i dječaci režu suho drveće, dječak i djevojčica voze travu u kolicima i daju je konjima,
nekolicina dječaka premjerava razdaljinu između stabala špagom i pomažu u postavljaju
šatora, djevojčica i dječak pomažu odraslima da posijeku travu nekim oruđem (kao srp), na
panju poglavica sjedi, vjetar – grane drveća se njišu, kišne kapi počinju padati, iz oblaka se
vidi munja, jedno dijete spava u ljuljašci, manje djece stoje ..., žene kuhaju ručak...
Ovo bi mogli biti Komanči iz istoimene priče Zane Greya čiji odlomak imate u vašoj
čitanci! Žele nam otkriti tajnu kako se postavlja indijanski logor! Kako im u tome
pomažu mali Komanči?
Glavni dio sata

Leksičko značenje glagola
Naučili smo!
Glagoli koji uglavnom označavaju radnju koju neko vrši svjesno, namjerno, zovu se
glagoli radnje. Odgovaraju na pitanje: šta neko ili nešto radi ili koja se radnja
nekome pripisuje.
Leksičko značenje glagola je njihovo osnovno značenje koje dobijaju iz stvarnosti. Ono
se sastoji u imenovanju radnji, stanja ili zbivanja.
Mali Komanči režu suhe grane, kose travu i odvoze je, hrane konje...
U kakvom stanju se nalaze poglavica na panju, djevojčica u ljuljašci?
Poglavica sjedi na panju, njegova unuka spava u ljuljašci.
Glagoli koji označavaju stanje u kojem se neko ili nešto nalazi a u kojem se ništa ne radi niti
se zbiva, zovu se glagoli stanja. Odgovaraju na pitanje: u kakvom se stanju nalazi neko ili
nešto? Glagoli stanja ne podrazumijevaju nikakav proces.
A šta se u to vrijeme zbiva u prirodi?

Može li čovjek utjecati na ta zbivanja?
Vjetar puše, kišne kapi padaju, grmi i sijeva.
Kakav je poglavica, mlad ili je ostario?
Poglavica je ostario.
5
3
Zbivanja ili procesi u prirodi su uvjetovani djelovanjem prirodnih sila. Odvijaju se mimo naše
moći, mi na njih ne možemo utjecati. Saznajemo o njima iz odgovora na pitanja: šta se
događa ili zbiva, kakav proces se odvija?
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.

To je njihovo osnovno /leksičko značenje.
S obzirom na to šta označavaju, glagoli mogu biti:
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Sinteza:
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.
To je njihovo osnovno /leksičko značenje.
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Glagoli su promjenljive riječi. Mogu se javiti u velikom broju oblika – blizu tri stotine.
Završni dio sata:

Može li rečenica postojati bez glagola?
Bez glagola nema predikata, a bez predikata nema uobičajene rečenice.
Domaća zadaća:
Odaberite zadatak:
1. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole radnje u sva tri lica jednine
i množine.
2. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole stanja u sva tri lica jednine
i množine.
3. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti glagole zbivanja u sva tri lica
jednine i množine.
Nastavna jedinica: Glagoli – gramatičko značenje

5
4

oblasti jezika: gramatičko značenje glagola, kategorije vida, prijelaznosti i stanja

jezičkoj zajednici

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije,
paukova mreža

grafofolije
Tematska korelacija
RODITELJSKA
Treba da znaš i da sva djeca znaju

biće to mnogo važno u životu:
čuvaj roditelje da ti duže traju,
oni su tebi podarili ljepotu.
I kada te grde i kada si ljuta

i kada ti od bijesa srce zazebe,
ponovi u sebi hiljadu puta:
5
5
oni su s ljubavlju smišljali tebe.
I kad porasteš i igre prestanu,

kad ćeš se drugim brigama okružiti:
Čuvaj roditelje da ti ne nestanu,
Samo će ti oni djetinjstvo produžiti.
Pero Zubac
Koje je osnovno značenje glagola?

Glavni dio sata

Gramatičko značenje glagola
Naučili smo da je leksičko značenje glagola njihovo osnovno značenje.

Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i
gramatička značenja:
„Oni su tebi podarili ljepotu.“
Iz ovog stiha ne saznajemo samo koja se radnja vrši (leksičko značenje), nego i ko vrši tu
radnju i kad se vrši radnja (gramatička značenja glagola).
A koje su gramatičke osobine glagola?
Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.

Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.
Gramatičke su osobine glagola:
- lice
- vrijeme
- način,
Grafofoljia: KO ZNA, ZNA!
Ilustracija: Pauk plete mrežu, na pauku piše glagol „ZNATI“, u mreži ispisani različiti oblici
glagola:
ZNAŠ; ZNAJU; ZNAMO; ZNAT ĆEMO; ZNA; ZNALO; ZNAJ; ZNANO; ZNALI SMO;
BILI SMO ZNALI; ZNAM; BUDEM ZNAO, ZNAO SAM...
Šta možemo saznati iz ovih oblika glagola?
5
6
Grafofolija
Znaš! Znat ćemo! Znao sam!
LICE Ko? TI! Ko? Mi! Ko? JA!
VRIJEME Kad? SAD! Kad? U BUDUĆNOSTI! Kad? U PROŠLOSTI!
BROJ Broj? JEDNINA! Broj? MNOŽINA! Broj? JEDNINA!
Sinteza:
Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i
gramatička značenja
Glagoli se odlikuju gramatičkim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.
Vid i prijelaznost su leksičko-gramatičke osobine glagola.
Gramatičke su osobine glagola:
- lice
- vrijeme
- način,
- rod
- broj.
Završni dio sata:

Iz glagolskih oblika saznajemo:
LICE ko vrši radnju, ko sudjeluje u procesu ili ko se nalazi u nekom stanju;
VRIJEME kad se vrši radnja, proces, zbivanje;
NAČIN kako se vrši radnja, da li je to proces ili stanje;
ROD je li vršilac radnje muškog, ženskog ili srednjeg roda;
Domaća zadaća:
Glagolima u pjesmi Roditeljska Pare Zupca odredite njihove gramatičke osobine: lice,
vrijeme, način, rod i broj.

5
7
Nastavna jedinica: Glagolski vid/aspek(a)t

5
8
oblasti jezika: glagolski vid/aspek(a)t, svršeni i nesvršeni glagoli, dvovidni glagoli

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, TIZO

Grafofolija:
Ilustracija: 2 kvadrata
Telefonski razgovor
dječak: «Jesi li dobila pisamce koje sam ti poslao po Ajli?»
djevojčica: «Jesam, upravo ga i čitam.»
Koja je razlika između glagola dobiti, poslati i pročitati i glagola gledati, voljeti, željeti?
Koliko traje radnja glagola dobiti? Da li je trajanje radnje ograničeno, završeno?
A da li je radnja glagola gledati ograničena u trajanju? Koliko može da traje ova
radnja?
Glavni dio sata
5
9
Glagolski vid/aspek(a)t
Sadržaj glagolske radnje vezan je za vremenski tok. Trajanje radnje, stanja ili zbivanja
može biti vremenski ograničeno (pokazuje svršenost radnje, stanja ili zbivanja) i
neograničeno (pokazuje nesvršenost radnje, stanja ili zbivanja). To trajanje glagolske
radnje izražava se glagolskim vidom.
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju
radnje, odnosno njihovu ograničenost ili neograničenost.
A kakvi mogu biti glagoli po glagolskom vidu?
Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:

1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju koja je
prestala trajati.
2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja u
Grafofolije
Glagoli svršenog vida iskazuju vremenski ograničeno trajanje sadržaja glagola, odnosno,
radnja, stanje ili zbivanje je završen proces: dahnuti, dreknuti, izbrisati, namignuti, pogledati,
pročitati, zatvoriti, otkazati, zavoljeti, napisati...
Glagoli svršenog vida mogu biti:
1. početno svršeni – označavaju izvršen početak radnje: pojuriti...
2. završno svršeni – označavaju završen svršetak radnje: dojuriti...
3. trenutno svršeni – označavaju izvršenost samo jednog trenutka: jurnuti...
6
0
Glagoli nesvršenog vida iskazuju neograničeno trajanje sadržaja glagola, znači da je proces
radnje, stanja ili zbivanja u razvoju (ili toku): brisati, čitati, pisati, graditi, kovati, radovati
se,čuvati, drhtati, vehnuti, voljeti...
Kod nesvršenih glagola razlikujemo:
1. trajne glagole –nesvršena radnja traje duže vrijeme bez prekida: spavati, pisati, crtati...
2. učestale glagole – nesvršena radnja traje duže vrijeme sa prekidima: kuckati, lupkati,
skakutati, sjedati, lijegati...
Šta mislite mogu li se od nesvršenih glagola dobiti svršeni i obrnuto?
Od nesvršenih glagola se mogu dobiti svršeni i obrnuto, od svršenih nesvršeni, uz pomoć

tvorbenih nastavaka koji dolaze na kraju osnove, ili se dodaju kao prefiksi ispred određene
osnove:
gledati → pogledati, ugledati;
voljeti → zavoljeti;
Mogu li glagoli istim oblikom iskazivati oba vida?
Često vid glagola u tekstu određuju riječi: redovno, često, uvijek, ponekad...
(Redovno čujem vijesti o tebi.)
Takvi glagoli se zovu dvovidni glagoli. Dvovidni glagoli su oni koji istim oblikom mogu
iskazivati oba vida, mogu biti svršeni i nesvršeni.
Mali savjet:
Događa se da učenici svaki glagol koji označava radnju koja se izvršila u prošlosti označe
kao glagol svršenog vida. Najsigurnije je odrediti vid glagola u infinitivu.
Sinteza:
1. svršeni → Svršeni glagoli označavaju radnju ograničenog trajanja, radnju koja je
prestala trajati.
2. nesvršeni → Nesvršeni glagoli označavaju radnju koja nema ograničenja u trajanju.
Završni dio sata:
1. Od glagola nesvršenog vida konstruiraj glagole svršenog vida:
6
1
pjevati
šetati
crtati
govoriti
raditi
češljati
Domaća zadaća:
1. Koju radnju (stanje ili zbivanje) možeš uraditi na leđima druga /drugarice s
kojim sjediš?
U svesku nacrtaj leđa i ramena svog druga.
Ispiši sve radnje koje možeš raditi na njegovim leđima i iskaži ih u svršenom i
nesvršenom vidu. Evo nekih mogućnosti:
potapšati
pomilovati
udariti
spustiti (ruku, glavu)
lupkati
kuckati
šarati
pisati
masirati
odmarati (glavu, ruku)


Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima
sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema
domovini
oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima,
pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva, pisanje imena naseljenih mjesta, gradova,
6
2
čaršija, gradskih četvrti, sela, zaselaka, pisanje imena trgova, ulica i bulevara, pisanje
etnika
jezičkoj zajednici


grafofolije, pravopis, rječnik, ilustracija/strip
Tematska korelacija

Grafofolija:
Pravopis i pravogovor
Pravopis ili ortografija (grčki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup pravila o
pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju
riječi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova.
Pravogovor ili ortoepija (grčki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan izgovor
glasa i riječi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini.
Ilustracija: naslovnice pravopisa i rječnika
Glavni dio sata

Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima
6
3
1. Pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva
Bosanska krajina je smještena oko tri rijeke: Une, Sane

i Vrbasa!
Bosanska krajina
U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član, ukoliko
ostali članovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti, pokrajina,
krajeva i dijelova naselja: Hercegovina, Slavonija, Posavina, Podrinje, Semberija,
Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje, Hrvatsko zagorje, Imotska
krajina,...
2. Pisanje imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija, gradskih četvrti - većih dijelova
grada, sela, zaselaka)
Tuzla je nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. Pronađene

keramičke posude za proizvodnju soli iz slane vode, potiču još iz neolita!
6
4
Tuzla
Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta (gradova,
čaršija, gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena:
→ gradovi: Mostar, Banja Luka, Dvor na Uni, Gornji Vakuf, Bosanski Novi, Han-
Pijesak, Biograd na Moru...
→ dijelovi gradova (naselja): Stupine (u Tuzli), Sedrenik (u Sarajevu), Miladije (u

Tuzli), Aerodromsko Naselje (u Sarajevu), Baščaršija (u Sarajevu), Šički Brod (u
Tuzli)...
→ sela i zaseoci: Bosansko Petrovo Selo, Gornje Petrovice, Memići, Bulatovci,
3. Pisanje imena trgova, ulica i bulevara
Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapamćeno kao razdoblje blagostanja. O

tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh dana. Jajce ima ulicu Kulina
bana.!
6
5
Jajce
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim slovom a
ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice:
→ trgovi: Trg heroja, Trg žrtava fašizma, Trg slobode, Trg Bosne i Hercegovine, Trg
Ivana Krndelja, Trg solidarnosti, Trg sarajevske olimpijade, Trg djece Dobrinje...
Teheranski trg, Trg rudara, Soni trg, Trg bana Jelačića...
→ ulice: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida, Ulica palih branitelja, Ulica
slobode, Ulica Ferhadija,...
→ bulevari: Bulevar Kulina bana, Bulevar kralja Tvrtka, Bulevar revolucije,
Bulevar Meše Selimovića, Bulevar mira...
Još ponešto o pisanju imena ulica i bulevara!
→ Velikim početnim slovom piše se riječ ulica u slučajevima kada se kao neodvojivi dio
ne može izostaviti iz naziva ulica: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica šehida, Ulica
branitelja, Ulica slobode,...
6
6
→ Kada je riječ ulica neobavezni dio imena, kad može promijeniti mjesto, kad se može
izostavljati ili skraćivati, piše se malim slovom: ulica Vršani, ul. Vršani, Vršani ulica;
ulica Hasana Kikića, Hasana Kikića ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul. Džemala
Bijedića, ulica Džemala Bijedića, Džemala Bijedića ulica; ulica Kulina bana, ul. Kulina
bana, Kulina bana ulica, Bosanska ulica, ulica Bosanska, ul. Bosanska...
→ Kad se ne želi naročito istaći puno ime, početno slovo u nazivu bulevara se može
napisati i malim slovom. Tada je uže ime obično u nominativu i među navodnicima: na
bulevaru „Meša Selimović“, na bulevaru „Kulin ban“...
Pisanje etnika
Kako se pišu etnici?
Ilustracija: otac, majka i dječak
Otac: Ja sam Bosanac!
Majka: Ja sam Hercegovka!
→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu življenja,

zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina,
otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda:
Evropljanin/Evropljanka, Dalmatinac/Dalmatinka, Balkanac/Balkanka,
Sandžaklija/Sandžaklijka, Hercegovac/Hercegovka, Posavac/Posavka,
Podrinjac/Podrinjka, Brčak/Brčanka, Sarajlija/Sarajka, Tuzlak/Tuzlanka,
Sedreničanin/Sedreničanka, Vratničanin/Vratničanka, Korajac/Korajka,
Majevičanin/Majevičanka...
Sinteza:
U zemljopisnim imenima velikim početnim slovom se piše samo prvi član, ukoliko ostali
članovi imena nisu vlastite imenice.
Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naseljenih mjesta (gradova, čaršija,
gradskih četvrti-većih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i prijedloga koji su u
sastavu imena.
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva riječ piše velikim početnim slovom a
ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
6
7
→ Velikim početnim slovom pišu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu življenja,
zavičajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina,
otoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda.
Završni dio sata:

Ispišimo imena stanovnika ovih oblasti, pokrajina, krajeva: Hercegovina, Slavonija,
Posavina, Podrinje, Semberija, Cazin, Imotska krajina, Sarajevo, Jajce, Zvornik,
Lukavac.

Nastavna oblast: jezik- ortoepija i ortografija
Nastavna jedinica: Kontrolni diktati
Struktura i tip časa: provjera usvojenosti nastavnih sadržaja
oblasti jezika
jezičkoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, heuristička metoda, metoda diskusije

rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, rječnik, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije
Tematska korelacija
6
8
Usmeno ponoviti upotrebu pojedinih interpunkcijskih znakova
Glavni dio sata

1. KONTROLNI DIKTAT
(Znaci interpunkcije,veliko i malo slovo)
Saslušajte audiozapis interpretativnog čitanja odlomka iz „Malog princa“ dvaput, a

nakon toga na odgovarajuća mjesta stavite znake interpunkcije (tačka, zarez, dvotačka,
znaci navoda) i veliko slovo.
kada bih sreo nekog od njih ko bi mi izgledao malo bistriji iskušavao sam ga
svojim prvim crtežom koji sam stalno čuvao želio sam da saznam da li on shvata
ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je šešir poslije toga mu ne bih pričao ni o
zmijskom caru ni o prašumi ni o zvijezdama razgovarao sam o temama koje on
može da razumije kao što je bridž golf politika ili automobili odrasli su bili
zadovoljni što su upoznali tako interesantna čovjeka
2. DIKTAT
(Pisanje niječnice/odrične riječce NE uz glagole)
Napravite zvučni zapis interpretativnog čitanja i ovog odlomka iz „Malog princa“i

poslušajte ga. Pravilno napišite odričnu riječcu NE!
„Ruža se zakašlja. Ali ne stoga što je nazebla.

- Bila sam glupa, reče ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokušaj da budeš sretan. Bio je
iznenadjen što mu ne prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u ruci. Nije
shvatao tu iznenadnu nježnost.
6
9
- Naravno, ja te volim, reče mu ruža. Moja je greška što o tome nisi ništa znao. To nema
nikakvog značaja. Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokušaj da budeš sretan... Ostavi to
stakleno zvono. Ne želim ga više.
- Ali vjetar...
- Nisam baš toliko nazebla... Svježi noćni vazduh će mi prijati. Ja sam cvijet.
- Ali životinje...
- Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hoću da upoznam leptirove. Izgleda da je
to tako lijepo. Inače, ko će me posjetiti? Ti ćeš biti daleko. Što se tiče velikih životinja, ne
bojim se. Imam kandže.
I ona bezazleno pokaza svoja četiri trna. Zatim dodade:
- Ne odugovlači toliko, to je nesnosno. Riješio si da odeš. Idi.
Jer nije htjela da je mali princ vidi kako plače. Bila je to veoma gorda ruža...“
3. STVARALAČKI DIKTAT
Na temelju zadanih riječi i izraza sastavi cjelovite rečenice, a potom i zaokružen tekst.
Daj svom tekstu naslov.
Riječi za sastav mogu predlagati i učenici. Prijedloge riječi i izraza bilježite na tabli ili flip
čartu, a zatim, uz pomoć nastavnika, od svih predloženih riječi izaberite one koje će
činiti stvaralačku podlogu sastava. Kada završite - pročitajte nekoliko radova i odlučite koji
će vam nastavnik diktirati.
Primjer riječi za stvaralački diktat: hemija, fizika, informatka, voljeti, učiti, kabinet, vježbe,
lektira, drug, majka, ljetovanje, more, odmor, sreća, dječak, plavokosa, vrijedan...
Izlet, šuma, ptice, povjetarac, tužan pogled, dječak, cvijeće, lopta, šuštaj, strah, žbun,
zečić, smijeh, povratak, slatki umor...
4. DIKTAT
( sa sprečavanjem pogrešaka)
Donesite na čas diktata i pravopisni priručnik i rječnik, Naš jezik VII, gramatiku
ili neku drugu literaturu kojom se možete služiti na času diktata.
7
0
Kontrolirajte na času ispravnost svog mišljenja, znanja koristeći se literaturom.
Ovaj diktat se može prezentirati na grafofoliji, ili se može svakom učeniku pojedinačno
dati listić sa postavljenim gramatičko-pravopisnim problemima.
Pisanje glagolskih oblika

1. Od ovih glagola načini 1. lice prezenta jednine:
pljeskati
skakati
skakutati
vikati
2. Načini glagolski pridjev trpni od glagola:

ožalostiti
lijećiti
sjeći
spriječiti
3. Načini niječni/odrični oblik 2. lica imperativa glagola:

vikati
skakati
glodati
okretati
4. Napiši oblik muškog roda jednine glagolskog pridjeva radnog od glagola:
reći
spasio
peći
doživjeti
5. Zamijeni infinitive u rečenicama glagolskom imenicom:

Volim skijati.
Ne volim skakati.
Nije pošteno varati.
Zdravo je rekreirati se
5. DIKTAT
(sa upotrebom pravopisnog rječnika)
Pišite glagole u odričnom obliku!
7
1
znati, dam, bih, sjedoh, stati, naučen, voljeti, napisati, napisana, vidjeti, jesam, hoću,
mogu, reći ću, ćeš platiti, budem li govorio, bili smo došli, sjedeći, završivši
Pišite glagole u potvrdnom obliku!
Ne znam, ne vidim, neviđen, nemam, nisam, nećeš, ne volim, nenaučen, nekazan,

nepostavljen, ne postavljam, ne htjedoh, nenapisana, neću, ne mogu, ne napisah, ne idi,
ne kazah...
Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po

broju osvojenih bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u paru, zamjenom
učeničkih radova.
Prezentirati tačne odgovore na foliji ili na tabli i ispraviti pogreške.


Nastavna jedinica: Infinitiv

7
2
oblasti jezika: infinitiv, značenje, služba i tvorba infinitiva

jezičkoj zajednici


Tematska korelacija

Vjerni pratilac
Ne možeš od njega pobjeći,

ne možeš ga izgubiti,
ne možeš ga posjeći,
ne možeš ga ubiti,
ne možeš ga svaliti,
ne možeš ga niti spaliti,
ne možeš ga istopiti,
jedino ga možeš u mrak utopiti. (zagonetka) SJENA
Grigor Vitez
Možemo li glagolima istaknutim u pjesmi odrediti vrijeme vršenja radnje, lice, rod,
broj?
7
3
Glavni dio sata

Infinitiv
A koji je osnovni oblik glagola?

Ilustracija: djeca i njihove sjene na zidu koje prave
različite oblike - igra sjenki
1. Oblik i značenje infinitiva
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili
zbivanja.
Zovemo ga i neodređenim glagolskim oblikom jer ne označava ni lice koje vrši
radnju niti vrijeme kad se radnja vrši, ni rod, ni broj. Ne određuje ni jednu gramatičku
kategoriju. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.
2. Služba infinitiva
Ilustracija:
djevojčica leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i stavlja
jedan oprani tanjir u rešetku za sušenje, majka naslonjena na vrata,raznježeno se smješka,
djevojčica kaže: Željela sam te iznenaditi!
djevojčica i dalje leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okreće glavu prema majci,
istorvremeno stavlja na rešetku za sušenje mobitel i muški ručni sat, majka na vratima hvata
se za glavu, djevojčica kaže: I tatu ću iznenaditi!.
Koje su sastavnice ovih predikata?
Prepoznajte infinitive!
Infinitiv služi za tvorbu drugih glagolskih
→ Željela sam te iznenaditi! oblika: prostih i složenih. U rečenici se nikad
→ I tatu ću iznenaditi! ne može samostalno javiti u predikatskoj
službi, nego samo kao dio predikata.
Ilustracija:
Djevojčica uplakana kaže: Moram se tati izviniti.
Mama suši sat i mobitel fenom za kosu i kaže: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti.
7
4
A koju službu ima infinitiv u ovim rečenicama?
→ Moram se tati izviniti.

→ U nevolji ne treba plakati, nego lijeka tražiti.
Infinitiv se često javlja i kao dopuna nepotpunim glagolima: moći, trebati, morati,
početi...
Mali savjet: Infinitiv bez samoglasnika -i na kraju čest je u narodnom govoru, ali nije
normiran pa nije preporučljiva njegova upotreba u jeziku (pisat, govorit...).
A koju službu ima infinitiv u ovoj rečenici? Subjekta, naravno!
→ Doći kući je pravo zadovoljstvo!
Infinitiv se ponekad može naći i u službi subjekta.

Infinitiv, dakle, može imati službu:
- dijela predikata
- dopune nepotpunim glagolima
3. Tvorba infinitiva
Kako se tvori infinitiv?
Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji imaju u
infinitivu završetak -ći.
Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam služi za tvorbu drugih
glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)
INFINITIV INFINITIVNA NASTAVAK

ZA INFINITIV
OSNOVA
ljubiti ljubi- -ti
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog

prošli.
Sinteza:
7
5
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili zbivanja.
Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.
glagolskih oblika.
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog prošli.
Završni dio sata:
Kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola peći, vući, strići, vrći?
Glagoli čija se osnova završava na zadnjonepčane suglasnike K,G i H (pekti → pek-oh,

strigti → strig-oh, vrhti → vrh-oh) imaju zamjenu t u ć, pa im je infinitivni završetak -ći
(peći, vući, strići, vrći).
Infinitivnu osnovu kod ovih glagola dobijamo kada od 1. lica jednine aorista (pekoh, rekoh)
odbijemo nastavak -oh. O aoristu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika, ali evo
kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola na -ći: Infinitiv → peći, reći → 1. lice jednine aorista
→ pekoh, rekoh → infinitivna osnova: pek-, rek-, a nastavak za 1. lice jednine aorista je -
oh.
INFINITIV AORIST INFINITIVNA NASTAVAK

ZA AORIST
OSNOVA
reći rekoh rek- -oh
Domaća zadaća:
U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.
Vjerni pratilac

jedino ga možeš u mrak utopiti.
7
6

Nastavna jedinica: „Voćka poslije kiše“ Dobriša Cesarić
Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme,
razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju,
zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom
djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, opisna/pejzažna pjesma, motivi, osjećanje u

pjesmi, lirske slike, strofa, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog
čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje
ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme


metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija -
ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, prozirna staklena posuda, ogledalce
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik
Međupredmetna: fizika, likovna kultura, muzička kultura
7
7
Didaktička igra: Čarolija vode i sunca
Kako nastaje duga?

Dugu možete napraviti sami. Duboku prozirnu staklenu posudu napunite vodom i
postavite na mjesto izloženo suncu. U vodu zaronite ogledalce tako da se na njemu
prelama sunčeva svjetlost. Kada se voda umiri, na suprotnom zidu ugledat ćete svoju
dugu. Opišite njene boje!
Glavni dio sata:
Najava teksta: VOĆKA POSLIJE KIŠE (Dobriša Cesarić)
Po čemu je slika ovog pejzaža posebna? Kako sliku nekog krajolika može promijeniti
sunce? Koja još zbivanja u prirodi to mogu?
→ Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doživljaj voćke poslije kiše. Naslikao je
riječima dvije poetske slike.
Po čemu se te dvije slike razlikuju?
Koji motiv određuje tu razliku?
Šta grane voćke čini “čudesno raskošnim”?
→ Izdvojite vizuelne elemente u pjesmi.

Koji je, dakle, osnovni motiv u pjesmi?
→ Pročitajte pažljivo posljednja dva stiha pjesme.

“Ona je opet, kao prvo,
obično, malo, jadno drvo.”
Kamo je nestala čarolija?
→ Zažmirite i zamislite voćku poslije kiše, zamislite kapi na njenim granama. Zamislite
igru sunca na grani orošenoj blistavim kapima. Ko njiše kapi?
7
8
Voćka brižno, poput majke, čuva svoje kapi. Pjesnik je malu voćku, malo drvo,
pretvorio u nešto živo, nježno, brižno.
→ Pročitajte još jednom drugu strofu.

Kada nestaje ta čarolija?
Kuda je nestala čarolija? Gdje su blistave kapi, gdje je čudesna raskoš?
→ Ove dvije slike u potpunoj su suprotnosti. Druga slika još više ističe ljepotu voćke iz
prve strofe. Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije slike koje
imaju potpuno suprotne osobine, pri čemu se želi istaći jedna, dobijamo jednu vrstu
poređenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
→ Pjesnik je uhvatio jedan trenutak, u njemu je snažno doživio jednu sliku, a potom je
ona nestala u nepovrat.
Ovako snažan doživljaj, impresija, može se ostvariti jedino u izrazito lirskoj pjesmi.
On u nama budi jake emocije/osjećanja.
Koja je osjećanja pjesma pobudila u vama?
→ Dobrišu Cesarića zovu pjesnikom sutona, večeri, jeseni, bola i žudnje za svjetlom,
pjesnikom koji sve to pronalazi u običnom i svakodnevnom. Cesarić je jednom prilikom
izjavio šta ga je inspiriralo da napiše pjesmu Voćka poslije kiše: “Jedno stabalce koje
sam gledao kroz prozor biblioteke Higijenskog zavoda. Bilo je divno s onim kapima kiše
koje su blistale na suncu. Pomislio sam kako bi izgledalo sasvim drugačije da nema
sunca i stabalce mi se pričinilo simbolom čovjeka u sreći i u nesreći...”
U kojoj strofi ove pjesme možemo prepoznati “čovjeka u sreći”, a u kojoj “čovjeka u
nesreći”?
Sinteza:
→ Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejzaž, prirodnu pojavu ili detalj (motiv)
iz prirode i izražavaju pjesnikov doživljaj prirode zovu se pejzažne (opisne ili
deskriptivne) pjesme.
→ Već smo naučili da se stilska figura kojom se riječ ili dio stiha prenosi u drugi stih
zove opkoračenje. Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Naprimjer, u prvoj
strofi pjesme Voćka poslije kuše:
“I blješti, suncem obasjana,
čudesna raskoš njenih grana.”
Pronađite u pjesmi još neko opkoračenje.
Završni dio sata:

Odaberite zadatak:
→ Pjesma Voćka poslije kiše vrlo je melodična. Pokušajte komponirati ili pronaći
melodiju uz koju bi se mogla pjesma otpjevati. Hoće li to biti brži ili laganiji ritam?
Zašto?
→ Na času likovne kulture naslikajte ili svoje ili pjesnikovo drvo poslije kiše, a kod kuće
ga pokušajte i opisati.
7
9
→ Pronađite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku riječ na kraju stiha neku drugu
riječ koja se s njom rimuje (naprimjer: kiše – briše).

Nastavna jedinica: „Posle detinjstva“ Miroslav Antić
djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa,
upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti
lirske pjesme

metoda demonstriranja, heuristička metoda
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, audio-zapis kompozicije Četiri
godišnja doba Antonija Vivaldija, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija
ilustracije teksta iz Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO, biologija
8
0
Didaktička igra: Tri životna doba
(Igra se uz muzičku kompoziciju Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija)
Podijelite se u tri grupe:

1. zadatak za 1. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Proljeća oponašate
prvo životno doba – djetinjstvo;
2. zadatak za 2. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Ljeta oponašate drugo
životno doba – zrelost;
3. zadatak za 3. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeve Jeseni oponašate treće
životno doba – starost.
Glavni dio sata:
Najava teksta: POSLE DETINJSTVA (Miroslav Antić)
→ Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja dječaka i djevojčica.
8
1
→ Neko je rekao kako je Antićevo djetinjstvo predstavljalo šarenu dugu koja je bojila
njegove bogate svjetove i učinila da budu nalik snu. Gdje su dječaci i djevojčice u ovoj
pjesmi? Šta vam o tome govore stihovi:
“odjednom: ko da su prešli
preko velikog mosta,
izvijenog i lepog
što podseća na dugu,
u neki novi život,

na neku obalu drugu.”
Pjesnik kao da žali što djeca moraju preći preko šarenog mosta satkanog od dječijih
bezbrižnih igara i snova.
Gdje djeca “trče”? Znaju li “šta ih tamo čeka?”
A zna li to pjesnik? Iz kojih ste stihova to saznali?
Razmislite o stihovima:
“Znam: ona obala druga
mnogo lepše se plavi.
Al neka svako od vas
bar mrvicu detinjstva
ponese krišom u ruci
i sačuva u glavi.”
Šta biste vi “sačuvali u glavi” i prenijeli na drugu obalu, u svijet odraslih?
Koje vrijednosti djetinjstva pjesnik ističe?

Zašto ih želi prenijeti u svijet odraslih?
Sinteza:
Završni dio sata:

Pokušajte pogoditi kako se raste!
Možda vam u odgonetanju te tajne pomognu stihovi pjesme Zagonetka Miroslava
Antića:
ZAGONETKA
(...)
Možda se najlepše raste
kad ništa ne primetiš.
8
2
Možda se najlepše biva
veći,
još veći,
najveći,
– ćuteći
sasvim ćuteći,
kroz neki tihi nemir
što se u tebi stvori,
pa gori,
beskrajno gori
i nikako da izgori.
I niko ne zna šta je.
A on traje i traje.
Domaća zadaća:
→ Je li i za vas odrastanje zagonetka? Pokušajte napisati pjesmu o odrastanju!

Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje normi
ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, osuda rata
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje

žanrovskih i strukturnih osobenosti dnevnika, objektivni i subjektivni elementi,
hronološki redoslijed bilježenja

komunikativnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde
8
3
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualan rad, frontalni, rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, Dnevnik Ane Frank, kreda,
bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, likovna kultura
Kutak za tajne!
Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vašim
problemima?
Istaći na flip chartu riječi Ane Frank: “Nadam se da ću se tebi moći povjeravati kao
nikome do sada i nadam se da ćeš mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima
stvorila sliku bliskog bića za kojim čeznem, želim da sam ovaj dnevnik bude to blisko
biće, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat ću Keti.”
Ana Frank
Kome Ana povjerava svoje tajne? Kutak za tajne!
Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu?
Šta od nje očekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?
Flip shart
Ana Frank autorica je jednog od najpoznatijih dnevnika na svijetu. Duže od dvije

godine Ana je u tajnom skrovištu jedne zgrade u Amsterdamu, u kom se skrivala za
vrijeme progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu, pisala svoj dnevnik. Nakon dvije
godine Ana i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije,
Ana je umrla od tifusa. Anin otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u
Amsterdam, i nakon što je pronašao Anin dnevnik – objavio ga je.
8
4
Glavni dio sata:
Najava teksta:
Interpretativno čitanje teksta: DNEVNIK ANE FRANK

(odlomak)
→ Za Anu je njen dnevnik bliska prijateljica kojoj želi povjeriti svoje najskrivenije
misli i osjećanja. Šta Ana povjerava svom dnevniku 7. marta 1944. godine?
Šta je trinaestogodišnjoj djevojčici prekinulo bezbrižno djetinjstvo?
→ Pročitajte još jednom Anine riječi: “Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo
površnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uživala u onom božanstvenom životu, a
ne Ana koja je postala mudra među ovim zidovima.” Od čega je Ana postala mudra?
Kakva bi Ana, zapravo, željela biti: bezbrižna ili mudra? Zašto? A šta biste vi željeli?
Koje nove osjećaje Ana otkriva u tami svoga skrovišta?
→ Da je kojim slučajem Ana vama povjerila svoj “recept za sreću”, kako biste ga
razumjeli? Pročitajte ga još jedanput i prokomentirajte!
“Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi, u suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš sreću
u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i budi
srećna!”
→ Razmislite o “receptu za sreću” Anine majke: “Misli na svu nesreću na svijetu i budi
zahvalna što je i ti ne dijeliš!”
Koju je nesreću Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjeći? Ima li ko
pravo učiniti nas nesrećnim?
Neka vam Dnevnik Ane Frank posluži kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima.
Rad u grupama:
1. grupa
Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na život,
pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na liječenje, pravo na
obrazovanje...)
2. grupa
8
5
Na flip chartu napišite poruku svima onima koji svojim postupcima unesrećuju ljude.
Možete to propratiti i ilustracijama.
3. grupa
Navedite i/ili ilustrirajte neka kršenja ljudskih prava.
4. grupa
Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogućnosti? Ilustrirajte to!
Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i o

zloglasnom koncentracionom logoru Aušvicu (Auschwitz). Ovu radionicu možete uraditi
i na času odjeljenske zajednice. Zabilježite svoja saznanja o ovoj temi na flip chartu.
Svoje radove izložite na zidove učionice ili školskog hodnika.
Sinteza:
Dnevnik je književno djelo u kojem se hronološki opisuju događaji u kojima su autor ili
autorica dnevnika učestvovali u određenom periodu svog života. Dnevnik se može svesti
na precizno nabrajanje činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako
pripovjedački uobličen da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za čitanje. Dnevnik se
bilježi iz dana u dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor ili autorica
dnevnika žele vjerodostojno ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj žive.
Završni dio sata:
Koji je vaš “recept za sreću”? Ispišite ga u svoje bilježnice.

Nastavna jedinica: „Posle detinjstva“ Miroslav Antić
djelu
upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
8
6
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti
lirske pjesme

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, audio-zapis kompozicije Četiri
godišnja doba Antonija Vivaldija, kreda, bilježnica, olovka, grafoskop i grafofolija
ilustracije teksta iz Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO, biologija
Didaktička igra: Tri životna doba
(Igra se uz muzičku kompoziciju Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija)
Podijelite se u tri grupe:

4. zadatak za 1. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Proljeća oponašate
prvo životno doba – djetinjstvo;
5. zadatak za 2. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeva Ljeta oponašate drugo
životno doba – zrelost;
6. zadatak za 3. grupu jeste da uz muzičku pratnju Vivaldijeve Jeseni oponašate treće
životno doba – starost.
8
7
Glavni dio sata:
Najava teksta: POSLE DETINJSTVA (Miroslav Antić)
→ Neko je rekao kako je Antićevo djetinjstvo predstavljalo šarenu dugu koja je bojila
njegove bogate svjetove i učinila da budu nalik snu. Gdje su dječaci i djevojčice u ovoj
pjesmi? Šta vam o tome govore stihovi:
“odjednom: ko da su prešli
preko velikog mosta,
izvijenog i lepog
što podseća na dugu,
u neki novi život,

na neku obalu drugu.”
Gdje djeca “trče”? Znaju li “šta ih tamo čeka?”
A zna li to pjesnik? Iz kojih ste stihova to saznali?
Razmislite o stihovima:
“Znam: ona obala druga
mnogo lepše se plavi.
Al neka svako od vas
bar mrvicu detinjstva
ponese krišom u ruci
i sačuva u glavi.”
Šta biste vi “sačuvali u glavi” i prenijeli na drugu obalu, u svijet odraslih?
Koje vrijednosti djetinjstva pjesnik ističe?

Zašto ih želi prenijeti u svijet odraslih?
8
8
Sinteza:
Završni dio sata:

Pokušajte pogoditi kako se raste!
Možda vam u odgonetanju te tajne pomognu stihovi pjesme Zagonetka Miroslava
Antića:
ZAGONETKA
(...)
Možda se najlepše raste
kad ništa ne primetiš.
Možda se najlepše biva
veći,
još veći,
najveći,
– ćuteći
sasvim ćuteći,
kroz neki tihi nemir
što se u tebi stvori,
pa gori,
beskrajno gori
i nikako da izgori.
I niko ne zna šta je.
A on traje i traje.
Domaća zadaća:
→ Je li i za vas odrastanje zagonetka? Pokušajte napisati pjesmu o odrastanju!

8
9
Nastavna jedinica: Dnevnik Ane Frank

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje normi
ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, osuda rata
9
0
žanrovskih i strukturnih osobenosti dnevnika, objektivni i subjektivni elementi,
hronološki redoslijed bilježenja

komunikativnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualan rad, frontalni, rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, Dnevnik Ane Frank, kreda,
bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, likovna kultura
Kutak za tajne!
Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vašim
problemima?
Istaći na flip chartu riječi Ane Frank: “Nadam se da ću se tebi moći povjeravati kao
nikome do sada i nadam se da ćeš mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima
stvorila sliku bliskog bića za kojim čeznem, želim da sam ovaj dnevnik bude to blisko
biće, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat ću Keti.”
Ana Frank
Kome Ana povjerava svoje tajne? Kutak za tajne!
Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu?
Šta od nje očekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?
Flip shart
9
1
Ana Frank autorica je jednog od najpoznatijih dnevnika na svijetu. Duže od dvije
godine Ana je u tajnom skrovištu jedne zgrade u Amsterdamu, u kom se skrivala za
vrijeme progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu, pisala svoj dnevnik. Nakon dvije
godine Ana i njena porodica odvedeni su u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije,
Ana je umrla od tifusa. Anin otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u
Amsterdam, i nakon što je pronašao Anin dnevnik – objavio ga je.
Glavni dio sata:
Najava teksta:
Interpretativno čitanje teksta: DNEVNIK ANE FRANK

(odlomak)
→ Za Anu je njen dnevnik bliska prijateljica kojoj želi povjeriti svoje najskrivenije
misli i osjećanja. Šta Ana povjerava svom dnevniku 7. marta 1944. godine?
Šta je trinaestogodišnjoj djevojčici prekinulo bezbrižno djetinjstvo?
→ Pročitajte još jednom Anine riječi: “Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo
površnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uživala u onom božanstvenom životu, a
ne Ana koja je postala mudra među ovim zidovima.” Od čega je Ana postala mudra?
Kakva bi Ana, zapravo, željela biti: bezbrižna ili mudra? Zašto? A šta biste vi željeli?
Koje nove osjećaje Ana otkriva u tami svoga skrovišta?
→ Da je kojim slučajem Ana vama povjerila svoj “recept za sreću”, kako biste ga
razumjeli? Pročitajte ga još jedanput i prokomentirajte!
“Izađi napolje, u polja, uživaj u prirodi, u suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš sreću
u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i budi
srećna!”
→ Razmislite o “receptu za sreću” Anine majke: “Misli na svu nesreću na svijetu i budi
zahvalna što je i ti ne dijeliš!”
Koju je nesreću Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjeći? Ima li ko
pravo učiniti nas nesrećnim?
Neka vam Dnevnik Ane Frank posluži kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima.
9
2
Rad u grupama:
3. grupa
Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na život,
pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na liječenje, pravo na
obrazovanje...)
4. grupa
Na flip chartu napišite poruku svima onima koji svojim postupcima unesrećuju ljude.
Možete to propratiti i ilustracijama.
3. grupa
Navedite i/ili ilustrirajte neka kršenja ljudskih prava.
4. grupa
Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogućnosti? Ilustrirajte to!
Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i o

zloglasnom koncentracionom logoru Aušvicu (Auschwitz). Ovu radionicu možete uraditi
i na času odjeljenske zajednice. Zabilježite svoja saznanja o ovoj temi na flip chartu.
Svoje radove izložite na zidove učionice ili školskog hodnika.
Sinteza:
Dnevnik je književno djelo u kojem se hronološki opisuju događaji u kojima su autor ili
autorica dnevnika učestvovali u određenom periodu svog života. Dnevnik se može svesti
na precizno nabrajanje činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako
pripovjedački uobličen da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za čitanje. Dnevnik se
bilježi iz dana u dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor ili autorica
dnevnika žele vjerodostojno ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj žive.
Završni dio sata:
Koji je vaš “recept za sreću”? Ispišite ga u svoje bilježnice.

Priprema za nastavni čas: Selma Trumić

Školska godina:2022/23. Razred: VII 1 i 2 Datum: 27.10.2022.
Predmet: Bosanski jezik i književnost
9
3
Nastavna oblast/tema: Književnost
Nastavna jedinica: Petar Kočić: «Jazavac pred sudom»
Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom

Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO (7 min):
U uvodnom dijelu časa učenicima podijeliti uloge iz teksta i pustiti ih da improvizirano

odglume «Jazavca pred sudom».
Nakon toga postaviti sljedećih nekoliko pitanja:
1. Šta je ovo što ste vi upravo odglumili? Kako se zove ova vrsta književnog
stvaralaštva? (drama)
2. Po čemu se razlikuje drama od, recimo, priče, romana ili neke pjesme?
3. Dramatika je kao što znamo poseban književni rod. Ali koje sve književne vrste
imamo u sklopu dramatike? (tragedija, komedija i drama u užem smislu)
GLAVNI DIO (30 min):
9
4
4. Ko je glavni lik u ovoj drami? (David Štrbac)
5. Koji se još likovi pojavljuju u ovoj drami? (Sudac, pisarčić i doktor.)
6. Zašto se David pojavio u sudnici? (Želi da tuži jazavca zbog štete koju mu je nanio na
kukuruznom polju.)
7. Da li je ta situacija komišna ili tragična? (komična.)
8. Kako onda nazivamo takvu dramsku vrstu? (komedija)
9. Šta je ovdje, zapravo, smiješno, odnosno, neobično? (To što čovjek dovodi na sud
životinju i želi da joj se sudi kao svjesnom i razumnom ljudskom biću.)
10. Ovdje u vašim udžbenicima imate jedno interesantno pitanje koje glasi: Da li David
Štrbac tuži samo jazavca ili je njegova optužba šira, upućena nekom drugom, nekim
«drugim jazavcima?
11. Ako jeste – ko su onda ti DRUGI? Ko su ti DRUGI JAZAVCI?
12. U koje doba je smještena radnja ove drame? (U vrijeme Austro-Ugarske vladavine,
carske vlasti u BiH.)
13. Šta mislite kakvo je to vrijeme bilo? Razmislite o životu običnih ljudi. Kako su oni
živjeli i kakav su tretman imali od strane vlasti – carske vlasti?
(RAD NA TEKSTU: pronađite u tekstu primjere kako se sudac, pisarčić i doktor

ophode prema Davidu: posebnu pažnju ukazati na dio kada se David pravi kao da na
svoje pozdrave upućene njima prima također pozdrave sa njihove strane.)
14. Dolazimo i do teme ove drame. Šta bi bila njezina tema? (Tema ove drame je život
običnih, radnih ljudi u BiH za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije.)
15. Da li David pred sudom priča samo o svojim nedaćama i brigama? (Ne priča. On
govori o životnim problemima svih onih koji žive od svog rada mukotrpno i koje vlast
stalno guši svojim porezima i nametima.)
(RAD NA TEKSTU: pronađite u tekstu dio gdje iz Davida progovara mnoštvo ljudi kao
što je on: «... u meni ima milijun srca i milijun jezika...»)
16. Doktor za Davida kaže da je on lud. Šta mislite, da li je on zaista lud ili se samo pravi
lud? (Pravi se lud.)
17. Zašto se pravi lud? Zašto nije došao u sudnicu i normalno iznio svoju stvar? (Zato
što bi onda bio proglašen neprijateljem carske države i možda bi čak bio i uhapšen i
strpan u zatvor.)
9
5
18. Ta njegova prividna ludost mu, dakle, služi kao maska iza koje se on sakriva i kroz
smijeh koji u nama izazivaju njegovi postupci, on zapravo ismijava državu, cara i
carske činovnike.
TAKVA VRSTA HUMORA KOJA NASTOJI DA ISMIJE NEKU POJAVU U

DRUŠTVU SADRŽI U SEBI JEDNU STILSKU FIGURU KOJA SE NAZIVA
IRONIJA.
IRONIJA JE STILSKA FIGURA GDJE SE ODREĐENIM RIJEČIMA DAJE

SUPROTAN SMISAO OD ONOG KOJI SE IZNOSI, DAKLE, MISLIMO NEŠTO
DRUGO, NAJČEŠĆE SUPROTNO.
(RAD NA TEKSTU: pronađite dijelove teksta gdje se pojavljuje ironija.)
KAD KOMEDIJA KRITIKUJE I ISMIJAVA NEKE ŠTETNE POJAVE U DRUŠTVU

ILI NEKE KARAKTERE ONDA JE TO SATIRA.
Ova drama ima samo jedan čin.
19. Da li znate kako se naziva takva vrsta drama? (Jednočinke.)
DEFINICIJA: Jednočinka je dramska vrsta koja se sastoji od samo jednog čina.
ZAVRŠNI DIO (8 min):
U završnom dijelu napraviti malu scenu u učionici i pokušati s učenicima oživjetu jednu
scenu iz ove drame.
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA:
9
6
PISANE PRIPREME ZA NOVEMBAR SEDMI RAZRED
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Filmska izražajna sredstva (kadar, plan, ugao snimanja)
Struktura i tip časa: ponavljanje i usvajanje novih znanja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje
kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje
stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u
pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: počeci filma, film kao umjetnost, filmska izražajna sredstva, kamera, kadar,
izražajne mogućnosti kamere, plan i ugao snimanja
9
7
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije,

kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, književnost
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura
Grafofolija ili ilustracija iz Čitanke 7

Ponovimo:
Zašto je film elektronski medij? Kako nastaje ta čarolija?

O filmu već znamo...
→ Otac filma: Louis Lumiere.
→ Datum rođenja filma: 28. decembar 1895. godine.

→ Mjesto rođenja filma: Pariz, Boulevard des Capucines, Grand Caffe.
→ Nabrojte neke filmske naslove braće Lumiere!
→ Kada je film „progovorio“? Kako se zvao prvi zvučni film?
9
8
Otac filma: Luis Lumiere
Luis Lumiere s bratom Augustom u svom laboratoriju
Mjesto rođenja filma: Paris, Boulevard des Capucines, Grand Caffe, 28. decembar 1895.
godine
9
9
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme:
→ Ko je najodgovornija osoba u nastajanju filma?
→ Režiser je najodgovornija osoba pri nastajanju filma. On rukovodi snimanjem. Za

snimanje mu je potrebno više kamera.
→ Kamera:
Svaka od njih ima svoj broj kao i svoju zadaću pri snimanju. Tokom snimanja, kamera
miruje ili se kreće u raznim pravcima:
1. far – kamera se pri snimanju kreće u pravcu predmeta koji snima;
2. švenk – kamera se pri snimanju kreće oko svoje osi;
3. kran – kamera ide gore-dolje, kreće se po vertikalnoj osi.
Prva kamera Luisa Lumierea
Kadar
→ Kadar (francuska riječ le cadre – znači okvir) je jedan neprekinuti čin snimanja; za
gledaoca to je jedna neprekinuta filmska snimka. Svaki kadar ima poseban prostorni i
vremenski okvir prikazivanih sadržaja. Film se snima kadar po kadar, a onda se ti
kadrovi montažom spajaju u cjelinu.
→ Kompozicija kadra jeste način slaganja, razmještanja njegovih sadržaja. Od

snimatelja se očekuje da sadržaj slike prikaže jasno i skladno. No za jasnoću prikaza
iznimno je važan i izbor tačke promatranja sadržaja. To je i razlog zbog kojega
snimatelja možemo vidjeti kako prije snimanja pažljivo traži tačku promatranja –
gledajući kroz kameru, ili bez nje, mijenja položaje, uzdiže se na prste, saginje se,
približava se i udaljava, a onda ide pogledati prizor s nekog posve drugog mjesta.
Promjenom pozicije s koje se nešto snima mijenja se i raspored sadržaja slike, odnosno
mijenja se kompozicija. Dakle, kompozicija je način na koji je sadržaj raspoređen
unutar okvira kadra (kvadrata).
1
0
→ Što sve predstavlja sadržaj kadra? To nije samo glavni motiv snimanja, odnosno
likovi i predmeti koje snimamo, nego i njihova pozadina i okolica, sve što se vidi, a
omeđeno je okvirom.
Izražajne mogućnosti kamere:
→ Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog oblika,
rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:
1. udaljenosti kamere od snimanog sadržaja (plan snimanja);
2. položaja kamere prema snimanim sadržajima (ugao snimanja);
3. stanja kamere u prostoru (kamera je statična ili dinamična/pokretna).
Planovi snimanja...
→ Plan označava udaljenost kamere od snimanog sadržaja. S obzirom na tu udaljenost,
razlikuju se sljedeće vrste plana:
1. opći ili total – kada se iznad glave i ispod nogu u kadru nalazi još malo prostora;
2. srednji – kada se u kadru nalazi čovjek u cijeloj visini;
3. krupni – kada sliku (kadar) ispunjava glava do prsa.
4. polukrupni ili američki – kada je u filmskoj slici čovjek do pojasa.
Ove vrste plana mogu imati i svoje varijante, pa tako plan može biti i vrlo krupan (samo
glava do ramena), total daleki (mnoštvo ljudi u sceni, cijeli pejzaž)...
Vrlo krupni
plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“
(režiser: Gavin Hood)
1
0
Srednji plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i
prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
Opći plan ili total: Prizor iz filma „Kroz pustinju

i prašumu“ (režiser: Gavin Hood)
Krupni plan: Prizor iz filma „Kroz pustinju i

prašumu“ (reţiser: Gavin Hood)
1
0
Total daleki: Prizor iz
filma „Kroz pustinju i
prašumu“ (reţiser:
Gavin Hood)
Uglovi snimanja (rakursi)...
→ Ugao ili rakurs snimanja određuje položaj kamere prema snimanom objektu. Tri su
osnovna ugla (rakursa) snimanja:
1. gornji – kada se kamera nalazi iznad objekta snimanja (ptičija perspektiva);
2. donji – kada se kamera nalazi ispod objekta (žablja perspektiva);
3. u visini kamere (pogleda).
→ Stanje kamere u prostoru određuje se prema tome da li se kamera pomjera tokom

snimanja, pa tako kamera može biti statična (miruje) ili dinamična (kreće se).
Gornji ugao snimanja (ptičija Donji ugao snimanja (žablja

perspektiva): Prizor iz filma „Kroz perspektiva): Prizor iz filma „Kroz
pustinju i prašumu“ (režiser: Gavin pustinju i prašumu“ (režiser:
Hood) Gavin Hood)
1
0
1
0
Plan u visini kamere (pogleda): Prizor iz filma „Kroz pustinju i prašumu“
(režiser: Gavin Hood)
Sinteza:
→ Snimanjem filma rukovodi režiser. Za snimanje mu je potrebno više kamera. Tokom
snimanja, kamera miruje ili se kreće u raznim pravcima (far, švenk, kran).
→ Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montažom spajaju u cjelinu.
Kadar je jedan neprekinuti čin snimanja. Kompozicija kadra jeste način slaganja,
razmještanja njegovih sadržaja.
→ Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadržaja (njihovog oblika,
rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to: udaljenosti kamere
od snimanog sadržaja (plan snimanja); položaja kamere prema snimanim sadržajima
(ugao snimanja); stanja kamere u prostoru (kamera je statična ili dinamična/pokretna).
→ Plan može biti opći ili total, srednji, krupni, polukrupni ili američki...
→ Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: gornji (ptičija perspektiva), donji (žablja
perspektiva) i ugao u visini kamere (pogleda).
Završni dio sata:

O dobrim snimateljima:
→ Želite li biti dobar snimatelj, povedite računa i o:

– prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;
– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu
veličinu u kadru;
– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na
pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;
1
0
– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom smještanju
svih sadržaja u okvir kadra.
→ Sada snimljene kadrove prepustite montažeru. Montaža je postupak povezivanja,

spajanja kadrova.
Domaća zadaća:
→ Budite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoaparatom neki prizor. Odlučite se
za različite planove i uglove snimanja, ali povedite računa o onome što smo naučili:
– prepoznatljivosti – motiv se snima s tačke koja omogućava najjasniji pogled;
– udaljenosti – motiv se snima s udaljenosti koja omogućava njegovu dovoljnu
veličinu u kadru;
– izdvajanju od pozadine – motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na
pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;
– osvjetljenju – snimatelj će odabrati osvjetljenje koje pomaže skladnom smiještanju
svih sadržaja u okvir kadra.

Nastavna jedinica: Knjiga/film: Mark Twain; Kraljević i prosjak

Obrazovni: film kao umjetnost, film i književnost, filmska i književna izražajna

sredstva, poveznice umjetnosti riječi i filmske umjetnosti, filmska adaptacija, filmski
jezik, filmska maska
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih

i komunikativnih sposobnosti

1
0
kreda, bilježnica, olovke, projektor ili bim-projektor
Tematska korelacija

→ Čitanje odlomka iz romana Kraljević i prosjak Marka Twaina i gledanje inserta iz
filma Kraljević i prosjak (režiser: William Keighley, 1937).
Književnost i film: Prizor iz

filma „Kraljević i prosjak“ (režiser:
William Keighley, 1937)
→ Koja je osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti?
Glavni dio sata:
Film i književnost:
→ Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, književnosti, pozorišta,

muzike...). Tako je film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od scenskih
umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz
likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...
→ Osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti jest naracija

(pričanje priče). I romanesknu i filmsku priču pričaju autori (pisac i režiser).
1
0
→ Filmska obrada nekog književnog djela nije jednostavan posao. Jedan teoretičar
filma o tome kaže: “Nemoguće je izraziti istu stvar, stvoriti identična značenja u dva
različita medija.” (Jean Mitry)
→ Tako originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se

mora adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim
se roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na
filmski jezik.
Filmska adaptacija romana: Kraljević i prosjak Marka Twaina
→ Priča iz romana Kraljević i prosjak američkog književnika Marka Twaina pretvorena

je u zanimljivu filmsku avanturu.
→ Priča je to o dva dječaka koji su slični kao jaje jajetu, ali se ipak po nečemu
razlikuju: jedan je kraljević željan pustolovine i dječačke igre, a drugi je napušteni
dečak željan blagostanja... Nakon slučajnog susreta njih će se dvojica dogovoriti da
zamijene mjesta na jedan dan...
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kraljević i prosjak. Zapažajte sličnosti i

razlike.
Filmska adaptacija romana: Kroz pustinju i prašumu Henryka Sienkiewicza
→ U romanu Kroz pustinju i prašumu poljskog književnika Henryka Sienkiewicza

(Henrika Sjenkjeviča) pratimo uzbudljivu priču o putovanju dvoje mladih kroz Afriku.
U afričkim pustinjama i prašumama događaju im se uzbudljive avanture:
pripitomljavaju slona, vode ratove protiv afričkih plemena...
Književnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
→ Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja!
1
0
Filmska maska...
Naučili smo da je adaptacija postupak u kojem se književno djelo prilagođava

izražajnim sredstvima filma, “prevodi” na filmski jezik. Kako predstaviti nekog
književnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca,
kostimografkinje/kostimografa, šminkerica/šminkera... Kakvu preobrazbu glumac
može postići kako bi dočarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte “filmske maske”
poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kšištofa Kovalevskog) u filmu Kroz
pustinju i prašumu.
Krzysztof Kowalewski
1
0
Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
Sinteza:
umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz
likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...

Završni dio sata:
→ Originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora

adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se
roman ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski
jezik.
Domaća zadaća:
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kroz pustinju i prašumu.

Kojim vam je “jezikom” na zanimljiviji način ispričana priča, književnim ili filmskim?
Objasnite zašto tako mislite.
1
1

Nastavna jedinica: Pisanje dnevnika i autobiografije

oblasti kulture izražavanja: pisanje dnevnika i autobiografije

jezičkoj zajednici


rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
grafofolije
Tematska korelacija
Šta smo naučili o dnevniku?

Dnevnik je hronološki opis događaja u kojima je autor/ica dnevnika učestovao/la u
određenom periodu svog života. Stil dnevnika je sveden na precizno nabrajanje
1
1
činjenica iz života, a kod darovitih pisaca dnevnik može biti tako pripovjedački
uobličen da predstavlja zanimljivu literaturu za čitanje. Dnevnik se bilježi iz dana u
dan, sa svježim opisima dnevnih događanja jer autor/ica dnevnika želi vjerodostojno
ispričati svoj život i opisati vrijeme i sredinu u kojoj je živio/la.
U 21. stoljeću dnevnici se često pišu i na internetu, pa ih mogu čitati svi "surferi". Prije
računalne revolucije dnevnici su bili puno intimniji i skrivali su tajne svojih vlasnika.
Glavni dio sata

Pisanje dnevnika i autobiografije
→ U vašim čitankama se nalazi odlomak iz Dnevnika Ane Frank, potresnog

svjedočanstva o stradanju Jevreja u II svjetskom ratu. Pročitajte odlomak, a zatim i
cijeli Dnevnik Ane Frank.
→ Ana Frank je za svoj

trinaesti rođendan dobila
dnevnik. Doživljava ga kao
blisku prijateljicu kojoj
povjerava svoje misli,
strahove, ljubavi, tuge...
→ Prve bilješke Ana je
upisala u nedjelju, 14. lipnja
1942. godine, a posljednje u
utorak, 1. avgusta 1944.
godine. Svako bilježenje ima
oblik pisma koje počinje s
"Draga Keti", a završava s
"Tvoja Ana".
Stranice Aninog dnevnika
Imaš li želju da počneš pisati i ti svoj dnevnik?

1. Ako želiš, započni pisati svoj dnevnik. Možda će ti nekada dobro doći, možda će
ti biti draga uspomena, a možda ga nekada i objaviš. Ko zna?
2. Razmislite o zajedničkom dnevniku vašeg odjeljenja.
Kako? Jednostavno! Svaki dan jedan učenik piše zabilješke o dešavanjima u
razredu, na kraju školske godine svi se potpišete, neko od vas ga čuva do sljedeće
školske godine i tako do kraja devetog razreda. Kad se budete razilazili na kraju
devetog razreda, dodajte i vaše fotografije. Možete ga i umnožiti/fotokopirati i
podijeliti. Bila bi to lijepa uspomena, zar ne?
1
1
Pisanje autobiografije
Šta je autobiografija?
Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav tekst
se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i općenito
životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni doživljaji i
susreti, ali i pogledi na svijet i život.
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti
piše neko drugi.
Ivana Brlić-Mažuranić
Autobiografija
Pišem ovu svoju malu autobiografiju, povodeći se za pitanjima koja mi je priposlala
slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je počastila svojim zahtjevom da joj
pošaljem svoj životopis.
(...)
Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega rođenja. Moji roditelji
(Vladimir Mažuranić, tada državni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik
Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta rođ. Bernath) budu 1875. premješteni u Karlovac.
No već u mojoj šestoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika da proboravim
neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potječu prvi jaki utisci kojih se sjećam.
Već za prvoga od ovih boravaka sjećam se osobito uzbuđenosti koju je u mene proizvela
neobičnost okolice i tamošnjih narodnih nošnja. Drugi boravak donio je prve moje
bilješke i malo zatim prvu pjesmu „Zvijezdi moje domovine“. Čudnovati i napadni
oblici Kleka i romantičnost Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane da sam daleko u
noć prevraćala u mislima najčudnovatije slike i fantastične mogućnosti: što li se sve
odigrava u dubokoj noći oko Kleka. Čudnovatim načinom pretpostavljala je moja mašta
ne navrh Kleka, već u nutrini njegovoj silne, burne i neprestane prizore odigravane
fantastičnim, većinom herojskim, sad povijesnim sad biblijskim bićima, sve u nekoj
svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem. Štoviše, ove slike, koje su mi se pri-
kazivale, nisam držala za tvorevine mašte, već za neko otkrivenje, koje mi je iz daljine
odavalo istiniti nutarnji život Kleka...
(...)
Godine 1913. vratila sam se dječjem svijetu i napisala knjižicu „Čudnovate zgode šegrta
Hlapića“ koja je izašla opet među izdanjima Hrvatskog pedagoškog zbora. Ova se je
pripovijetka, kako mi se čini, najviše svidjela i djeci i onima koji kao svjedoci ili kao
glasnici čitaoci dijele radosti dječjeg čitanja. Bilo mi je glavno nastojanje da u toj
1
1
pripovijeci postignem do skrajne granice jednostavnost i bistrinu sloga i jezika kako bi
dječji likovi i prizori zaista proizlazili u pravoj dječjoj čistoći i jasnosti. Time se je i za
mene desilo milo iznenađenje: lik mojeg malog Hlapića stupio je iz ove knjige preda me i
miliji i jasniji negoli je u mojim mislima bio, pa držim, bar po vlastitom iskustvu, da je
to doista rijedak slučaj...
Topusko, svibanj 1916.
Ko je odgovoran za tačnost, istinitost podataka zabilježenih u ovoj autobiografiji?

Uporedi podatke iz autobiografije s podacima u biografiji Ivane Brlić-Mažuranić.
Biografija
Ivana Brlić-Mažuranić (1874. - 1938.) rođena je u Ogulinu, smatra se jednim od najvećih

hrvatskih književnika. Često nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao
pripovjedača za djecu), Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno
stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.
Poznatija djela Ivane Brlić-Mažuranić su:

- 1913. Čudnovate zgode šegrta Hlapića;
- 1916. Priče iz davnine;
o Kako je Potjeh tražio istinu;
o Ribar Palunko i njegova žena;
o Regoč;
o Šuma Striborova;
o Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica;
Ko je odgovoran za tačnost podataka u biografiji?

1. Uoči razlike između autobiografije i biografije.
2. Napiši svoju autobiografiju/životopis.
3. Prikupi podatke o nekoj poznatoj ličnosti: književniku/ književnici,
pjevaču/pjevačici, glumcu/glumici..., a zatim napiši njegovu/njezinu biografiju.
Sinteza:
Autobiografija je književni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj životopis. Takav tekst
se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu rođenja, o školovanju i općenito
životu onoga koji piše autobiografiju. U autobiografiju se unose i značajni doživljaji i
susreti, ali i pogledi na svijet i život.
1
1
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu životopis zanimljive ličnosti
piše neko drugi.
Završni dio sata:

Izdvoji iz Čitanke 7 tri biografije pisaca koje su ti posebno interesantne.
Domaća zadaća:
Potraži biografiju našeg književnika Abdulaha Sidrana.

PISANA PRIPREMA ZA SEDMI RAZRED NOVEMBAR ZA PERIOD OD 7.11.2022.

DO 11.11.2022. GODINE
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
PETA OSNOVNA ŠKOLA
Nastavna jedinica: Prezent

domovini

oblasti jezika: prezent, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene
1
1
jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, historija

Grafofolija:
Vraćanje Bosni Ilustracija:
Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na

Bosna iz pepela niče.
Hrane je modre kiše.
Putniče namjerniče, -
Koračaj Bosnom tiše.
U Bosni ljiljani cvatu.

Rađaju žita i grožđe.
Zemlja na crnom zlatu –
Kuje čelik i gvožđe.
Ko jednom iz Bosne ode,

Poželi da se vrati,
Staze ga kući vode.
Tamo ga čeka mati.
Ivo Mijo Andrić
Koja osjećanja je pjesnik iskazao u ovoj pjesmi?
1
1
Glavni dio sata
Prezent
1. Značenje prezenta
U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?
Radnja istaknutih glagola se odvija u sadašnjosti, odnosno, istovremeno sa pjesnikovim govorom

o njima.
→ Prava sadašnjost
Šta označavamo glagolom u prezentu?
→ Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi
lice koje vrši glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obilježavanje sadašnjosti.
→ To znači da se glagolom koji je u prezentu označava radnja (stanje ili zbivanje) koja se
vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje) traje dok se o njoj
govori i to je prava sadašnjost.
→ Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvršenog vida jer podrazumijevaju trajanje.
Prezentom se mogu iskazati i prošle, buduće ili svevremenske radnje (stanja ili
Naprimjer:Takva
zbivanja). „Staze sadašnjost
ga kući vode. / Tamo
se zove ga čeka mati.“
prenesena ili neprava sadašnjost.
→ Prenesena sadašnjost
A šta označava prezent glagola u sljedećim rečenicama?
→ Neki dan mi idemo kroz šumu, kad iz grma iskoči sivi zec. (→ prošlost)
→ Sutra podižem novu lektiru. (→ budućnost)
→ Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. (→ svevremenost)
→ Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. (→ svevremenost)
Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadašnjost:

a) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti,
prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski
prezent.
b) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u

budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva
futurski prezent.
→ Historijski i futurski prezent često susrećemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i

pripovjedačkim prezentom. 1
1
c) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako
vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski.
→ Svevremenski prezent je čest u poslovicama, pa se naziva i poslovični ili gnomski

prezent:
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
Čemu doprinosi upotreba historijskog prezenta?
→ Preneseni prezent (historijski, futurski i svevremenski) gradi se i od nesvršenih i od

svršenih glagola. Upotreba prenesenog prezenta doprinosi stilskoj vrijednosti teksta.
2. Tvorba prezenta
Od koje osnove se tvori prezent?
Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka:

lice jednina množina
1. lice -m, -em, -im -mo, -emo, -imo,
2. lice -š, -eš, -iš -te, -ete, -ite,
3. lice ø; -e; -i -ju, -u, -e
PREZENT
prezentska osnova: id- idemo Nastavak: -emo
Pokažimo promjenu glagola u prezentu: slikati, jesti i raditi!
1
1
Prezent glagola: slikati,
jesti i raditi
-m, -š, -; -mo, -te, -ju -em, -eš, -e; -emo, -ete, -u -im, -iš, -i; -imo, -ite, -e
Jednina: Jednina: Jednina:
1. lice: slikam 1. lice: jedem 1. lice: radim
2. lice: slikaš 2. lice: jedeš 2. lice: radiš
3. lice: slika 3. l. jede 3. lice: radi
Množina: Množina: Množina:

1. lice: slikamo 1. lice: jedemo 1. lice: radimo
2. lice: slikate 2. lice: jedete 2. lice: radite
3. lice: slikaju 3. lice: jedu 3. lice: rade
Podsjetimo se: prezentska osnova se dobija kad se od 3. l. množine prezenta odbije

nastavak -ju, -u, -e.
3. Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu?
U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.
1. Obratite pažnju na glagolske oblike:

rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)
brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)
sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)
U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj
glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz
nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje.
2. U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.
→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi možemo,

vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);
Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi siječemo,
vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).
U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred

samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
1
Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija. 1
Sinteza:
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi
Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije
trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje) koja
će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski prezent) i
radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove
svevremenski.
U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.
Završni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagolski oblici u prezentu!
Prozori
Sanjam zelene borove u tihoj luci

U kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta čeka
Pred kućom nestrpljivo. Konj zlatne grive rže
U zazidanom dvorištu. Nema vjetra.
Vesna Parun
Domaća zadaća:
Ispišite po jednu rečenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom
prezentu.

1
2
Nastavna jedinica: Prezent pomoćnih glagola

1
2
oblasti jezika: prezent pomoćnih glagola jesam, biti /bivati/ i htjeti

jezičkoj zajednici



Tematska korelacija

Grafofolija:
Upoznajte cara JESAM SAM!
Ljubavna pjesma sa tužnim završetkom
Bio jednom jedan car,

baš u Kini, kol'ko znam,
vrlo bogat jasna stvar,
a zvao se JESAM SAM Ilustracija: tužni kineski car JESAM SAM sa svojim
mlađim bratom – okruženi blještavim zlatom
Imao je mnogo zlata,
više nego drugi svi,
imao je mlađeg brata,
mlađeg brata JESI SI.
Imao je mnogo slugu

al' to nije bilo sve,
1
2
imao je jednu tugu -
zvala mu se JESTE JE...
Šimo Ešić
Prepoznajte pomoćne glagole u pjesmi.
Glavni dio sata
Prezent pomoćnih glagola
Šta znate o pomoćnim glagolima?
Zovemo ih pomoćnim jer se pomoću njih grade neki složeni glagolski oblici.
c) Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i
enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola jesam riječca ne se spaja s
glagolom i daje oblike: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Ovo je prezent pomoćnog glagola jesam!

4. lice ja jesam (sam) mi : jesmo (smo)
5. lice ti jesi (si) vi jeste (ste)
6. lice on/ona/ono jeste (je) oni/one/ona jesu (su)
Napomena: Neki gramatičari pomoćni glagol jesam posmatraju kao prezent pomoćnog
glagola biti.
d) Pomoćni glagol biti (bivati) ima ove oblike prezenta:

4. lice ja budem mi budemo
5. lice ti budeš vi budete
6. lice on/ona/ono bude oni/one/ona budu
1
2
c) I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike
prezenta. Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola htjeti također se
zovu i enklitički oblici.
U odričnim oblicima prezenta pomoćnog glagola htjeti riječca ne se spaja s
glagolom i daje oblike: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
Ovo je prezent pomoćnog glagola htjeti!

4. lice ja hoću (ću), htjednem mi hoćemo (ćemo), htjednemo
5. lice ti hoćeš (ćeš), htjedneš vi hoćete (ćete), htjednete
6. lice on/ona/ono hoće (će), htjedne oni/one/ona hoće (će), htjednu
Napomena: Pomoćni glagol u upitnom i odričnom obliku uvijek je naglašen:

→ upitni oblik: Jesmo li učili pomoćne glagole? Jesi li znao da smo to učili?
→ odrični oblik: Ja nisam naučio pomoćne glagole! Ja sam mislio da to nismo učili.
Sinteza:
Pomoćni glagol jesam ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta.
Nenaglašeni, kraći oblici prezenta pomoćnog glagola jesam se zovu i enklitički oblici.
I pomoćni glagol htjeti ima duže, naglašene oblike, i kraće, nenaglašene oblike prezenta.
Završni dio sata:
1
2
Prezent pomoćnih
glagola
c) htjeti
Jednina
b) biti (bivati) 1. lice: hoću (ću), htjednem
a) jesam
Jednina
Jednina
1. lice: budem 2. lice: hoćeš (ćeš), htjedneš
1. lice: jesam (sam)
2. lice: budeš
2. lice: jesi (si)
3. lice: bude 3. lice: hoće (će), htjedne
3. lice: jeste (je)
Množina
Množina
1. lice: budemo Množina
1. lice: jesmo (smo)
2. lice: budete 1. lice: hoćemo (ćemo),
2. lice: jeste (ste)
3. lice: budu htjednemo
3. lice: jesu (su)
2. lice: hoćete (ćete),
htjednete
3. lice: hoće (će), htjednu
Domaća zadaća:
Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomoćnih glagola biti i htjeti u svoje bilježnice.

1
2
Nastavna oblast: književnost
Nastavna jedinica:“Sadako hoće živjeti“ Karl Bruckner
Odgojni: osuda rata, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u

književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja i molitve, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
Obrazovni: historijski/povijesni roman, sadržajna analiza, kompozicija (tema, ideja,

karakterizacija likova), oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi

komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-
maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7.
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura
Međupredmetna: historija, fizika, likovna kultura
Gosti u razredu: nastavnik historije, nastavnik fizike
1
2
Razgovarajte s vašim gostima o svemu što vas zanima o temi “nuklearni rat”.
1. Šta je to “nuklearni rat”?
2. Šta je to atomska bomba?
3. Kolika je njena razorna moć?
4. Kada je pala atomska bomba na japanski grad Hirošimu?
5. Kako sve ubija nuklearna bomba?
6. Kakve su posljedice njene eksplozije?
Na flip chartu ispišite ta saznanja i izložite ga na neko vidljivo mjesto u učionici.
Glavni dio sata:
Najava teksta: SADAKO HOĆE ŽIVJETI (Karl Bruckner)
→ Atomska bomba na Hirošimu pala je 6. augusta 1945. godine. Američki bombarder
poletio je noseći u svom trupu atomsku bombu tešku četiri tone koju je ispustio po
dolasku nad japanski grad Hirošimu.
jola – vrsta čamca preklopne građe

rekvirirati – prisilno oduzeti materijalna dobra (najčešće za potrebe vojske u ratu)
ždral – vrsta ptice
→ Kako je stanovništvo Hirošime živjelo uoči napada na grad?

Zašto se komanda odbrane oglušila na upozorenja promatračke stanice?
→ Na početku priče pisac nam daje sliku života jednog japanskog ribara. Koga starac
Kenji Nišioka krivi za svoj tegoban život?
1
2
Nišoka kaže: “Nisam nikome učinio ništa nažao pa zašto bi me onda stranac htio ubiti?”
Razgovarajte o njegovom pitanju.
→ Kako japanski vojnici reagiraju na zvuk bombardera?

Šigeo Sasaki pokušava “držati korak sa vojnicima”. Zašto mu to “nije bilo lako”?
Je li Sadako uspijevala “uhvatiti korak” s bratom?
Kako se ponaša desetogodišnji Šigeo Sasaki prema mlađoj sestri Sadako?
Koja osjećanja iskazuje, kako je pokušava umiriti?
→ Sluti li ko (stari ribar, vojnici, djeca) kakva opasnost vreba iz zraka? Po čemu to
zaključujete?
→ Vjetar što ga je prouzročila atomska bomba srušio je četverogodišnju Sadako na tlo,

ali je ona nekim čudom preživjela. Njen brat Šigeo uvjerio ju je prilikom posjete u
bolnici da će ozdraviti kada od papira napravi hiljaditog ždrala. To se, nažalost, nije
obistinilo jer je Sadako umrla nakon što je uspjela načiniti čak 990 ždralova.
→ Šta je tema ovog romana?

Koju nam poruku pisac šalje? Šta je ideja romana?
Prokomentirajte naslov romana Sadako hoće živjeti?
Sinteza:
Roman u kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje neki historijski događaj iz
bliže ili dalje prošlosti zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku
jednog vremena, a tome doprinose i povijesne ličnosti kao likovi, povijesni događaji,
povijesna mjesta...
Završni dio sata:

→ Razmislite i kažite kako bi izgledala priča da su ljudi naslutili zračni napad na njihov
grad i otišli u skloništa? Vašu priču možete i ilustrirati.
Domaća zadaća:
→ Napišite ili nacrtajte antiratne poruke svijetu. Iskažite svoje stavove, mišljenja,
napišite poruke za sva ratišta za koja ste saznali.
Svoje poruke okačite na zidove učionice, školskog hodnika, na oglasne ploče u vašem
mjestu. Pošaljite ih u neke dječije novine, a i u neke novine za odrasle, jer odrasli i vode
ratove.

1
2
Nastavna jedinica: Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja

oblasti kulture izražavanja: pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed
događaja
jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
1
2
ilustracija: Stara školica, djeca obučena kao Indijanci u dvorištu, indijanski

povici u oblačićima, stari, strogi učitelj sa šibom u ruci, ljutitog lica...
Obratite pažnju na redoslijed pričanja događaja!
Gospodin učitelj
Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga

vremena? Cijele dane smo se igrali na kopnu i na moru.
Jednom nas se desetak po školskom dvorištu natjeravalo.
Našu halabuku ćeš si lako pomisliti rečem li da smo se igrali „Indijanaca“. Znali smo da
naš gospodin učitelj tu stanuje, nego tko će na to u igri misliti – a ferije su!
Upravo je urnebesnim urlikanjem jedna divljačka četa na drugu navalila - - Divno!
Nego naš gospodin učitelj bijaše – čini mi se – drugoga mnijenja, jer se je u taj tren
pokazao na vratima - sa šibom u ruci.
„Učitelj! Učitelj!“, viču prestrašeno divljaci – pak u bijeg. Ja nisam bježao.
Učitelj je bjegunce gonio sve do vrata od dvorišta – ne ulovivši na sreću ni jednoga.
Vraćajući se opazi mene te pođe mašući šibom – prema meni. Stojim. –
Išao je brzo, onda sve laganije, čak do mene - tad se naglo okrenu i ode u kuću.
Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?
Fran Mažuranić
Otkrijmo značenje riječi!
normalka - osnovna škola
halabuka - velika buka oko nečega
Glavni dio sata

Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja
Ovakva kratka priča zove se crtica. U kojem licu je priča ispričana? Je li ovo događaj
ili doživljaj?
Kakvo je piščevo pripovijedanje:
dosadno
zanimljivo
živo
dinamično
Uradimo i u ovoj priči plan priče i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju pojedinosti
ovog događaja.
1
3
Plan priče Vrijeme dešavanja pojedinosti
Uvod: Sjećanje na djetinjstvo i učitelja sadašnjost
Početak radnje: Igra „Indijanaca“ na prošlost
školskom dvorištu
Zaplet: Učitelj sa šibom i dječije bježanje prošlost
Kulminacija: Učiteljevo približavanje prošlost
dječaku...
Rasplet: Učiteljev nagli ulazak u kuću prošlost
Završetak: Pišćevo razmišljanje o starom, sadašnjost
dobrom učitelju
►Iz kojeg vremena pisac započinje pričati svoje sjećanje?

(„Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjećam onoga
vremena?“)
►Odredi rečenicu kojom započinje piščevo sjećanje?
►Kojem vremenu pripadaju posljednje rečenice piščevog sjećanja?

(„Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi štedio da si me ulovio u bijegu?“)
Kojim redoslijedom, dakle, možemo ispričati pojedinosti nekog događaja?
Uvodni i završni dio priče ispričani su u sadašnjosti. Ostali dijelovi priče pripadaju piščevom
sjećanju, odnosno prošlosti. To je retrospektivni redoslijed pričanja, jer se pisac, pričajući iz
sadašnjosti, vraća u prošlost.
Sinteza:
Pojedinosti događaja se najčešće pričaju hronološki (onim redom kojim su se i događale ili
bi se mogle dogoditi), ali i retrospektivno (iz sadašnjosti se vraćamo u prošlost, ili pričanje
počinjemo od završetka radnje pa se vraćamo na događaje, misli, osjećanja iz prošlosti).
Završni dio sata:

Prisjetite se nekih tekstova iz vaše čitanke ispričanih retrospektivnim redoslijedom.
Objasnite u njima retrospekciju.
Domaća zadaća:
1
3
Odaberite neki stvarni događaj i pismeno ga ispričajte retrospektivnim redoslijedom.
( Diploma za najsmješnijeg, Smijali smo se do suza, Vragolije na školskom igralištu...)

PISANE PRIPREME ZA SEDMI RAZRED NOVEMBAR ZA PERIOD OD

14.11.2022. DO 18.11.2022.
PETA OSNOVNA ŠKOLA
SELMA TRUMIĆ
Nastavna jedinica: „U NAMA VRIJE VRUTAK VRUĆE LAVE”Miroslav Krleža
djelu, razvijanje empatije,dobrote i humanosti
stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uočavanje i
doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom,
uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, upoznavanje sa
elementima izražajnog čitanja pjesme

1
3
metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda,
oluja mozga,
mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, kreda, bilježnica, olovka,

grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, flip čart
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, geografija
Didaktička igra: Čovjek – kreativac!
Osvrnite se oko sebe. U sve što vas okružuje ugrađena je kreativna snaga i moć čovjeka!
1. Oluja mozga: Ako biste čovjeka – kreativca željeli opisati, kojim biste to riječima
postigli?
Na flip chartu ispisujte asocijacije na riječi “čovjek – kreativac”.
1
3
2. Oluja mozga: Ako biste bojama željeli iskazati snagu čovjeka – kreativca, kojim
biste tonovima to postigli?
Na flip chartu bojite bojama kreativnu snagu čovjeka!
Prepoznajte i u sebi čovjeka – kreativca! Šta biste željeli/mogli napraviti?
Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih

književnika. Rodio se u Zagrebu, a ostvario je vrhunske domete u svim književnim
vrstama. Tri puta nominovan je za Nobelovu nagradu.
Glavni dio sata:
Najava teksta
→ U kome pjesnik otkriva “vrutak vruće lave”?

Kolika je moć meteora ili vulkana?
Možete li zamisliti užarenu lavu u utrobi Zemlje prije nego što izbije na površinu?
1
3
vrutak – vrelo, izvor

lava – tečna, usijana masa koja se probija iz velikih dubina Zemljine unutrašnjosti
usljed visokih temperatura i pritisaka; tek kada izbije na površinu Zemlje zove se
lava
meteor – komad stijene koji iz nebeskog prostora pada na Zemlju
→ Kako tumačite pjesnikovu misao:

“U mesu našem ima meteorskog vrutka,
i čovjek je lava, a nije voštana lutka.”
Kolika je moć čovjeka? Šta čovjek ne može biti?
→ U čemu pjesnik nalazi potvrdu da čovjek “nije voštana lutka”?

Potražite odgovor u sljedećim stihovima:
“Čovjek je sazdan od trideset i tri luka,
ko tetiva je laka svaka naša ruka,
a glava nam je puna snova ko lađama bogata luka.”
Sinteza:
Metafora je stilsko sredstvo prenesenoga značenja, ona nastaje zamjenjivanjem jednoga
pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine. Kada pjesnik kaže “čovjek je lava”,
on poredi čovjeka i lavu na temelju njihove zajedničke osobine – unutrašnje energije
koja pokreće čovjeka kao što lava pokreće vulkan.
Završni dio sata:

→ Pročitajte sada i Krležinu pjesmu u prozi Nemiri i pokušajte odgonetnuti koji je
motiv povezuje s pjesmom U nama vrije vrutak vruće lave:
NEMIR
“Nemir je u čovjeku. Glasovi. Događaji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz čovjeka u
1
3
velikom gibanju, bruje zbivanja kao zvonjava. Čovjek je uznemiren trajno. I postoji
duboko negdje u nama slika, zakopana, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u
zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne čuje ništa
nego gdjegdje klokotanje vode. To je vrijeme šutnje, kada se čovjek pere od nemira i
roni u tišinu.”
Stećak sa područja Gornjeg Vakufa

Lov je čest motiv na stećcima Stećak Radimlja
Domaća zadaća:
Ovo je jedan od Krležinih zapisa u kojem on iskreno i s mnogo poštovanja piše o
bosanskohercegovačkim stećcima:
BOSNA I STEĆCI...
“...Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,
nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je
prikazan kao sužanj.”
Kako Krleža doživljava bosanskog čovjeka sa stećka?
Šta o snazi bosanskog čovjeka možete saznati sa stećaka?

1
3
Nastavna jedinica: Aorist

oblasti jezika: aorist, značenje, tvorba, glasovne promjene

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
1
3
Simonov otac
(odlomak)
(...)
Otkuca podne. Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje, gurajući se da iziđu što
prije. Ali umjesto da se brzo raziđu i odu kući na ručak, kao što su činila svakog dana,
ona se zaustaviše na par koraka od kapije, okupiše se u grupice i stadoše se sašaptavati.
(...)
Gi de Mopasan
Simon je dječak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako želite saznati kakva je
poniženja zbog toga trpio i šta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon dječak kojeg
valja poštovati, pročitajte ovu dirljivu priču.
→ U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvoriše, pojuriše, zaustaviše, okupiše,

stadoše.
Kojem glagolskom vidu (aspektu) pripadaju ovi glagoli?
Glavni dio sata
1
3
Aorist
1. Oblik i značenje
→ Ovi glagoli označavaju radnje koje su trajanjem ograničene, dakle, pripadaju

svršenim glagolima.
→ Pročitajte još jedanput rečenicu: Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje. U
kojem glagolskom vremenu se dešavaju ove radnje?
Značenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili
zbivanja) ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti.
Oblik aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.
→ Preneseno značenje aorista
Ilustracija: strip
Dječak se obraća papagaju: Ako ne prestaneš kihatii, sutra te odvedoh

otorinolaringologu.
Papagaj drži u ruci otvoren rječnik, razmišlja, u oblačiću riječ „otorinolaringolog“ i
→ Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje će se tek desiti u
budućnosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove
futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh.
→ Svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme (prošlo,
sadašnje, buduće): Zatrese se gora, rodi se miš.
→ Preneseno značenje aorista:
1
3
2. Tvorba aorista
Kako se tvori aorist?
Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.

Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.
a) kad se infinitivna osnova završava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e; -osmo, -
oste, -oše;
→ Kod glagola koji se u infinitivu završavaju na -ći, osnovu dobijamo od 1. lica
aorista: peći → pekoh, leći → legoh...
1. lice ja stadoh, legoh mi stadosmo, legosmo
2. lice ti stade , leže vi stadoste, legoste
3. lice on/ona/ono stade, leže oni/one/ona stadoše, legoše
b) kad se infinitivna osnova završava na samoglasnik, nastavci su: -h, -, -; -smo, -ste, -
še;
1. lice ja otkucah mi otkucasmo
2. lice ti otkuca vi otkucaste
3. lice on/ona/ono otkuca oni/one/ona otkucaše
1
4
c) Aorist pomoćnog glagola biti:
1. lice ja bih /bjeh mi bismo/bjesmo
2. lice ti bi/ bje vi biste/bjeste
3. lice on/ona/ono bi/bje oni/one/ona biše/ bješe
Glagol biti pored naglašenih ima i nenaglašene oblike aorista:

(ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi;
Ovi oblici služe za tvorbu složenog glagolskog oblika potencijala.
3. Glasovne promjene u aoristu
→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:
peći → pekoh → peče (k → č ispred e)

sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)
pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)
Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred

samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Pred vama je kratak sadržaj narodne basne „Čavka i tuđe perje“.
Pokušajmo neke glagole u ovoj basni upotrijebiti u aoristu. Uporedite tekstove!
„Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je sazvao sve
ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od ostalih ptica uzela po
jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Zatražile su od starješine
1
4
da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele svoja pera.
Čavka je ostala crna i ružna.“
„Ptičiji kralj pred svoju smrt izabra novog starješinu. Novi starješina sazva sve ptice da
bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka od ostalih ptica uze po jedno pero.
Kralj ptica se u nju zagleda i ptice se naljutiše. Zatražiše od starješine da se otkrije
istina. Čavku novi kralj dovede pred ptice i one uzeše svoja pera. Čavka ostade crna i
ružna.“
Koje prepričavanje je življe, dinamičnije?
Aorist možemo zamijeniti perfektom. Osnovno značenje glagola se neće promijeniti, ali će
se izgubiti dinamičnost, živost, doživljenost glagolske radnje.
Zbog toga kažemo da je aorist, u odnosu na perfekt stilski obilježen.
Sinteza:
Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili zbivanja)
ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti. Oblik aorista
uglavnom imaju svršeni glagoli.
U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.
Završni dio sata:

Prepoznajte glagole u aoristu!
Ilustracija: učo odjeven kao Julije Cezar, izgovara: „Dođoh, vidjeh,

pobijedih!
1
4
Domaća zadaća:
Opišite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu,
slomi se voćka, pretrča čovjek...
Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako

leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, čovjek kako trči...
dinamične pojave u prirodi u vrijeme nevremena).


Nastavna jedinica: Infinitiv

1
4
oblasti jezika: infinitiv, značenje, služba i tvorba infinitiva

jezičkoj zajednici


Tematska korelacija

Vjerni pratilac
1
4
jedino ga možeš u mrak utopiti. (zagonetka) SJENA
Grigor Vitez
Možemo li glagolima istaknutim u pjesmi odrediti vrijeme vršenja radnje, lice, rod,
broj?
Glavni dio sata

Infinitiv
A koji je osnovni oblik glagola?
Ilustracija: djeca i njihove sjene na zidu koje prave

različite oblike - igra sjenki
4. Oblik i značenje infinitiva
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili
zbivanja.
Zovemo ga i neodređenim glagolskim oblikom jer ne označava ni lice koje vrši
radnju niti vrijeme kad se radnja vrši, ni rod, ni broj. Ne određuje ni jednu gramatičku
kategoriju. Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći. 1
4
5. Služba infinitiva
Ilustracija:
djevojčica leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i

stavlja jedan oprani tanjir u rešetku za sušenje, majka naslonjena na vrata,raznježeno
se smješka, djevojčica kaže: Željela sam te iznenaditi!
djevojčica i dalje leđima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okreće glavu prema majci,
istorvremeno stavlja na rešetku za sušenje mobitel i muški ručni sat, majka na vratima hvata
se za glavu, djevojčica kaže: I tatu ću iznenaditi!.
Koje su sastavnice ovih predikata?

Prepoznajte infinitive! Infinitiv služi za tvorbu drugih glagolskih
oblika: prostih i složenih. U rečenici se nikad
ne može samostalno javiti u predikatskoj
→ Željela sam te iznenaditi! službi, nego samo kao dio predikata.
→ I tatu ću iznenaditi!
Ilustracija:
Djevojčica uplakana kaže: Moram se tati izviniti.
Mama suši sat i mobitel fenom za kosu i kaže: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti. 1
4
A koju službu ima infinitiv u ovim rečenicama?
→ Moram se tati izviniti.

→ U nevolji ne treba plakati, nego lijeka tražiti.
Infinitiv se često javlja i kao dopuna nepotpunim glagolima: moći, trebati, morati,
početi...
Mali savjet: Infinitiv bez samoglasnika -i na kraju čest je u narodnom govoru, ali nije
normiran pa nije preporučljiva njegova upotreba u jeziku (pisat, govorit...).
A koju službu ima infinitiv u ovoj rečenici? Subjekta, naravno!

→ Doći kući je pravo zadovoljstvo!
Infinitiv se ponekad može naći i u službi subjekta.

Infinitiv, dakle, može imati službu:
- dijela predikata
- dopune nepotpunim glagolima
1
4
6. Tvorba infinitiva
Kako se tvori infinitiv?
Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji imaju u
infinitivu završetak -ći.
glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)
INFINITIV INFINITIVNA NASTAVAK

ZA INFINITIV
OSNOVA
ljubiti ljubi- -ti
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog

prošli.
Sinteza:
Infinitiv je osnovni oblik glagola kojim se izriče samo pojam radnje, stanja ili zbivanja.
Glagoli u infinitivu se završavaju na -ti ili -ći.
glagolskih oblika.
Od infinitivne osnove se grade: infinitiv, glagolski pridjev radni i glagolski prilog prošli.
1
4
Završni dio sata:
Kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola peći, vući, strići, vrći?
Glagoli čija se osnova završava na zadnjonepčane suglasnike K,G i H (pekti → pek-oh,

strigti → strig-oh, vrhti → vrh-oh) imaju zamjenu t u ć, pa im je infinitivni završetak -ći
(peći, vući, strići, vrći).
Infinitivnu osnovu kod ovih glagola dobijamo kada od 1. lica jednine aorista (pekoh, rekoh)
odbijemo nastavak -oh. O aoristu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika, ali evo
kako dobijamo infinitivnu osnovu glagola na -ći: Infinitiv → peći, reći → 1. lice jednine aorista
→ pekoh, rekoh → infinitivna osnova: pek-, rek-, a nastavak za 1. lice jednine aorista je -
oh.
INFINITIV AORIST INFINITIVNA NASTAVAK

ZA AORIST
OSNOVA
reći rekoh rek- -oh
Domaća zadaća:
U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.
Vjerni pratilac
1
4
jedino ga možeš u mrak utopiti.

Nastavna jedinica: Prezent

1
5
domovini

oblasti jezika: prezent, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija:
Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na 1

5
Vraćanje Bosni
Bosna iz pepela niče.

Hrane je modre kiše.
Putniče namjerniče, -
Koračaj Bosnom tiše.
U Bosni ljiljani cvatu.

Rađaju žita i grožđe.
Zemlja na crnom zlatu –
Kuje čelik i gvožđe.
Ko jednom iz Bosne ode,

Poželi da se vrati,
Staze ga kući vode.
Tamo ga čeka mati.
Ivo Mijo Andrić
Koja osjećanja je pjesnik iskazao u ovoj pjesmi?
Glavni dio sata
Prezent
1
5
2. Značenje prezenta
U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?
Radnja istaknutih glagola se odvija u sadašnjosti, odnosno, istovremeno sa pjesnikovim govorom

o njima.
→ Prava sadašnjost
Šta označavamo glagolom u prezentu?
→ Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi
→ To znači da se glagolom koji je u prezentu označava radnja (stanje ili zbivanje) koja se
vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje) traje dok se o njoj
govori i to je prava sadašnjost.
→ Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvršenog vida jer podrazumijevaju trajanje.
Naprimjer: „Staze ga kući vode. / Tamo ga čeka mati.“
Prezentom se mogu iskazati i prošle, buduće ili svevremenske radnje (stanja ili
zbivanja). Takva sadašnjost se zove prenesena ili neprava sadašnjost.
→ Prenesena sadašnjost
A šta označava prezent glagola u sljedećim rečenicama?
→ Neki dan mi idemo kroz šumu, kad iz grma iskoči sivi zec. (→ prošlost)
1
5
→ Sutra podižem novu lektiru. (→ budućnost)
→ Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. (→ svevremenost)
→ Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. (→ svevremenost)
Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadašnjost:

d) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti,
prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski
prezent.
e) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja će se desiti u

budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva
futurski prezent.
→ Historijski i futurski prezent često susrećemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i

pripovjedačkim prezentom.
f) Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako
vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski.
→ Svevremenski prezent je čest u poslovicama, pa se naziva i poslovični ili gnomski

prezent:
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
Čemu doprinosi upotreba historijskog prezenta?
→ Preneseni prezent (historijski, futurski i svevremenski) gradi se i od nesvršenih i od

svršenih glagola. Upotreba prenesenog prezenta doprinosi stilskoj vrijednosti teksta.
1
5
2. Tvorba prezenta
Od koje osnove se tvori prezent?
Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka:
4. lice -m, -em, -im -mo, -emo, -imo,
5. lice -š, -eš, -iš -te, -ete, -ite,
6. lice ø; -e; -i -ju, -u, -e
PREZENT
prezentska osnova: id-
Nastavak: -emo
idemo
Pokažimo promjenu glagola u prezentu: slikati, jesti i raditi!
1
5
Prezent glagola: slikati,
jesti i raditi
-m, -š, -; -mo, -te, -ju -em, -eš, -e; -emo, -ete, -u -im, -iš, -i; -imo, -ite, -e
Jednina: Jednina: Jednina:
1. lice: slikam 1. lice: jedem 1. lice: radim
2. lice: slikaš 2. lice: jedeš 2. lice: radiš
3. lice: slika 3. l. jede 3. lice: radi
Množina: Množina: Množina:

1. lice: slikamo 1. lice: jedemo 1. lice: radimo
2. lice: slikate 2. lice: jedete 2. lice: radite
3. lice: slikaju 3. lice: jedu 3. lice: rade
Podsjetimo se: prezentska osnova se dobija kad se od 3. l. množine prezenta odbije

nastavak -ju, -u, -e.
3. Glasovne promjene u prezentu

Koje se glasovne promjene provode u prezentu?
U prezentu nekih glagola provode se određene glasovne promjene.
3. Obratite pažnju na glagolske oblike:

rezati → rez + jem → režem (z + j = ž)
brisati → bris + jem → brišem (s + j = š)
sretati → sret + jem → srećem (t + j = ć)
U prezentu imamo glasovnu promjenu - jotovanje. Prisjetimo se: Glasovna promjena u kojoj
glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove daje potpuno nov glas (j iz
nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove), zove se jotovanje.
1
5
4. U prezentu često dolazi i do I palatalizacije.
→ Pogledajmo prezent glagola moći: ja mogu, ti možeš, on/ona/ono može, mi možemo,

vi možete, oni/one/ona mogu (g je prešlo u ž ispred samoglasnika e);
Tako je i u prezentu glagola: sjeći → ja siječem, ti siječeš, on/ona/ono siječe, mi siječemo,
vi siječete, oni/one/ona sijeku (k je prešlo u č ispred samoglasnika e).
U prezentu imamo i glasovnu promjenu po kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred

samoglasnika e prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Ovakva glasovna promjena zove se I palatalizacija.
Sinteza:
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lični glagolski oblik jer se iz njegovog oblika vidi
Prezent može označavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije
trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje) koja
će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski prezent) i
radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav prezent zove
svevremenski.
U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.
Završni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagolski oblici u prezentu!
Prozori
1
5
Sanjam zelene borove u tihoj luci
U kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta čeka
Pred kućom nestrpljivo. Konj zlatne grive rže
U zazidanom dvorištu. Nema vjetra.
Vesna Parun
Domaća zadaća:
Ispišite po jednu rečenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom
prezentu.

PISANE PRIPREME ZA SEDMI RAZRED NOVEMBAR ZA PERIOD OD 21.11.2022.

DO 25.11.2022.
PETA OSNOVNA ŠKOLA
SELMA TRUMIĆ
Nastavna jedinica: „U poznu jesen“ Vojislav Ilić
1
5
bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, osjećanje, motivi, ugođaj u

pjesmi, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika,
rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i
strukturnih osobenosti pjesme


heuristička metoda, ilustrativna metoda
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čartovi,

grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja;
Didaktička igra: Jesen u mojoj glavi
1. Crtajte na flip chartu asocijacije o temi jeseni (kiša, magla, vjetar, oblaci);
2. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenji vjetrovi (zvižde, pušu, pire, kovitlaju);
3. Ispisujte na flip chartu riječi o temi jesenje nebo (sivo, kišno, mutno, ptice).
Glavni dio sata:
Najava teksta: U POZNU JESEN (Vojislav Ilić)
1
5
→ Pjesma U poznu jesen već svojim naslovom nagovještava osnovni motiv. U koju biste
je vrstu lirskih pjesama svrstali?
pozna – kasna
do – dolina
ubog – siromašan
zeljov – tornjak pas, bijelosive boje
Pomoću kojih zvučnih i vizuelnih motiva pjesnik slika kasnu jesen?

Prepoznajte ih i pokušajte odgonetnuti kakvu nam sliku jeseni daju ovi motivi?
Kojim bojama tu sliku jeseni boje motivi i stihovi koji se ponavljaju u pjesmi (“puste
poljane” i “Mutno je nebo svo”...?
→ Dok “okis’o konjic” “žurno u selo grabi”, pjesnik je obuzet jednom slikom. Kojom?
Razmislite: Koja osjećanja obuzimaju pjesnika dok se primiče svom “ubogom domu”?
Šta mislite koliko dugo tu nije boravio? Ko je ta starica na pragu?
U pjesmi se ponavlja motiv gavrana koji “sa krikom uzleće”. Koje osjećanje u pjesmu
unosi ovaj motiv?
→ Kakvo raspoloženje vlada u pjesmi?

Šta nagovještavaju ovi motivi: kasna jesen, magle, opustjele njive, kiše, krici gavranova,
pokisao konj, mokra živina?
→ Tri se stiha prve i posljednje strofe ponavljaju. Šta se postiže ovakvim ponavljanjem?
Zapazite ritam pjesme. U kakvoj su vezi pjesnikova osjećanja i ritam?
→ Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi.

Takve su i riječi: jaukati – jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...
Pronađite onomatopejske riječi u ovoj pjesmi.
Sinteza:
Pjesma U poznu jesen je opisna ili deskriptivna pjesma. To je vrsta lirske pjesme u kojoj
pjesnik slika prirodu i pojave u prirodi. U njoj je opisan pjesnikov subjektivni doživljaj
1
6
prirode. U ovoj pjesmi pjesnik pomoću zvučnih i vizuelnih motiva slika kasnu jesen. U
njenu opisu pjesnik se služi i onomatopejskim riječima. Onomatopeja je figura koja
znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i riječi: jaukati –
jauk, kričati – krik, zviždati – zvižduk...
Završni dio sata:

Izražajno pročitajte pjesmu. Pripazite na boju glasa, jačinu glasa, ritam, brzinu čitanja,
pauze...
Domaća zadaća:
→ Pročitajte prvu strofu pjesme Akvarel Hamze Hume i uporedite je s prvom strofom
pjesme U poznu jesen Vojislava Ilića. Objasnite po čemu se razlikuju ova dva doživljaja
jeseni!
AKVAREL
“O bistri jesenji dani,

Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me vaš mami,
O bistri jesenji dani!”

Nastavna jedinica: Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici

Struktura i tip časa: proširivanje i usvajanje novih znanja

oblasti jezika: veznici, riječce, uzvici
1
6
jezičkoj zajednici

Oblici jezičkei socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni

rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-
pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica,
olovke, grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

Razgovor o sadržaju stripa na grafofoliji.
Glavni dio sata

Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici
1. Veznici Grafofolija 1.
Kakva je uloga istaknutih riječi u rečenicama u stripu? Šta one povezuju?

« ...kupi mi i med od kadulje, i med od kestena!
2. Riječce/partikule/ čestice
1
6
3. Uzvici
Sinteza
Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi i rečenica.
Riječce (čestice, partikule) su nepromjenljive riječi kojima se iznosi stav govornika
prema onome o čemu govori.
Uzvici su nepromjenljive riječi kojima se obilježavaju emocionalna stanja govornika.
Završni dio sata

Rad u parovima Odaberite zadatak:
1. Prepoznaj uzvik i kaži koje je raspoloženje pjesnik iskazao tim uzvikom u ovoj
pjesmi.
Ah, evo opet...
Ah, evo opet dođoh u naš kraj, U naše mile, bregovite strane, Gdje žarko sunce jače sipa
sjaj Na njive, vode i usjeve rane.
...
A.B.Šimić
2. Uzvik Ah imamo i u riječima kraljevne Krizanteme u igrokazu «Plava boja

snijega» Grigora Viteza. Koje je osjećanje i raspoloženje iskazano ovim uzvikom? Šta se
postiglo ponavljanjem ovog uzvika?
KRIZANTEMA
Ah! Ah ! Ah! Strašno me je strah! U duši me kljuca, Zastaje mi dah!

Moje srce, ah! Drugom srcu kuca....
(Plava boja snijega, Grigor Vitez)
3. Razmisli o značenju poslovica, a zatim pronađi u njima veznike!
Teško drugu bez druga i slavuju bez luga. Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na
čovjeka.
Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrađuju. Ako je ko lud, ne budi mu
drug.
1
6
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 116-118, Radni kutak broj 85, 86, 87
(diferencirani zadatak)

za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..
Nastavna jedinica: Imperfek(a)t


oblasti jezika: imperfek(a)t, oblik i značenje, tvorba, pomoćni glagoli u imperfektu,
glasovne promjene

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
1
6

Grafofolija:
Bajku «Carevo novo odijelo» ste sigurno čitali. Prisjetite se njenog sadržaja.
Carevo novo odijelo
(odlomak)
(...)
Pričinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim nožicama po zraku, a
šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!» Car skinu sa sebe
ruho, a varalice se pretvarahu kao da mu komad po komad dodaju novo, koje su tobože
sašili; pa cara uzeše oko pasa, kao da mu pričvršćuju skute, a car se okretao i vrtio pred
ogledalom. Komornici koji su mu pridržavali skute pipahu rukama po podu, kao da ih
dižu, pa koračahu držeći ruke u zraku, jer se ne usuđivahu da pokažu da ništa ne vide.
(...)
Hans Kristijan Andersen
Ilustracija: car u „novom ruhu“
Da li biste umjesto glagola istaknutih u tekstu radije upotrijebili neke drugačije oblike?
Kako bi glasili ti oblici?
Glavni dio sata

Imperfek(a)t
→ Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru.

Možemo ga češće naći u književnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto
imperfekta danas se češće upotrebljava perfekt.
→ Imperfektom iskazujemo davno prošlu doživljenu radnju (stanje ili zbivanje)
neograničenog trajanja. To znači da imperfekt označava prošlo nesvršeno glagolsko
vrijeme.
→ Imperfekt je prost lični glagolski oblik. U rečenici ima predikatsku službu.
2. Tvorba imperfekta
Kakvi su po trajanju radnje glagoli: pričinjavahu, rezahu, šivahu?

šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!»
→ Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvršenih glagola i trojakih

nastavaka.
1
6
a) Od infinitivne osnove imperfekt tvore svi glagoli u kojih se ta osnova završava
na samoglasnik -a. Naprimjer: čitati → čita-ti; pisati → pisa-ti.
Nastavci su sljedeći:
1. lice -ah -asmo
2. lice -aše -aste
Imperfekt ovih glagola glasi ovako:
1. lice pis-ah pis-asmo
2. lice pis-aše pis-aste
Napomena: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i daju

jedno dugo -a.
čita + ah → čitaah → čitāh; pisa + ah → pisaah → pisāh; gleda + ah → gledāh
b) Od prezentske osnove imperfekt tvore svi drugi glagoli, a nastavci su dvojaki:
1. lice -(j)ah; -ijah -(j)asmo; -ijasmo
2. lice -(j)aše; -ijaše -(j)aste; -ijaste
Naučili smo da se prezentska osnova dobija od 3. lica množine prezenta, odbijanjem

nastavaka -e, -u, -ju. → sjediti → oni/one/ona sjede → prezentska osnova → sjed-e.
→ Ako se infinitivna osnova završava na bilo koji drugi samoglasnik osim na

samoglasnik -a (na -e, -i, -o, -u), ili na suglasnik, imperfekt se tvori od prezentske osnove
(umje-ti, grli-ti, bijelje-ti, muti-ti...).
1
6
→ Pogledajmo imperfekt glagola sjediti. Obratite pažnju na jotovanje: glasovi d i j,
jotovanjem daju glas đ.
1. lice sjed-jah → sjeđah sjed-jasmo → sjeđasmo
2. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jaste → sjeđaste
Pogledajmo imperfekt glagola peći . Pronađimo prvo prezentsku osnovu: → peći →

oni/one/ona pek-u.
→ U ovom i nekim drugim glagolima u imperfektu (teći, vući, ...) vrši se II

palatalizacija, zadnjonepčani suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u
prednjonepčani suglasnik c (pek + ijah → pecijah).
1. lice pek-ijah → pecijah pek –ijasmo → pecijasmo
2. lice pek-ijaše → pecijaše pek –ijaste → pecijaste
3. Pomoćni glagoli u imperfektu
a) htjeti
1. lice htijah/hotijah/hoćah htijasmo/hotijasmo/hoćasmo
2. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijaste/hotijaste/hoćaste
b) biti
1
6
1. lice bijah/bjeh bijasmo/bjesmo
2. lice bijaše/bješe bijaste/bjeste
Imperfekt pomoćnog glagola biti služi za tvorbu složenog glagolskog oblika

pluskvamperfekta. O pluskvamperfektu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika.
1. Glasovne promjene u imperfektu
Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih
promjena. Ponovimo ih!
a) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se

sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).
b) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje

potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići →
prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).
c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e → misl+jah →

mišljah ( s → š).
U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j →
lj). Koja je to glasovna promjena?
d) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz

osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se
zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c,
z, s.
Sinteza:
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru.
vrijeme.
1
6
Završni dio sata:
Imperfekte pretvorite u perfekte!
Starica
(odlomak)
(...)
„A kad se prve godine povratio sa sveučilišta, čisto zadivljeno ga posmatraše: bijaše se
posvema pogospodio, a samo bi se katkad snuždila, opazivši da je u licu bljeđi no obično.
I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin, kao da se
ne brinjaše za oskudicu i nevolju: svake godine dolazaše u selo i to sve uglađeniji i
gospodskiji.“ (...)
Ivo Ćipiko
Domaća zadaća:
Djevojka cara nadmudrila
„Jedan siromah življaše u jednoj pećini i nemaše ništa do jednu kćer, koja bijaše mnogo
mudra i iđaše svuda u prošnju, pa i oca svoga učaše kako će prositi i pametno govoriti.“
(...)
Narodna pripovijetka

Nastavna jedinica: Imperfek(a)t i aorist
1
6
Struktura i tip časa: ponavljanje gradiva


oblasti jezika: imperfek(a)t, oblik i značenje, tvorba, pomoćni glagoli u imperfektu,
glasovne promjene

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija:
Bajku «Carevo novo odijelo» ste sigurno čitali. Prisjetite se njenog sadržaja.
Carevo novo odijelo
(odlomak)
(...)
šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!» Car skinu sa sebe
ruho, a varalice se pretvarahu kao da mu komad po komad dodaju novo, koje su tobože
sašili; pa cara uzeše oko pasa, kao da mu pričvršćuju skute, a car se okretao i vrtio pred
1
7
ogledalom. Komornici koji su mu pridržavali skute pipahu rukama po podu, kao da ih
dižu, pa koračahu držeći ruke u zraku, jer se ne usuđivahu da pokažu da ništa ne vide.
(...)
Hans Kristijan Andersen
Ilustracija: car u „novom ruhu“
Da li biste umjesto glagola istaknutih u tekstu radije upotrijebili neke drugačije oblike?
Kako bi glasili ti oblici?
Glavni dio sata

Imperfek(a)t
→ Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru.

vrijeme.
4. Tvorba imperfekta
Kakvi su po trajanju radnje glagoli: pričinjavahu, rezahu, šivahu?

šivahu iglom bez konca i konačno izjaviše: «Eto, odijelo je gotovo!»
→ Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvršenih glagola i trojakih

nastavaka.
a) Od infinitivne osnove imperfekt tvore svi glagoli u kojih se ta osnova završava

na samoglasnik -a. Naprimjer: čitati → čita-ti; pisati → pisa-ti.
Nastavci su sljedeći:
1
7
4. lice -ah -asmo
5. lice -aše -aste
Imperfekt ovih glagola glasi ovako:
4. lice pis-ah pis-asmo
5. lice pis-aše pis-aste
Napomena: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se sažimaju i daju

jedno dugo -a.
čita + ah → čitaah → čitāh; pisa + ah → pisaah → pisāh; gleda + ah → gledāh
c) Od prezentske osnove imperfekt tvore svi drugi glagoli, a nastavci su dvojaki:
4. lice -(j)ah; -ijah -(j)asmo; -ijasmo
5. lice -(j)aše; -ijaše -(j)aste; -ijaste
Naučili smo da se prezentska osnova dobija od 3. lica množine prezenta, odbijanjem

nastavaka -e, -u, -ju. → sjediti → oni/one/ona sjede → prezentska osnova → sjed-e.
→ Ako se infinitivna osnova završava na bilo koji drugi samoglasnik osim na

samoglasnik -a (na -e, -i, -o, -u), ili na suglasnik, imperfekt se tvori od prezentske osnove
(umje-ti, grli-ti, bijelje-ti, muti-ti...).
→ Pogledajmo imperfekt glagola sjediti. Obratite pažnju na jotovanje: glasovi d i j,

jotovanjem daju glas đ.
1
7
4. lice sjed-jah → sjeđah sjed-jasmo → sjeđasmo
5. lice sjed-jaše → sjeđaše sjed-jaste → sjeđaste

Pogledajmo imperfekt glagola peći . Pronađimo prvo prezentsku osnovu: → peći →
oni/one/ona pek-u.
→ U ovom i nekim drugim glagolima u imperfektu (teći, vući, ...) vrši se II

palatalizacija, zadnjonepčani suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u
prednjonepčani suglasnik c (pek + ijah → pecijah).
4. lice pek-ijah → pecijah pek –ijasmo → pecijasmo
5. lice pek-ijaše → pecijaše pek –ijaste → pecijaste
3. Pomoćni glagoli u imperfektu
c) htjeti
4. lice htijah/hotijah/hoćah htijasmo/hotijasmo/hoćasmo
5. lice htijaše/hotijaše/hoćaše htijaste/hotijaste/hoćaste
d) biti
4. lice bijah/bjeh bijasmo/bjesmo
5. lice bijaše/bješe bijaste/bjeste
Imperfekt pomoćnog glagola biti služi za tvorbu složenog glagolskog oblika

pluskvamperfekta. O pluskvamperfektu ćemo učiti na sljedećim stranicama udžbenika.
2. Glasovne promjene u imperfektu
1
7
Kao što smo vidjeli, kod nekih glagola u imperfektu dolazi do različitih glasovnih
promjena. Ponovimo ih!
a) Sažimanja vokala: samoglasnik -a iz osnove i samoglasnik -a iz nastavka se

sažimaju i daju jedno dugo -a (plesa-ti → plesa + ah → plesaah → plesāh).
b) Jotovanje: glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje

potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Naprimjer: ići →
prezentska osnova id + jah → iđah (d i j jotovanjem daju glas đ).
c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: misliti → oni/one/ona misl –e → misl+jah →

mišljah ( s → š).
U ovom imperfektu imamo još jednu glasovnu promjenu: misl+jah → mišljah (l+j →
lj). Koja je to glasovna promjena?
d) II palatalizacija (sibilarizacija): vući → vuk-u → vuk + ijah → vucijah ( glas k iz

osnove ispred i iz nastavka →c). Ponovimo: To je glasovna promjena u kojoj se
zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred samoglasnika -i mijenjaju u zubne suglasnike c,
z, s.
Sinteza:
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susreće u svakodnevnom govoru.
vrijeme.
Završni dio sata:
Starica
(odlomak)
(...)
„A kad se prve godine povratio sa sveučilišta, čisto zadivljeno ga posmatraše: bijaše se
posvema pogospodio, a samo bi se katkad snuždila, opazivši da je u licu bljeđi no obično.
1
7
I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin, kao da se
ne brinjaše za oskudicu i nevolju: svake godine dolazaše u selo i to sve uglađeniji i
gospodskiji.“ (...)
Ivo Ćipiko
Domaća zadaća:
Djevojka cara nadmudrila
„Jedan siromah življaše u jednoj pećini i nemaše ništa do jednu kćer, koja bijaše mnogo
mudra i iđaše svuda u prošnju, pa i oca svoga učaše kako će prositi i pametno govoriti.“
(...)
Narodna pripovijetka
Nastavna oblast :Aorist, ponavljanje


oblasti jezika: aorist, značenje, tvorba, glasovne promjene

jezičkoj zajednici

1
7
grafofolije
Tematska korelacija
Simonov otac
(odlomak)
(...)
Otkuca podne. Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje, gurajući se da iziđu što
prije. Ali umjesto da se brzo raziđu i odu kući na ručak, kao što su činila svakog dana,
ona se zaustaviše na par koraka od kapije, okupiše se u grupice i stadoše se sašaptavati.
(...)
Gi de Mopasan
Simon je dječak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako želite saznati kakva je
poniženja zbog toga trpio i šta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon dječak kojeg
valja poštovati, pročitajte ovu dirljivu priču.
→ U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvoriše, pojuriše, zaustaviše, okupiše,

stadoše.
1
7
Kojem glagolskom vidu (aspektu) pripadaju ovi glagoli?
Glavni dio sata

Aorist
→ Ovi glagoli označavaju radnje koje su trajanjem ograničene, dakle, pripadaju

svršenim glagolima.
→ Pročitajte još jedanput rečenicu: Školska vrata se otvoriše i djeca pojuriše napolje. U
kojem glagolskom vremenu se dešavaju ove radnje?
Značenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili
zbivanja) ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti.
Oblik aorista uglavnom imaju svršeni glagoli.
→ Preneseno značenje aorista
Ilustracija: strip
Dječak se obraća papagaju: Ako ne prestaneš kihatii, sutra te odvedoh

otorinolaringologu.
Papagaj drži u ruci otvoren rječnik, razmišlja, u oblačiću riječ „otorinolaringolog“ i
→ Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje će se tek desiti u
budućnosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove
futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh.
1
→ Svevremenski ili poslovični (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme (prošlo, 7
sadašnje, buduće): Zatrese se gora, rodi se miš.
4. Tvorba aorista
Kako se tvori aorist?

d) kad se infinitivna osnova završava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e; -osmo, -
oste, -oše;
→ Kod glagola koji se u infinitivu završavaju na -ći, osnovu dobijamo od 1. lica
aorista: peći → pekoh, leći → legoh...
4. lice ja stadoh, legoh mi stadosmo, legosmo
5. lice ti stade , leže vi stadoste, legoste
6. lice on/ona/ono stade, leže oni/one/ona stadoše, legoše
b) kad se infinitivna osnova završava na samoglasnik, nastavci su: -h, -, -; -smo, -ste, -
še;
1
7
4. lice ja otkucah mi otkucasmo
5. lice ti otkuca vi otkucaste
6. lice on/ona/ono otkuca oni/one/ona otkucaše
c) Aorist pomoćnog glagola biti:

(ja( bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi;
Ovi oblici služe za tvorbu složenog glagolskog oblika potencijala.
3. Glasovne promjene u aoristu
→ U aoristu također dolazi do I palatalizacije:
peći → pekoh → peče (k → č ispred e)

sjeći → sjekoh → siječe (k → č ispred e)
pobjeći –pobjegoh – pobježe (g → ž ispred e)
1
7
Ponovimo: Palatalizacija je promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici k,g,h, ispred
samoglasnika e, prelaze u prednjonepčane suglasnike č, ž i š.
Pred vama je kratak sadržaj narodne basne „Čavka i tuđe perje“.
Pokušajmo neke glagole u ovoj basni upotrijebiti u aoristu. Uporedite tekstove!
„Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je sazvao sve
ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od ostalih ptica uzela po
jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Zatražile su od starješine
da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele svoja pera.
Čavka je ostala crna i ružna.“
„Ptičiji kralj pred svoju smrt izabra novog starješinu. Novi starješina sazva sve ptice da
bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka od ostalih ptica uze po jedno pero.
Kralj ptica se u nju zagleda i ptice se naljutiše. Zatražiše od starješine da se otkrije
istina. Čavku novi kralj dovede pred ptice i one uzeše svoja pera. Čavka ostade crna i
ružna.“
Koje prepričavanje je življe, dinamičnije?
Aorist možemo zamijeniti perfektom. Osnovno značenje glagola se neće promijeniti, ali će
se izgubiti dinamičnost, živost, doživljenost glagolske radnje.
Zbog toga kažemo da je aorist, u odnosu na perfekt stilski obilježen.
Sinteza:
Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doživljene radnje (stanja ili zbivanja)
ograničenog trajanja, izvršene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prošlosti. Oblik aorista
uglavnom imaju svršeni glagoli.
1
8
U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.
Završni dio sata:

Prepoznajte glagole u aoristu!
Ilustracija: učo odjeven kao Julije Cezar, izgovara: „Dođoh, vidjeh,

pobijedih!
Domaća zadaća:
Opišite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu,
slomi se voćka, pretrča čovjek...
Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako

leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, čovjek kako trči...
dinamične pojave u prirodi u vrijeme nevremena).
PISANA PRIPREMA ZA SEDMI RAZRED ZA PERIOD OD 28.11.2022. DO

23.12.2022. GODINE
PETA OSNOVNA ŠKOLA
Nastavna priprema - VODENI CVJETOVI
PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Školska godina: 2022/23

Razred:VII
1
8
Predmet: Bosanski jezik i književnost
Nastavna oblast/tema: Književnost
Nastavna jedinica: Ahmet Hromadžić: Vodeni cvjetovi
Ciljevi časa:

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije prema
ljudima, prepoznavanje i razvijanje etičnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih
postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava
Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, socijalni motivi u priči, kompozicija

proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija likova, pričanje u prvom i trećem
licu, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči


monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica,
vođena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka, grafofolija ilustracije teksta i,

grafoskop, kasetofon, audiozapis teksta, kreda, bilježnica, olovke,
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura, kultura življenja
Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom

Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
1
8
dijaloške
rad sa knjigom
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO (7 min):
1. Šta je to bajka?
2. Koje vrste bajki poznajemo?
3. Kakva je razlika između narodnih i umjetničkih bajki?
4. Volite li da čitate bajke?
5. Zašto?
6. Nabrojite neke od bajki koje ste pročitali?
GLAVNI DIO (30 min):
Izražajno pročitati bajku, a potom, postavljanjem pitanja aktivirati učenike:
7. Da li je ovo umjetnička ili narodna bajka? (Umjetnička.)

8. Zašto? Kako to znamo? (Zato što znamo ime autora/pisca, i što pored nestvarnog
sadrži i stvarne elemente/karakteristike.)
9. Pokušajte u bajci pronaći ono što je u stvarnosti nemoguće i ono što je stvarno
moguće! (Imaju li u ovoj bajci životinje osobine ljudi? NEMAJU: životinje su životinje i
tako se i ponašaju, dakle, to je stvarno/realno. Stvarno je i to što kada se u vodu baci
sjeme cvijeća ono će pod uticajem vode i sunca da procvjeta; dakle, LABUDOVI
NEMAJU NEKE FANTASTIČNE MOĆI. Nestvarno je to što je sve u vodi i oko vode
poprimilo boju cvijeća i to što je to cvijeće s prvim mrakom nestajalo kao i boja kojom
se sve obojilo...)
10. Šta su labudovi radili u vodi? (Plivali i igrali se.)
11. Je li labud lijepa/pitoma životinja ili je ružna i strašna?
12. Da li biste i vi voljeli posmatrati labudove kako plivaju/plešu po jezeru i zašto?
13. U bajci se kaže da je u šumi oko jezera bilo i zvijeri. Da li su te zvijeri opasne? (Da.)
14. Zašto one onda nisu otjerale labudove? Da li se, možda, i njima svidjela «predstava»
koju su labudovi izvodili na vodi? (Da. Svi su uživali u ljepoti koju su stvarali labudovi.)
16. Kakve su boje labudovi izabrali? (crvenu, plavu, žutu: dakle, prirodne, vesele boje:
boju sunca, neba, cvijeća.)
17. Ko još može da stvara ljepotu? (Bog, umjetnici, slikari, pisci itd, arhitekte, stolari i
sl. )
1
8
18. Kada ste čitali bajku da li ste se osjećali lijepo – je li ova bajka vesela ili je tužna? ( I
vesela i tužna.)
19: Zašto je vesela? (Zato što govori o ljepoti.)
20. A zašto je tužna? (Zato što je ljepota kratkotrajna, tj. prolazna.)
21. Da li i ljepota koju labudovi stvaraju traje kratko i koliko? (Samo sedam dana.)
22. Šta mislite zašto je ta ljepota trajala samo sedam dana? Ko je stvarao sedam dana?
(Bog je stvarao svijet sedam dana.)
23. Da li pisac možda želi da kaže da je i ljepota od Boga i da je kratkotrajna i prolazna

kao i sve što je Bog stvorio: mladost, ljudski život, sreća, tuga? (Da, sve je prolazno,
ništa ne traje vječno, pa ni ljepota.)
24. Pisac Ahmet Hromadđić napisao je lijepu bajku, lijepi labudovi stvorili su 7 lijepih
bajki o vodenim cvjetovima. Bog je stvorio život koji je također lijep iako nekad zna da
bude i težak i tužan. Šta je zajedničko, dakle, i umjetnicima i ovim našim labudovima?
(ONI STVARAJU LJEPOTU.)
25. Možemo li onda reći da ova bajka govori o ljepoti, o stvaranju ljepote i moći koju
ljepota ima na svakoga ko je osjeti i doživi, pa čak i na divlje zvijeri? Rekli smo da je
ljepota i njih očarala i pripitomila?
26. Također, ova bajka govori o prolaznosti ljepote.
27. Da li sada možemo sa sigurnošću da se uvjerimo u istinitost one narodne izreke koja
kaže: «Sve što je lijepo, kratko traje!»?
28. Je li vam se dešavalo da se zaigrate sa svojim drugarima i baš kad vam je najljepše,
neko vas zovne u kuću jer je mrak i vrijeme da se spremate na spavanje? Vama je bilo
tako lijepo u igri da vi niste ni obraćali pažnju na vrijeme, pa čak niste ni primjetili da
više nije dan, nego noć. Takvu moć igra i sve što je lijepo ima, tako da mi zaboravljamo
na sve što je ružno: strahove, zla, zvjerstva, pohlepu, tamu i mislimo samo na lijepe
stvari: cvijeće, labudove, drveće, jezero, šume i sl.
ZAVRŠNI DIO (8 min):
29. Pisac nam je na kraju bajke otkrio tajnu labudova i saznali smo da labudovi siju
sjeme po jezeru i nemaju nikakve fantastične moći, ali nam nije htio otkriti kuda i zašto
su otišli labudovi, niti otkuda su dolazili tih 7 dana. Šta mislite zašto? (Pisac je, djeco, to
prepustio vama i vašoj mašti. Mislim da se pisac neće naljutiti ako vi smislite kraj za
njegovu bajku u kojem ćete nekim drugim čitaocima koji poslije vas budu čitali ovu
bajku opisati svijet/mjesto u kojem žive i iz kojeg su dolazili labudovi.)
30. Šta mislite ima li i tamo neko lijepo jezero, mnogo cvijeća i drveća, mnogo veselih
boja i mnogo drugih labudova – mnogo ljepote? Možda je to neki raj/džennet na zemlji?
1
8
31. Zamislite to mjesto i napišite novi kraj za ovu bajku. Pisac će vam biti veoma
zahvalan. Samo neka kraj bude lijep, budite i vi kao i pisac, kao i labudovi: mali
stvaraoci ljepote/lijepog.
DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA
NASTAVNA JEDINICA: August Šenoa:, Povjestice Postolar i vrag
TIP NASTAVNOGA ČASA: čas uzimanja novoga gradiva (obrada); čas interpretacije
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA / ISHODI UČENJA:

-učenici će znati/moći:
-definisati povjesticu
1
8
-prepoznati da je Postolar i vrag povjestica Augusta Šenoe iz druge polovice 19. stoljeća
-objasniti zašto je Postolar i vrag povjestica
-izdvojiti lirske i epske elemente Šenoine povjestice
-raspravljati o tekstu
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJ NASTAVNE JEDINICE: Upoznati učenike s

povjesticom Postolar i vrag Augusta Šenoe; navesti ih da sami prepoznaju obilježja
povjestice te da sami pokušaju definisati taj pojam.
KLJUČNI POJMOVI: povjestica, lirsko-epska pjesma
METODIČKI NASTAVNI NASTAVNE METODE

PRISTUP OBLICI
-metoda razgovora (motivacijskoga,
- - raspravljačkoga, reproduktivnoga), METODIČKI
interpretativno- individualni, m. izlaganja, m. upućivanja, m. POSTUPCI
-analitički; čelni, rad u usmjerenoga čitanja, m. zapažanja, m.
problemski paru pisanja
NASTAVNA SREDSTVA
I POMAGALA
- kreda, ploča, olovka,

sveska, nastavni listić
LITERATURA:

a) Za učenike:
1. nastavni listić (Prilog 1)

b) Za nastavnike:
1. Šenoa, August, 2008. Povjestice, Profil, Zagreb

NASTAVNI
NASTAVNI OBLICI, METODE,
SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE:
KORACI/ODSJEČCI: METODIČKI
POSTUPCI
Doživljajno-spoznajna Potičem učenike na razgovor o. individualni; m.

postavljajući sljedeća pitanja: Znate li motivacijskoga
1
8
razgovora
motivacija
neku priču iz narodne predaje ili iz
(7 min.) povijesti? Jesu li vam možda stariji
pričali priče o vilama, vješticama, ili

neke seoske legende? Nakon što
učenici odgovore na pitanja, ispričaju
priču ili navedu primjer, pitam ih

vjeruju li u istinitost takvih priča.
Zatim ih pitam: Biste li prodali dušu
vragu? Učenici odgovaraju različito:

neki ne vjeruju u postojanje vraga,
neki nikada ne bi prodali dušu, neki bi,
ali ovisi pod kojim uvjetima.

o. čelni,
o.individualni; m.
izlaganja, m.
razgovora
Najava teksta i njegova
lokalizacija te najava Nastavljam: Danas ćemo saznati zašto
ishoda učenja (3 min) je jedan postolar prodao dušu vragu i
kako je to završilo. Postolar i vrag
napisao je August Šenoa. Na tablu
zapisujem ime i prezime autora te
naslov teksta, a učenike zamolim da
isto zapišu u svoje svesle. Zatim
učenicima najavljujem ishode učenja.

Usmjereno čitanje teksta Učenicima najprije dajem o. individualni, o. rad

(10 min) upute: Pročitat ćete tekst u sebi, ali u paru; m.
prije čitanja teksta pročitajte pitanja upućivanja, m.
koja se nalaze na samome kraju, iza usmjerenog čitanja
pjesme, pa čitajući potražite odgovore

u tekstu. Odgovore ne morate bilježiti,
bitno je da ih pronađete. Ako vam je
lakše, smijete ih tražiti u paru. Dijelim
nastavne listiće na kojima se nalazi
tekst povjestice Postolar i vrag te
pitanja za usmjereno čitanje (Prilog 1),
a tek nakon što svima podijelim,
1
8
dopuštam učenicima da čitaju
Pitam učenike kako su doživjeli tekst,

o. individualni; m.
Objavljivanje doživljaja i jesu li ga razumjeli, što im se svidjelo i razgovora
njegove korekcije (5 min) zašto...

Interpretacija Nastavljamo razgovor o tekstu o. individualni; m.

odgovaranjem učenika na pitanja. raspravljačkoga
(15 min)
Učenici se javljaju, a ja ih prozivam. razgovora, m.
Nakon što odgovore, postavljam im zapažanja,
poticajna podpitanja, poput: Što biste m. pisanja
vi učinili u postolarovoj situaciji?

Kome biste se obratili za pomoć? Je li
postolar ispravno postupio? Slažete li
se s njegovim postupcima?

Neki će učenici smatrati da je postolar
dobro postupio – pobrinuo se za

porodicu i riješio se zla, odnosno
vraga. Drugi će ga okarakterizirati
nemoralnim jer je svjesno prodao

svoju dušu i zatim prevario vraga.
Neki će reći da se mogao odmah Bogu
obratiti za pomoć, a ne vragu.

Zatim ih pitam: Kojemu rodu pripada

ovaj tekst? Svoj odgovor trebate
obrazložiti. Učenici daju različite
odgovore: lirici (pisan je stihovima,

ima ritam i rimu, sadrži
ponavljanja...), epici (zbog fabule/
radnje i likova...).

Zaključujemo da tekst sadrži lirske i

epske elemente. Kažem im da

je Postolar i vrag povjestica, pa pitam
što bi onda bila povjestica.

Mogući ponuđeni odgovori: tekst koji

sadrži lirska i epska obilježja, pjesma s
lirskim i epskim elementima...

Postavljam podpitanja: Koji je sadržaj
povjestica? Odakle pisac povjestica

crpi temu? (Iz historije.) Odakle priča
o postolaru i vragu? Pročitajte
posljednju strofu. (Majstor je ispričao
1
8

priču, dakle, narodnom

predajom). Koja bi onda bila definicija
povjestice, što ćemo zapisati?

Učenici daju prijedloge i oblikuju
definiciju, pa tačnu zapisujem na

ploču, a učenici u bilježnice
(Povjestica- epsko-lirska pjesma
historijskoga sadržaja ili s temom iz

legendi i narodnih predaja).

Na kraju ovoga časa voljela bih da

Zaključci (5 min) o. individualni, m.
ponovite što ste sve naučili. Učenici se
reproduktivnoga
javljaju i prozivam ih dok ne ponove
razgovora
sve bitne činjenice.

Plan ploče:
August Šenoa: Postolar i vrag

-povjestica: epsko-lirska pjesma historijskog sadržaja ili s temom iz legendi i narodnih
predaja

1
8

Prilozi:
Prilog 1.
August Šenoa, Postolar i vrag
Bio jednom postolar,
Pošten čovjek al' već star:
Mnogo djece mnogo treba,
A u kući nema hljeba;
A djeca sve viču "kruha!"
Otkud kruha? Nužda 'e gluha.
Šije starac cijele noći,
Šije starac, već mu ruke
Slabe htjele iznemoći,
Ižuljene od zle muke;
Vikne: "Pomoz', ma i tko si!
Baš da vrag mi pomoć nosi."

Tek si majstor riječi reče,
Iznenada kuc! na vrata.
Eto vraga: "Dobro veče!
Kakvo dobro od zanata?"
"Nije dobro", na to stari,
"Slab užitak staro šilo,
A u kući loše stvari;
Bi l' pomoći, vraže, bilo?"
Vrag će na to: "Pomoć laka;
Svega blaga preko mjere,
Al to znaš da ruka svaka
Drugu ruku opet pere:
Zato poslije sedam ljeta
1
9
Sa mnom ćeš put moga svijeta."
Sila Boga lje ne moli,
Glad ne pita tko ga hrani.
Na sve majstor moj privoli
I dušu si utamani;
Al' u kući - bijela kruha,
Žuta zlata, lijepa ruha.

Sinak Božji zakasnio,
Mnogo puta jošt' do neba;
Tu prenoćit putem treba,
Majstoru se navratio:
"De počinka, domaćino!"
Goso daje staro vino
I pečenu jarebicu
I mekanu posteljicu.
Bog osvanu prije zore
Pa besjedi: "Oj, majstore!
Na svemu ti hvala moja,
Pa mi reci do tri želje.
- Riječ istina bit će tvoja -
Bile male ili velje!"

"Hvala ti na tvojem daru;
Pa kad hoćeš da ti kažem,
Ove želje, gospodaru,
Pred mogućnost tvoju slažem:
Na tronošku tko mi pane,
Bez mene nek ne ustane;
U prozor tko mi zaluče,
1
9
Bez men' glave ne izvuče;
Tko u vrtu krušku takne,
Bez mene se ne odmakne!"
A Bog reče: "Čudni ljudi!
Al' što želiš, to ti budi."
Ide vrijeme, dođe rok:
Eto vraga skok na skok,
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o,
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."

A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Na tronošku sjedi tamo!"
Na tronošku vraže sio,
K'o prikovan da je cio.

"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš,
Psiče, puše, kune, psuje,
Grize, plače, jadikuje:
Al' badava! - kako sio,
1
9
K'o prikovan da je cio.

"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđače, do nedraga!"
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na prozor iznenada:
Već je hora, pusti pos'o;

A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Pod prozorom čekaj tamo!"
U prozor ti vraže luče,
Svoje glave ne izvuče.

Baca tamo, baca sjemo,
K'o tamjanom da ga kadiš
Ili svetom vodom hladiš.
1
9
Psiče, puše, kune, psuje.
Al' badava! - lud zaluče,
Svoje glave ne izvuče.
Tvojoj duši ovog svijeta,

"Id', luđače, do nedraga!
Al' kad dođeš, ne budali!
Kraj je onda svakoj šali."
Majstor reče, vrag do vraga.

Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na vrata iznenada:
Već je hora, pusti pos'o;

Lija majstor stiska oči:
"U lijep čas mi doš'o jesi!
Gle tam' krušku, deder skoči
Pa krušaka se natresi
I kruške mi nosi simo
Da se putem osladimo."

1
9
Skoči vraže, ludo zvijere;
Trese kruške do zla bijesa,
Dokle do tri pune mjere
Krušaka se ne natresa.
Luđak krušku uhvatio -
Ko' da si ga prilijepio.

Trese tamo, trese sjemo,
Ko' tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš.
Psiče, puše, kune, psuje,
Zalud! - krušku uhvatio,
Ko' da si ga prilijepio.

Tvojoj duši ovog svijeta,

"Ao, vraže, naopako!
Ako sam se zapisao
Da ću s tobom poć u pak'o,
Nisam svoje kruške dao.
Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"

1
9
Skoči majstor, skoče momci,
Redomice vratolomci,
Povadiše to remenje,
Đavolčetu leđa glade.
Đavo kuka, đavo stenje
I kroz suze i kroz jade
Đavo gosi to govori:
"Oj, pustoga vam remena!
Joj, nemojte - ta to gori,
Ni vrag nije od kamena;
Stoga za lijek leđa mojih,
A s žuljeva mojih hudih,
Jošte dva'est, ljeta tvojih
Na ovome svijetu budi!"
"Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"

Pa sve više čeljad gipka
Zamahnula to remenje,
A sve više kao šipka
Vrag se trese, vraže stenje;
Pane remen, opet zviznu!
Vrag se vije, jecat briznu:
"Jao! jao! dosta! dosta!
Nek ti duša bude prosta."

"Id', luđače, do nemila!"
Majstor reče, vrag do vraga;
Nikad njemu više traga.

1
9
Istina vam sve to bila:
Od majstora sam je sluš'o
Kad sam kod njeg' vina kuš'o.

Čitajući pjesmu, pronađi odgovore na sljedeća pitanja!

1. Što postolara muči? Zašto je nesretan?
2. Koga postolar poziva u pomoć? Što postolar mora učiniti da vrati uslugu?
3. Kome je postolar pomogao i što je dobio zauzvrat?
4. Koje je tri želje postolar poželio i zašto?
5. Kako se postolar na kraju riješio vraga?
Nastavna jedinica: „Vanjka“ Anton Pavlović Čehov

odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i
rasne tolerancije, razvijanje empatije
1
9
Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza, motivi u
priči, kompozicija proznog djela (tema, ideja, fabula, likovi), hronološki i retrospektivni
slijed pričanja


heuristička metoda, poredbena metoda, raspravljanje;
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Konvencija o pravima djeteta, kreda,

bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kasetofon, tonski
zapis „Vanjke“,
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura;
Međupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
Dječija prava!
1
9
→ U Ujedinjenim je narodima 29. i 30. septembra 1990. godine održan Svjetski skup za
zaštitu dječijih prava. Član 37. Konvencije o pravima djeteta kaže: “Nijedno dijete ne
smije biti podvrgnuto mučenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem
postupku ili kazni.”
→ Znaš li neki slučaj kršenja dječijih prava u tvojoj okolini?
Glavni dio sata:
Najava teksta: VANJKA (Anton Pavlović Čehov)
→ Djetinjstvo, najčešće nesrećno i rano prekinuto česta je tema Čehovljevih priča. Šta
od ovoga možete prepoznati u njegovoj priči Vanjka?
filc – presovani materijal od vlakana za izradu cipela, šešira i sl.
1
9
kadril – vrsta plesa
pud – mjera za težinu
burmut – posebno priređen duhan da se može nosom ušmrkavati
praporci – maleno okruglo zvonce
ledana – ostava
→ Vanjka, devetogodišnji dječak, živi dva svijeta: jedan je svijet njegova sadašnjost, to
je svijet velikog grada Moskve i okrutnog obućara Aljahina, svijet iz koga dječak želi
pobjeći, a drugi svijet jeste svijet koji je morao napustiti, svijet rodnog sela iz kojeg nosi
pregršt nježnih i dragih uspomena. Kome Vanjka povjerava tu svoju beskrajnu tugu?
→ Zašto su Vanjki tako drage slike sela u njegovom sjećanju? Kako one kontrastiraju
njegovom životu kod obućara Aljahina?
→ Uporedite te dvije slike, uporedite dječakova zapažanja o Moskvi i sjećanja na selo.

Čemu pisac posvećuje veću pažnju u ovoj priči: radnji ili prikazivanju lika i njegovih
preživljavanja? Pronađite dijelove teksta koji to potvrđuju.
→ Ima li u priči lirskih raspoloženja? Za čim čezne dječak? U čemu vidi spas iz
košmara u kojem se našao?
→ Pisac može graditi priču hronološki i retrospektivno. Kako su ispričani događaji u

ovoj priči?
→ Koliko je položaj dječaka Vanjke odredilo vrijeme u kojem je živio, a koliko su tome
doprinijele obiteljske tragedije (gubitak majke i oca)?
Razgovarajte o brizi društva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu o sebi.
→ Vanjka je napisao pismo. “Uljuljan slatkim nadanjima” da će ono stići do djeda, “za
čas je tvrdo zaspao... sanjao je peć. Na peći sjedi djed, spustivši bose noge, i čita pismo
kuharicama. Oko peći hoda Vjun i maše repom...”
2
0
→ Je li vas pisac ostavio u uvjerenju da će se nešto promijeniti u Vanjkinom životu
nakon što je poslao pismo djedu? Zašto tako mislite?
→ Za osobu čiji su stavovi prema svijetu ispravni, dobronamjerni, istinoljubivi i

pravedni – kažemo da je moralna/etički ispravna.
→ Koje moralne osobine “krase” obućara Aljahina? Je li njegovo ponašanje

etično/moralno? Kako bi on mogao promijeniti Vanjkinu sudbinu?
Sinteza:
Anton Pavlović Čehov je s posebnom predanošću pisao o neveselom, često i tegobnom

životu kojim su živjela mnoga djeca. Životne sudbine ljudi opisivao je s mnogo topline i
iskrenog suosjećanja za njihove patnje.
→ Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
→ Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji lika.
Završni dio sata:
→ Pročitajte još jednom odlomak u kojem je prikazan odnos gazde, gazdarice i

pomoćnika prema dječaku Vanjki: “A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši u
dvorište i izdevetao kaišem zato, što sam njihao njihovo dijete u kolijevci i slučajno
zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa a ona
uzela haringu pa mi njenu glavu počela turat u lice. Pomoćnici mi se rugaju, šalju me u
gostionicu po votku i naređuju, da kradem od gazde krastavice, a gazda tuče čim stigne.
A jesti ne daju skoro ništa.”
Kako biste okarakterizirali ovakvo ponašanje?
Neka vam ovo bude motiv za razrednu raspravu o temi “(Ne)poštovanje dječijih prava”.
Domaća zadaća:
2
0
→ Vanjkinu sudbinu, nažalost, dijelilo je još mnogo ruske djece Čehovljevog vremena.
Saznajte gdje i kako danas žive djeca bez roditeljskog staranja – dakle, djeca čija je
sudbina bliska Vanjkinoj. Posjetite ih, razgovarajte s njima, budite im prijatelji!
Napišite sastav na ovu temu.


Nastavna jedinica: Deskripcija- opis portreta

oblasti kulture izražavanja: deskripcija, vanjski i unutrašnji opis

jezičkoj zajednici
2
0

grafofolije
Tematska korelacija
O portretu smo naučuli!

pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične pojedinosti.
Unutrašnji opis sadrži osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema
drugim likovima, način govora, boju glasa... I unutrašnji i vanjski portret su oblikovani
u skladnu cjelinu na osnovu koje stičemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako
nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem njegov junak živi.
Glavni dio sata

Deskripcija
1. Opis osobe (portret)
2
0
Opis portreta se može ostvariti i posredno: prikazivanjem lika u određenoj situaciji u
kojoj se najbolje iskazuju njegove karakterne osobine.
Grafofolija br.1: Čitanka 7 „Ibrahim-begov ćošak“ Svetozar Ćorović
. ilustracija: Ibrahim-beg
..A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda da
se o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu
metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške
fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak
mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjući,
sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.
– A zar si ti tu? – zapita ga ćosavi Grga, nadzornik svih radnika općinskih, sin
nekadašnjega seiza Ibrahim-begova. – A ja tebe tražim, ima dva sata...
Ibrahim-beg se naglo podiže i nekako prestravljeno strpa lulu u džep... Trepćući
kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.
– Jesi li gluh? – izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično
činio.
– Šta me gledaš tako? Gospodin indžilir je pit’o za te...
Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će, upravo, inžinjer s
njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti radnicima i, tek
malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!... On može čak i Grgu izružiti, jedanput ga je
izružio, a da mu ništa ne bude i da mu se niko ne osveti za to!... Ibrahim-begu je inžinjer
bio gotovo najmoćniji i najstrašniji čovjek na svijetu... Prvi iza cara!... I taj moćni i
strašni čovjek da njega, fenjerdžiju i čističaršiju, traži i zove sebi!...
– Šta si se ukočio, šta li misliš? – dreknu Grga i prodrma ga za prsi. – Čuješ li što ti
kažem? Indžilir te zove u sobu svoju...
Ibrahim-beg se poguri, usitni hod i zaplećući pođe... Kao neka jeza počela ga
obujmljivati svega... Gotovo počeo drhtati... Kao da je mislio da je inžinjer naka aždaha,
koja će ga progutati čim se pomoli.
Zakuca na vratima i otvori ih.
– Ah, ti si! – odjeknu krupan, muški glas. I stasita ljudina, sa kratkom lulom u zubima,
podiže se iza maloga, zelenkastoga stola i krupnim koracima poče mu se približavati.
Ibrahim-beg uvuče glavu među ramena, skupivši se još više i opustivši ruke niza se, da
mu vise kao mrtve.
– Tražio sam te od jutros! – zagrmi opet onaj glas, a neobično velike oči inžinjerove
pogledaše mu pravo u nos.
– Ja... ja... čistio sam čaršiju... – zamuca Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dršće.
2
0
Svetozar Ćorović
→ U priči „Ibrahim-begov ćošak“ glavni lik je predstavljen pomoću vanjskog i unutrašnjeg opisa:
→ Vanjski opis: „Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom
čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. Odijelo na njemu
poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po koljenima... Čak mu ni fes nije čitav! Na jednoj ga
strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose...“
→ Unutrašnji opis: „Ibrahim-begu poklecnuše noge... Ime inžinjerovo prestraši ga... Šta će,
upravo, inžinjer s njime? Inžinjer, onaj visoki, mrgodni čovjek, što samo na biciklu doleti
radnicima i, tek malo pogledavši, ruži i otpušta svakoga!“
Šta saznajemo o Ibrahim-begu iz ove rečenice: “Ja ... ja ... čistio sam čaršiju... – zamuca
Ibrahim-beg, a glas mu se utanjio, pa dršće.“
Opišite osobu s ilustracije, ali tako što ćete dati i vanjski i unutrašnji portret!
Prethodno organizirajmo leksičke vježbe!
Ilustracija portreta u pokretu na flip čartu ili na grafofoliji:
ilustracija: neki zanimljiv ženski ili muški lik u

pokretu
Leksičke vježbe!
Kakvo što može biti?
Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;
Glava: okrugla, duguljasta, čvornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna,
umorna, dopadljiva;
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdžava, razbarušena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka,
gusta, prava...
Čelo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupčeno, umno;
2
0
Oči: crne, plave, zelene, krupne, sanjalačke, žive, bistre, umorne, prodorne; Usta:
mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka;
Ruke: jake, snažne, zdepaste, mršave, žuljevite, mišićave, čvrste, umorne...
Završni dio sata:

Književnici ne daju potpunu predodžbu o likovima. Najčešće se ističu najupadljivije i
najznačajnije pojedinosti značajne za lik. Ostale pojedinosti izgrađujemo u svojoj mašti.
Kod vašeg opisa portreta najbolje je da se držite pravila snimanja u filmovima: Budite
kamera koja prvo snima u općem planu, potom krupnom a tek onda prelazi na
interesantne detalje. Ne opisujte one detalje koji za taj lik nisu interesantni,
karakteristični, jer će vaš opis biti monoton, dosadan. U opisivanju je važno prikazati
postupke, ponašanja likova u određenim situacijama jer tada otkrivamo i njegove
unutrašnje/psihološke osobine, a opisivanje je potpunije i dinamičnije.
Domaća zadaća:
Pripremite se za pismenu vježbu:opis portreta. Za vježbu vam mogu poslužiti neke od

ovih tema: Ruke moga oca, Vragolije moje sestrice/brata, Mrgodno lice moga susjeda,
Toplina majčinih očiju, Dobrodušni susjed...

Nastavna jedinica: „Iz velegradskog podzemlja“Vjenceslav Novak
2
0
odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja: ljudske vrline i poroci, alkoholizam kao porok
Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog

djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u priči slikovitost opisa, statični i dinamični motivi

komunikativnih sposobnosti, razvijanje realnog prosuđivanja,

monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, flip čart, kreda, bilježnica, olovka,

Tematska korelacija
Međupredmetna: biologija-alkoholizam i narkomanija
2
0
Didaktička igra: Alkohol i nasilje
1. U centar paukove mreže napišite ALKOHOL.

Koje su vaše asocijacije na riječ alkohol?
(tuča, psovke, siromaštvo, besparica, prazne flaše, maltretiranje, bolest, liječenje...)
2. U centar paukove mreže napišite NASILJE.
Koje su vaše asocijacije na riječ nasilje?
(tuča, psovke, krv, maltretiranje, djeca, jači, slabiji, siromaštvo, besparica...)
Koliko je istovjetnih asocijacija u ovim dvjema paukovim mrežama?
Šta nam to govori o odnosu alkohola i nasilja?
Glavni dio sata:
Najava teksta: IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA (Vjenceslav Novak)
2
0
→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim i ružnim, drugim licem velegrada. U njegovom
središtu je Mika, siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u
alkoholu zaboraviti svoj bijedni život. Uspijeva li?
škatulja – škatula, kutija
→ Jedan slavni pisac je rekao: “Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.” (Lav
Nikolajevič Tolstoj) Prokomentirajte ovu misao!
Šta vam o tome govori ovaj odlomak: “A, doduše, dosjećao se i pijan u tom strahu –
bogzna je li imala s djecom i kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a gdjekada
je zle volje pa se otrese na djecu: ‘Ne dam... Nisam ja tu da fukaru hranim...’”?
→ Kako Mika pokušava opravdati svoje pijanstvo? Pronađite odgovor u sljedećem

odlomku: “Ali kao što obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u njem
se i sinoć stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije
da radi što hoće.”
→ Ko se našao na udaru Mikinog pijanstva?

U Mikinom životu bila je jedna svijetla tačka – njegova “pametna mezimica” Evica.
Šta se dogodilo Evici?
→ Pisac kaže da “tu prestaje posve njegovo pamćenje”.

Šta je Mika saznao sljedećeg jutra? Je li bio svjestan onoga što je uradio?
Kćerka Evica bila je pretučena nasmrt. Tek tada Mika postaje svjestan svojih
postupaka.
Šta se tada zbiva u njegovoj duši?
2
0
→ U jednom dijelu priče Mika kaže: “Odnio vrag i siromaštvo! Svi govore i uče da
siromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti je oko srca i gore nego
da si sramotan...” Kako se ova Mikina misao odnosi prema narodnoj poslovici: “Neka
me bije šteta, nek me ne bije hrđa!”?
→ Istaknite flip chart s postavljenom tvrdnjom: “Čovjek čovjeku treba praštati.”

Svi učenici koji se slažu s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu učionice, a svi oni
koji ne misle tako neka pređu u lijevu stranu učionice. Na papirima napišite razloge
zašto tako mislite, potkrijepite svoju tvrdnju dokazima.
→ Vođe grupa ili dva učenika neka prezentiraju dokaze za tvrdnju vaše grupe.
Uvažavajte mišljenje drugih, ali i branite dokazima svoju tvrdnju.
Neka vaša rasprava bude fer i korektna.
Sinteza:
→ Ova nas priča upoznaje s okrutnim licem velegrada. U njegovom središtu je Mika,
siromašni radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokušava u alkoholu zaboraviti
svoj bijedni život. Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost
i surovost u alkoholiziranom stanju.
Završni dio sata:

→ Tek će Evicina tragična smrt navesti Miku da spozna svoju okrutnost i surovost u
alkoholiziranom stanju. Kakav bi tok događaja promijenio Evicinu sudbinu?
Promijenite priču!
Domaća zadaća:
→ U priči imamo statične motive (već smo se upoznali s njima), i dinamične, pokretačke
motive. Pronađite statične motive u priči.
Kada fabula postaje življa, dinamičnija? Što je pokreće?
2
1
Pronađite u tekstu dinamične motive. Prepišite u svoje bilježnice dio teksta u kojem ste
pronašli neki dinamični motiv.

Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni


oblasti jezika: glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni, značenje, tvorba, služba,
glasovne promjene
2
1
jezičkoj zajednici



grafofolije, rječnik
Tematska korelacija
Pronađi u odlomku pridjeve i prisjeti se nekih njihovih osobina:

Orlovi rano lete
Umjesto svima drage učiteljice «leptiraste plave Lane», u malo selo Lipovo upućen je, po
kazni, novi učitelj, koji je, ubrzo stekao nadimak Paprika. Oštroj učiteljevoj batini se
prvi suprotstavio Jovanče, potomak slavnog hajduka. U Prokin gaj ubrzo su počeli
2
1
pristizati i drugi: dugonogi Stric, brzonogi Đoko Potrk, omaleni, prgavi, ali spretni
Lazar Mačak...
Tako je nastala družina, najslavnija u cijelom kraju. Hrabra družina je bila spremna da
se suprotstavi učiteljevom nasilju. ...
Branko Ćopić
Pridjevi:
- stoje uz imenicu;
- imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje;
Glavni dio sata

Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni
A šta su glagolski pridjevi?
Orlovi rano lete

Upoznajmo značenje riječi!
razrednica – razredna knjiga
(odlomak)
„Učitalj se toliko smijao i smijao da mu najzad udariše četverostruke suze. Dugo ih je

brisao, hohotao i hohotao sve tiše, a kad se konačno potpuno smirio, on začuđeno
pogleda oko sebe kao da se budi iz sna i buljeći zapita: - Kakav je ovo nered? Ko je
srušio tablu, ko je bacio razrednicu?“
U tekstu su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva radnog. A sada
pogledajte kako možemo preinačiti neke rečenice tako da u njima imamo glagolski
pridjev trpni. Možemo reći:
2
1
Učitelj je bio razljućen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila srušena. Razredna
kniga je bila bačena.
U ovim rečenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog.
O glagolskim pridjevima učimo na sljedećim stranicama udžbenika.
Glagolski pridjevi su glagolski oblici koje tvorimo od glagola.

U rečenici se nekad ponašaju kao glagoli, konjugiraju se i imaju službu dijela predikata.
Glagolski pridjevi se nekad ponašaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu, dekliniraju se,
imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje, a u rečenici se javljaju kao atributi.
Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev
trpni.
Glagolski pridjevi su prosti, nelični glagolski oblici.
Prisjetimo se: Proste glagolske oblike tvorimo od jednog glagola, odnosno od glagolske
osnove i odgovarajućih nastavaka: pjevam, plešeš, pođoh, urađen, pisao...
1. Glagolski pridjev radni
Značenje glagolskog pridjeva radnog
U ovom kratkom odlomku iz romana „Orlovi rano lete“ Branka Ćopića u kojem
djevojčica Lunja ispraća svoje prijatelje u partizane, obratite pažnju na istaknute
riječi.
2
1
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili
oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali ga
nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više
nikad i ne vrati.“
- gledala
- odlazili
- voljela
- odlazio
- prežalila
- zaboravila
Ovi glagolski oblici označavaju da su subjekti (Lunja, Stric, Jovanče) aktivni!
Glagolski pridjev radni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda
i broja. Označava radnju koju je subjekat vršio ili izvršio.
On zapravo, izriče aktivan odnos subjekta prema radnji, pa ga zato zovemo
aktivom.
Tvorba glagolskog pridjeva radnog
Od kojih se glagola može tvoriti glagolski pridjev radni?
Glagolski pridjev radni možemo tvoriti od svih glagola.
Jednina Muški rod Ženski rod Srednji rod
odlazio odlazila odlazilo
rekao rekla reklo

2
Množina odlazili odlazile odlazila
1
Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški,
ženski i srednji) u jednini i množini:
Jednina: o/ao, la, lo
Množina: li, le, la
Ako se infinitivna osnova završava samoglasnikom, u muškom rodu jednine je
nastavak -o (pisa-ti → pisa-o), a ako se završava suglasnikom, nastavak je -ao (peći
Služba glagolskog pridjeva radnog
Koju službu može imati glagolski pridjev radni?
→ Lunja je čekala da učitelj prestane sa smijanjem.

→ Učitelj je jurnuo pored klupa.
→ Pobješnjeli učitelj «Paprika» je lupao šakom po stolu.
→ Pocrvenjele oči su oštro gledale u nas.
Stoje uz imenske riječi: Dio su predikata:

Pobješnjeli (učitelj) je čekala
Pocrvenjele (oči) je jurnuo
2
1
Glagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog
predikata.
Kad je u službi atributa, glagolski pridjev radni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima
rod, broj i padež imenice uz koju stoji (Pobješnjeli učitelj...).
2. Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom

A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, može biti samo u sklopu nekih drugih
Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
Ponovimo: šta je nepostojano a?
Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim oblicima te

iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste riječi. A je
nestabilno.
a) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena

nepostojano a.
Jednina Množina
pekao pekla peklo pekli pekle pekla
sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla
2
1
b) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz
glasa l u o: htjela, ali htio; smjela, ali smio...
htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)

smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)
c) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u
ijekavskom izgovoru u muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto
očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; živje-ti: živio)
U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).
Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?
STANDARDNO NESTANDARDNO
volio voljeo
smio smjeo
želio željeo
d) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?

→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;
→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio
2
1
Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo
nazvali jotovanje!
Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz
nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje.
Sinteza:
trpni.

Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški, ženski i
srednji) u jednini i množini:
predikata.
Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javljaju glasovne promjene:
nepostojano a, prelaz glasa l u o i jotovanje.
Završni dio sata:
Ilustracija:
1.djevojčica karminom boji ogledalo
2. mama i djevojčica, karmin na ogledalu
Mama: Jesi li ti ovo pocrvenila?
Djevojčica: Nisam!
Mali savjet: razlikujte glagole! Crvenjeti ne znači crveniti! 2

1
Domaća zadaća:
Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i

njegovu službu u rečenici.
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili
oni koje je najviše voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali ga
nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više
nikad i ne vrati.“

Nastavna jedinica: Glagolski pridjev trpni (pasiv)
2
2


oblasti jezika: glagolski pridjev trpni (pasiv), značenje, tvorba, služba, glasovne
promjene

jezičkoj zajednici

Venov dijagram


grafofolije
Tematska korelacija
2
2

Grafofolija:
Ilustracija: učionica, polomljena tabla, izgužvan

dnevnik na podu, učitelj Paprika ljut sa šipkom u ruci,
Lunja iskače kroz prozor
Orlovi rano lete

(odlomak)
„Namrštena Lunja i zabezeknuti učitelj stajali su pored oborene table.

Ukoričena razrednica je ležala na podu, sva izgužvana. Izbuljene učiteljeve oči su s
nevjericom posmatrale polomljenu tablu. Učionica je bila rasturena, a učitelj se
spremao za novu osvetu. Lunja se u trenu nađe pored otvorenog prozora i bi primorana
da iskoči kroz prozor. Svi su bili začuđeni njenom hrabrošću. Spretno se spasila
učiteljeve šipke.“
Koja značenja može imati glagolski pridjev trpni?
Glavni dio sata
Glagolski pridjev trpni (pasiv)
Značenje glagolskog pridjeva trpnog
1. Glagolski pridjev trpni može stojati uz imenicu kao atribut:
2
2
- namrštena Lunja
- zabezeknuti učitelj
- oborene table
- ukoričena izgužvana razrednica
- izbuljene oči
- polomljenu tablu
- otvorenog prozora
2. Glagolski pridjev trpni može biti dio predikata:
- je bila rasturena
- bi primorana
- su bili začuđeni
Glagolski pridjev trpni označava da je na subjektu vršena radnja.

Subjek(a)t je pasivno trpio, podnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla je
trpjela radnju obaranja, razrednica, razredna knjiga je pretrpjela radnju ukoričavanja
i gužvanja, tabla je trpjela radnju obaranja, prozor je trpio radnju otvaranja...) Sve te
radnje je neko drugi nad njima vršio.
Glagolski pridjev trpni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i
broja. Izriče radnju koja se vrši na subjektu, koju subjek(a)t trpi. Zbog toga služi za
tvorbu pasivnih glagolskih oblika, a u rečenicama se ne pojavljuje samostalno kao
predikat.
Tvorba glagolskog pridjeva trpnog
Kako se tvori glagolski pridjev trpni?
infinitiv Infinitivna Nastavci za glagolski pridjev trpni: -n, -na, -

osnova no...
+
2
2
pisati pisa- pisan, pisana, pisano...
Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od
prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i množini:
-n, -na, -no; -ni, -ne, -na:

→ infinitivna osnova: pisa-ti → pisa-n; pisa-na; pisa-no; pisa-ni; pisa-ne; pisa-na;
-en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena:
→ prezentska osnova: plesti → oni plet-u → plet-en; plet-ena; plet-eno; plet-eni; plet-
ene; plet-ena;
-jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena:
→ infinitivna osnova: dobi-ti → dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni;
dobi-jene; dobi-jena;
→ prezentska osnova: vidjeti → oni vid-e → vid-jen → viđen; viđena;
viđeno; viđeni; viđene; viđena;
-ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena;
2
2
Služba glagolskog pridjeva trpnog
Koju službu u rečenici može imati glagolski pridjev trpni?
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.
→ Kad je u službi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima rod,
broj i padež imenice uz koju stoji. (namrštena Lunja, zabezeknuti učitelj).
→ Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni može biti samo u sklopu nekih drugih složenih
glagolskih oblika (bi primorana, su bili začuđeni).
- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom

O kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?
1. začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)

ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)
nositi → nosjen → nošen (s + j = š)
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz

nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz
nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
2
2
Pokušajte zapamtiti!
dovezen dovežen
iznesen iznešen
donesen donesen
2. peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj

glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.
3. zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen
Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu
trpnom ostvaruje obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št: iskoristiti →
iskorišten/iskorišćen.
2
2
Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena.
→ U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć →
zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta glasovna
promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.
Šta smo naučili o glagolskim pridjevima? Šta im je zajedničko, a po čemu se razlikuju?

Sve to možete pronaći u ovom dijagramu!
Sinteza:

Tvori se samo od prijelaznih glagola.
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog
predikata. U glagolskom pridjevu trpnom se javljaju glasovne promjene: I
palatalizacija, jotovanje...
2
2
Završni dio sata:
Glagolski
pridjev trpni
→ označava
da subjekt trpi
radnju (pasiv);
Glagolski → tvori se od
pridjev radni infinitivne ili
→ Glagolski prezentske osnove
označava da pridjevi i nastavaka za
subjekt → prosti su i rod u jedini i
vrši radnju nelični glagolski množini: -n, -na,
(aktiv); oblici; -no; -ni, -ne, -na;
→ tvori se od → mogu imati -en, -ena, -eno,
infinitivne službu predikata -eni, -ene, -ena;
osnove i ili atributa; -jen, -jena, jeno,
nastavaka za → iskazuju rod i -jeni, -jene, -jena;
rod u jednini i broj; -ven, -vena,
množini: -o/-ao, → nemaju -veno; -veni,
-la, -lo;-li, -le, la. kategoriju -vene, -vena;
vremena. -t, -ta, -to, -ti, -te, -
ta.
Domaća zadaća:
Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Našeg jezika 7 u svoje bilježnice.
2
2

Nastavna jedinica: Glagolske imenice

oblasti jezika: glagolske imenice

jezičkoj zajednici


grafofolije
Tematska korelacija
2
2

Grafofolija:
Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve je to

odmaranje.
Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to

obrazovanje.
Razgovor o riječima istaknutim u tekstu.

Prepoznajte kojoj vrsti riječi pripadaju!
Glavni dio sata

Glagolske imenice
Toga dana
Toga dana rijeka je tekla.

Ilustracija: kobila koja snažno „hrže“, pored nje vinjeta
Tekla za pet! učo pokazuje joj broj 5 ispisan na kartonu
Za pet je cvao cvijet!
2
3
Ugledao sam u letu pticu
I njoj sam dao peticu!
Peticu je takođe dobila
Iz hrzanja jedna kobila!
Nebo je izvuklo iz vedrine
Trojku!
Zrak je iz svježine dobio dvojku!
Zvonimir Balog
Prepoznajte od kojeg je glagola nastala imenica istaknuta u pjesmi!
→ hrzati → hrzanje
Glagolske imenice su nastale od glagola, a označavaju poimeničenu radnju (stanje ili

zbivanje).
Kako mogu nastati glagolske imenice?

Glagolske imenice mogu nastati od:
a) glagolskog pridjeva trpnog;

b) glagolske osnove i različitih sufikasa.
a) Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak -je:
čitan + je → čitanje
suđen + je → suđenje
pjevan + je → pjevanje
2
3
Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje,
farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...)
Rjeđe se tvore od svršenih glagola. Takve su imenice:
Vjenčanje, svanuće, unapređenje, oslobođenje, stvorenje...
b) Glagolske imenice se tvore i od glagolskih osnova i različitih sufikasa:

Tvoja žurba nigdje ne vodi.
Takve su glagolske imenice: dopuna, kosidba, žalba, plovidba, čežnja, šutnja, najava,
kazna, dobitak, izlazak, užitak, promjena...
Može li se napraviti glagolska imenica od glagola ugledati?
Od nekih svršenih glagola se ne mogu napraviti glagolske imenice.
Sinteza:
Glagolske imenice se tvore najčešće od nesvršenih glagola (pisanje, govorenje, farbanje,

klicanje, kljucanje, udaranje, građenje, crtanje, razmišljanje...), a rjeđe i od
svršenih glagola.
Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak –je, ili
od glagolskih osnova i različitih sufikasa.
Završni dio sata:
Od infinitiva glagola davati, gledati, dobivati, izvlačiti napravi glagolske imenice.
Domaća zadaća:
Prepoznajte i ispišite u svoje bilježnice kako glasi infinitiv glagolskih imenica u tekstu:
Ležanje, sunčanje, kupanje, ljenčarenje, šetanje, sjedenje, sve je to odmaranje.
Učenje, čitanje, pisanje, razmišljanje, crtanje, igranje, sve je to obrazovanje.
2
3


Nastavna jedinica: Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli

oblasti jezika: glagolski prilozi, glagolski prilog prošli, oblik i značenje, tvorba

jezičkoj zajednici


Tematska korelacija
2
3

Grafofolija:
Ponovimo šta smo naučili o prilozima!
Bakine naočari
...
Koliko puta su bistro gledale u mene,
Na plemenitom nosu radosno dršćući
Koliko puta tajnim suzama zamagljene
Što je već svanuće, a još se ne vraćam kući.
...
Nikola šop
Akvarel
...
O bistri jesenji dani,
Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me vaš mami,
O bistri jesenji dani.
...
Hamza Humo
2
3
Mali princ
...
Tada se pojavi lisica:
-Dobar dan- reče lisica.
-Dobar dan-pristojno odgovori mali princ,
okrene se ali ne vidje ništa.
-Evo me ovdje- reče jedan glas- pod jabukom.
...
A.S Egziperi
Glavni dio sata

Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli
Prilozi su polupromjenljive riječi koje se prilažu glagolima da bi se označilo mjesto,

vrijeme i način na koji se vrši radnja. Dakle, prilozi najčešće imaju službu priloških
odredaba.
Većina priloga je nepromjenljiva, samo neki prilozi se kompariraju (blizu, bliže, najbliže).
Pogledajmo riječi istaknute u ovom odlomku!
2
3
Ibrahim-begov ćošak
...
A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povod da se o
njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu,
kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere.
(...)
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim stenjući
sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.(...)
Trepčući kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.
-Jesi li gluh?- izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično
činio.
...
Svetozar Ćorović
Koja je sličnost između priloga i ovih oblika glagola?
→ „Dobar dan“, pristojno odgovori mali princ. (kako? → pristojno → prilog)
→ Trepčući kapcima on gledaše u Grgu. (kako? → trepčući → glagolski oblik)
Koju službu u rečenici imaju istaknute riječi?
Obje riječi, i „pristojno“ i „trepčući“ imaju službu priloške odredbe za način jer kazuju
način na koji se vrši radnja.
Takvi su i glagolski oblici: ne sanjajući, noseći, stenjući, iskrivivši se...
Ove riječi su glagolski oblici koji se u rečenici ponašaju kao prilozi, pa ih zbog toga
zovemo glagolskim prilozima.
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.
2
3
Glagolski prilog prošli
Ilustracija: Vanjka -i z čitanke 7 -

detalj
Vanjka
...
Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk obućaru
Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda, gazdarica i
pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa tintom i držalo sa
zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo pisati.
... Anton Pavlović Čehov
2
3
U kakvom vremenskom odnosu mogu biti radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim
(glagolski oblici istaknuti u tekstu) i neka druga radnja (radnja predikata)?
a) Vanjka je zatvorio vrata, ne dozvolivši da ga neko vidi..

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se istovremeno s nekom
drugom radnjom!
b) Spotaknuvši se o pocijepanu prostirku na podu, Vanjka je prišao stolu.

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se prije neke druge radnje!
c) Sjeo je za sto raširivši pred sobom zgužvan list papira.
→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se poslije neke druge

radnje!
Odredi predikate! U kakvom vremenskom odnosu je radnja iskazana predikatom s

radnjom iskazanom glagolskim prilogom prošlim?
Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije
neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje.
Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.
Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti, spotaknuti se,
raširiti...)
Koju službu u rečenici imaju ovi rečenični članovi?
→ ne dozvolivši,
→ spotaknuvši se,
→ raširivši?
2
3
Glagolski prilog prošli u rečenici ne može nikad biti predikat, niti dio predikata.
Glagolski prilog prošli u rečenici ima službu priloške odredbe.
1. Tvorba glagolskog priloga prošlog
Kako se tvori glagolski prilog prošli?
Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.

Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).
Kad se infinitivna osnova završava samoglasnikom, nastavci su : -vši, -v:
oprostiti → oprosti + vši → oprostivši; oprosti + v → oprostiv.
Nastavci -v i -av upotrebljavaju se rjeđe, stilski su obilježeni i arhaični.
Prisjetimo se infinitiva: Infinitivnu osnovu od glagola peći dobit ćemo kada od 1. lica
jednine aorista → pekoh odbijemo nastavak -oh. Infinitivna osnova glagola peći je,
dakle, pek-.
Sinteza:
2
3
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.
Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju glagolskog
priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.
Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila
prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje.
Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).
Završni dio sata:
Infinitiv Infinitivna Nastavci. -vši (-v) glagolski prilog

osnova + → prošli
-avši (-av)
raširiti raširi- -vši, -v raširivši, raširiv

+ →
Domaća zadaća:
Ispišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti sljedeće glagole u glagolskom

prilogu prošlom: doći, proći, naučiti, prodati, pročitati.
2
4
Nastavna jedinica: Glagolski prilog sadašnji

oblasti jezika: glagolski prilog sadašnji, oblik i značenje, služba, tvorba

jezičkoj zajednici

Venov dijagram
2
4
Tematska korelacija

Grafofolija:
Aska i vuk
...
Ilustracija: Aska i vuk
Misleći to, vuk je izašao za ovčicom, zastajkujući kad ona zastane i pružajući korak kad
ona ubrza ritam igre.(...) Idući tako mesečarski, ne gledajući gde staje i ne dajući sebi
više računa o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao sam u sebi:» Krv i meso ovog
šilježeta nikad mi ne ginu.»
...
Ivo Andrić
Koju službu u rečenici imaju glagolski oblici: misleći, zastajkujući, pružajući,

idući, ne gledajući, ne dajući?
2
4
Glavni dio sata

Glagolski prilog sadašnji
→ Istaknuti glagolski oblici se nalaze u službi priloških odredaba.
Odredimo sada predikat u rečenici:
→ Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.
U kakvom vremenskom odnosu stoje ove dvije radnje: misleći i radnja predikata (je
izašao)?
→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.
Ovaj glagolski oblik zove se glagolski prilog sadašnji.
Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši
istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez
obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili
budućnosti.
Naprimjer:
Stekao sam dobru kondiciju trenirajući košarku. (prošlost)
Stičem dobru kondiciju trenirajući košarku. (sadašnjost)
Steći ću dobru kondiciju trenirajući košarku. (budućnost)
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.
Glagolski prilog sadašnji je prost neličan glagolski oblik.
Uz glagolski prilog prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj
službi, ni sam, niti kao dio predikata.
2
4
2. Služba glagolskog priloga sadašnjeg
Koju službu u rečenici može imati glagolski prilog sadašnji?
a) Čitajući „Malog princa“ zamišljao sam sebe na planeti asteroid B 612. → služba
POV
Glagolski prilog sadašnji u rečenici najčešće ima službu priloške odredbe.
b) O nepoznatim letećim objektima se mnogo priča, a malo zna.

Idući dani će nam biti zanimljivi.
Viseći vrtovi su veoma lijepi.
Ponekad glagolski prilog sadašnji u rečenici može imati i službu atributa, kao u ovim
primjerima.
Glagolski prilozi sadašnji letećim, idući i viseći imaju pridjevsku službu (stoje uz imenicu
kao atribut i imaju padežnu promjenu).
3. Tvorba glagolskog priloga sadašnjeg
Kako se tvori glagolski prilog sadašnji?
3. lice množine Nastavak: -ći glagolski prilog

prezenta + → sadašnji
2
4
treniraju + -ći → trenirajući
Misleći to, vuk je izašao za ovčicom.

Od kojih glagola se tvori
Idem u školu pjevajući.
glagolski prilog sadašnji?
Radim zadatak duboko razmišljajući.
misle + ći → pružajući
pjevaju + ći → pjevaju
razmišljaju + ći → razmišljajući
Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem licu
množine prezenta doda nastavak -ći.
Sinteza:
Glagolskim prilogom sadašnjim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši
istovremeno s nekom drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez
2
4
obzira da li se ta druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili
budućnosti.
Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se trećem licu
množine prezenta doda nastavak -ći.
Završni dio sata:

Šta smo naučili o glagolskim prilozima? Koje su im zajedničke, a koje posebne osobine –
pogledajte u ovom dijagramu!
Glagolski
Prilog prošli
Glagolski → radnja se vrši prije neke
prilog sadašnji Glagolski prilozi druge radnje, istovremeno ili
→ radnja se vrši → prosti i bezlični; poslije nje;
istovremeno s nekom → nepromjenljivi; → tvori se uglavnom
drugom → obje radnje od svršenih glagola;
radnjom; → tvorba: infinitivna osnova
odnose se na isti
→ tvori se od nesvršenih + nastavci
glagola; subjekt;
→ ne mogu imati -avši, -av; -vši, -v.
→ tvorba: 3.lice množine
prezenta + nastavak -ći. službu predikata;
→ imaju službu
priloške odredbe.
Šta je još važno znati o glagolskim prilozima?
Glagolski prilozi su prosti, nelični glagolski oblici. U rečenici imaju službu priloških
odredaba.
U našem jeziku imamo dva glagolska priloga: glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog
prošli.
Upravo po tom vremenu odvijanja radnje (sadašnje i prošlo) se i razlikuju.
Radnja glagolskog priloga sadašnjeg se odvija istovremeno s radnjom predikata.
Radnja glagolskog priloga prošlog se odvijala u prošlosti, prije neke druge prošle 2
radnje. 4
Domaća zadaća:
O ovom odlomku prepoznajte glagolski prilog sadašnji!
Naza vezilja
(...)
Proljeća su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doživljena uzbuđenja i ta uzbuđenja
Naza nije umjela kazati niti bi je ko slušao. Samo su grčeviti potezi na razapetom platnu
govorili o tim doživljajima, i stoga su proljetne vezove njene gospođe najradije
kupovale, plačajući izuzetno i razmetljivo po deset dinara više. Drhtavi, ti su crveni i
zeleni potezi zadihano jurili nekud vijugajući, gubeći se, da najzad izbiju na plavu širinu
u nekoj vrištavoj boji što podsjeća na prekinut uzvik.(...) Ne osjećajuću umor, ponesena
željom da uhvati i ispiše na đerđefu onaj svoj veliki jutarnji doživljaj, ona je žurila da
što prije svrši (sve s potajnom mišlju na sinoćno ruho), kao da će poslije toga odmah
doći ono nešto, davno očekivana posljednja sreća...
Zija Dizdarević

2
4
Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista
glagola biti , niječnice uz glagolske oblike

oblasti jezika: pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola
biti , niječnice uz glagolske oblike

jezičkoj zajednici


grafofolije, ilustracija/strip
Tematska korelacija
2
4

Grafofolija:
Ilustracija: dječak zamazan u licu, želi okupati psa u kadici, pas iskače iz vode
Dječak: Pogledaj se! Moraš se okupati!
Razgovor o sadržaju stripa.

Šta uz sebe imaju povratni glagoli?
Glavni dio sata

Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice
uz glagolske oblike
S povratnim glagolima smo se upoznali. Vidjeli smo da uz sebe imaju ličnu zamjenicu
za svako lice ili povratnu zamjenicu sebe/se.
Glagole uz koje stoji kraći, nenaglašeni (enklitički) oblik povratne zamjenice SE (koja
se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE) nazivamo pravim povratnim
glagolima. Duži, naglašeni oblik ove zamjenice dolazi samo uz prave povratne
glagole.
Ovim oblikom povratne zamjenice SEBE koristimo se kada želimo naglasiti objekat
na kojem se odvija radnja, pa ga i nazivamo naglašenim oblikom.
2
4
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez
obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
Izgovor i pisanje aorista glagola biti
Ponovimo aorist pomoćnog glagola biti!

(ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi. Ovi oblici služe za tvorbu složenog
glagolskog oblika potencijala.
Gdje se sve H obavezno čita i piše?
2
5
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H:
„Dođoh, vidjeh pobijedih!“
→ H se obavezno izgovara i piše i u:
a. 1. licu jednine imperfekta: sjeđah, govorah, mišljah;

b. 1. licu jednine kondicionala: govorio bih, smijala bih se, plesala bih, šetala
bih...
→U prvom i drugom licu množine aorista enklitički oblik prezenta pomoćnog glagola
biti obavezno se piše skupa s infinitivnom osnovom pomoćnog glagola biti (bismo, biste).
Izgovor i pisanje niječnice uz glagolske oblike
→ Riječca NE se ispred glagola po pravilu piše odvojeno, npr:

→ infinitiv: ne pričati, ne sanjati...
→ aorist: ne odgovorih, ne zapjevah...
→ imperfekt: ne govorahu, ne čujah...
→ prezent: ne snijem, ne volim...
→ pluskvamerfekt: ne bijah čuo, ne bijaše sjeo...
→ imperativ: ne viči, ne plaćaj...
→ kondicional I: ne bih vjerovao, ne bi htio...
Može li riječca NE „srasti“ s glagolom?
Ilustracija: 1. dječak i djevojčica igraju šah za stolom i pas naslonjen na sto – drijema i
posmatra figure
Djevojčica: Samo nemoj trpati figure u džepove!
Dječak: Nisam ni pomislio! 2

5
2. kvadrat: dječak i djevojčica (pas na podu – igra se s kraljicom)
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno:
→ u enklitičkim oblicima prezenta glagola htjeti:
neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće;
→ u enklitičkim oblicima prezenta pomoćnog glagola biti u ulozi negacije/niječnice
javlja se riječca NI:
nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu;
→ riječca NE srasta u jednu riječ u oblicima imperativa:
nemoj, nemojmo, nemojte;
→ zanijekani glagol imati u nekim glagolskim oblicima javlja se sastavljeno:
→ infinitiv: nemati;
→ prezent: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju;
→ imperativ: nemaj, nemajmo, nemajte;
→ glagolski prilog sadašnji: nemajući;
→ glagolski pridjev trpni: neupisan, neispisan, neprepisan.
Sinteza:
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez
obzira da li se nalazi ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H.
H se obavezno izgovara i piše i u: 1. licu jednine imperfekta i 1. licu jednine
kondicionala.
2
5
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno.
Završni dio sata:
→ Napišite rečenicu s naglašenim oblikom povratne zamjenice (sebe/se) i objasnite koje

ste značenje postigli.
→ U nekim glagolima je riječca NE srasla s glagolima i dala novo, potvrdno značenje:

nestati (iščeznuti), nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati),
negodovati (buniti se), nenavidjeti (mrziti)...
Napišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti ove glagole.
Domaća zadaća:
Pronađite glagole u kojima je niječnica srasla s osnovnim glagolom.
NASTAVNE PRIPREME ZA MJESEC JANUAR 2023. GODINE
2
5
Nastavna jedinica: „Bakine naočari“ Nikola Šop
djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i
elementima izražajnog čitanja pjesme,,



grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, razni predmeti (fotografije,
igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...), brojevi-kartice, kutija,
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,
2
5
Didaktička igra: Darivanje!
Donesite od kuće neke male predmete koje biste rado darovali nekome kao uspomenu na vas
(fotografije, igračke, odjeću iz ranog djetinjstva, olovke...). Sada možete igrati tombolu.
Zalijepite brojeve na svoje drage predmete i stavite ih u neku kutiju. Ispišite iste brojeve na
ceduljice i ubacite ih u drugu kutiju. Izvlačite iz kutije brojeve i pronađite predmet s istim
brojem u drugoj kutiji. Saznajte ko vam je darovao predmet za sjećanje.
Svako od nas duboko u sebi čuva sjećanje ili neki predmet kao uspomenu na nama drage
osobe: baku/nenu/nanu, djeda/dedu, prijatelje... Razgovarajte o tome. Kažite kakva vas
osjećanja preplave kada uzmete u ruke predmete – uspomene? Vaše ideje zapišite na flip čart.
Glavni dio sata:
Najava teksta: BAKINE NAOČARI (Nikola Šop)
2
5
→ Za Nikolu Šopa kaže se da je pjesnik jednostavnih, gotovo beznačajnih stvari, da je
“saputnik i sapatnik” svih “neotpornih i posustalih” ljudi. I u ovoj pjesmi on s prisnom
jednostavnošću ispovijeda nostalgiju za “prošlim danima”.
→ U kojim je motivima prepoznatljiv taj žal za “prošlim danima” u pjesmi Bakine naočari?
Koliko su to “jednostavne”, a koliko “beznačajne” stvari/predmeti?
Za koga su “bakine naočari” značajan predmet?
Šta im daje značaj?
Šta općenito daje značaj naizgled beznačajnim predmetima koji nas okružuju?
→ U prvoj strofi pjesme Bakine naočari iskazan je osjećaj bola zbog jednog emocionalnog
gubitka. Koga više nema? Šta je ostalo da čuva sjećanje na baku?
Unosi li motiv bakinih “mutnih naočara” u pjesmu:
– radost sjećanja ili
– sjetu i produbljenje tuge zbog gubitka drage osobe?
Zašto tako mislite?
→ Nakon tuge za prošlim, u pjesmi se javlja sjećanje na djetinjstvo:

“Koliko puta su bistro gledale u mene,
na plemenitom joj nosu radosno dršćući.”
→ Kako se ovi davni prizori sreće svojim raspoloženjem odnose prema raspoloženju u prvoj
strofi? Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose njeni završni stihovi:
“Niz hladne, ugasle očari nasred stola
jedna suza još klizi”?
2
5
Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se
izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno prošlo
(naprimjer, za mladošću...)
Sinteza:
Pjesma Bakine naočari po svome je sadržaju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj se
izražavaju tuga, bol i žaljenje za nečim nedostižnim ili onim što je nepovratno prošlo
(naprimjer, za mladošću...)
Završni dio sata:
Posvetite svoje stihove, priču ili crtež uspomeni na neku vama dragu osobu. Svoj rad možete
uramiti i okačiti o zid svoje sobe. I to će vam nekada biti draga uspomena. Sjećanja s
vremenom blijede, a vas će vaš rad uvijek podsjećati na dragu osobu.

2
5
Nastavna jedinica: Narodna romansa: Hadži Musić Meho
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene

književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za pravdu,
razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj
riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost, vedri narodni
duh kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti, osobenosti

žanra narodne romanse, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti romanse, sadržajna analiza, epski i lirski elementi u
romansi, kompozicija, uočavanje razlika i sličnosti između balade i romanse
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija/

razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, razvijanje smisla za humor duhovitost
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
2
5
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,
Međupredmetna: historija, muzička kultura
Didaktička igra: Ja sam “maska...”
Jedan učenik je “maska” i pokušava mimikom i pokretima predstaviti različite osobine ljudi:
stid, bahatost, nježnost, grubost, radoznalost, skromnost, hvalisavost... Ostali učenici
pogađaju šta “maska” želi predstaviti.
Šta je to hvalisavost?
Znate li koju šaljivu anegdotu o nekom hvalisavcu?
Kako hvalisavost često zna završiti?
2
5
Glavni dio sata:
Najava teksta

→ U ovoj se pjesmi susrećemo s temom o vragolastoj djevojci! Koji postupci Crničića Ajke potvrđuju da ona
to i jeste?
Otkrijmo značenje riječi:
ljuba – supruga
pretil – debeo
đogin – đogo, konj
čejrek – komad, četvrtina
→ Hadži Musić Meho čezne za djevojkom Crničića Ajkom. Je li on uvjeren da će lahko “obljubiti” Ajkino
lice? Šta vam o tome govore prvi stihovi pjesme:
Hvalio se Hadži Musić Meho
u kafani među jaranima:
“Ženjen n’jesam, ženiti se neću,
dok ne vidim Crničića Ajku,
2
6
i dok njeno lice ne obljubim”?
→ Koristeći Mehinu neopreznost i lahkovjernost, Ajka ga postepeno razoružava da bi se na kraju ove “igre”
Meho našao vezan “za tanahnu jelu”. Kako to Ajka radi, na šaljiv i/ili grub način? Da li se Ajka želi samo
našaliti s Mehom, ili ima na umu i poučiti ga nečemu?
→ Motiv djevojačkog prerušavanja, Ajkinog prerušavanja u odjeću Hadži Musić Mehe, završni je napad na
ponos mladog momka. O kakvoj promjeni u njegovom raspoloženju svjedoče ovi stihovi:
“Brže meni moja braćo draga,
odr’ješte mi prebijele ruke,
davno su mi nokti pocrnili,
da me j’ vez’o Kostrš harambaša,
ne bi mene ovako pritego,
ko što danas Crničića Ajka”?
→ Šta Crničića Ajka prerušavanjem želi postići?
→ Uporedite takav slijed događaja s uvodnim stihovima pjesme.
→ Šta je Hadži Musić Meho mogao naučiti iz Ajkinih postupaka?
Sinteza:
Kojoj vrsti pjesama pripada ova pjesma? Uočavamo da pjesma ima fabulu i likove, ali da su u njoj
istovremeno naglašena i osjećanja glavnih likova. Dakle, u pjesmi Hadži Musić Meho međusobno se
prožimaju epski i lirski elementi. Epsko-lirske pjesme koje su vedre i ponekad šaljive zovu se romanse.
Romansa je pjevana na sličan način kao i balada, ali vedrijim tonom. Vedrina je temeljna crta romanse, ona
pjeva o ljubavi veselo i razdragano.
Završni dio sata:

Odredite epske i lirske elemente u romansi i zaključite šta je to romansa.
Domaća zadaća:
2
6
→ Djevojka sveže momka kažnjavajući ga za njegovu hvalisavost i lahkovjernost. Kako biste okarakterizirali
ponašanje djevojke: kao više osvetoljubivo ili kao više vragolasto? Zašto?
→ Ilustrirajte stihove:
“Mili Bože čuda na svijetu.
Mehin đogo, ali nije Meho,
po od’jelu, Hadži Musić Meho
po ljepoti, Crničića Ajka.”
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za
praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Nastavna jedinica: Glagolski načini: imperativ
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje
međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski
rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i
sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski načini,
imperativ, oblik i značenje, tvorba, glasovne promjene

komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje
kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog
2
6
mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja
pripadnosti jezičkoj zajednici

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije,
ilustracija/strip
Tematska korelacija
Šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
Prvo pismo
... A sad počni. Pazi da ne zabrljaš pismo. Piši samo malo ljepše. Radije piši neka dobro uči. Napiši još s
moje strane da ga lijepo pozdravljam...
Prežihov Voranc
2
6
→ Šta se izriče glagolima: počni, pazi, piši, napiši?
→ Ovim glagolskim oblicima se izriče zapovijest, molba, želja...
Glavni dio sata

Glagolski načini: imperativ
A šta je iskazano istaknutim glagolima u ovom odlomku?
Nosač Samuel
Da ja nisam obećao deset dukata za svoju sestru Saruču, ni vi, Samuele, ne biste danas glodali kokošije
vratove i trpali u stomak pečena jaja, pobiberena biberom koji sinjor Mair nabavlja iz Indije.
Isak Samokovlija
→ Šta je iskazano ovim glagolskim oblikom u rečenici: Ne biste glodali kokošije vratove - da ja nisam
obećao deset dukata?
→ Govornik je istakao uslov, pogodbu da se radnja izvrši.
Iskazuje li se ovim glagolskim oblicima vrijeme vršenja glagolske radnje?
Istaknutim glagolima se ne iskazuje vrijeme vršenja glagolske radnje, nego se iskazuje

odnos govornika prema njoj.
Odnos govornika prema radnji izražava se glagolskim oblicima koje zovemo glagolski
načini.
Glagolski načini su lični glagolski oblici, što znači da u rečenici vrše predikatsku službu. 2
6
U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i
potencijal /kondicional, pogodbeni način.
Imperativ
1. Oblik i značenje imperativa
Šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u stripu?
Ilustracija:
1.Ilustracija kaveza u kojem je mačka, a na vrhu kaveza stoji papagaj i kaže::

»Stavi se u kožu drugog!»
2.Mačka se gleda u ogledalo i vidi u ogledalu lava i kaže:»Imaj povjerenja u

sebe!»
→ Glagolima stavi se, imaj, rizikuj iskazana je zapovijest.
A šta je iskazano glagolskim oblicima istaknutim u ovom odlomku?
Nosač Samuel
(...)
„Jest, nosaču Samuele, ne trzajte se i ne gicajte nogom kao preklani jarac. Sve je tako kako ja kažem. Nego
što! Dva ste se mjeseca natezali zbog tih dukata. Večeras nijednim pogledom niste udostojili Saruču. Dukati
su vam u glavi. Dukati! A žene se vrte oko vas i nude vas: „Uzmite ovo, uzmite ono! Natočite Samuelu! Dajte
mu mesa!“
...
«Psssst! Ne pometajte me, oče! Nikome ništa neću učiniti. Dao sam riječ. Hoću da je iskupim. Evo, ovdje su
dukati. Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele. A ti, Saruča, poskakuj za njim ...» (...)
Isak Samokovlija
2
6
Kakvim tonom se obraća Saručin brat Jakov nosaču Samuelu? Koja je svoja raspoloženja pokazao glagolskim
oblicima: ne trzajte (se), ne gicajte, uzmite, natočite, dajte, ne pometajte?
Glagolski oblik kojim izričemo zapovijest, naredbu, želju, molbu, upozorenje, poticaj,
zabranu da se neka radnja (stanje ili zbivanje) vrši ili izvrši zovemo imperativom
(zapovjednim glagolskim načinom).
Osnovno značenje imperativa je izricanje zapovijedi, pa ga zbog toga zovemo
zapovjednim načinom.
Šta se još može iskazati imperativom?
Imperativom se može obilježiti (osim zapovijedi, molbe, želje...) i:

radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, prije trenutka u kojem se o njoj govori:
→ Živjeli su životom, idi tamo, idi ovamo.
Takav imperativ zove se pripovjedački (historijski) jer se najčešće susreće u
pripovijedanju.
radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme:
→ Ne gledaj ko kaže, već šta kaže.
→ Zla se čuvaj, dobro ti neće dojaditi.
2
6
2. Tvorba imperativa
A kako se tvori imperativ?
Ne pometajte me, oče!

Evo vam ih, neka vam se duša smiri, sinjor Samuele.
Imperativ je lični, prost glagolski oblik.

Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice
jednine i 1. i 2. lice množine.
Prvog lica jednine nema jer govorno lice ne može samo sebi zapovijedati.
Za izricanje 3. lica (i jednine i množine) služi konstrukcija: neka + prezent glagola.
Tvorba imperativa:

Imperativ
1. lice - prezentska osnova + nastavci glagola
-jmo; -mo; -imo grickati,
putovati i
2. lice prezentska osnova + nastavci -j; - prezentska osnova + nastavci kositi:
ø; -i
-jte; -te; -ite
1. prezentska
Kad se lice -
osnova gricka-jmo,
završava na -i, u imperativu se obaveznoputuj-mo,
javlja -j ukos-imo
govoru i
pisanju i to u 2. licu jednine i 1. i 2. licu množine.
2. lice gricka-j, putuj-ø, kos-i gricka-jte, putuj-te, kos-ite
Naprimjer: sakrij, sakrijmo, sakrijte; pij, pijte, pijmo;
3. lice neka gricka, neka putuje, neka neka grickaju, neka putuju, neka kose
1. Glasovne promjene u imperativu
3. Glasovne promjene u imperativu
2
6
Koje glasovne promjene imamo u imperativu?
a) Kako glasi imperativ glagola: reći, leći, sjeći, peći, teći?
→ reći → reknem → reci (suglasnik k ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik c.)

→ leći → legnem → lezi (suglasnik g ispred samoglasnika i prešao je u suglasnik z.)
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije.

To je glasovna promjena u kojoj se zadnjonepčani suglasnici k, g, h, ispred
samoglasnika i, mijenjaju u zubne suglasnike c, z, s.
b) Kako glasi imperativ glagola: kazati, brisati?
→ kazati → kaz-ji → kaži (z + j → ž)

→ brisati → bris-ji –briši; (s + j → š)
Kod nekih glagola u imperativu se vrši jotovanje (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom

iz osnove).
Sinteza:
U našem jeziku imamo dva glagolska načina: imperativ (zapovjedni način) i potencijal /kondicional,
pogodbeni način.
Imperativ je lični, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje
posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine.
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije i jotovanja.
Završni dio sata:

Objasnite kako su nastali ovi glagoli u imperativu!
Mudre poruke za štene
2
6
Svakome znancu javi se lijepo
Vesela oka, mašući rapom.
Lavežom gromkim dočekuj strance,

Nikada, druže, ne laj na znance.
Evo ti savjet staroga pisca:
Čuvaj se dobro i mrtvog lisca.
Kornjači nikad ne stani na put,

jer oklop nosi, a nema kaput.
Branko Ćopić
Domaća zadaća:
Pronađite glagole u imperativu i odredite im lice i broj.
Dnevnik Ane Frank

...
Ovo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko razlikujemo. Njen savjet, kada se neko osjeća tužnim,
jeste: „Misli na svu nesreću na svijetu i budi zahvalna što je i ti ne dijeliš!“ Moj savjet je: „Izađi napolje, u
polja, uživaj u prirodi i suncu, izađi i pokušaj da ponovo nađeš sreću u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu
ljepotu koja još preostaje u tebi i oko tebe i budi srećna!“
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje,

fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
2
6
Nastavna jedinica: „Oslo pod snijegom“ Isidora Sekulić
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti,
razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje
sposobnosti za uočavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje žanrovskih i

strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih

sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri, boje, grafofolija -
ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, kompas, plutani čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s
vodom, karta Evrope
Tematska korelacija
2
7
Međupredmetna: geografija, likovna kultura, fizika

Didaktička igra: Gdje je taj Sjeverni pol?
(Priprema: kompas, plutani čepovi, tanji ekseri, prozirna posuda s vodom.)

Kao što znate, crveni se vršak metalne igle na kompasu uvijek okreće prema Sjevernom polu, jer ga on
privlači svojim magnetom.
U ovu se čaroliju možete uvjeriti i sami. Napravite svoj mali kompas: kroz plutani čep pažljivo provucite tanji
ekser i stavite ga da pliva u posudi s vodom. Ako se želite uvjeriti je li vaš kompas ispravan, uporedite smjer
koji pokazuje ekser sa smjerom kazaljke na pravom kompasu!
Koja strana kazaljke na kompasu pokazuje jug?
Treba li pticama kompas da bi pronašle jug?
Pođimo mi ipak na sjever. Tamo je jedan grad pod snijegom!
(Isidora Sekulić (1877–1958) srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika, izvanredno poznavala
književnost i umjetnost. Bila je prva žena akademik u Srbiji. Živjela je povučeno, u svijetu knjiga, bez
porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Skandinaviji,
Rusiji, Africi, Maloj Aziji... Napisala je djela: Saputnici, Pisma iz Norveške, Đakon Bogorodičine crkve i dr. U
jednom intervjuu Isidora je izjavila: “Volim tišinu. (...) Ako nešto vredim, neka kažu posle moje smrti, a ni
dva dana pred smrt ne želim da me hvale.”)
Glavni dio sata:
Najava teksta:
2
7
Oslo pod snijegom
→ Putopisna proza Pisma iz Norveške zasigurno su najbolje prozno djelo Isidore Sekulić u kome spisateljica
potvrđuje izoštrenost svoga zapažanja, svoj prefinjeni smisao za detalje koje savršeno precizno smješta u svoje
izrazito emocionalno obojene slike nekog krajolika.
bizarni – čudni, neobični

portfelj – službena torba, torba za spise
tociljati se – klizati se na ledenoj stazi
tociljajke – uglačane staze na snijegu, ledene staze
odjedared – odjednom
2
7
→ U ovom odlomku iz putopisa Isidora Sekulić opisuje Oslo u zimskim danima. Oslo je glavni grad Norveške
u čijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i brojni parkovi koji svojim zelenilom i prozračnošću
otkrivaju bezmjernu ljepotu i snagu prirode.
→ Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posvećuje posebnu pažnju?

Kojim su emocijama obojene te slike?
→ Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zašto?
Koji motivi tekst čine posebno dinamičnim?
Po čemu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smješten spomenik pjesniku Velhavnu?
Postoji li u vašem mjestu spomenik nekoj znamenitoj ličnosti?
Kako pjesnici pokazuju ljubav svome gradu? Kako gradovi uzvraćaju ljubav pjesnicima?
→ Rad u parovima:
1. Uzmite kartu Evrope, pronađite granice Norveške, pronađite Oslo. Koje boje preovladavaju na karti
Norveške? Šta to znači?
2. Izdvojite rečenice koje opisuju ponašanje ljudi na snijegu.
3. Izdvojite rečenice u kojima se opisuje odjeća Norvežana.
4. Prema karti Evrope nacrtajte izgled vanjskih granica Norveške, voštanim bojama obojite planine, ravnice,
more.
Parovi izvještavaju o svojim realiziranim zadacima
Sinteza:
Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje neku zemlju, predio, krajolik,
ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje svoje dojmove i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova
interesiranja jesu prirodne ljepote, kulturno-historijske znamenitosti, ljudi, njihovi običaji...
Završni dio sata:

Zamislite da se olovka u vašoj ruci sve više zagrijava što duže njome pišete. Imate pet minuta da opišete vaš
rodni kraj, jer za pet minuta nećete moći više da je držite u ruci. Vaše bilježnice zamijenite sa
drugom/drugaricom u klupi i pročitajte radove. Ko želi može pročitati svoj rad naglas.
Domaća zadaća:
2
7
U bilježnicu ispišite pridjeve i imenice kojima se u navedenom odlomku putopisa Oslo pod snijegom opisuju
ulice, brežuljci, drveće, ograde, snijeg.

Nastavna jedinica: glagoli
Struktura i tip časa: ponavljanje i sistematizacija nastavnih sadržaja

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, sistematizacija znanja o
glagolima

2
7
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje.

To je njihovo osnovno / leksičko značenje.
1.Glagoli radnje
Glavni dio sata

Glagoli: ponavljanje i sistematizacija
2
7
1. Leksičko značenje glagola

Glagoli zbivanja
Glagoli stanja
Glagoli radnje
2. Gramatičke osobine glagola
Kojim se gramatičkim kategorijama odlikuju glagoli?
a) Gramatičke kategorije
Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i gramatička
značenja.
Gramatičke kategorije
prijelaznost
stanje
vid
Šta je to glagolski vid?

→ Glagolski vid/aspekt
2
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju 7
→ Prijelaznost glagola
Kakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?
Glagoli po predmetu radnje mogu biti:

→ prijelazni: glagoli čija radnja prelazi direktno na objek(a)t (čitati knjigu...);
→ neprijelazni: glagoli uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga - na koju bi prelazila radnja (maštati...).

→ Glagolsko stanje
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju),
odnosno, govori nam da li subjekt vrši radnju ili je trpi.
→ RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV
→ TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV
2
7
Gramatičke osobine glagola
stanje
vid/aspekt prijelaznost
svršeni prijelazni aktiv
nesvršeni neprijelazni pasiv
povratni medij
A koje su još gramatičke osobine glagola?
To su:
→ glagolsko lice
→ glagolski broj
→ glagolski rod
→ glagolsko vrijeme
→ glagolski način
Gramatičke osobine
glagola
glagolsko glagolski glagolsko glagolski
glagolski rod
lice broj vrijeme način
2
7
→ Glagolsko lice
Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos između subjekta i ostalih učesnika
u komunikaciji (→ jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO;
LICE JEDNINA MNOŽINA
1. lice: JA MI
2. lice: TI VI
3. lice: ON/ONA/ONO ONI/ONE/ONA
→ Glagolski broj

glagolskih oblika. Gramatički broj određuje broj vršilaca radnje.
Glagolski broj
jednina množina
→ Glagolski rod
Gramatički rod (muški, ženski, srednji) kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve
(radni i trpni), s kojima ćemo se upoznati i na sljedećim stranicama udžbenika.
2
7
→ Glagolsko vrijeme
Koja je temeljna odlika glagola?
Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je

vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.Glagolski se sadržaj,
u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i budućem
vremenu.
Glagolsko vrijeme
prošlo vrijeme
sadašnje vrijeme buduće vrijeme
→ Glagolski načini
Glagolski načini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje u
vremenu. Upoznat ćemo se sa dva osnovna glagolska načina:
- imperativom, kojim se izriče poticaj na aktivnost, molba, želja, naredba,
- potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izriče mogućnost vršenja glagolske
2
8
3. Glagolski oblici
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na:

1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje)
2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju glagolske
radnje)
3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni)
→ Lični i nelični glagolski oblici
Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.

Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur
II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II.
Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.
2
8
Glagolski oblici
lični nelični
glagolska vremena glagolski pridjevi
glagolski načini glagolski prilozi
neodređeni glagolski oblik -

infinitiv
→ Glagolski oblici prema tipu tvorbe
Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na:

proste
složene
Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne riječi a to su: infinitiv, prezent, aorist,
imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.
Složeni glagolski oblici se sastoje nekog pomoćnog glagola u ličnom glagolskom
obliku i glavnog glagola u neličnom glagolskom obliku. Npr. ću trčati, govorio sam,
bih pjevao...
2
8
Završni dio sata:
2
8
Glagolski oblici prema tipu tvorbe
prosti složeni
infinitiv perfek(a)t
prezent pluskvamperfek(a)t
aorist futur I
imperfek(a)t futur II
imperativ potencijal (kondicional) I
glagolski pridjevi potencijal (kondicional) II
glagolski prilozi
Domaća zadaća:
Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje bilježnice.

2
8
Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti ,
niječnice uz glagolske oblike
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje i izgovor
zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske oblike


2
8
ilustracija/strip
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: dječak zamazan u licu, želi okupati psa u kadici, pas iskače iz vode
Dječak: Pogledaj se! Moraš se okupati!
Razgovor o sadržaju stripa.

Šta uz sebe imaju povratni glagoli?
Glavni dio sata

Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole, aorista glagola biti , niječnice uz glagolske
oblike
S povratnim glagolima smo se upoznali. Vidjeli smo da uz sebe imaju ličnu zamjenicu
za svako lice ili povratnu zamjenicu sebe/se.
Glagole uz koje stoji kraći, nenaglašeni (enklitički) oblik povratne zamjenice SE (koja
se uvijek može zamijeniti punim oblikom SEBE) nazivamo pravim povratnim
glagolima. Duži, naglašeni oblik ove zamjenice dolazi samo uz prave povratne
glagole.
Ovim oblikom povratne zamjenice SEBE koristimo se kada želimo naglasiti objekat 2
na kojem se odvija radnja, pa ga i nazivamo naglašenim oblikom. 8
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi
ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
Izgovor i pisanje aorista glagola biti
Ponovimo aorist pomoćnog glagola biti!

(ja) bih, (ti) bi, (on) bi, (mi) bismo, (vi) biste, (oni) bi. Ovi oblici služe za tvorbu složenog
glagolskog oblika potencijala.
2
8
Gdje se sve H obavezno čita i piše?
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H: „Dođoh, vidjeh
pobijedih!“
→ H se obavezno izgovara i piše i u:
c. 1. licu jednine imperfekta: sjeđah, govorah, mišljah;

d. 1. licu jednine kondicionala: govorio bih, smijala bih se, plesala bih, šetala bih...
→U prvom i drugom licu množine aorista enklitički oblik prezenta pomoćnog glagola biti obavezno se piše
skupa s infinitivnom osnovom pomoćnog glagola biti (bismo, biste).
Izgovor i pisanje niječnice uz glagolske oblike
→ Riječca NE se ispred glagola po pravilu piše odvojeno, npr:

→ infinitiv: ne pričati, ne sanjati...
→ aorist: ne odgovorih, ne zapjevah...
→ imperfekt: ne govorahu, ne čujah...
→ prezent: ne snijem, ne volim...
→ pluskvamerfekt: ne bijah čuo, ne bijaše sjeo...
→ imperativ: ne viči, ne plaćaj...
→ kondicional I: ne bih vjerovao, ne bi htio...
Može li riječca NE „srasti“ s glagolom?
Ilustracija: 1. dječak i djevojčica igraju šah za stolom i pas naslonjen na sto – drijema i 2
posmatra figure 8
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno:
→ u enklitičkim oblicima prezenta glagola htjeti:
neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće;
→ u enklitičkim oblicima prezenta pomoćnog glagola biti u ulozi negacije/niječnice javlja se riječca NI:
nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu;
→ riječca NE srasta u jednu riječ u oblicima imperativa:
nemoj, nemojmo, nemojte;
→ zanijekani glagol imati u nekim glagolskim oblicima javlja se sastavljeno:
→ infinitiv: nemati;
→ prezent: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju;
→ imperativ: nemaj, nemajmo, nemajte;
→ glagolski prilog sadašnji: nemajući;
→ glagolski pridjev trpni: neupisan, neispisan, neprepisan.
Sinteza:
→ Nenaglašeni oblik povratne zamjenice SE uvijek se izgovara skupa s glagolom, bez obzira da li se nalazi
ispred ili iza njega, a piše se uvijek odvojeno od glagola.
→ U 1. licu jednine aorista pomoćnog glagola biti obavezan je izgovor i pisanje glasa H. H se obavezno
izgovara i piše i u: 1. licu jednine imperfekta i 1. licu jednine kondicionala.
2
8
Odrična riječca NE (niječnica) može i srasti s glagolom pa se izgovara i piše sastavljeno.
Završni dio sata:
→ Napišite rečenicu s naglašenim oblikom povratne zamjenice (sebe/se) i objasnite koje ste značenje postigli.
→ U nekim glagolima je riječca NE srasla s glagolima i dala novo, potvrdno značenje: nestati (iščeznuti),
nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati), negodovati (buniti se), nenavidjeti
(mrziti)...
Napišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti ove glagole.
Domaća zadaća:
Pronađite glagole u kojima je niječnica srasla s osnovnim glagolom.

Nastavna jedinica: Potencijal I i II / Kondicional I i II
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: potencijal I i II /
kondicional I i II, oblik i značenje, tvorba
2
9

ilustracija/strip
Tematska korelacija
Dnevnik Ane Frank
(...)
Ne znači da ne bih voljela opet da živim takvim životom jedno veče, nekoliko dana, ili čak jednu nedjelju;
životom koji je izgledao bezbrižan i veseo. Ali na kraju te nedjelje bila bih mrtva umorna i bila bih jedino
zahvalna onome ko bi počeo da govori o nečemu razumnom...
2
9
Šta je Ana poželjela dok se skrivala u tajnom skrovištu/ tavanu?
→ Možeš li iz Aninih želja odrediti vrijeme vršenja radnje?
Glavni dio sata

Potencijal I i II / kondicional I i II
Potencijal I /kondicional I
→ Šta je iskazano glagolima koji iskazuju Anine želje?
Tim glagolima nije iskazano vrijeme vršenja glagolske radnje, nego odnos glagolskog
sadržaja prema stvarnosti. Oni se nalaze u glagolskom obliku potencijalu I. Ime mu je
latinskog porijekla: potencijalno znači moguće, ono što je u mogućnosti da se ostvari
(potencijalni pobjednik je mogući pobjednik). Zovemo ga još i kondicional I.
Potencijal I je složen lični glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja vrši ili
izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.
Šta se još može izraziti potencijalom I?
Ilustracija: baka u sobi zatrpanoj raznim

šeširima, jedan je i na glavi, govori
oduševljenoj unuci. 2
9
Baka: Kad god bih otputovala u neki novi
→ Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi šešir.
Potencijalom I se može obilježiti i radnja (stanje ili zbivanje) koja se u prošlosti

ponavljala. Ovakav potencijal I zove se pripovjedačkim, jer se uglavnom susreće u
pripovijedanju.
2. Tvorba potencijala I / kondicionala I
Ilustracija: baka sa šeširom (detalj)

→ Ja bih putovala.
→ Kupovala bih šešire.
POTENCIJAL I
nenaglašeni aoristni oblik glagolski pridjev radni:

pomoćnog glagola biti: bih putovala
bih putovala
Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i

glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
2
9
Potencijal I glagola donositi:
1. lice donosio/donosila bih donosili/donosile bismo

Još ponešto
2. lice donosio/donosila/donosilo bi donosili/donosile/donosila biste o
potencijalu
I!
1. Otac bi često dolazio, odlazio, vikao i na kraju, ostajao u gradu.
Svi istaknuti glagoli se nalaze u potencijalu I, ali se uz njih nalazi samo jedan aoristni
oblik pomoćnog glagola BITI. Pomoćni glagol je izostavljen, ali se on podrazumijeva:
bi dolazio, bi odlazio, bi vikao, bi ostajao.
2. Noću bih na nebu mogao vidjeti Sjevernjaču.

Noću bih na nebu mogao da vidim Sjevernjaču.
U našem jeziku postoji i nekolicina nepotpunih glagola kojima je u rečenici neophodna

dopuna glagola u infinitivu. Takvi su glagoli: trebati, morati, moći, željeti...
Uz nepotpune glagole u potencijalu I upotrebljavamo ili infinitiv (bih mogao vidjeti), ili
riječcu da + prezent ( bih mogao da vidim).
2
9
Potencijal II / Kondicional II
Ilustracija: učionica
Na vratima učenik – kasni na čas
Nastavnik: „Šta je danas razlog kašnjenju?

Učenik: Prespavao sam. Nisam čuo sat kad
je zvonio!
Šta iskazujemo Nastavnik: A jesi li ga navio da zvoni?

potencijalom II?
→ Da si ga „valjda“ navio, on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.
I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se neka

radnja vrši ili izvrši. Od potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u složenim
rečenicama.
2. Tvorba potencijala II
→ Da učiste na vrijeme, bili biste sve naučili.
POTENCIJAL II
2
9
potencijal I pomoćnog glagolski pridjev radni:
glagola BITI: bili biste naučili
bili biste naučili
1. lice bio bih naučio bili bismo naučili

Po načinu tvorbe potencijal II je složen glagolski oblik.
bila bih naučila bile bismo naučile
Tvori se od potencijala I pomoćnog glagola BITI i glagolskog pridjeva radnog koji se
2. lice
mijenja. bio bi naučio bili biste nučili
bila bi naučila bile biste naučile
bilo birijedak
Potencijal II je izuzetno naučilo i u govoru i u književnim
bila biste naučila
djelima.
Sinteza:
Potencijal I je složen lični glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje želje, mogućnosti, uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još
i pogodbeni način.
Potencijal I se tvori od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
koji se mijenja.
I potencijalom II / kondicionalom II izriče se mogućnost, uslov, želja da se neka radnja vrši ili izvrši. Od
potencijala I razlikuje se po tome što dolazi u složenim rečenicama.
Završni dio sata:

Šta smo naučili o potencijalu I i II?
Potencijal I i II su glagolski načini kojima iskazujemo mogućnost, želju ili uvjet da se

neka radnja vrši ili izvrši. Nemaju kategoriju vremena, odnosno, ne iskazuju radnju koja je 2
ostvarena u vremenu. 9
To su složeni lični glagolski oblici.
Domaća zadaća:
Prepoznajte potencijal I i II!
Škola iz snova
Ulaz u moju školu bi izgledao kao Trijumfalna kapija, škola bi bila u obliku piramide koja bi svjetlucala i
blistala i pri najmanjim zracima sunca. U dvorištu bi se nalazili bazeni s toboganima, a pored njih ljuljaške i
klackalice.
Zidovi učionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: Ajvanho, princ Valijant, mali
princ, Ana Frank, Lastan... Table ne bi bilo, a sjedjeli bismo na loptama-skočicama. Učili bismo kroz igru i ne
bismo nosili teške torbe. Ocjene nam ne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji učenici. Bili bismo uvijek
vedri, nasmijani i jutrom bismo trčali u školu. Eh, kakva bi to škola bila!!!

Nastavna jedinica: Perfek(a)t
2
9
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: perfek(a)t glagola,
značenje, tvorba, krnji perfek(a)t


Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija
Tematska korelacija
2
9
Vanjka
(odlomak)
Vanjka je uzdahnuo, umočio pero, te nastavio pisati:

„A večeras su me tukli. Gazda me je izvukao za uši u dvorište i izdevetao kajšem zato što sam njihao njihovo
dijete u kolijevci i slučajno zaspao. A u nedjelju mi je gazdarica naredila da očistim haringu, a ja počeo s repa
a ona uzela haringu pa mi njenu glavu počela turat u lice.
A. P. Čehov
Šta je jedan dječak pronašao u gomili snijega i kakvi nemiri kidaju njegovu dušu, saznat ćete ako pronađete i
pročitate ovu dirljivu priču.
Obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu. Koje vrijeme iskazuju?
Glavni dio sata

Perfek(a)t
1. Oblik i značenje perfekta
Ilustracija: dječak u nametu snijega, raspršuje grudve

snijega šutajući ih!
Nemiri
(odlomak)
(...) Napolju ga je dočekao vihor pahuljica. Pobijeljela ulica blještala je pod već upaljenim sijalicama. Rijetki
prolaznici žurili su po dvjema krivudavim linijama koje su usjekla vozila. Radosno uzbuđen, zagazio je po
najdubljim nametima. Pošto ih je razrovao uzduž i poprijeko, u tišini, koja je uzbuđivala javi mu se fudbalska
navika. (...)
Boris Bojadžiski
2
9
Koje vrijeme iskazuju ovi glagolski oblici?
Kad su se vršile radnje izrečene istaknutim glagolima:

→ je uzdahnuo, → je namočio, → je nastavio, → su tukli, → je izvukao, → je naredila, → je dočekao, →
zagazio je, → blještala je, → je razrovao, → žurili su, → je uzbuđivala...?
Glagoli istaknuti u tekstu nalaze se u glagolskom obliku koji zovemo – perfek(a)t. Perfektom
Preneseno
se iskazujeznačenje perfekta
radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti, dakle, prije
trenutka u kojem se o njoj govori.
A koje vrijeme iskazuju ovi oblici perfekta?
Ilustracija: strip u 2 slike
Majka, otac i djevojčica
Otac majci koja ulazi na vrata pretovarena

namirnicama, kuhinja zatrpana prljavim suđem:
„Je li dolazio vodoinstalater? Otac: Nije. Sutra
kad ga vidim, nastradao je.
Majka djevojčici: A jesi li se ti javila zubaru?
→ Sutra kad me vidi, nastradala sam.

Ovim perfektom smo iskazali radnju koja će se tek dogoditi. Perfektom se, dakle, mogu
iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).
3
0
2. Tvorba perfekta
Kako se tvori perfek(a)t?
Glagolski pridjev radni blještala je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog glagola jesam (3. lice
jednine: ona jeste → je blještala);
Glagolski pridjev radni zagazio je nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog glagola jesam (3. lice
jednine: on jeste → je zgazio);
Glagolski pridjev radni žurili su nenaglašeni prezent pomoćnog glagola jesam (3. lice množine:
oni jesu → su žurili);
Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i množini.
Tvori se od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i
glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Perfek(a)t glagola žuriti!
3
0
PERFEK(A)T
1. žurio sam/sam žurio žurili smo/smo žurili

lice žurila sam/sam žurila
žurile smo/smo žurile
žurila smo/smo žurila
2. žurio si/si žurio žurili ste/ste žurili

lice
žurila si/si žurila žurile ste/ ste žurile
žurilo si/ si žurilo žurila ste/ste žurila
3. žurio je/je žurio žurili su/su žurili

lice žurila je/je žurila
žurile su/su žurile žurila
žurilo je/je žurilo su/su žurila
Ponovimo:
Upitni ili odrični oblik prezenta pomoćnog glagola jesam je uvijek naglašen:
Jesi li žurila ? Nisam žurila u školu.
3. Krnji perfekt
Pažljivo promotrite sljedeću rečenicu i odgonetnite šta nedostaje nekim glagolima u perfektu:
→ Kiša je lila, natapala suhu zemlju, davala život i ljudima.
Prepoznajmo glagole u perfektu:

→ je lila,
Šta nedostaje glagolima natapala i davala?
3
0
→ natapala,
→ davala;
Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.
1. Da bismo izbjegli ponavljanje riječi u rečenici ponekad upotrebljavamo samo jedan pomoćni glagol uz
više glagolskih pridjeva. Kazivanje je tada dinamičnije.
2. Do gubljenja pomoćnog glagola i nastajanja krnjeg perfekta dolazi i u rečenicama u kojima se javljaju
nenaglašeni oblici ličnih zamjenica ( me, ti, ga, je, ju...).
→ Ona me (je) mrko pogledala.
→ Majka me (je) povela u pozorište.
3. Pomoćni glagol se ponekad izostavlja i ako se želi postići živost u kazivanju.

→ Gledaj ti njega! Došao na vrijeme!
Sinteza:
Perfektom se iskazuje radnja (stanje ili zbivanje) koja se vršila ili izvršila u prošlosti, dakle, prije trenutka u
kojem se o njoj govori.
Perfektom se, dakle, mogu iskazati i buduće radnje (stanja ili zbivanja).
Ovakav perfekt zove se futurski perfekt i on ima u rečenici stilsku vrijednost.
Perfekat je lični i složeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i množini. Tvori se od
nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog koji se
mijenja.
Perfekt bez pomoćnog glagola je nepotpun ili okrnjen pa ga i zovemo krnji perfekt.
Završni dio sata:

Šta je pravilno/standardno?
hrvao se hrvao je se
smijao se smijao je se
tukao se tukao je se
3
0
Zapamtite:
Nenaglašeni (enklitički) oblik prezenta 3. lica jednine (je) nikad se ne upotrebljava uz
glagole koji u svom sastavu imaju riječcu se, ili nenaglašeni oblik povratne zamjenice se.
Domaća zadaća:
Ispišite nekoliko rečenica u kojima će glagol biti u futurskom perfektu.


Nastavna jedinica: Skender Kulenović: “Gromovo đule”
odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje
prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije Obrazovni:
umjetnička priča, autobiografska priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna
analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni
slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje,
izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, heuristička metoda;
3
0
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, rad u
parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke,
boje (vodene, drvene), flomasteri...
Tematska korelacija


Kako shvatate ovu misao:
„Djetinjstvo nam otkriva čovjeka jednako tako kako se dan poznaje po jutru.“ (Džon
Milton)
3
0
Glavni dio sata
Najava teksta
Skender Kulenović: “Gromovo đule”

Skender Kulenović je rođen u Bosanskom Petrovcu. Prve pjesme objavio je kao
gimnazijalac u Travniku. Pisao je pjesme, priče, putopise. Gromovo đule je jedina zbirka
priča za djecu.
Interpretativno čitanje priče

Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis.
Emocionalno-intelektualna pauza
Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče.
Konkretizacija doživljaja
Ovaj nam stvarni doživljaj iz svog ranog djetinjstva priča pisac kao odrasla osoba. Kako
se zovu priče u kojima pisac opisuje događaje iz svog života?
Interpretacija priče
● Skender Kulenović u ovoj kratkoj priči opisuje snagu prirodne nepogode i

vjerovanje čovjeka da se na nju može uticati.
● Pronađi i ponovo pročitaj rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode! Koje
riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa?
● Kako je pisac kao mali dječak savladavao strah od nevremena?
● Kako se u tim trenucima ponašala majka? Šta i koga je željela zaštititi
molitvom?
● Kako je dječak doživljavao oluju? Čemu se divio?
● Kako shvaćaš dječakovo pitanje: «Hoće li, majko, još jednom onako?»
● Pronađi rečenice u tekstu u kojima se ogleda snaga majčine ljubavi i njena želja da
zaštiti dom i porodicu.
● Koje je narodno vjerovanje potaklo majku da „potraži gromovo đule“?
● Iz kakvog čovjekovog doživljaja prirode je proizašlo to vjerovanje? Od čega se želio
zaštititi?
Ako ste pažljivo pročitali priču „Gromovo đule“ mogli ste zapaziti da je u opisu doživljaja
vremenske nepogode pisac posebnu slikovitost i emocionalnost postigao nekim načinima
izražavanja, kao što su: „gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim planinčinama“,
„zaorlja takva oluja“ ...
● Stilska figura kojom se nejasne, nepoznate pojave ili predmeti upoređuju sa sličnim,
odnosno poznatim pojavama i predmetima da bi se čitaocu učinile bliskim i razumljivim -
zove se poređenje ili komparacija. Poređenje se sastoji od predmeta koji se poredi,
poredbene riječi (kao, poput, nalik na, sličan) i predmeta s kojim se nešto poredi
(naprimjer: „gromovi kao krakati svijetli divovi“)
3
0
● Stilska figura kojom se stvarima, prirodnim pojavama, životinjama, biljkama daju
osobine čovjeka - zove se personifikacija (naprimjer: „gromovi ... skaču po tim
planinčinama“...).
● Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Ili
jednostavnije: svaki izraz koji je nastao pod uticajem zvuka u prirodi naziva se
onomatopeja. Takvi su izrazi: buć, mijau, fiju, krc... Svoja prva saznanja čovjek je
obilježio takvim riječima, i to je bio prvi rečenički fond koji još i danas živi u jeziku svakog
čovjeka. Takve su i riječi: kukati- kukavica, pljuštati – pljusak, šuštati – šum, šuma,
pisnuti – pisak... (naprimjer: „zaorlja takva oluja“ ...
Sinteza
● Stilske figure su posebni oblici i načini izražavanja u umjetničkim djelima. Njima se
ostvaruje slikovitost, emocionalnost, simboličnost, harmoničnost, ritmičnost pjesničkog
jezika. Epitet je jedna od najčešćih stilskih figura, to je skoro uvijek pridjev u svom
osnovnom ili prenesenom značenju koji konkretno određuje osobinu predmeta, bića ili
pojave. U ovoj priči smo prepoznali i druge stilske figure: poređenje, personifikaciju I
onomatopeju.
Završni dio sata
Stvaralačke aktivnosti
Rad u parovima
Odaberite zadatak:
1. Pronađite stilske figure: epitete, poređenja, personifikacije i onomatopeje u ovoj
priči.
2. Naslikajte oluju koju ste vi doživjeli.
Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 14

Radni kutak broj 12: “Gromovo đule”

obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
3
0
Nastavna jedinica: Pluskvamperfek(a)t

oblasti jezika: pluskvamperfek(a)t, značenje i tvorba

jezičkoj zajednici


grafofolije, ilustracija/strip
Tematska korelacija
3
0

Grafofolija:
Ilustracija: djed i unuk i unuka
Unuka djedu: Kad si ti išao u školu, da li si svaki dan bio napisao zadaću?
Djed: Možda i bih, ali ne bijah imao svesku i olovku!
Unuk zbunjen (upitnik iznad glave)
Kada se odvija radnja pluskvamperfekta?
Glavni dio sata

Pluskvamperfek(a)t
1. Značenje pluskvamperfekta
→ Djed ne bijaše imao svesku i olovku, pa nije niti pisao zadaću.

→ Djed ne bijaše imao školsku klupu, pa nije imao po čemu šarati.
3
0
a) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati prije neke druge radnje.
Prije nego sam počela s učenjem, bila sam se uplašila gradiva.
b) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati istovremeno s nekom drugom radnjom.

Dok sam slušala nastavnika, bila sam se malo opustila.
c) Radnja pluskvamperfekta se može odvijati poslije neke druge radnje.

Kad otvorih knjige, bijaše nestalo moga straha od učenja.
Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti prije, za
vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
2. Tvorba pluskvamperfekta
Kako se tvori pluskvamperfek(a)t?
Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili

perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
3
1
→ Pluskvamperfekt glagola nestati od imperfekta pomoćnog glagola biti:
1. lice bijah/bjeh nestao (nestala) bijasmo/bjesmo nestali(nestale)
2. lice bijaše/bješe nestao (nestala, bijaste/bjeste nestali (nestale, nestala)

nestalo)
3. lice bijaše/bješe nestao (nestala, bijahu/bjehu nestali(nestale, nestala)
→ Pluskvamperfekt glagola nestati od perfekta pomoćnog glagola biti:
1. lice bio sam nestao, bila sam nestala bili smo nestali, bile smo nestale
2. lice bio si nestao, bila si nestala, bilo bili ste nestali, bile ste nestale, bila ste
si nestalo nestala
3. lice bio je nestao, bila je nestala, bilo bili su nestali, bile su nestale, bila su
je nestalo nestala
Sinteza:
Pluskvamperfektom se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti prije, za
vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Danas se i pluskvamperfekt sve rjeđe upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
Po načinu tvorbe pluskvamperfek(a)t je složen glagolski oblik. Tvori se od imperfekta ili
perfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
Završni dio sata:

1. Kako će glasiti odrični oblici pluskvamperfekta u sljedećim rečenicama?
→ Kad si ti došla, ja sam bila čitala.
3
1
→ Otišli smo u park kad je kiša bila prestala.
2. Od glagola pjevati, željeti, slikati uradi pluskvamperfekte u ženskom i muškom rodu.

Odaberi sam/a hoćeš li upotrijebiti imperfekte ili perfekte.
(Naprimjer: Ja sam bio/la pjevao/la...; Ja bijah pjevao/la...)
Domaća zadaća:
1. Preslikaj tabelu u svesku i uradi glagolske oblike s kojim si se upoznao/upoznala dosad od
glagola : svirati ili odsvirati.
Pripazi, neki se glagolski oblici tvore od svršenih a neki od nesvršenih glagola.
INFINITIV svirati, odsvirati
PREZENT sviram, odsviram
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
AORIST
IMPERFEKT
PERFEKT
PLUSKVAMPERFEKT
2. Preslikaj tabelu u svoju svesku i svrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la na lične i
nelične!
Lični glagolski oblici Nelični glagolski oblici
3. Preslikaj tabelu u svoju svesku i razvrstaj glagolske oblike s kojima si se upoznao/la po

vremenu koje iskazuju:
3
1
prošlost sadašnjost neodređenost

jedinica: Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
oblasti kultura izražavanja: pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
jezičkoj zajednici


3
1
grafofolije
Tematska korelacija

Grafofolija br.1: Mika, „Iz velegradskog podzemlja“ Vjenceslav Novak, Čitanka 7
ilustracija: Mika – detalj ilustracije iz Čitanke 7
Prepoznajte junaka iz jedne priče u Čitanci 7

Glavni dio sata
Pričanje događaja uz upotrebu opisa lika
U ovom odlomku je ispričan jedan događaj uz opise lika.
Iz velegradskog podzemlja
(...)
Kad je doteturao do kuće, pojavio se u njem strah pred ženom: kako će ona sad vikati,
plakati i kleti... A doduše – dosjećao se i pijan u tom strahu – bogzna je li imala s djecom i
kruha za večeru? Jer trgovac gdjekada uduži, a gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu:
–Ne dam... Nijesam ja tu da fukaru hranim...
I Mika se naslonio na kućna vrata i razmišljao kao kroz maglu o svemu, što se danas
događalo. A svijest se sve više gubila, a težak san htio da mu sklopi oči. Tad je otvorio
kućna vrata i pomislio, da se treba ušuljati u sobu na prstima, da ga nitko ne čuje. U
podzemlje spustio se četveronoške po strmim stubama, a kad je koraknuo posrnuvši od
najniže stepenice, našao se poklopljen crnom tminom kao u grobu. Badava je napipavao
rukama vrata sobe u kojoj su stanovali. Kud se god okrenuo, svuda zid... Onda najednom
3
1
nije bilo dugo zida... neka golema šupljina, u koju je ulazio sve dublje i dublje, kao da joj
nema kraja... Činilo mu se kao da pada nekamo u duboku tminu, poćutio je strah, a od straha
povratio mu se tračak svijesti. Tad je pomislio:
– Jesam li ja pogodio pravu kuću...
Nato je zovnuo dva puta ženu:
– Lucija!... Lucija!
Čekao je zibajući se u tmini na nogama, a nitko se nije javljao. I opet je teturajući i
ispruženih ruku pošao u tminu pomislivši srdito:
– Jednom ću valjda doći do kraja...
Napokon je opet udario rukama o zid, i kud god se sada okrenuo, svuda zid...
– Da nijesu vještice... neka čarolija? – pomislio je šuljajući se uza zid, a zidu je iznenada bio
kraj, i on se srušio na tlo.
Sad mu je bilo ugodno. Pričinilo mu se da se našao na svom krevetu i da se smije mirno
naužiti sna kojemu se jedva odrvavao. Ali u to se pojavilo svjetlo i digla vika. Što se zapravo
događalo, ne zna, jer se sve gubilo iz sjećanja kao predmeti što iščezavaju u mraku. Netko
mu je pomagao da uđe u sobu – valjda dječaci, a netko je pri tom neprestano vikao – bez
sumnje Lucija.
Ali kao obično u takovim zgodama, pored sve zamračene svijesti u njem se i sinoć stao
javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi što hoće.
Žena je vikala, on se razbuđivao – a onda su se potukli. Tad je žena pobjegla iz sobe, dječaci
su skočili sa svoga kreveta, a kad ih je htio tući, umaknuli su nekamo za materom. I Evica je
htjela za braćom, a on... Uhvatio ju je, i bogzna što je uradio djetetu, jer se opet našla
odnekud u sobi žena i, otrgnuvši mu Evicu, digla je u naramak i psujući plakala. A on je
vidio cijeli niz žena s djetetom u naramku i tu prestaje posve njegovo pamćenje. Pao je
odjeven na krevet i odmah zaspao...
Vjenceslav Novak
Šta o Miki saznajemo iz ovog odlomka?
→ Pisac je naslikao Mikino ponašanje, razmišljanje, njegove postupke. Takvo pričanje događaja je
slikovitije, vjernije, daje nam cjelovitiju sliku o stvarnim uzrocima i posljedicama događaja, te o
preživljavanjima likova.
→ Ispričajte priču bez opisa lika. Kako vam se čini? Da li ste stekli pravu sliku dešavanja te noći u
kući ?
→ Prepoznajte i izdvojite iz odlomka opise glavnog lika, i njegov fizički izgled i karakterne osobine,
misli i osjećanja. Ispričani događaj je potpun tek sa portretom glavnog lika.
Sinteza:
Događaji se često pričaju uz istovremeno opisivanje likova ili pejzaža. Takvo pričanje
događaja je slikovitije, zanimljivije i slušalac/čitalac stiče potpuniju sliku o događaju.
3
1
Završni dio sata:
→ Pronađite u priči „Čistač obuće“, Ranka Risojevića opise likova i opise ulice.
Domaća zadaća:
→ Ispričajte događaj ili doživljaj uz opise lika ili pejzaža. Odaberite ozbiljnu ili humorističnu
temu, npr.: Radost na licu moje majke, Strah u očima moga druga, Ja, veliki hemičar, Bio/la
sam „zvijezda“ pada na ledu...)
Nastavna jedinica: „Lampa u prozoru“ Enes Kišević
stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, uočavanje i
elementima izražajnog čitanja pjesme,

3
1
grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kutija s poklopcem, selotejp,
makaze i papir;
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, TiZO,
Didaktička igra: Tajna prijateljica/Tajni prijatelj
Priprema: za ovu igru potrebni su nam kutija s poklopcem, selotejp, makaze i papir.
Na poklopcu kutije napravite mali prorez, poklopite kutiju i zalijepite poklopac selotejpom.
To je vaša KUTIJA ZA TAJNE! U nju, kad god želite, možete ubaciti neku svoju tajnu
ispisanu ili nacrtanu na papiru.
Svi u razredu izaberite po nekoga kome ćete biti TAJNI PRIJATELJ. Napišite njegovo/njeno
ime na papir i ubacite ga u KUTIJU ZA TAJNE. Ponašajte se prema njemu/njoj kao pravi
prijatelj/prijateljica. Neka ime vašeg tajnog prijatelja/prijateljice ostane TAJNA.
Razgovarajte o dobrim djelima koja ste učinili. Kako vas ona obogaćuju?
3
1
Šta znači riječ empatija? Razgovarajte s nastavnikom o značenju te riječi, a ako je potrebno
potražite njeno značenje u rječniku.
Glavni dio sata:
Najava teksta: LAMPA U PROZORU (Enes Kišević)
→ Ova kratka pjesma vjerna je slika svevremenih teških uvjeta u kojima ljudi žive. Ona je
posvećena tračku svjetlosti koju pruža ljudska dobrota i humanost.
bunovan – sanjiv
Šta sve u pjesmi predstavlja majka (odaberite između ponuđenih odgovora):
3
1
– brižnost; – ravnodušnost;
– ljubavi; – mudrost;
– utjehu; – sebičnost?
– dobrotu;
Šta u pjesmi predstavlja beskućnik:

– nesebičnost;
– siromaštvo;
– sebičnost;
– ljubav;
– težak život?
3
1
→ Objasnite zašto tako mislite?
Razmislite: Zašto je zajednička imenica majka u pjesmi napisana velikim slovom?

Prisjetite se još neke pjesme ili priče koja slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Odredite osnovni
motiv u pjesmi.
Šta nam o majčinskoj dobroti govore njene riječi u završnim stihovima pjesme:
“Po ovom mraku beskućnik, sine,
bolje vidi lampu od cvijeća.”
Veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević kaže: “Ja svejedno mislim da je dobrota, duševnost, samilost, prva ljudska
vrlina.”
Može li se ova misao dovesti u vezu s poentom ove pjesme? Zašto tako mislite?
Sinteza:
Pjesma Lampa u prozoru slika majčinsku dobrotu, njenu brigu za druge. Dobrota, duševnost i samilost su
ljudske vrline.
Završni dio sata:

Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.
Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?
Domaća zadaća:
Naučite pjesmu napamet i pripremite se za malo takmičenje u izražajnom recitovanju.
Ispitajte dužinu stiha i rimu; kažite kako zovemo takav stih.
Ispitajte rimu u pjesmi. Koji se stihovi rimuju?
Prisjetite se i odgovorite: koje su glasovne promjene izvršene u ovim riječima: snijezi, majčin, cvijeće?
3
2
Nastavna oblast: medijska kultura
Nastavna jedinica: Pozorište/kazalište/teatar
Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih
navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela
namijenjenih scenskom izvođenju
Obrazovni: pozorište ili kazalište, pozornica/ bina, scena, pozorišno gledalište , kulise, scenografija,
afiša, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf, pozorišna/teatarska izražajna sredstva, glumci, scenska
radnja i publika.
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih, stvaralačkih i

Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda
demonstriranja, monološka metoda, heuristička metoda, dramatizacija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, Naš jezik 7, grafofolije na kojima su fotografije iz Priručnika
7 ili Čitanke 7 (pozorište, prizori iz opere Hasanaginica), kreda, bilježnica, olovke, plakati, afiše
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja
3
2
Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, TiZO
Učeničko izvođenje prizora iz nekog već obrađenog dramskog teksta (Jazavac pred sudom...)
Čarolija pozornice: „Daske koje život znače!“
Kako se zove pozorište u koje idete gledati predstave?
Saznajte kada je osnovano i koja je njegova prva predstava?
Koju predstavu trenutno možete pogledati u vašem pozorištu, a koja je posljednja koju ste gledali?
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Pozorište/kazalište/teatar
Prikazati grafofolije fotografija iz Čitanke 7:
Zgrada Narodnog pozorišta u Sarajevu
3
2
Prizor iz prve bošnjačke opere Hasanaginica koja je premijerno izvedena u Sarajevu 2000. godine.
Kompozitor je Asim Horozić, a kostimografkinja Vanja Popović odlučila se da u kostimima za operu
preovladava bijela boja.
O pozorištu/kazalištu/teatru:
→ Pozorište kazalište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na
pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera, balet... U savremenoj podjeli
razlikujemo dramsko, plesno, muzičko i lutkarsko pozorište.
→ Najveća pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini jeste Narodno pozorište Sarajevo koje je otvoreno 1921.
godine.
→ Sarajevska opera započela je svoju umjetničku djelatnost 1946. godine svečanom premijerom predstave
Prodana nevjesta Bedřicha Smetane (Bedžiha Smetane). Iste godine osnovan je i Sarajevski balet, ali je on
svoju prvu samostalnu predstavu Žetva Borisa Papandopula izveo tek 1950. godine.
O pozorištu/kazalištu/teatru sjenki:
→ Pozorište/teatar sjenki vrsta je lutkarskih predstava koje svoju izražajnost postižu putem lutaka koje se ne
vide, već se njihov odraz pod snopom svjetla odslikava na platnu. U teatru sjenki ispruženi prsti ili rupčić u
ruci često su model za lutku. Obično igrač uz svaku lutku uzme jedan rupčić pa se smjesti između lampe i zida
tako da sjene rupčića padaju po zidu.
O pozorišnim/teatarskim izražajnim sredstvima:
→ Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska radnja i publika.
→ Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko predstavljanje lika. Oni
svoj umjetnički talent, znanje i vještinu koriste u pozorišnim predstavama kako bi što vjerodostojnije dočarali
neki lik.
3
2
→ Gluma je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Pomoću glume glumci izražajnim sredstvima (govor,
pokret, mimika...) tumače različite likove iz dramske književnosti.
→ Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava scenskih izvođača (glumica i glumaca). Kada se
glumice/glumci scenski izražavaju putem govora, oni svoju pažnju posebno usredsređuju na govor likova.
→ Kostimografija je umjetnička disciplina koja se bavi scenskim kostimom za potrebe filma, kazališne
predstave i ostalih scenskih umjetnosti. Kostimografijom se bave kostimografkinje/kostimografi. Oni
istražuju osnovne podatke o zemlji, ljudima, stilu odijevanja i općenito načinu života u vremenu kojim se bave
pojedina scenska djela, i na osnovu tih saznanja pokušavaju dočarati sadržaje djela.
→ Scenografija je, zapravo, likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u pozorištu), ili kadrova (na
filmu). Scenografkinje/scenografi vode brigu da taj prostor bude u skladu sa zahtjevima djela koje treba
prenijeti na scenu. Danas se pojam scenografije proširio na svako osmišljavanje prostora namijenjenog nekoj
javnoj izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja).
Sinteza:
Pozorište ili teatar zajednički je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici u prisustvu
publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko,
plesno, muzičko i lutkarsko pozorište.
Elementi bez kojih ne može postojati pozorišna predstava su: glumci, scenska radnja i publika.
Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetničko predstavljanje lika. Gluma
je oblik umjetničkog scenskog izražavanja. Govor je jedno od osnovnih izražajnih sredstava scenskih
izvođača (glumica i glumaca). Scenografija je likovno osmišljavanje prostora pojedinih činova (u pozorištu),
ili kadrova (na filmu).
Završni dio sata:

Razgovarajte o nekoj pozorišnoj predstavi kojoj ste prisustvovali, prepoznajte elemente bez kojih pozorišne
predstave ne bi bilo.
Domaća zadaća:
Kao što smo naučili - pojam scenografije se proširio na svako osmišljavanje prostora namijenjenog nekoj
javnoj izvedbi (izložbe, priredbe i druga kulturna događanja). Opišite scenografiju neke scene u pozorišnoj
predstavi koju ste gledali ili neke izložbe, priredbe....
3
2

Nastavna jedinica: Futur I

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur I, značenje, tvorba,
pisanje futura I


ilustracija/strip
Tematska korelacija
3
2
Knjiga «Osvajači svemira» je pisana mnogo ranije nego što će prva kosmička raketa «Luna» sletjeti na
Mjesec u septembru 1959. godine. Pročitajte ovaj odlomak i obratite pažnju na riječi istaknute u tekstu!
LET NA MJESEC
(Iz knjige «Osvajači svemira» Borisa Ljapunov)
... Stvorit će se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Možda je njemu suđeno da postane naučno-istraživački
institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na Mjesecu, koji je zbog nedostatka vazduha idealno
pogodna nebeska posmatračka stanica, pojavit će se opservatorije, opremljene posljednjim tekovinama
astronomske tehnike. Odatle će teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimiti Sunce, snažni radiolokatori
će ispitivati površine planeta, radiostanice će slušati signale iz svemirskog prostranstva.
U podzemnom „gradiću“ će se izgraditi skladište goriva, prostorije za stanovanje i radne prostorije. Voće i
povrće će se gajiti u staklenim baštama. Ogromna ogledala će hvatati Sunčevu energiju. Raketodromi će
poslužiti za prihvatanje raketa sa Zemlje. Letovi na Mjesec će omogućiti da se provjeri sve ono što se, mada
blisko istini, smatra pretpostavkom...
U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja iskazana glagolima u ovom odlomku?
Ilustracija: „Luna“ na Mjesecu
Naravno, u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
3
2
Glavni dio sata

Futur I
1. Značenje futura I
Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka
u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obilježavanje
budućnosti. Naprimjer: stvorit će se, pojavit će se, će slušati, će ispitivati, ići će...
Prisjetite se:
U djelima Žila Verna (Put oko Zemlje za 80 dana, Osvajači vazduha, 20 000 hiljada milja pod morem i dr.).
pisac je nagovijestio nagli napredak automobilizma, avijacije, helikoptera, «letećih mašina», kosmičkih
brodova, podmornica... Vjerovao je da će se njegova bujna maštanja i snovi pretvoriti u stvarnost.
Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama.

U kojem vremenu će se vršiti ili izvršiti radnja?
U budućnosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
→ Preneseno značenje futura I
A koje je preneseno značenje futura I?
Ilustracija: debeljuškasti dječak razgovara s ljekarem, drži se za

stomak
Dječak: Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad eto ti

tetke, nosi ih. I uzet ću jednu, pa drugu, pa treću, i brojao
sam do pet...
3
2
Futurom I se može obilježiti i:
a) radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, tj. prije trenutka u kojem se o njoj govori:
→ Poželjet ću ti ja jučer kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih.
→ I uzet ću jednu, pa drugu, pa treću, i brojao sam do pet...
Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se

najčešće susreće u pripovijedanju.
b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle, svevremenost.
→ Ko ne drži brata za brata, on će imati tuđina za gospodara.
→ Umornoj lisici i rep će dosaditi.
→ Ko na zvijezde laje, ispast će mu zubi.
Svevremenski ili poslovički (gnomski) futur je čest u poslovicama i svevremen je kao i

poslovice.
2. Tvorba futura I
A kako se tvori futur I?
Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i

infinitiva glagola koji se mijenja.
3
2
FUTUR I
Infinitiv glagola : leći prezent pomoćnog glagola htjeti:

leći ću
ću
Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ti:
Izbjegni
pogreške! Lice Jednina Množina
1. lice ću slušati/ slušat ću ćemo slušati/ slušat ćemo
2. lice ćeš slušati/ slušat ćeš ćete slušati/slušat ćete
Infinitiv na -ti ispred oblika pomoćnoga glagola u govoru gubi svoj nastavak -ti, pa se
govori: čitaću, pisaću, plesaću... Međutim, u pisanju je drugačije, ispušta se samo krajnje –i,
dakle, piše se: čitat ću, pisat ću, plesat ću...
→ Futur I glagola čija se infinitivna osnova završava na -ći uvijek se piše odvojeno i ne ispušta se krajnje -i:

U kojim
1. lice ću leći/leći ću ćemo leći/leći ćemo licima su
2. lice ćeš leći/leći ćeš ćete leći/leći ćete oblici futura
I jednaki?
3. Pisanje futura I
3
2
Ilustracija: Mali princ
Mali princ
(odlomak)
... Ali, ako me ti pripitomiš, moj će život biti kao obasjan suncem. Upoznat ću bat koraka što će se razlikovati
od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji će me kao muzika mamiti iz brloga. I onda
pogledaj! Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat
vjetra u žitu...
Antoan de Sent Egziperi
Kako se izgovara i piše futur I?
→ Razvrstajmo različite oblike futura I iz ovog odlomka:
će biti upoznat ću
će se razlikovati bit će
će mamiti
ću voljeti
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se obilježava radnja (stanje ili zbivanje) koja će se desiti poslije trenutka u kojem se o
njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je obilježavanje budućnosti.
Futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer se
najčešće susreće u pripovijedanju.
Futur I se tvori od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola
koji se mijenja.
3
3
Završni dio sata:
Definirajmo pravila u pisanju i izgovoru futura I!
Pravila u pisanju i izgovoru futura I:
1. Obje sastavnice futura I (prezent pomoćnog glagola htjeti i infinitiv glagola) pišu se uvijek odvojeno.
(pisat ću, ću pisati, ću ići, ići ću...)
2. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi ispred infinitiva glagola, tada se infinitiv i piše i izgovara u svom
punom obliku. ( će reći, će spavati, ću govoriti...)
3. Ako se pomoćni glagol htjeti nalazi iza infinitiva na -ti, u govoru se gubi nastavak -ti, ali u pisanju
se ispušta samo krajnje -i. I tada se i pomoćni glagol i infinitiv glagola pišu odvojeno (govori se:
čitaću, pisaću, a piše se čitat ću, pisat ću...).
4. Futur I glagola na -ći uvijek se piše odvojeno, ne ispušta se krajnje -i u infinitivu (peći ću, ću peći;
ići ću, ću ići; leći ću, ću leći...).
5. Književnojezička norma ne prihvata oblike: pjevati ću, postati ću, osim ako se radi o odstupanju iz
metričkih i ritmičkih razloga, dakle, samo u poeziji:
„Nisam li pjesnik, ja sam barem putnik
I katkad su mi drage moje rane.
Jer svaki jecaj postati će zlatnik,
A moje suze dati će đerdane.“
(„Kolajna“ Tina Ujevića)
Ako bi se u pjesmi izostavio samoglasnik -i, narušen bi bio ritmički sklad pjesme.
Domaća zadaća:
Pročitajte dio pisma koje majka piše sinu u Celovec. Prepoznajte glagole u futuru I, izgovorite ih a zatim i
prepišite u svesku.
Prvo pismo
3
3
Danas ćemo pisati u Celovec. Ja ću govoriti, a ti ćeš pisati. Ako si gladan, poslat ćemo ti hljeba i jabuka. Sada
ti još moram pisati da treba da učiš, jer će ti to koristiti u životu i nećeš morati da se mučiš.
Prežihov Voranc


Nastavna jedinica: Futur II (egzaktni)
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: futur II (egzaktni),
značenje, tvorba
3
3
ilustracija/strip
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, ČOZ

Grafofolija:
Ilustracija: čas odjeljenjske zajednice – strip u 3 kvadrata
Nastavnica odjeljenju: Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će ga u

našim školama, na našim ulicama biti manje.
Učenica nastavnici Ako i vi i roditelji budete više vremena provodili s nama i više
razgovarali s nama, svi ćemo biti sretniji.
Učenik nastavnici: Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo
U ovom tekstu označene su dvije vrste glagolskih oblika. Uoči koje vrijeme iskazuju i jedan i drugi.
U čemu je sličnost, a u čemu razlika između njih?
3
3
Glavni dio sata

Futur II (egzaktni)
1. Značenje futura II
→ Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će ga u našim školama, na našim ulicama biti
manje.
→ Ako vi roditelji, budete više vremena provodili s nama i više razgovarali s nama, svi ćemo biti sretniji.
→ Ako se budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo bogatiji, zadovoljniji. Vi ćete
nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima.
→ budemo prestali → će biti

→ budete provodili → ćemo biti
→ Oba glagolska oblika su složeni i lični.
→ S jednim od njih si se već upoznao/upoznala. To je futur I (će biti, će biti...), koji označava radnju (stanje ili
zbivanje) koja će se desiti u budućnosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori.
→ Drugi glagolski oblik (budemo prestali), izriče radnju (stanje ili zbivanje) za koju nije izvjesno da će se
desiti, ali se pretpostavlja njeno ostvarenje u budućnosti.
Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u budućnosti prije
neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II
(budemo prestali, budu provodili...).
Futur II se naziva još i futur egzaktni.
3
3
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba zahtijeva
najmanje dvije radnje.
Pogledajmo sada koju radnju iskazuje Futur II:
a) Kad budemo prestali s nijemim posmatranjem nasilja, tada će u našim školama, na našim ulicama biti
manje nasilja.
→ U ovoj rečenici radnja futura II se odvija prije druge radnje.
b) A dok se mi budemo družili, pomagali i međusobno uvažavali, postajat ćemo

bogatiji, zadovoljniji.
→ Obje radnje se odvijaju istovremeno.
c) Vi ćete nam pomoći, prije nego što se budemo suočili s velikim problemima.
→ Radnja futura II će se desiti poslije neke druge radnje.
Iz svih ovih primjera vidimo da jedna radnja uvjetuje drugu: Ako se budemo družili,
postajat ćemo bogatiji.
2. Tvorba futura II
Prisjeti se kako je hrabra i složna družina pobijedila snijeg na pruzi?
Vlak u snijegu
(odlomak)
„Hu! Hu!“, huče Ljuban među prste i hrabri družinu: „Proračunao sam! Budemo li se držali ovako junački još
pola sata, bit će stroj slobodan, i moći će se vratiti ka vagonima“.
3
3
Mato Lovrak
Koliko glagola je u sastavu futura II?

Koji su to glagolski oblici?
Je li futur II prost ili složen glagolski oblik?
FUTUR II
prezent pomoćnog glagola biti budemo držali glagolski pridjev radni
Futur II je lični, složeni glagolski oblik.

Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog,
glagola koji se mijenja. Tvori se češće od nesvršenih glagola.

Futur II u rečenici ima službu predikata.
1. lice budem držao(držala) budemo držali(držale)
2. lice budeš držao(držala, držalo) budete držali( držale, držala)
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje će se desiti u budućnosti prije neke druge
radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge radnje naziva se futur II (futur egzaktni).
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u složenim rečenicama jer njegova upotreba zahtijeva najmanje dvije
radnje.
Futur II je lični, složeni glagolski oblik.
Tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog, glagola koji se mijenja.
Tvori se češće od nesvršenih glagola.
Završni dio sata:
3
3
Glagole u futuru II zamijeni prezentom.
Stara jabuka
... Ako se tvoji ne budu suviše protivili, doći ću po tebe. Ovu jabuku nikad neću posjeći... Dok god bude
stajala, voljet ćemo se...
Miško Kranjec
Domaća zadaća:
Iz kojeg igrokaza je ovaj odlomak?
(...)
Ilustracija: kralj iz igrokaza
A slijedeći put Plava boja snijega iz Citanke 6
Snijeg će biti žut.

A iz njega će pasti
Sniježak ljubičasti
Pa zelenkasti
Pa sivkasti.
I tako će se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.
(...)
Grigor Vitez
Prepoznajte futur I i futur II, a potom glagole u futuru II zamijeni prezentom.

Da li se sadržaj stihova bitno promijenio?
3
3

Nastavna jedinica: glagoli
Struktura i tip časa: ponavljanje i sistematizacija nastavnih sadržaja

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, sistematizacija znanja o
glagolima


3
3
Tematska korelacija
Glagoli označavaju radnju, stanje i zbivanje.

To je njihovo osnovno / leksičko značenje.
1.Glagoli radnje
Glavni dio sata

Glagoli: ponavljanje i sistematizacija
4. Leksičko značenje glagola
3
3
Glagoli zbivanja
Glagoli stanja
Glagoli radnje
5. Gramatičke osobine glagola
Kojim se gramatičkim kategorijama odlikuju glagoli?
b) Gramatičke kategorije
Kad se glagoli upotrijebe u rečenici, tada oni, uz leksičko značenje, dobivaju i gramatička
značenja.
Gramatičke kategorije
prijelaznost
stanje
vid
Šta je to glagolski vid?

→ Glagolski vid/aspekt
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izreći razlike u trajanju
1. SVRŠENI
3
4
→ Prijelaznost glagola
Kakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?
Glagoli po predmetu radnje mogu biti:

→ prijelazni: glagoli čija radnja prelazi direktno na objek(a)t (čitati knjigu...);
→ neprijelazni: glagoli uz koje ne može stajati imenica ili neka imenska riječ u
akuzativu bez prijedloga - na koju bi prelazila radnja (maštati...).

→ Glagolsko stanje
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju),
odnosno, govori nam da li subjekt vrši radnju ili je trpi.
→ RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV
→ TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV
3
4
Gramatičke osobine glagola
stanje
vid/aspekt prijelaznost
svršeni prijelazni aktiv
nesvršeni neprijelazni pasiv
povratni medij
A koje su još gramatičke osobine glagola?
To su:
→ glagolsko lice
→ glagolski broj
→ glagolski rod
→ glagolsko vrijeme
→ glagolski način
Gramatičke osobine
glagola
glagolsko glagolski glagolsko glagolski
glagolski rod
lice broj vrijeme način
3
4
→ Glagolsko lice
Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos između subjekta i ostalih učesnika
u komunikaciji (→ jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO;
LICE JEDNINA MNOŽINA
1. lice: JA MI
2. lice: TI VI
3. lice: ON/ONA/ONO ONI/ONE/ONA
→ Glagolski broj

glagolskih oblika. Gramatički broj određuje broj vršilaca radnje.
Glagolski broj
jednina množina
→ Glagolski rod
Gramatički rod (muški, ženski, srednji) kod glagola ograničen je na glagolske pridjeve
(radni i trpni), s kojima ćemo se upoznati i na sljedećim stranicama udžbenika.
3
4
→ Glagolsko vrijeme
Koja je temeljna odlika glagola?
Temeljna odlika glagola je određivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je

vremenski odnos glagolskog sadržaja u odnosu na trenutak govora.Glagolski se sadržaj,
u odnosu na trenutak govora, može ostvarivati u sadašnjem, prošlom i budućem
vremenu.
Glagolsko vrijeme
prošlo vrijeme
sadašnje vrijeme buduće vrijeme
→ Glagolski načini
Glagolski načini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje u
vremenu. Upoznat ćemo se sa dva osnovna glagolska načina:
- imperativom, kojim se izriče poticaj na aktivnost, molba, želja, naredba,
- potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izriče mogućnost vršenja glagolske
3
4
6. Glagolski oblici
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na:

1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vršenja radnje)
2. glagolske načine (iskazuju lični stav govornog lica prema vršenju glagolske
radnje)
3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni)
→ Lični i nelični glagolski oblici
Svi glagolski oblici ne poznaju kategoriju lica pa ih dijelimo na lične i nelične.

Lični glagolski oblici su: prezent, aorist, perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I, futur
II, imperativ, potencijal (kondicional) I i II.
Samo lični glagolski oblici se mogu javiti u rečenici kao predikati.
3
4
Glagolski oblici
lični nelični
glagolska vremena glagolski pridjevi
glagolski načini glagolski prilozi
neodređeni glagolski oblik -

infinitiv
→ Glagolski oblici prema tipu tvorbe
Prema tipu tvorbe glagolski oblici se mogu podijeliti na:

proste
složene
Prosti glagolski oblici se sastoje od jedne riječi a to su: infinitiv, prezent, aorist,
imperfek(a)t, imperativ, glagolski pridjevi i glagolski prilozi.
Složeni glagolski oblici se sastoje nekog pomoćnog glagola u ličnom glagolskom
obliku i glavnog glagola u neličnom glagolskom obliku. Npr. ću trčati, govorio sam,
bih pjevao...
3
4
Završni dio sata:
3
4
Glagolski oblici prema tipu tvorbe
prosti složeni
infinitiv perfek(a)t
prezent pluskvamperfek(a)t
aorist futur I
imperfek(a)t futur II
imperativ potencijal (kondicional) I
glagolski pridjevi potencijal (kondicional) II
glagolski prilozi
Domaća zadaća:
Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje bilježnice.


Nastavna jedinica: Rečenice po sastavu
3
4
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenica, ciljna
usmjerenost rečenice, komunikacijski cilj, rečenice po sastavu, izostavljeni i skriveni subjekat


ilustracija/strip, ilustracija
Tematska korelacija
3
4
U svakodnevnoj komunikaciji upotrebljavamo rečenice.

Od čega se sastoje rečenice?
Da li je svaki skup riječi rečenica?
Bilo koji skup riječi nije rečenica. Rečenica je skup riječi kojim prenosimo neku obavijest, informaciju.
Glavni dio sata

Rečenice po sastavu
Ciljna usmjerenost rečenice
Ilustracija: djevojčica i mačka
Djevojčica ima na nosu štipaljku za veš, drži u ruci tanjir i u drugoj ribu koju spušta u
tanjir ispred mačke
Djevojčica: Danas za ručak imaš ribicu.
Mačka (razmišlja, u oblačiću pitanje): Da li je svježa ova riba?
→ Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.

Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.
To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest. 3
5
U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.
→ Taj cilj može biti prenošenje neke obavijesti, pa se takve rečenice nazivaju
obavještajne/ izjavne rečenice. Iza njih stavljamo tačku. (Pročitala sam bajku «Sretni
princ», Oskara Vajlda.
→ Ako rečenicama tražimo neku obavijest, pitamo, zovemo ih upitnim rečenicama i iza
njih stavljamo upitnik.
→ Ako rečenicama potičemo sugovornika na neku radnju, postupak, takve rečenice
zovemo poticajnim rečenicama. Taj poticaj se prepoznaje kao zapovijed, molba,
zahtjev, naređenje, upozorenje... Iza poticajnih rečenica može stajati i tačka ili uzvičnik.
→ Ako poticajnim rečenicama govornik iskazuje svoja osjećanja (radost, tugu, bol,
uzbuđenost), iza tih rečenica pišemo uzvičnik. Takve rečenice nazivamo
uzvičnim/uskličnim rečenicama.
KOMUNIKACIJSKI CILJ
da se sugovornik potakne
da se prenese obavijest – da se zatraži obavijest - na nešto -poticajne
izjavne rečenice(.) upitne rečenice(?)
rečenice,(.!) usklične(!)
3
5
Rečenice po sastavu
Odredi službu riječi u rečenicama!

Koja od ovih rečenica je najjednostavnija po svom ustrojstvu?
Zašto?
Ilustracija: 3 ilustracije (ista ilustracija u 3 plana)
Krupni plan: Žena koja čita. (ne vidi se knjiga u ruci). U naslovu rečenica: Mama
čita.
Nešto širi plan, ista ilustracija – vidi se knjiga u ruci s naslovom Sretni princ. U
naslovu rečenica: Mama čita bajku.
Još širi plan, ista ilustracija – park, klupa, mama i knjiga u jednoj ruci a u drugoj
dječija kolica i djevojčica u kolicima. U naslovu rečenica: Mama čita bajku i
uspavljuje djevojčicu.
Kojim dodacima je proširena druga, a kojim treća rečenica?

Koliko predikata ima u tim rečenicama?
Kako zovemo takve rečenice?
→ Mama čita.
→ Mama čita bajku.
→ Mama čita bajku i uspavljuje djevojčicu.
3
5
→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.
→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim

rečenicama.
1. Prosta/jednostavna rečenica
Prepoznajmo u rečenicama predikate.

Kako zovemo rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat?
Ilustracija: Sretni princ
3
5
Visoko nad gradom, na jednom visokom stupu stajao je kip Sretnog princa.
Bio je sav pozlaćen tankim listićima suhoga zlata. Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača. Oči su
mu bile dva sjajna safira. Svi su mu se divili.
Ali, Princ je bio nesretan. Plakao je.
→ Kao što smo rekli, rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata i subjekta,
zovemo jednostavnim /prostim rečenicama.
→ Prosta/jednostavna rečenica može biti neproširena i proširena.
a) Prosta neproširena rečenica
Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?
Princ je bio nesretan.

Plakao je.
→ Prosta neproširena rečenica je najjednostavniji oblik rečenice što se vidi i iz njenog

naziva. Ima samo predikat i subjekat i iskazuje samo jednu misao.
→ Rečenica može biti iskazana i samo predikatom. Predikat je najvažniji dio

rečenice. Njime je iskazana glagolska radnja, stanje ili zbivanje.
3
5
Prisjetimo se: Subjekat u rečenici može biti izostavljen ili skriven. (Izostavljeni subjekat: Plakao je. → KO?
→ ON, Sretni princ.)
U govoru i pisanju često izostavljamo lične zamjenice jer nije posebno važno naglasiti
osobu. Tada rečenicu možemo izreći samo predikatom.
Primijetili ste da u ovoj rečenici subjekat nije izrečen, ali ipak jasno znamo, na osnovu
sadržaja prethodne rečenice, o kome ili o čemu se radi. Takav subjekat zovemo
izostavljeni subjekat. U rečenicama se izostavlja da se ne bi ponavljale ili
nagomilavale riječi. Ovaj subjekat je uvijek u 3.licu jednine ili množine.
A šta je skriveni subjekat?
Subjekat je najčešće suvišan u 1. i 2. licu, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici

ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove
skriveni subjekat. (Skriveni subjekat: Razmišljam. → KO? → JA.)
A šta su besubjektne rečenice?
3
Postoje i rečenice u kojima subjekat nije ni potreban, rečenica je potpuno jasna i bez
5
njega. Takvim rečenicama se obavještava o zbivanjima uzrokovanim prirodnim
pojavama.
Grmjelo je.
2. Prosta proširena rečenica
Prosta neproširena rečenica nam često nije dovoljna da bismo izrazili naše misli, osjećanja, da
bismo prenijeli potpunu obavijest. Zbog toga naše iskaze proširujemo dodavanjem novih
informacija i podataka.
Razmotrimo rečenicu!
→ Rubin je sjao.
Iz ove rečenice smo saznali samo da je rubin sjao.

Ne znamo ni kakav je rubin, niti gdje je sjao.
Dodatnim informacijama dobijamo potpunu sliku o rubinu, o njegovom izgledu i mjestu gdje je sjao.
Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.
Ilustracija: rubin na dršku mača

Kakav je rubin? → „velik crveni“;
Gdje je sjao rubin? → „na dršku njegova mača“.
3
5
→ Pridjevi «velik crveni» su dodaci imenici koji kazuju osobinu te imenice. Dakle, to su atributi.
→ Skupina riječi « na dršku njegova mača» kazuju mjesto na kojem je sjao rubin. Dakle, ta skupina riječi se
nalazi uz predikat i ima službu priloške odredbe.
Proširena rečenica
Subjekatski skup riječi predikatski skup riječi
Velik crveni rubin sjao je na dršku njegova mača.
Neke riječi u rečenici se priklanjaju predikatu određujući predmet radnje, mjesto,

vrijeme, način... a neke subjektu određujući ga pobliže.
Dodaci koji nešto više govore o predikatu (šta je predmet glagolske radnje,gdje, kada,
kako, zašto se vrši glagolska radnja...) skupa s predikatom čine predikatski skup
riječi. Glagolski dodaci su objekat i priloške odredbe.
Riječi koje dopunjavaju subjekat ( kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
Kako, dakle, nastaje proširena rečenica?
Proširena rečenica nastaje proširivanjem proste rečenice.

Dodaci kojima proširujemo prostu rečenicu grupisani su oko glavnih rečeničnih
članova: predikata i subjekta.
Tako se u okviru rečenice formiraju predikatska i subjekatska grupa riječi.
Proširena rečenica sastoji se od predikata, subjekta, te imeničkih i glagolskih 3
5
Sinteza:
Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicom.
Rečenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.
To je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.
→ Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.
→ Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim /prostim rečenicama.
→ Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata zovemo složenim rečenicama.
Završni dio sata:
Mala vježbaonica!
Jedan učenik kaže jednu prostu rečenicu. Drugi učenik mora početi svoju rečenicu zadnjom riječju iz
prethodne rečenice. I tako ukrug. Npr.
Moj otac je šišao ogradu. Ogradu je polomio nesavjesni vozač. Vozač će doći na vrijeme. Vrijeme je za
povratak kući. Kući ne mogu sam. Sam čovjek nikud nije prispio. Prispio si na čaj. Čaj je veoma zdrav. Zdrav
se bolesnom ne vjeruje....
Domaća zadaća:
Proširujte nekoliko rečenice tako ćete prostoj rečenici dodavati po jedan dodatak.
Npr.
Kiša pada.
Hladna kiša pada.
3
5
Hladna kiša pada po mojoj kosi.
Hladna jesenja kiša pada po mojoj kosi.
Hladna jesenja kiša pada po mojoj plavoj kosi.


Nastavna jedinica: Predikat

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni rečenični
članovi, glagolski i imenski predikat, prosti i složeni predikat


3
5
Tematska korelacija
Prepoznajmo predikate u pjesmi.
VOĆKA POSLIJE KIŠE
Gle malu voćku poslije kiše:

puna je kapi, pa ih njiše.
I blješti, suncem obasjana,
čudesna raskoš njenih grana.
Al nek se sunce malko skrije,

nestane sve te čarolije.
Ona je opet, kao prvo,
obično, malo, jadno drvo.
Naučili smo da je predikat gramatičko jezgro rečenice, dakle, glavni dio rečenice i da
otvara mjesto ostalim rečeničnim članovima. Stoga analizu rečenice uvijek počinjemo
od predikata.
Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može biti 3
izrečeno glagolskom ili neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati mogu 6
podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate
Glavni dio sata

Predikat
2. Predikat
a) Glagolski predikati
Voćka njiše kapi i blješti obasjana suncem.
Koji su ovo glagolski oblici: njiše, blješti?

Koliko predikata imamo u ovim stihovima?
„Al' nek se sunce malko skrije,

nestane sve te čarolije.“
Podsjetimo se: Kako zovemo rečenice u kojoj imamo dva ili više predikata?
→ Predikat obilježava radnju koju vrši subjekat, stanje u kojem se subjekat nalazi ili neku osobinu koja se
odnosi na subjekat. Takav se predikat izriče nekim ličnim glagolskim oblikom, dakle, sadržan je samo od
glagola.
3
6
Predikat koji se izriče ličnim glagolskim oblikom zovemo glagolskim predikatom.
→ Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni.
→ Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je to prost ili složen
glagolski oblik: njiše → prezent, nestane → prezent, pjevali su → perfekat, bih trčao → potencijal I...
→ Složeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznačnog (nepotpunog) glagola u ličnom
glagolskom obliku i punoznačnog glagola u infinitivu: poče padati, želim učiti, mogao bih doći...
Naprimjer: poče padati → poče (aorist nepunoznačnog glagola početi) + padati (infinitiv punoznačnog
glagola); želim učiti → želim (prezent nepunoznačnog glagola željeti) + učiti (infinitiv punoznačnog glagola);
mogao bih doći → mogao bih (potencijal I nepunoznačnog glagola moći) + doći ( infinitiv punoznačnog
glagola).
Koji su najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli?
Ilustracija: djevojčica na vratima svoje sobe pokazuje crtež majci – livada i na njoj jedan cvijet,
majka joj se obraća: Mogla si nacrtati više cvjetova! Kroz otškrinuta vrata se vide zidovi sobe
iscrtani s bezbroj cvjetića
→ Najčešći nepunoznačni (nepotpuni) glagoli u našem jeziku su:

moći, morati, trebati, znati, htjeti, željeti, pokušati, nastojati, usuditi se...
→ U sklopu složenog glagolskog predikata punoznačni glagol u infinitivu može biti

zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznačni glagol povezuje s nepunoznačnim
veznikom da.
→ Mogla si nacrtati više cvjetova. → Perfekat nepunoznačnog glagola moći

(mogla si) + infinitiv punoznačnog glagola (nacrtati).
3
6
b) Imenski predikat
Imenski predikat je po svojoj strukturi uvijek složen.
→ Predikat možemo izreći oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju.
Koje vrste riječi se nalaze u službi predikata?
„Puna je kapi.“ (pridjev + pomoćni glagol)
„Ona je opet, kao prvo,

Obično, malo, jadno drvo.“ (pomoćni glagol + pridjev + pridjev + pridjev + imenica)
Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom

imenskom riječju zovemo imenskim predikatom.
3
6
PREDIKAT
IMENSKI
(iskazan pomoćnim
glagolom biti + imenica,
GLAGOLSKI
(iskazan ličnim glagolskim
oblikom) pridjev, zamjenica)
broj, prilog...
PROSTI SLOŽENI
(iskazan jednim glagolskim (iskazan nepunoznačnim
oblikom) glagolom i infinitivom)
Ponovimo: Kako se izriče predikat?
Predikat se izriče:
→ glagolom u bilo kojem licu i vremenu (glagolski predikat): Mi pjevamo.
→ nepunoznačnim glagolom i infinitivom kao dopunom: Mi želimo pjevati.
→ ličnim oblicima pomoćnog glagola biti i imenskom riječju (imenski predikat): Mi smo
3
6
Sinteza:
Predikat se odlikuje i leksičkim značenjem. Leksičko značenje predikata može biti izrečeno glagolskom ili
neglagolskom riječju (leksemom), pa se predikati mogu podijeliti na glagolske predikate i neglagolske
predikate. Neglagolske predikate zovemo i imenskim predikatima.
Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju zovemo imenskim
predikatom.
Završni dio sata:
Kakvi su predikati u ovim rečenicama?
Ti si vrijedna djevojčica. I tvoj brat je također vrijedan. Ti voliš da čitaš knjige, a on voli rješavati teške
matematičke zadatke. Mnogo učite i zato se vide rezultati. Ako tako nastavite, postat ćete dobri stručnjaci.

Nastavna jedinica: „Hrt“ Ćamil Sijarić
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje prijateljstva između čovjeka i
životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način
kazivanja, retrospekcija, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u priči, naracija, deskripcija
3
6
sposobnosti

demonstriranja, heuristička metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija ilustracije
teksta iz Čitanke 7,
Tematska korelacija
Međupredmetna: TiZO, biologija, geografija
Gosti u školskom dvorištu: lovac i lovački pas
3
6
→ Prisjetite se: Kinologija je nauka koja izučava nastanak i evoluciju pasa, zdravlje, ishranu, uzgoj, karakter,
dresuru... Zamolite nekog lovca da vam održi kratak čas iz kinologije. Neka dovede u školsko dvorište svog
lovačkog psa, a ako to nije hrt – neka donese i fotografije hrta. Pokušajte saznati odgovore na sljedeća pitanja:
1. Koliko su hrtovi kao rasa stari i čemu su sve služili?
2. Kada hrtovi sazrijevaju za lov?
3. Kako se hrtovi potčinjavaju naredbama lovaca?
4. Koje je hrtu glavno osjetilo za lov?
5. Kakvi su mu pokreti, snažni ili lagani poput pera?
6. Kakve su mu skakačke mogućnosti i mogućnosti za galop?
7. Kako sokoli pomažu hrtovima u lovu?
Glavni dio sata:
Najava teksta: HRT (Ćamil Sijarić)
→ Hrtovi su najsretniji kada trče “širokim poljima i beskrajnim dolinama”. Ponekad se znaju toliko zanijeti
trčanjem da sve zaborave.
3
6
hrt – vrsta lovačkg psa

gunj – bunda od ovčijeg krzna
halak – jurnjava, graja
kočet – debela i oštra dlaka, čekinja
→ Kako je hrt iz naše priče doživio nepoznati, “goroviti i lomoviti” Bihor?
→ Hrt je pas izuzetne ljepote i elegancije. Kako ga je opisao naš pisac? Kako zamišljate njegovo “carsko
držanje” opisano u ovom odlomku? Šta je zajedničko hrtu i tek dovedenoj nevjesti?
“Stajao je na svojim tankim nogama, a tanak i sav, tako da je ličio na živ, zategnut luk, koji se nema kuda
odapeti, jer je svud tijesno. Nešto carsko, što mogu da imaju samo dobri konji, lavovi i hrtovi, imao je u svome
držanju, ali i nešto što imaju nevjeste kad se tek dovedu.”
→ Koje je slike hrt čuvao u svojim očima?

Šta o tome saznajemo iz ovog odlomka: “Da je govorio, rekao bi: – Nijesam više onaj koji lovi, nego
ulovljeni. I činio je ono što je dato i hrtovima: pustio bi suzu; kao što i hoće to biti sa strancem kad se nađe u
tuđini”?
→ S vremenom se hrt pretvarao u “nešto sasvim drugo od onog što je nekad bio”. Pronađite odlomak u priči
koji to opisuje!
→ O čemu je hrt sanjao noću dok je gledao u nebo i mjesec?

Pročitajte još jednom završni dio pripovijetke: “Niko nije mogao vidjeti taj lov – a da je mogao, vidio bi u
očima hrtovim ulovljen mjesec, i njega, bijelog od mjesečine kao kad je nekad bio mladi hrt – mrtvog.”
Ko je kriv za tako okrutnu sudbinu hrta iz naše priče?
Rad u grupama:
1. grupa – Radnja pripovijetke veoma je oskudna. Iskažite je u nekoliko rečenica.

2. grupa – Pripovijetka se sastoji od nekoliko užih cjelina. Uočite ih i dajte im naslove.
3
6
3. grupa – U pripovijeci preovlađuje hronološki slijed pričanja događaja. Pronađite dijelove pripovijetke u
kojima se hronološki slijed prekida i javlja se retrospekcija. Šta se ističe retrospektivnim dijelovima
pripovijetke?
4. grupa – U kakvom su odnosu stvarni položaj hrta i njegovi snovi? Kako zovemo takvu stilsku figuru?
Sinteza:
Psihološka karakterizacija lika može se, kao u priči Hrt, ostvariti i razvijenim opisima ponašanja i bogatim
slikama psihičkog stanja lika.
Završni dio sata:

Mislite li:
– da su ljudi trebali razumjeti prirodu i karakter hrta, ili
– da je hrt trebao razumjeti postupke ljudi?
→ Smatra se da kultura i karakter jednog naroda ima veliki utjecaj na prirodu i karakter rase psa koju je taj
narod uzgojio. Šta smo o prirodi i karakteru hrta saznali iz ove priče? Kako taj opis možemo dovesti u vezu s
prirodom i karakterom bosanskohercegovačkih ljudi?
Domaća zadaća:
U pripovijeci je prikazan samo jedan glavni lik. Izdvojite opise hrta po dolasku u Bihor. Prepoznajte neke
epitete, poređenja i metafore.

Nastavna jedinica: Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici

3
6
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika:
priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici, za uzrok, količinu i društvo


ilustracija/strip
Tematska korelacija

3
7

Grafofolija:
Šta smo naučili o prilozima/priloškim odredbama?
Naučili smo da su priloške oznake/odredbe riječi ili

grupe riječi kojima označavamo okolnosti u kojima se
vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje).
Priloškim oznakama/odredbama u rečenici mjesto
otvara predikat.
PRILOZI
VREMENSKI MJESNI NAČINSKI

određuju vrijeme određuju mjesto određuju način
Glavni dio sata
sad(a), tad(a), onda, ovdje, ondje, unutra, vani,
nekad(a),nikad(a), jučer, tuda, svuda,
hrabro, brzo, ovako,
jutros, danas, večeras, nikuda(a),ovamo, onamo, Najava
pješice, onako,tako,
ljetos, sutra, jesenas, odavde, iznutra, izvana,
nikako, lijepo, sporo, tiho... nastavne
zimus... dovde, dotle... donde,
tamo... jedinice
3
7
Priložne/priloške/adverbijalne oznake u rečenici
1. Priloška oznaka/odredba za uzrok
Osim ovih priloških oznaka/odredbi, u rečenicama upotrebljavamo i druge: prilošku odredbu/oznaku za uzrok,
količinu, društvo...
Ilustracija: Učo, gleda u džepni sat na kojem je 12 sati, sunce visoko na nebu,
Učo se obraća pijetlu koji kukuriće: Zašto kasniš?
Pijetao: Iz radoznalosti! Htio sam vidjeti da li će me sunce čekati!
Zašto, koji je uzrok pa je pijetao zakasnio s pjesmom? → Iz radoznalosti!
Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske radnje ili

trajanja stanja označenog predikatom.
2. Priloška odredba za količinu

Ilustracija: Strip
Dječak drži u ruci pregršt cvijeća, pored vrta u kojem je pokidano cvijeće,
pored njega majka obraća mu se:
Majka: Pa to je suviše! Rekla sam ti da nabereš malo cvijeća!
Šta označavaju priloške odredbe za količinu?
3
7
Šta iskazujemo riječima: previše, malo, u dva-tri maha, puno, suviše, toliko, dva puta, premalo?
Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane
predikatom.
3. Priloška odredba za društvo
Kakvo društvo!
Ilustracija: Strip - Jedna velika ilustracija:
Maskenbal ili bal – djeca s maskama ili likovi iz bajki (različiti likovi, princeza
Snježana, vještica, Sretni princ, Mali princ (u ruci mu ruža)... Nasrudin-
hodža.) razgovor između likova ili (maskirane djece) u oblačićima:
Vještica (razmišlja): S kim bih se provozala na metli, sa sretnim ili sa

malim princem?
Snježana (malom princu): Oduvijek sam željela plesati s Malim princem!
Mali princ: Ugodno je časkati s vama, ali došao sam sa svojom ružom.
Nasrudin –hodža: U čiju sam priču zalutao? Zašto moji prijatelji nisu sa
mnom?
3
7
Izdvojimo riječi i skupine riječi kojima se pokazuje društvo u kojem se vrši radnja: sa sretnim ili s
Malim princem, s vama, sa svojom ružom, sa mnom.
Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.
Još o priloškim odredbama!
Kojim vrstama riječi pripadaju riječi istaknute u rečenicama: suviše, malo, previše, s princem, s
vama, sa svojom ružom?
U službi priloških odredbi najčešće se javljaju prilozi, ali su to često i imenice ili neke
druge imenske riječi. Uz imenice se, u priloškoj odredbi, mogu naći i njihovi dodaci
(sa svojom ružom).
Sinteza:
Priloške oznake/odredbe za uzrok označavaju uzrok vršenja glagolske radnje ili trajanja stanja označenog
predikatom.
Priloške odredbe za količinu označava količinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane predikatom.
Priloška odredba društva pokazuje društvo u kojem se vrši radnja.
Završni dio sata:

Upotrijebi ove priloške odredbe u rečenicama: od žalosti, iz ljubavi, zbog poplave, zbog straha od vode, zato
što, stoga, od pospanosti, iz prkosa, zbog toplote.
3
7
Domaća zadaća:
Sastavi rečenice u kojima će riječi mnogo, suviše, bogdu, korak-dva imati službu priloške odredbe za
količinu.

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u
parovima
3
7
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, rječnik, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Glavni dio sata

1. KONTROLNI DIKTAT
Saslušajte audiozapis interpretativnog čitanja odlomka iz „Malog princa“ dvaput, a nakon toga na
odgovarajuća mjesta stavite znake interpunkcije (tačka, zarez, dvotačka, znaci navoda) i veliko slovo.
ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je šešir poslije toga mu ne bih pričao ni o 3
zmijskom caru ni o prašumi ni o zvijezdama razgovarao sam o temama koje on 7
2. DIKTAT
Napravite zvučni zapis interpretativnog čitanja i ovog odlomka iz „Malog princa“i poslušajte ga. Pravilno
napišite odričnu riječcu NE!

- Bila sam glupa, reče ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokušaj da budeš sretan. Bio je iznenadjen što mu ne
prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u ruci. Nije shvatao tu iznenadnu nježnost.
- Naravno, ja te volim, reče mu ruža. Moja je greška što o tome nisi ništa znao. To nema nikakvog značaja.
Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokušaj da budeš sretan... Ostavi to stakleno zvono. Ne želim ga više.
- Ali vjetar...
- Ali životinje...
- Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hoću da upoznam leptirove. Izgleda da je to tako lijepo. Inače,
ko će me posjetiti? Ti ćeš biti daleko. Što se tiče velikih životinja, ne bojim se. Imam kandže.
3
7
Na temelju zadanih riječi i izraza sastavi cjelovite rečenice, a potom i zaokružen tekst. Daj svom tekstu
naslov.
4. DIKTAT
3
7

pljeskati
skakati
skakutati
vikati

ožalostiti
lijećiti
sjeći
spriječiti

vikati
skakati
glodati
3
7
okretati
reći
spasio
peći
doživjeti

Volim skijati.
Ne volim skakati.
5. DIKTAT
3
8

ne kazah...
Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po broju osvojenih
bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u paru, zamjenom učeničkih radova.

Nastavna jedinica: „Pjesma o kuji“ Sergej Jesenjin
3
8
Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje prijateljstva između čovjeka i
životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, osuda zla i nepravde, izgrađivanje pozitivnih
osobina ličnosti, snaga majčinske ljubavi,
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, osjećanja, motivi, raspoloženje, strofe, stilske figure ( kontrast,
inverzija, opkoračenja...), izražajno čitanje i recitovanje pjesme

sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda,
ilustrativna metoda

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija - ilustracija
teksta iz Čitanke 7, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, biologija
3
8
(motivacijska vinjeta)
Gost u razredu: kućni ljubimac (pas)
→ Znate li šta je kinologija? To je nauka koja proučava nastanak i evoluciju pasa, različite rase pasa, njihovo
zdravlje, ishranu, njegu, uzgoj, ponašanje, dresuru itd.
→ Zamolite roditelja nekog vašeg drugara koji ima psa kao kućnog ljubimca za jedan čas iz kinologije. Neka
vam u razred dovede kao gosta svog kućnog ljubimca. Pokušajte saznati sve što vas o njemu zanima: kojoj
pasmini pripada, kakvu narav ima, šta voli jesti, poznaje li svoje roditelje, ima li svoje mlade...
Kako pas brine o mladima? Kako pokazuje roditeljsku ljubav?
Glavni dio sata:
Najava teksta: PJESMA O KUJI (Sergej Jesenjin)
3
8
→ U Pjesmi o kuji na neobičan je način prikazan svijet majčinstva, obilježen srećom, ali i bolom. Kako je kuja
iskazivala svoju ljubav prema štenadima? Zbog čega je bila sretna?
rogoz – šaša, ševar, trava močvarica dugih, tvrdih listova koji se upliću i služe za vezivanje
tmina – tama
vazda – uvijek
mreškati se – borati se
plavet – plavetnilo
zuriti – netremice gledati
→ Pročitaj još jednom prve dvije strofe. Koja te slika naročito raznježuje?
Koje je osjećanje iskazano u ovim strofama?
→ A onda...? Šta se desilo? Ko je ukrao kujinu sreću? Šta vas je posebno potreslo, rastužilo? Koje je osjećanje
iskazano u nastavku pjesme?
→ U prvim strofama iskazana je “materinska sreća”, a u nastavku pjesme “materinska bol”. Kako zovemo
ovakvu stilsku figuru?
Podsjetimo se: Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjećanja, dvije slike koje imaju potpuno
suprotne osobine, pri čemu se želi jedna istaći, dobijamo jednu vrstu poređenja, stilsku figuru koja se zove
kontrast ili antiteza.
3
8
→ Kakvu promjenu raspoloženja u pjesmu unose stihovi:
“A uvečer, kao i vazda,
kad koke na lijegala kreću,
tmuran je stigao gazda
i strpao štenad u vreću”?
→ Kojim dinamičnim motivom započinje četvrta strofa?

Koja osjećanja tjeraju kuju na trčanje?
U ovoj strofi naslućujemo šta se psićima dogodilo. Iz kojih stihova?
Šta se kuji pričinilo pri povratku kući?
O čemu mi to često budni sanjamo?
→ Šta kuja osjeća dok “zuri u plavet jasnu” i “cvili nasred druma”?
Iz kojeg dijela njena lica pjesnik “čita” to osjećanje?
→ U pjesmi se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski elementi. Ova nam pjesma govori o
narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode.
Koje je osjećaje izgubio čovjek iz ove pjesme?
Koje je značenje prirode zaboravio?
→ Istinski umjetnik plijeni snagom plemenitosti svoga djela. Po čemu ste tu snagu prepoznali u ovoj pjesmi?
Pjesma o kuji veoma je potresna. Koji je motiv čini tako potresnom?
Razmislite: Svirepom činu kuja nijemo prisustvuje. Bez režanja, zavijanja, bez ijednog laveža. Zašto? Kad se
kuja oglasila? Kako?
Pronađite stihove u pjesmi koji naglašavaju njenu bespomoćnost i bol ali i čovjekovu okrutnost.
→ Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup
riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer, na početku
pjesme:
“I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njene topline
voda se topila snježna.”
3
8
→ Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovim stihovima? Pronađite inverzije u ovoj pjesmi.
→ Pročitajte još jednom ove stihove:

“I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna”
Ovi stihovi čine jednu misaonu cjelinu. U kojem stihu pjesnik započinje, a u kojem završava svoju misao?
Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz
strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje. Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha
u koji se prenosi. Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.
→ Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Pjesma o kuji vrvi opkoračenjima.
Pronađite neka i zaključite kako ova stilska figura utječe na ritam pjesme!
Pročitajte pjesmu pazeći na znake interpunkcije (zareze, tačke), opkoračenja. Obratite pažnju na boju glasa.
Sinteza:
Pjesme Sergeja Jesenjina prevedene su na sve svjetske jezike, a kod nas je on već odavno jedan od najčitanijih
stranih pjesnika svih vremena.
→ U Pjesmi o kuji se skladno prožimaju ritmički, slikovni, osjećajni i značenjski elementi. Ova nam pjesma
govori o narušenoj harmoniji između čovjeka i prirode.
→ Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup
riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini.
Kada se misaona cjelina ne završava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se prenosi iz stiha u stih, ili iz
strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoračenje. Misaona cjelina može se završavati i negdje u sredini stiha
u koji se prenosi. Završetak misaone cjeline prirodno nameće predah, odnosno pauzu u izgovoru.
Završni dio sata:
→ Poznati filozof i pisac Jean-Jacques Rousseau (Žan Žak Ruso) nekom je prilikom rekao: “Veliko je zlo ne
činiti dobro.”
Kakvo je “dobro” gazda iz Pjesme o kuji propustio učiniti?
Domaća zadaća:
3
8
Promijenite pjesmu! Ispjevajte stihove koji će promijeniti sudbinu kujinih mladunčadi!

praćenje, fotografiranje i izdvajanje
Nastavna jedinica: Objek(a)t
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objek(a)t, bliži i dalji
objek(a)t


3
8
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: Svakodnevna slika u učionici.
U učionici
1.Dječak čita «Male novine»
2.Djevojčica briše tablu.
3. Učitalj pozdravlja učenike.
Razgovarajmo o ilustracijama.
Ko se sve nalazi u učionici?
Šta oni rade?
3
8
Glavni dio sata

Objek(a)t
KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT
Ilustracija: Male novine .

DJEČAK čita
Ilustracija: TABLA.
DJEVOJČICA briše
Ilustracija: UČENICI.
UČITELJ pozdravlja
Ilustracija: CVIJEĆE.
DJEVOJČICA zaliva
Ilustracija: učitelj.
DJECA gledaju u
3
8
Od kojih rečeničnih dijelova su sastavljene ove rečenice?
Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je
predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u rečenici otvara glagol.
Objekat može biti u svim zavisnim padežima: genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu i lokativu.
1. Bliži (direktni) objekat
Ilustracija: dio prethodne ilustracije
Učitalj pozdravlja učenike.

Pogledajmo rečenicu!
Učitelj pozdravlja učenike.
Odredi subjekat i predikatski skup riječi.

Od čega se sastoji predikatski skup riječi?
Koga učitelj pozdravlja?
U kojem padežu se nalazi imenica učenike?
Imenica učenike je dopuna glagolu pozdravlja. Ona kazuje šta je predmet radnje, odnosno šta je obuhvaćeno
glagolskom radnjom. Odgovara na pitanje KOGA.
Uz pitanje KOGA (za živa bića), postavlja se i pitanje ŠTA (koje se odnosi na neživo: Djevojčica briše tablu.
Šta djevojčica briše?)
Koji padež odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr. On pozdravlja prolaznike.) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr. Napio sam se vode.), zove se bliži objekat. Bližem
objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
3
(Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost. 9
Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv.)
2. Dalji (indirektni) objek(a)t
Šta je u ovoj rečenici predmet radnje?
Ilustracija: dio prethodne ilustracije
Djeca gledaju u učitelja.

Djeca gledaju u učitelja.
Ko vrši radnju? Šta rade? Šta je predmet radnje?
DJECA GLEDAJU U UČITELJA.
U koga djeca gledaju?

Koju vrstu riječi imamo ispred imenice učitelja?
Koji je ovo padež?
Imenica s prijedlogom u učitelja dopunjuje glagol gledaju i označava šta je predmet glagolske radnje, šta je
obuhvaćeno glagolskom radnjom. Nalazi se u akuzativu i uz sebe ima prijedlogom u.
3
9
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u
rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr. Nesta blaga,
nesta prijatelja. Moj otac se bavi stočarstvom.).
Sinteza:
Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili šta je predmet glagolske
radnje, zove se objekat.
Objekat u akuzativu bez prijedloga i dionom (partitivnom) genitivu zove se bliži objekat. Bližem objektu
mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim besprijedložnog akuzativa,
zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki
prijelazni.
Završni dio sata:

Pronađimo objek(a)t!
Ilustracija: prozor .
Vesna gleda kroz
Ilustracija: mačka.
Lea laje na
Ilustracija: bicikl.
Selma vozi
Ilustracija: oblak.
Sunce zalazi za
3
9
Nastavna jedinica: Nesamostalni rečenični članovi: atribut
sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema domovini
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nesamostalni rečenični
članovi: atribut,

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, fizika
3
9
Grafofolija:
ljubičasta
siva žuta
crvena crna
zelena plava
narandža
bijela
sta
Znate li da boje utječu na naše raspoloženje i ponašanje?

→ Različite boje različito različito djeluju na našu psihu a imaju i simbolička značenja.
→ Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na svojim zastavama je
imaju mnoge zemlje. U saobraćajnim znacima crvena boja predstavlja opasnost.
3
9
→ Svečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju. Simbolizira istinu, plemenitost,
tišinu.
→ Živahna, vesela žuta boja predstavlja znanje, svjetlo, jasne misli. Zbog svoje vidljivosti koristi se u
saobraćajnim znacima. Žuta je sunčeva svjetlost.
→ Vesela i svečana narandžasta boja predstavlja plodnost i zdravlje. Simbolizira bogatstvo. Holandska
zastava je narandžasta.
→ Blaga odmarajuća zelena boja simbolizira mir, nadu, vjeru. Zelena boja nas opušta. Zelena boja
simbolizira čistu, očuvanu prirodu i upozorava čovjeka da bez takve okoline nema ni zdravog života.
→ Svečana ljubičasta boja nastaje miješanjem crvene i plave boje. Istovremeno može biti i uzbuđujuća ali i
smirujuća. Simbolizira strpljenje i tajanstvenost.
→ Bijela boja je ahromatska boja. Simbolizira red, istinu, pravdu i poštenje.
→ Neutralna siva boja ima najbolji učinak kada se pomiješa sa nekom drugom bojom. Predstavlja bijedu i
poniznost. Djeluje službeno i hladno. I siva boja je ahromatska.
→ Crna boja je također ahromatska. To je boja mraka. Crna boja izaziva osjećaj straha i praznine. Simbolizira
žalost i nesreću.
Glavni dio sata

Nesamostalni rečenični članovi: atribut
→ Njemački fizičar Vilhelm Osvald je sve boje podijelio na dvije skupine:

1. šarene ili hromatske (to su sve boje sunčevog spektra);
2. nešarene ili ahromatske boje (bijela, sve sive boje i crna boja).
→ Razmotri boje naše zastave. Šta one simboliziraju?
Šta je atribut? Promotrite riječi istaknute u tekstu?
→ Svečana, otmjena, mirna plava boja;

→ našu koncentraciju;
3
9
→ Crvena boja;
→ saobraćajnim znacima;
→ Živahna, vesela žuta boja;
→ sunčeva svjetlost;
→ čistu, očuvanu prirodu;
→ Svečana ljubičasta, uzbuđujuća i smirujuća;
→ Holandska zastava;
→ Vesela i svečana narandžasta boja;
→ zdravog života;
→ bijela ahromatska boja;
→ Neutralna siva boja;
Naučili smo ranije da je atribut riječ koja bliže određuje imenicu uz koju stoji, kazujući neku njezinu osobinu,
pripadnost i količinu: bijela zastava, horoskopski znak, dug put, zaljubljeni par...
U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi (Prvi snijeg je najdraži.), imenice (Volim
gledati noću svjetla grada.), zamjenice (Moja majka je najljepša.).
Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi: Djevojčica s plavom trakom u kosi šetala je parkom. (Kakva
djevojčica?)
Ilustracija: mlada dama s monoklom, sjedi i pored nje lijevo prazno mjesto, nosi lentu na
kojoj piše „imenica“, pored nje je kavalir s ružom, i s lentom na kojoj pise „atribut“,
obraća joj se: Da li je slobodno mjesto pored vas?
Ko otvara atributima mjesto u rečenici?
→ Naučili smo i to da atribut i apozicija nisu članovi temeljnog rečeničnog ustrojstva kao što su predikat,
subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i da nisu samostalni. Zbog toga ih zovemo nesamostalnim rečeničnim
članovima. Atributima mjesto u rečenici otvara imenica.
3
9
Sinteza:
U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi , imenice i zamjenice.
Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi.
Atributi su nesamostalni rečenični članovi. Atributima mjesto u rečenici otvara imenica.
Završni dio sata:

Atribut u rečenici može biti uvršten uz sve samostalne rečenične članove: uz subjekat, imenski predikat,
priloške odredbe i uz objekat.
1. Atribut uz subjekat
Svečana, otmjena, mirna plava boja pozitivno utječe na našu koncentraciju.(ko? šta? → subjekat)
2. Atribut u sklopu imenskog predikata
Holandska zastava je narandžasta. (je narandžasta → imenski predikat)
3. Atribut uz objekat
Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu. (koga? šta? → prirodu → objekat)
4. Atribut uz prilošku odredbu
Zbog svoje vidljivosti koristi se u saobraćajnim znacima.(zbog čega? → zbog svoje vidljivosti → POU)
Napomena: Treba praviti razliku između pridjeva i atributa. Pridjev je vrsta riječi koja
u rečenici može imati službu atributa.
Domaća zadaća:
Odredimo rod, broj i padež imenice i atributa koji se nalaze uz njih.

Nastavna jedinica: Kongruentni i nekongruentni atribut
3
9
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: kongruentni i
nekongruentni atribut, obavezni atributi


grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija
→ Kojoj vrsti riječi pripadaju atributi?

Crvena boja nas može razdražiti, ali i oraspoložiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na svojim zastavama je imaju
mnoge zemlje.
Zelena boja simbolizira čistu, očuvanu prirodu.
3
9
Glavni dio sata

Kongruentni i nekongruentni atribut
1. Kongruentni atribut
Razmotri pažljivo tabelu i kaži:
→ Kojoj vrsti riječi pripada atribut svojim?

→ U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?
→ U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica uz koju stoje?
→ Kako se slaže atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeža?
ATRIBUT IMENICA SLUŽBA ROD BROJ PADEŽ

IMENICE
crvena boja subjekat ženski jednina N
svojim zastavama POM ženski množina L
mnoge zemlje subjekat ženski množina N
zelena boja subjekat ženski jednina N
čistu sredinu objekat ženski jednina A
očuvanu prirodu objekat ženski jednina A
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa
ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice, odnosno, u prepoziciji.
3
9
2. Nekongruentni atribut
Ilustracija: utakmica, euforija bh navijača
jer lopta ulijeće u gol
Koja je najvažnija sporedna stvar na svijetu?
Navijačka groznica
Zastava Bosne i Hercegovine snažno se vijorila u našim rukama. Igrala se važna nogometna utakmica. Dok su
se spuštale guste pahulje snijega, lica igrača bila su orošena kapljicama znoja. Svi smo gledali u polovinu
stadiona kojom se kotrljala lopta prema golu protivnika. Zjenice u očima bile su nam širom otvorene.
Krajičkom oka uspijevali smo pratiti svakog igrača naše reprezentacije. I dogodilo se! Zatresla se mreža
protivničkog gola. Bio je početak utakmice, a mi smo već počeli slaviti pobjedu nad protivnikom.
Izdvojimo neke imenice i odredimo im službu, rod, broj i padež!
IMENICA SLUŽBA IMENICE ROD BROJ PADEŽ
zastava subjekat ženski jednina N
pahulje subjekat ženski množina N
kapljicama objekat ženski množina I
polovinu objekat ženski jednina A
zjenice subjekat ženski množina N
4
0
Izdvojimo neke atribute i odredimo vrstu riječi, rod, broj i padež!
ATRIBUT VRSTA RIJEČI ROD BROJ PADEŽ
Bosne i Hercegovine imenica ženski jednina G
snijega imenica muški jednina G
znoja imenica muški jednina G
stadiona imenica muški jednina G
u očima prijedlog + imenica srednji množina L
→ Kojim vrstama riječi pripadaju ovi atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze?
→ Uporedite rod, broj i padež imenice i atributa koji stoji uz imenicu!
Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u padežu.
Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice.
Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i
padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice... 4
0
Nekongruentne atribute ponekad možemo zamijeniti kongruentnim, a nekada je to nemoguće.
Pokušajmo!
Zastava Bosne i Hercegovine → bosanskohercegovačka zastava
pahulje snijega → sniježne pahulje
kapljice znoja → znojne kapljice
polovina stadiona → ???
zjenice u očima → očne zjenice
krajičkom oka → ???
igrača naše reprezentacije → ???
golu protivnika → protivničkom golu
početak utakmice → ???
pobjedu nad protivnikom → ???
→ Nešto zanimljivo o atributima!
Znamo da atributi nisu obavezni rečenični članovi, što znači da ne moraju biti u rečenici.
Međutim, postoje atributi koji su nekada obavezni rečenični članovi. Takve atribute
zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih bi rečenica izgubila smisao.
Izgovorite ove rečenice bez atributa.
4
0
Gledali smo ga razrogačenih očiju. → Gledali smo ga očiju.???
Naučio sam skijati ovoga ljeta. → Naučio sam skijati ljeta.???
Sinteza:
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se pridjevski atributi. Oni se
slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje
ispred imenice, odnosno, u prepoziciji.
Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice.
Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu, broju i padežu pa se nazivaju
nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...
Završni dio sata:

→ Pronađi atribute i odredi da li su kongruentni ili nekongruentni.
„A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povoda, da se o njemu govori.
Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu, kojom čisti čaršiju, i dugačke
merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju
ga po koljenima. . . Čak mu ni fes nije čitav! . . . Na jednoj ga strani miš nagrizao, te tuda provirivaše bič kose.
..
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim, stenjući, sjede na jedan snizak
kamen i poče puniti kratku lulu.“
(S.Ćorović: „Ibrahimbegov ćošak“)
→ Pročitaj tekst bez atributa. Šta nedostaje takvom tekstu?
Tiho se spuštaju guste pahuljice snijega. Istom su četiri sata poslije podne, a zimske sjene hvataju se već
zemlje i pokrivaju sve jače po trotoaru i nakvašenoj cesti bijele snježne krpe. Neugodna je ulica svojim
blatom i svojom reskom vlagom. Sad pravo prija toplo obiteljsko gnijezdo i ugodno društvance uz razgovor
kojemu nema kraja.
Usprkos snijegu i studenoj vlazi sjedi neki čovjek nepomično na klupi na Iličkom trgu. Crte na mršavom
licu ne dadu se jasno razaznati u mraku.
(V. Novak, Iz velegradskog podzemlja)

4
0
Domaća zadaća:
→ Na čas donesite radove sa časa likovne kulture, podijelite se u grupe, odaberite toliko radova koliko imate
grupa.
Pažljivo pogledajte radove i za sve predmete, bića ili pojave na radovima pronađite što više atributa. Ne
zaboravite! Svi prijedlozi su jednako važni. Atributi mogu biti i humoristični. Kad vam ponestane ideja,
vježba je gotova. Okačite vaše radove na zid učionice, pročitajte vaše atribute ostalim grupama.

Nastavna jedinica: apozicija
zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: apozicija, izgovor i
pisanje apozicije

4
0

parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Tematska korelacija

Grafofolija:
Uporedite rečenice:
Ilustracija: Bihać i Una
1. Bihać ima Unu. 2. Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
3. Una protiče kroz Bihać. 4. Una, rijeka ljepotica, protiče kroz Bihać.
U kojim rečenicama su obavijesti potpunije?

Objasni zašto su potpunije.
Glavni dio sata

4
0
Apozicija
Odredimo predikatski i subjekatski skup riječi u prvoj i drugoj rečenici.
1.
SUBJEKAT PREDIKATSKI SKUP
Bihać ima Unu.
2.
SUBJEKATSKI SKUP PREDIKATSKI SKUP
Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
→ Uoči razlike između prve i druge rečenice.

→ Izdvoj imenice kojima je dopunjena druga rečenica.
→ Šta primjećuješ?
→ U subjekatskom skupu riječi imamo imenicu grad kojom je dopunjena vlastita imenica Bihać. Imenica
grad se slaže sa imenicom Bihać u padežu.
→ Imenica ljepoticu dopunjuje predikatski skup riječi u sklopu kojeg se nalazi imenica Una.
Dakle, imenica ljepoticu dopunjuje imenicu Unu.
Prepoznajmo apoziciju u drugoj rečenici!
4
0
Grad Bihać ima svoju ljepoticu Unu.
Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili
zamjenica.
Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže
određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se zarezom.
Apozicija se može nalaziti i iza imenice koju bliže određuje:
→ Ismet Mujezinović, svjetski poznati slikar, rođen je u Tuzli.

→ Katarina Kosača, posljednja bosanska kraljica, je rođena u Blagaju kod Mostara.
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja
zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
Sinteza:
Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara imenica ili zamjenica.
Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj. bliže određuje drugu imenicu i s
njom se slaže u padežu.
Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju bliže određuje, ne odvaja se zarezom.
4
0
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja zarezima s obje
strane, a u govoru pauzama (stankama).
Završni dio sata:

U odlomku iz romana „Sadako hoće živjeti“ Karla Brucknera prepoznajte apozicije.
U kakvom položaju se nalaze?
Uočite mjesta gdje se nalaze zarezi.
„Moj sine Kunijoši, hrabri junače!

Obavijestio si me da je tvoja krv drugi put potekla za čast naše domovine. Ja, tvoj brat, tvoja majka i
tvoje dvije sestre jučer smo hodočastili u hram Nišoji. Dao sam svećeniku da izreče mnoge molbe za
tvoje ozdravljenje Budi, našem rasvjetitelju Svijeta. I mi smo na koljenima molili za tebe. Tvoj se otac
klanja pred tobom, ponosan na sina Kunijošija.“

Nastavna jedinica: „Nešto važno da ti kažem“Duško Trifunović
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje
ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, razvijanje smisla za humor,
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, humoristična/šaljiva pjesma, motivi, ugođaj/raspoloženje u

pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim
izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične pjesme
4
0
sposobnosti

demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacija
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafoskop, grafofolija ili bim- projektor (ili flip čart) sa
ilustracijom, kreda, bilježnica, olovke
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, TiZO
Didaktička igra: Nešto važno da ti kažem!
4
0
(Igra se uz tihu muzičku pratnju kompozicije Želja Frédérica Chopina / Frederik Šopen)
Podijelite se u grupe i posjedajte u krugove. Zadatak za svakog člana grupe jeste da šapne drugu sa svoje
desne strane neku svoju želju. Pokušajte zapamtiti povjerene vam želje, i kada dođete do kraja kruga, okrenite
se drugu sa svoje lijeve strane i glasno poželite da mu se želja ispuni, i tako do kraja kruga. Pokušajte
zapamtiti i želje drugih grupa. Sada formirajte nove grupe i nastavite igru tako što ćete izgovoriti naglas želju
učenika sa svoje lijeve strane. Ako je niste zapamtili, morate napustiti igru.
Koliko su vam vaše želje važne?
Koliko su one važne odraslima?
Glavni dio sata:
Najava teksta: NEŠTO VAŽNO DA TI KAŽEM (Duško Trifunović)
→ Šta nam to važno saopćava dječak iz pjesme?
Razmislite o stihovima: “A govore svi u ime moje”. Šta zamjera dječak “starijim i jačim”?
4
1
→ Kakvim tonom dječak govori o svom otkriću i “važnim stvarima”?
Ima li u njegovim riječima ljutnje, bijesa?
→ Šta očekuju odrasli od djece? Zašto?

Kako djeca odgovaraju na te zahtjeve? Šta nam o tome govore stihovi: “Ja se pravim da mi mnogo znače – /
Ali imam nešto važno da ti kažem”?
Da li se i vi ponekad “pravite” da vam riječi starijih puno znače? Ako je vaš odgovor potvrdan, kažite kada?
→ Šta mislite o riječima jednog mudraca: “Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe”?
(Mahatma Gandhi)
Sinteza:
Pjesme u kojima se na šaljiv, duhovit način predstavljaju neke pojave, misli, osjećanja – zovemo šaljivim ili
humorističnim pjesmama. Takve pjesme u čitaocu pobuđuju vedro raspoloženje, ali i svojim humorom
otkrivaju negativne društvene pojave.
Završni dio sata:

→ Postupaju li odrasli uvijek ispravno u odgoju djece?
Evo izjave jednog slavnog oca: “Prije braka imao sam šest teorija o odgoju djece. Sada imam šestero djece i
nijednu teoriju.” (Earl of Rochester)
Kako ste razumjeli ovu misao?
Domaća zadaća:
Zamislite jedan dan onako kako biste ga vi željeli provesti.

Pretvorite to u stihove, ili, ako vam je lakše, naslikajte ga.
Također, i naslov odredite sami.
4
1

Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjevi /
glagolski pridjev radni, značenje, tvorba, služba, glasovne promjene


4
1
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, rječnik
Tematska korelacija
Pronađi u odlomku pridjeve i prisjeti se nekih njihovih osobina:

Orlovi rano lete
Umjesto svima drage učiteljice «leptiraste plave Lane», u malo selo Lipovo upućen je, po kazni, novi učitelj,
koji je, ubrzo stekao nadimak Paprika. Oštroj učiteljevoj batini se prvi suprotstavio Jovanče, potomak slavnog
hajduka. U Prokin gaj ubrzo su počeli pristizati i drugi: dugonogi Stric, brzonogi Đoko Potrk, omaleni, prgavi,
ali spretni Lazar Mačak...
Tako je nastala družina, najslavnija u cijelom kraju. Hrabra družina je bila spremna da se suprotstavi
učiteljevom nasilju. ...
Branko Ćopić
Pridjevi:
- stoje uz imenicu;
- imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje;
4
1
Glavni dio sata

Glagolski pridjevi / glagolski pridjev radni
A šta su glagolski pridjevi?
Orlovi rano lete

Upoznajmo značenje riječi!
razrednica – razredna knjiga
(odlomak)
„Učitalj se toliko smijao i smijao da mu najzad udariše četverostruke suze. Dugo ih je brisao, hohotao i
hohotao sve tiše, a kad se konačno potpuno smirio, on začuđeno pogleda oko sebe kao da se budi iz sna i
buljeći zapita: - Kakav je ovo nered? Ko je srušio tablu, ko je bacio razrednicu?“
U tekstu su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva radnog. A sada pogledajte kako možemo
preinačiti neke rečenice tako da u njima imamo glagolski pridjev trpni. Možemo reći:
Učitelj je bio razljućen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila srušena. Razredna kniga je bila bačena.
U ovim rečenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog.
O glagolskim pridjevima učimo na sljedećim stranicama udžbenika.

Glagolski pridjevi se nekad ponašaju i kao pridjevi: stoje uz imenicu, dekliniraju se,
imaju isti rod, broj i padež kao i imenica uz koju stoje, a u rečenici se javljaju kao atributi.
trpni.
4
1
1. Glagolski pridjev radni
Značenje glagolskog pridjeva radnog
U ovom kratkom odlomku iz romana „Orlovi rano lete“ Branka Ćopića u kojem djevojčica Lunja ispraća
svoje prijatelje u partizane, obratite pažnju na istaknute riječi.
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili oni koje je najviše
voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni
hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više nikad i ne vrati.“
- gledala
- odlazili
- voljela
- odlazio
- prežalila
- zaboravila
Ovi glagolski oblici označavaju da su subjekti (Lunja, Stric, Jovanče) aktivni!
4
1
Glagolski pridjev radni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda
i broja. Označava radnju koju je subjekat vršio ili izvršio.
On zapravo, izriče aktivan odnos subjekta prema radnji, pa ga zato zovemo
aktivom.
Tvorba glagolskog pridjeva radnog
Od kojih se glagola može tvoriti glagolski pridjev radni?
Glagolski pridjev radni možemo tvoriti od svih glagola.
Jednina Muški rod Ženski rod Srednji rod
odlazio odlazila odlazilo
rekao rekla reklo
Množina odlazili odlazile odlazila
Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški,

ženski i srednji) u jednini i množini:
4
Ako se infinitivna osnova završava samoglasnikom, u muškom rodu jednine je 1
nastavak -o (pisa-ti → pisa-o), a ako se završava suglasnikom, nastavak je -ao (peći
Služba glagolskog pridjeva radnog
Koju službu može imati glagolski pridjev radni?
→ Lunja je čekala da učitelj prestane sa smijanjem.

→ Učitelj je jurnuo pored klupa.
→ Pobješnjeli učitelj «Paprika» je lupao šakom po stolu.
→ Pocrvenjele oči su oštro gledale u nas.
Stoje uz imenske riječi: Dio su predikata:

Pobješnjeli (učitelj) je čekala
Pocrvenjele (oči) je jurnuo
predikata.
Kad je u službi atributa, glagolski pridjev radni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima
rod, broj i padež imenice uz koju stoji (Pobješnjeli učitelj...).
2. Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom

A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, može biti samo u sklopu nekih drugih
Glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom
4
1
Ponovimo: šta je nepostojano a?
Nepostojano a je pojava u kojoj se u nekim oblicima riječi a javi, a u drugim oblicima te

iste riječi se izgubi. Znači, a nije postojano u svim oblicima jedne iste riječi. A je
nestabilno.
a) Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javlja glasovna promjena nepostojano a.
Jednina Množina
pekao pekla peklo pekli pekle pekla
sjekao sjekla sjeklo sjekli sjekle sjekla
b) U glagolskom pridjevu radnom dolazi i do glasovne promjene koju nazivamo prelaz glasa l u o: htjela, ali
htio; smjela, ali smio...
htjela → htio → L u O (htel – hteo – htio)

smjela → smio → L u O (smel – smeo – smio)
c) Kod glagola čija se osnova završava na –je, nastalo od jata (živjeti, htjeti...), u ijekavskom izgovoru u
muškom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto očekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti:
htio; živje-ti: živio)
U svim ostalim oblicima i jednine i množine čuva se -je (živjela, voljela, smjela).
4
1
Šta je onda pravilno (standardno), a šta nepravilno (nestandardno)?
volio voljeo
smio smjeo
želio željeo
d) O kojoj glasovnoj promjeni je ovdje riječ?

→ pocrvenjela (pocrven + jela) → (n + j = nj), ali pocrvenio;
→ pocrnjela (pocrn + jela) → (n + j = nj), ali pocrnio
Kod nekih glagola u glagolskom pridjevu radnom imamo i glasovnu promjenu koju smo nazvali jotovanje!
Glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz nastavka jotuje se
sa suglasnikom iz osnove). Ta promjena se zove jotovanje.
Sinteza:
Naš jezik poznaje dva glagolska pridjeva: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni.
4
1
Glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavaka za rod (muški, ženski i srednji) u jednini i
množini:
Glagolski pridjev radni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.
Kod nekih se glagola u glagolskom pridjevu radnom javljaju glasovne promjene: nepostojano a, prelaz
glasa l u o i jotovanje.
Završni dio sata:
Ilustracija:
1.djevojčica karminom boji ogledalo
2. mama i djevojčica, karmin na ogledalu
Mama: Jesi li ti ovo pocrvenila?
Djevojčica: Nisam!
Mali savjet: razlikujte glagole! Crvenjeti ne znači crveniti!
crveniti, crniti → bojiti u crveno/crno, činiti nešto crvenim/crnim
Domaća zadaća:
Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i njegovu službu u rečenici.
4
2
„Tiha i blijeda Lunja je ćutke gledala za kolonom. S njom su, možda zauvijek, odlazili oni koje je najviše
voljela u životu. Odlazio je dugački Stric, koga je već prežalila, ali ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni
hrabri Jovanče, koga će nositi na srcu čak ako se više nikad i ne vrati.“

4
2
Nastavna jedinica: Glagolski pridjev trpni (pasiv)

zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski pridjev trpni
(pasiv), značenje, tvorba, služba, glasovne promjene


demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, Venov dijagram
4
2
Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: učionica, polomljena tabla, izgužvan

dnevnik na podu, učitelj Paprika ljut sa šipkom u ruci,
Lunja iskače kroz prozor
Orlovi rano lete

(odlomak)
„Namrštena Lunja i zabezeknuti učitelj stajali su pored oborene table.

Ukoričena razrednica je ležala na podu, sva izgužvana. Izbuljene učiteljeve oči su s nevjericom posmatrale
polomljenu tablu. Učionica je bila rasturena, a učitelj se spremao za novu osvetu. Lunja se u trenu nađe pored
otvorenog prozora i bi primorana da iskoči kroz prozor. Svi su bili začuđeni njenom hrabrošću. Spretno se
spasila učiteljeve šipke.“
Koja značenja može imati glagolski pridjev trpni?
Glavni dio sata
4
2
Glagolski pridjev trpni (pasiv)
Značenje glagolskog pridjeva trpnog
1. Glagolski pridjev trpni može stojati uz imenicu kao atribut:
- namrštena Lunja
- zabezeknuti učitelj
- oborene table
- ukoričena izgužvana razrednica
- izbuljene oči
- polomljenu tablu
- otvorenog prozora
2. Glagolski pridjev trpni može biti dio predikata:
- je bila rasturena
- bi primorana
- su bili začuđeni

Subjek(a)t je pasivno trpio, podnosio tu radnju ili stanje koje mu je nametnuto (tabla je trpjela radnju
obaranja, razrednica, razredna knjiga je pretrpjela radnju ukoričavanja i gužvanja, tabla je trpjela radnju
obaranja, prozor je trpio radnju otvaranja...) Sve te radnje je neko drugi nad njima vršio.
Glagolski pridjev trpni je prost, bezličan glagolski oblik koji razlikuje kategorije roda i broja. Izriče radnju
koja se vrši na subjektu, koju subjek(a)t trpi. Zbog toga služi za tvorbu pasivnih glagolskih oblika, a u
rečenicama se ne pojavljuje samostalno kao predikat.
Tvorba glagolskog pridjeva trpnog
4
2
Kako se tvori glagolski pridjev trpni?
infinitiv Infinitivna Nastavci za glagolski pridjev trpni: -n, -na, -

osnova no...
+
pisati pisa- pisan, pisana, pisano...
Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od
prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i množini:
-n, -na, -no; -ni, -ne, -na:

→ infinitivna osnova: pisa-ti → pisa-n; pisa-na; pisa-no; pisa-ni; pisa-ne; pisa-na;
-en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena:
→ prezentska osnova: plesti → oni plet-u → plet-en; plet-ena; plet-eno; plet-eni; plet-
ene; plet-ena;
-jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena:
→ infinitivna osnova: dobi-ti → dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni;
dobi-jene; dobi-jena;
→ prezentska osnova: vidjeti → oni vid-e → vid-jen → viđen; viđena;
viđeno; viđeni; viđene; viđena;
-ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena;
4
2
Služba glagolskog pridjeva trpnog
Koju službu u rečenici može imati glagolski pridjev trpni?
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata.
→ Kad je u službi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaša kao i svi pridjevi, preuzima rod,
broj i padež imenice uz koju stoji. (namrštena Lunja, zabezeknuti učitelj).
→ Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni može biti samo u sklopu nekih drugih složenih
glagolskih oblika (bi primorana, su bili začuđeni).
- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom

O kojim je glasovnim promjenama ovdje riječ?
4
2
1. začuditi → začudjen → začuđen (d+j = đ)
ispuniti → ispunjen → ispunjen (n + j = nj)
nositi → nosjen → nošen (s + j = š)
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj glas j iz

nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov glas (j iz
nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
Pokušajte zapamtiti!
dovezen dovežen
iznesen iznešen
donesen donesen
2. peći → oni pek-u → pek + en = pečen ( k → č ) → I palatalizacija
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja I palatalizacija, glasovna promjena u kojoj

glas k iz osnove ispred glasa e iz nastavka prelazi u glas č.
4
2
3. zamastiti → zamast + jen → zamasćen → zamašćen
Kod glagola čija se osnova završava na st, taj se glasovni skup u glagolskom pridjevu trpnom ostvaruje
obično kao št (pustiti → pušten), ali i kao st/št: iskoristiti → iskorišten/iskorišćen.
Često u jednoj riječi imamo i više glasovnih promjena.

→ U riječi zamašćen, prvo je došlo do jotovanja (zamast + jen → t + j = ć →
zamasćen), a potom glas s prelazi u glas š ispred ć → zamašćen. Ta glasovna
promjena se zove jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.
Šta smo naučili o glagolskim pridjevima? Šta im je zajedničko, a po čemu se razlikuju? Sve to možete pronaći
u ovom dijagramu!
Sinteza:

Tvori se samo od prijelaznih glagola.
Glagolski pridjev trpni u rečenicama može imati službu atributa ili dijela imenskog predikata. U
glagolskom pridjevu trpnom se javljaju glasovne promjene: I palatalizacija, jotovanje...
4
2
Završni dio sata:
Glagolski
pridjev trpni
→ označava
da subjekt trpi
radnju (pasiv);
Glagolski → tvori se od
pridjev radni infinitivne ili
→ Glagolski prezentske osnove
označava da pridjevi i nastavaka za
subjekt → prosti su i rod u jedini i
vrši radnju nelični glagolski množini: -n, -na,
(aktiv); oblici; -no; -ni, -ne, -na;
→ tvori se od → mogu imati -en, -ena, -eno,
infinitivne službu predikata -eni, -ene, -ena;
osnove i ili atributa; -jen, -jena, jeno,
nastavaka za → iskazuju rod i -jeni, -jene, -jena;
rod u jednini i broj; -ven, -vena,
množini: -o/-ao, → nemaju -veno; -veni,
-la, -lo;-li, -le, la. kategoriju -vene, -vena;
vremena. -t, -ta, -to, -ti, -te, -
ta.
Domaća
zadaća:
Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Našeg jezika 7 u svoje bilježnice.
4
2
Nastavna jedinica: „Čistač obuće“ Ranko Pavlović

Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka,
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje empatije prema ljudima, prepoznavanje i razvijanje
etičnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava
Obrazovni: umjetnička priča, sadržajna analiza, socijalni motivi u priči, kompozicija proznog djela
(tema, fabula, likovi), karakterizacija likova, pričanje u prvom i trećem licu, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u priči

sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani
rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica, vođena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7,

grafoskop, kasetofon, audiozapis teksta, kreda, bilježnica, olovke,
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura, kultura življenja
4
3
Didaktička igra: Kutak za maštanje!
Zatvorite oči i maštajte!

Šetate širokom gradskom ulicom. Oko vas užurbani prolaznici, žamor. Jedan se glas izdvaja i privlači vam
pažnju. Piskav je to, dječiji glas koji poziva prolaznike: “Čistimo obuću, čistimo obuću!” Osvrćete se i
ugledate dječaka kako sjedi na maloj stolici, ispred njega je veliki drveni sanduk iz kojeg vire četke, laštila.
Lice zamazano laštilom, komad hljeba u ruci, iskrzani slamnati šeširić.
Ko je taj dječak? Tako je sićušan, a doziva vas tako prodornim glasom!
→ Čini li to uzalud?
Biste li se rado zaustavili i porazgovarali s njim?
Šta biste o njemu željeli znati?
Glavni dio sata:
Najava teksta: ČISTAČ OBUĆE (Ranko Pavlović)
4
3
→ U priči upoznajemo dva dječaka: dječaka pripovjedača i Bajru, malog čistača obuće.
Uporedite njihove živote.
laštilo – sredstvo za mazanje obuće
→ Jedan mudar čovjek je rekao: “U životu možemo ostvariti sve što želimo, ako dovoljnom broju ljudi
pomognemo da oni ostvare što žele.” (Zig Ziglar)
→ Kome je dječak pripovjedač pomogao da ostvari svoju želju?

Kakva je to želja? Koliko bi djece poželjelo to isto?
Zašto je ta mala želja bila za Bajru tako teško ostvariva?
Po čemu se još Bajrin život razlikovao od života njegovih vršnjaka?
4
3
Kakvo je bilo Bajrino djetinjstvo?
Po čemu se život Bajrine porodice razlikovao od života porodice dječaka pripovjedača? Kakav je njihov
društveni (socijalni) položaj?
→ Pronađite socijalne motive u priči Čistač obuće i elemente socijalne karakterizacije likova.
→ Dio priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu. Prepoznajte te dijelove u priči i kažite koje je pričanje
subjektivnije.
→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi ich, što znači ja) i u
trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on).
→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju
socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde, odnos bogatih i siromašnih, odnos društva
prema siromaštvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom
(društvenom) karakterizacijom lika.
Sinteza:
→ Priča Čistač obuće ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika jeste izbor tema i motiva koji prikazuju
socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde, odnos bogatih i siromašnih, odnos društva
prema siromaštvu... Kada pisac karakterizira lik na temelju socijalnog stanja, onda se to zove socijalnom
(društvenom) karakterizacijom lika.
→ U proznim tekstovima može se pričati u prvom licu ili ih-form (od njemačke riječi ich, što znači ja) i u
trećem licu ili er-form (od njemačke riječi er, što znači on).
Dio ove priče ispričan je u 1. licu, a dio u 3. licu.
Završni dio sata:
→ Priča je sastavljena od tri cjeline u okviru kojih su ispričani glavni događaji. Te su cjeline:
1. dječak pripovjedač kao čistač obuće;
2. dječakovo prisjećanje toga kada je uvjerio Bajru, čistača obuće, da ga nakratko zamijeni;
3. čiščenje očevih cipela i dječakovo zadovoljstvo zbog bogate napojnice.
Koji su dijelovi priče ispričani hronološkim slijedom pričanja, a koji retrospektivnim?

4
3
Ispričajte cijelu priču hronološkim slijedom pričanja.
Retrospektivan slijed radnje čini priču zanimljivijom i dinamičnijom.
Domaća zadaća:
→ Ispričajte cijelu priču retrospektivnim slijedom pričanja! Možete započeti ovim redom:
1. očev smijeh i dječakovo zadovoljstvo zbog pomoći vršnjaku Bajri;
2. dječak pripovjedač prisjeća se susreta s Bajrom;
3. poziv na zajedničku igru...


Nastavna jedinica: Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)

sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog
duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti,
motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje
takmičarskog duha
učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti
jezika: opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti
za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno
izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih,
mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja,
posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje
jezičkoj zajednici
4
3
demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka
metoda

Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije, ilustracija, fotografije
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, medijska kultura, jezik

4
3

Grafofolija/ilustracija ili posjeta školskoj biblioteci i razgovor o njenom izgledu. (1)
Glavni dio sata

Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka sećija duž najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez
ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu čiste struke ponjava, po rafu knjige, na
arapskom, turskom, njemačkom, na najširem zidu odjeća zastrta svilenom bošćom i do nje
povješano oružje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa više.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašče i njive struji svježina, pa je u sobi
studnjikavo na onaj nemio samački ili kasarnski način, ali je zračno, prostrano i čisto.
(. . . )
Sobna vrata ciknuše, san pobježe. Nasrnuše udrobljene slike, računi, srdžbe, pakost.
(Derviš Sušić)
► Možete li naslikati ovu sobu?

► Da li vam je interesantan njen izgled?
► Kako pisac počinje ovaj opis?
Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi
krenuti od općeg utiska/dojma.
4
3
► Pogledajmo kako je to urađeno u ovom opisu.
■ Opći utisak/ dojam:

→ sobu je namjestio po svom
■ Pojedinosti u opisu:
→ plitka sećija duž najkraćeg zida
→ jednostavan sto
→stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
→stegnuta sehara bez ukrasa
→zemljana peć
→uz nju banjica
→podu čiste struke ponjava
→po rafu knjige
→odjeća zastrta svilenom bošćom
■ Završni općenit opis:
→u sobi studnjikavo
ali zračno, prostrano i čisto
→sobna vrata ciknuše, san pobježe
► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata.

► I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan.
► U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što opisuje.
Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama,
personifikacijama...
► U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja, On je
samo realan posmatrač i zapisivač.
Moja učionica
Kada otvorim stara drvena vrata učionice, zapahne me miris hlora i

ustajalog vazduha.
Trčim ka prozoru i otvaram ga da bih barem malo svježine osjetila. Ono što vidim
oko sebe nije nešto baš privlačno: pocijepani panoi sa našim likovnim i literarnim
radovima, išarani i orunjeni zidovi, stare, izrezbarene klupe. Naših ruku djelo. Stari
drveni orman se naherio pod teretom godina i naših zadaćnica. Pored njega sivobjeličasta
tabla.
Sve u svemu, jedan nelijep prizor.
Jedino što odudara od ove učmalosti su uredno poredane saksije sa cvijećem. U
njima se, kao iz inata svemu u učionici, rascvjetale petonije, bijele, crvene, šarene. Prkose i
poručuju nam:
«Ljepota je u vašim srcima, u našim bojama i mirisu.
Unesite tu ljepotu i u vašu staru učionicu. Bit će lijepa kao i mi.»
► Koje emocije je učenica iznijela u ovom sastavu?

► Koju poruku nam daje ovaj opis enterijera?
4
3
Sinteza
► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata.
►I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan.
►U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što
opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama,
personifikacijama...
►U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatrač i zapisivač.
Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti od
općeg utiska/dojma.
Završni dio sata

► Izdvojite pojedinosi u enterijeru sobe ujaka Filipa.
Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mračna,pretrpana oveštalim građanskim
nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice nasleđeno i godinama
čuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena etažera za knjige, pijanino
i otoman sa visokim naslonom, presvučen mušemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo
mrtvih i Čas anatomije, na pisaćem stolu pritiskivač za hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom,
zadahom naftalina, prašine i crvotočine, bio četiri godine stariji.
Erih Koš

4
3
Nastavna jedinica: „Komanči“ Zane Grey

Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih osobina

ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i razumijevanje
kategorija estetskog u književnom djelu i općenito
Obrazovni: filmski žanrovi, vestern roman, vestern film, sadržajna analiza, vremenska i
prostorna lokalizacija, slikovitost opisa, vestern motivi, kompozicija odlomka (tema,
fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku


metoda demonstriranja, heuristička metoda;

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kasetofon, bim-projektor ili videorekorder,

videozapis/insert iz nekog vestern filma, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz
Čitanke 7,
Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, informatika
4
3
Filmovi koji su osvojili svijet!
Pogledajte insert iz filma Grmljavina stada ili insert iz bilo kojeg kaubojskog filma.
Saznajte tokom razgovora:
Kojem žanru pripada film?
Gdje se radnja događa?
Ko su glavni likovi?
Opišite njihovu odjeću, obuću, oružje...
Pearl Zane Grey (1872–1939) američki je romanopisac koji je stekao široku popularnost
svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada. Napisao je 50 romana, a po
mnogima od njih snimljeni su i filmovi. Trudio se objaviti otprilike po jedan roman godišnje,
a ovo su neki od njih: Tajanstveni jahač, Grmljavina stada, Jahači rumene kadulje, Sjaj
zapadnih zvijezda, Dva sombrera...
Glavni dio sata:
Najava teksta: Komanči (odlomak iz romana Grmljavina stada Zane Greya)
4
4
Ovo je priča o jednom od posljednjih velikih lovova na stada bizona niz beskrajne ravnice
američkog Divljeg zapada početkom 20. stoljeća...
kridmurka i vinčesterka – vrste pušaka američke proizvodnje

mustang – poludivlji konj u američkim prerijama
groteskno – prikazivanje nečega u iskrivljenom obliku
→ Po američkom zapadu često je prašila i treštala grmljavina stada bizona, krava, divljih
konja. Ta su stada za Indijance predstavljala život.
→ Ko je postao prijetnja bizonima?
4
4
Ko je bio vodič bijelaca u praćenju Komanča?
Šta misli Pilchuck, lovac na bizone, kada kaže: “Držim da se moramo pouzdati u naše
dalekozore, da bismo ih ugledali prije nego oni ugledaju nas”?
→ Zašto se lovci boje Komanča? Kakvi su oni ratnici?

Lovci na bizone, na čelu s Indijancem Medvjeđom Pandžom, s obronaka planina tiho
promatraju logor Komanča. Opišite kako se ponašaju, čega se plaše.
S koje udaljenosti ih posmatraju?
→ Šta su lovci ugledali kada se razdanilo? Kako u zoru oživi logor Komanča?
→ Šta je uznemirilo lovce? Pročitajte ovaj odlomak i odgonetnite: “Ali jači od svega toga bio
je prodorni i sablasni zvuk – bojni krik Komanča. Stresavši se pod dojmom toga krika,
pomisli Tom da sad shvaća lovce koji su mu pričali o tom najgroznijem i najzloglasnijem od
svih indijanskih bojnih poklika.”
→ Lovci su bili otkriveni. Brzinom vjetra zapucale su vinčesterke iz logora. I lovci su

uzvratili na vatru. Opišite događanja u logoru.
Kako se u ovim okolnostima, kada logoru prijeti opasnost, mijenja njegova jutarnja slika?
Pronađite dio teksta koji to opisuje!
→ Za romane Zane Greya tvrdi se da su puni autentičnih detalja iz života na Divljem zapadu
Sjedinjenih Američkih Država. Šta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih plemena iz
ovog odlomka: “Prvi od četiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan jahač, pružao je u svom
izazovnom držanju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj, da je na sebe privukao takoreći
svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga pojurila kroz ulaz u sigurnost”?
Sinteza:
→ Zane Greyu pripisuje se utemeljenje vestern romana 20. stoljeća. On nije bio taj koji je
izumio vestern roman, bio je to čovjek po imenu Owen Wister iz Pennsylvanije koji je neko
vrijeme živio u zapadnoj državi Wyoming, a kasnije o svojim iskustvima pisao u romanu
Čovjek iz Virginije. Ali, Zane Grey proslavio je vestern roman, te dao doprinos američkoj
4
4
književnosti svojom sposobnošću da opisima jednog već nestalog svijeta veže za sebe
ogroman broj čitalaca širom svijeta.
→ Pošto se radnja vestern romana smješta u dramatična i opasna mjesta (prerije, krajeve
udaljene od civilizacije...), a događaji su neobični, nesvakidašnji, uzbudljivi i pustolovni –
ovaj roman možemo svrstati u pustolovni, avanturistički roman.
Završni dio sata:

→ Komanči su sinonim za “divlje Indijance”. Komanči su sami sebi, tokom godina, mijenjali
imena. Šta vam o Indijancima govore njihova imena: Deset Medvjeda, Crveni Rukav, Zeleni
Rog, Gvozdena Košulja, Kožni Ogrtač, Bizonova Grba, Medvjed Pandža...
Domaća zadaća:
U svom romanu Jahači rumene kadulje Zane Grey uvodi nekoliko scena koje postaju tipične
za vestern filmove: potjera na konjima gotovo natprirodne brzine i izdržljivosti, zagonetni
stranac koji stiže niotkuda, konjanik čija se pojava ocrtava na zapadnom nebu, odjeven u crno,
s dva revolvera postavljena nisko kako ih niko ne bi vidio, a bori se za ono što je ispravno i
časno...
Pogledajte neke vestern filmove (Tačno u podne, Dobar, loš, zao, Za šaku dolara, Vinety...) i
pokušajte raspoznati tipične scene, junake... Opišite ih u svojim bilježnicama.

Nastavna jedinica: „Naza vezilja“ Zija Dizdarević
Odgojni: razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina

ličnosti, razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti,
razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih
4
4
postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip
opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),

hronološki način kazivanja, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, monolog, dijalog, naracija, deskripcija,
arhaizmi, statični i dinamični motivi


metoda demonstriranja, heuristička metoda, raspravljanje, ilustrativna metoda

grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, kasetofon, audiozapis sevdalinke Snijeg pade
na behar na voće, đerđef
Tematska korelacija

Međupredmetna: muzička kultura,
4
4
„Od nameta nema selameta.“

→ Poslušajte audiozapis sevdalinke Snijeg pade na behar na voće.
Na tabli istaknite stihove:
“Snijeg pade na behar na voće,
neka ljubi ko god koga hoće.
Ako neće nek’ se ne nameće,
od nameta nema selameta.”
→ Razgovarajte o vremenu iz kojeg pjesma potječe, o muzici i o poruci koju nose istaknuti
stihovi.
Glavni dio sata:
Najava teksta: NAZA VEZILJA (Zija Dizdarević)
4
4
→ Zija Dizdarević pisac je kratkih priča koje po umjetničkoj snazi i ljepoti jezika s pravom
zauzimaju posebno mjesto u našoj književnosti. Naza vezilja potvrda je njegova umijeća.
đerđef – drveni ram na koji se zateže platno za vezenje

kanat –drveno krilo na prozoru ili vratima
nićah – vjenčanje prema Šerijatu
kadija – sudija
→ Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snažnu želju. Koja je to želja?
Pošto Naza “nije umjela kazati” svoja osjećanja, gdje ih je odlučila ugraditi/prenijeti?
→ Svakog proljeća Naza se budila i iznova oživljavala staru želju – Nezira. Šta vam to govori
o snazi ljubavi, o ljubavi kao stvaralačkom pokretaču?
→ Čemu se Naza nadala? Šta joj je davalo snagu za dugi noćni vez na đerđefu?
Šta je očekivala da bi se moglo dogoditi kada završi svoj vez na đerđefu?
→ Jedan je slavni pjesnik ljubavi rekao: “Nije se teško zaljubiti, nego je to teško reći.”
(Alfred de Musset) Prokomentirajte riječi slavnog pjesnika nakon što pročitate ovaj odloma iz
naše priče: “Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se prepala. Onaj veliki događaj lebdio je u
vazduhu i trebalo ga je dohvatiti, a nju je obuzeo strah pred Nezirovim smrknutim pogledom.
– Šta je?
Prisiljena da počne ona se najzad oslobodila:
– Ja ne mogu više čekat’ ... vo-vodi me ... i ... vjenčaj, ako ‘š sad, namah!...”
→ Kako je reagirao Nezir na Nazine riječi ljubavi?
4
4
Prokomentirajte Nezirove riječi: “Ama šta ti je, iđi dovraga! Đe si ti za me i šta mi se, kog
belaja, namećeš! Neću te! Dosta je šale, skini mi se s vrata, budalo budalasta, sikter!”
→ Opišite Nazu vezilju u trenutku kada joj se ruše snovi, kada se ruši svijet koji je dugo
gradila.
→ Šta je Nazu moglo više povrijediti:

– Nezirovo odbijanje ili
– način na koji ju je ponizio?
→ Pokušajte pronaći đerđef u nečijoj riznici starina. Ako ne uspijete, zamolite starije da vam
ga naprave ili da vam pokažu kako se pravi. Podijelite se u dvije grupe: jedna grupa
neka pravi đerđef, a druga neka pokuša vesti. Vez na đerđefu u neko starije vrijeme
bio je veoma skupocjen. Djevojke su na đerđefu vezle svoje ruho za udaju.
Sinteza:
→ U prvom dijelu priče radnja je statična, mirna, ispunjena djevojačkim snovima. Takvi se
motivi u priči zovu statični motivi.
→ Radnja postaje dinamična kada je “U treći svijetao proljetni dan (baš kad su Iliju
Rezikinog nosili na groblje) Naza (je) pošla u susret događaju vođena svojim ludim
nadanjem.” Takvi motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se
dinamični motivi.
Završni dio sata:
→ Jedna latinska poslovica veli: “Nije srećan onaj ko ima što želi, već onaj koji ne želi ono
što ne može imati.” Povedite raspravu o ovoj temi. Kako ovu latinsku poslovicu možete
dovesti u vezu s našom pričom?
Domaća zadaća:
Izaberite zadatak:
4
4
→ Pronađite u tekstu arhaizme (zastarjele riječi i izraze) i zamijenite ih standardnim riječima.
Čemu doprinosi upotreba arhaičnih riječi u tekstu?
→ I u vašem mjestu sigurno postoje riječi koje su karakteristične za vaš kraj, a ne pripadaju
standardnom jeziku. Otvorite rječnik karakteristične leksike/riječi i potražite u njemu
standardni oblik nekih riječi iz svog kraja.

Nastavna jedinica: „Dažd“ Tin Ujević
stilske figure, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, stih, rima, ritam, uočavanje i
elementima izražajnog čitanja pjesme,
4
4

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda oluja mozga,
mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica,

grafoskop i grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7, flip čart – paukova mreža
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,
Didaktička igra: Šta sve kiša može?
Koje su vaše prve asocijacije na riječ kiša? Zapišite svoje ideje u obliku paukove mreže. Na
osnovu njih zaključite kakva kiša može biti, kako utječe na čovjeka, a kako na prirodu.
Kakvoj se kiši radujemo? Koliko vas voli šetati po kiši?
Ko voli slušati dobovanje kiše po krovovima? Zašto?
4
4
Glavni dio sata:
Najava teksta
→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko značenje
za čovjeka.
dažd – kiša
kabao – drvena posuda za vodu
čehulja – dio grozda, nekoliko zrna grožđa na peteljci
mlaka – lokva, voda koja ne otječe, barica
4
5
bugariti – jadikovati
lučac – gudalo
→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.”

Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku kap kiše. Šta nam o tom doživljaju kiše govore stihovi: “I
zvuči, / i svira, / u svim jezicima, / u čudnim narječjima, / nasilna, / sveplodna kiša”?
Kakvu promjenu atmosfere unose stihovi koji slijede: “A njen je zvuk / sladak sluhu / kao
čehulja grožđa / usnicama”?
→ Stihovi pjesme Dažd kao da niču iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje zemlji,
voćnjacima, pašnjacima. Kiša u pjesmi istovremeno i “...kuca na naša vrata...”, “jednolično
svira”, kiša udara po “živcima i srcima”. Kiša i čovjek, dakle, oduvijek zajedno, svevremeni,
stopljeni jedno s drugim.
Kako kiša (“sveplodna”) utječe na život čovjeka?
→ Možeš li čuti zvuk kišnih kapi u stihovima: “Kiša rominja, / grgolji, / žamori; / kiša
jadikuje; / mijenja pravac, / vraća se, / bugari, / i opet sipi i sipi”?
Kakva je to kiša koja grgolji ili žamori? Kakva je kiša koja jadikuje, sipi?
Kako kiša djeluje na čovjekovo raspoloženje? Šta nam o tome govore stihovi: “Budi / kiša sve
što u nama drijema; / draga / kiša sve što u nama plače; / tješi / kiša sve što u nama cvili.”?
→ Pjesnik čini se svakoj kapi kiše daje neko ime i u svakoj kapi kiše pronalazi neko značenje
za čovjeka.
Jedan drugi pjesnik pjeva o “daždu riječi” u kojima ne može prepoznati značenje, smisao:
DAŽD RIJEČI
Svaki bih ton ponoviti mogao Evo kao dijete u tebe gledam
od dažda tvojih riječi, koje govoru uče.
ali da me pitaš za njihov smisao, Gledam kako iz tvojih usta
ni slova ne znam reći. moj glas u tebi guče.
4
5
Enes Kišević
→ Kakvo značenje u ovoj pjesmi ima riječ “dažd”, pravo ili preneseno?
Koja su svojstva kiše ugrađena u ovo novo značenje riječi “dažd”?
Mogu li i riječi “rominjati”, “grgoljiti”, “žamoriti”, “jadikovati”, “mijenjati pravac”, “vraćati
se”...?
Kakve su riječi koje „rominjaju“, „žamore“, „jadikuju“...? Po kojoj osobini je pjesnik doveo u
blisku vezu kišu i riječi u stihovima: „Svaki bih ton ponoviti mogao / od dažda tvojih riječi“?
→ Kako se zove stilsko sredstvo prenesenoga značenja koje nastaje zamjenjivanjem jednoga
pojma drugim na temelju neke zajedničke osobine?
→ Kako zovemo ovakav raspored stihova u pjesmi:

“Budi
kiša sve što u nama drijema;
draga
kiša sve što u nama plače;
tješi
kiša sve što u nama cvili”?
Sinteza:
→ Pjesnik kaže: “Slatko je pisati uz romon dažda.” Pjesnik u ovoj pjesmi živi svaku kap kiše.
Ritam pjesme je usklađen s ritmom dobovanja kišnih kapi. Stihovi pjesme Dažd kao da niču
iz kiše, kao da im kiša daje život kao što ga daje zemlji, voćnjacima, pašnjacima.
Završni dio sata:
Po čemi je zanimljiv ritam pjesme Dažd?

Pjesmu pročitaj glasno. Pazi na znake interpunkcije (tačku, zarez, dvotačku), opkoračenja,
ponavljanja riječi... Prilagodi i intonaciju i boju glasa određenim riječima, stihovima. Kada
to uradiš, primijetit ćeš da je ritam pjesme usklađen s ritmom dobovanja kišnih kapi.
4
5
Domaća zadaća:
U svojim bilježnicama napravite paukovu mrežu, u sredini napišite riječ KIŠA. U mrežu
upišite sve glagole iz pjesme kojima je iskazano padanje kišnih kapljica. Naprimjer, KIŠA:
liva se, toči, lupa, kuca, bije, zvuči, svira... Koja je to stilska figura? Pjesma je bogata
epitetima, poređenjima, personifikacijama, onomatopejama. Pronađite neke od njih.
Na času likovne kulture nacrtajte grafičkom olovkom ritmički doživljaj padanja kiše
motiviran pjesmom Dažd Tina Ujevića.


Nastavna jedinica: Složena rečenica

oblasti jezika: složena rečenica
4
5
jezičkoj zajednici



Tematska korelacija

Grafofolija:
Ilustracija: detalj iz citanke 7 –

cistac obuce
„Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.
4
5
Uzalud sam pozivao prolaznike. Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u pokrajnim
uličicama bilo je blato, u centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije prilazio
sanduku.
(...)
Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema
Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.“
(Ranko Pavlović: „ Čistač obuće“)
Zadržimo se na jezičkoj strani teksta – rečenici.
→ Kakva je po sastavu prva rečenica?
Glavni dio sata

Složena rečenica
Uzeo sam od njega šešir i šal i sjeo za sanduk.
→ Koliko predikata imamo u njenom sastavu?

→ Od kojih rečenica je, dakle, nastala ova rečenica?
Uzeo sam od njega šešir i šal.

Sjeo sam za sanduk.
Ova rečenica je nastala od dvije jednostavne/proste rečenice, njihovim povezivanjem u

jednu složenu rečenicu. Broj prostih rečenica uvijek određujemo po broju predikata.
4
5
→ Razmotrimo treću rečenicu u odlomku.
Bila je rana jesen, dan prije toga padala je kiša, u pokrajnim uličicama bilo je blato, u
centar su dolazili ljudi u prljavoj obući, ali niko nije prilazio sanduku.
Pogledajmo koliko je predikata, odnosno jednostavnih/prostih rečenica u njenom sastavu.
Bila je rana jesen.

Dan prije toga padala je kiša.
U pokrajnim uličicama bilo je blato.
U centar su dolazili ljudi u prljavoj obući.
Ali niko nije prilazio sanduku.
Ova rečenica u svom sastavu ima pet predikata, dakle, sastavljena je od pet
jednostavnih/prostih rečenica. Te rečenice mogu biti i samostalne cjeline i iza njih
možemo staviti tačku. Svi predikati se nalaze u ličnom glagolskom obliku.
→ Sve jednostavne/proste rečenice nisu na isti način uklopljene u složenu rečenicu.

Pogledajmo sljedeću rečenicu:
Kraj Bajre smo često prolazili, jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema
Širokoj rijeci, provodili svaki slobodni trenutak.
Mogu li se obje sastavnice ove složene rečenice izdvojiti u zasebne rečenice?
4
5
Da li su obje rečenice potpuno jasne, cjelovite?
Kraj Bajre smo često prolazili.
→ Prva rečenica je potpuna, jasna. Možemo je izdvojiti u zasebnu rečenicu i iza nje staviti
tačku.
→ Druga rečenica: „...jer smo na poljanici s donje strane kavane, prema Širokoj rijeci,
provodili svaki slobodni trenutak“, nije potpuna, nije jasna.
Ona je uklopljena u složenu rečenicu tako da je zavisna o prvoj rečenici. Odnosi se prema
njoj kao priloška odredba prema predikatu, odnosno, kazuje uzrok vršenja radnje predikata.
To se vidi po tome što drugu, zavisnu rečenicu, možemo preoblikovati u prilošku odredbu
uzroka (...zbog lijepo provedenih slobodnih trenutaka na poljanici, s donje strane kavane,
prema Širokoj rijeci).
Sinteza:
Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i složene.

Rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo prostim rečenicama.
Rečenice koje su nastale sklapanjem dvije ili više jednostavnih/prostih rečenica u jednu,
zovemo složenim rečenicama.
Završni dio sata:

Podsjetite se i sklopite složene rečenice.
Planeta Sunce se okreće oko svoje ose.

Zemlja se okreće oko svoje ose i oko Sunca.
Mjesec je Zemljin pratilac.
4
5
On se okreće oko svoje ose.
Prati Zemlju.
Mjesec se, skupa sa Zemljom okreće oko Sunca.
Ilustracija: PLANETE: Sunce, Zemlja i

Mjesec

Nastavna jedinica: „Mali princ“ Egziperi

Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao faza u
životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema
ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog
mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta
Obrazovni: umjetnička fantastična priča, slikovitost opisa, bliskost/različitost priče s

bajkom, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula,
likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, oblici piščevog kazivanja
(opisivanje, pričanje, dijalog)

4
5
metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja, monološka metoda,
dramatizacija teksta
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, vođena fantazija
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, „Mali princ“ (Antoine de Saint Exupéry), flip
čart sa ilustracijom, grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 7
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura,
Didaktička igra: Šta ko vidi?
1. Na flip chartu nacrtati ogromni crni šešir (kopirati crtež iz Malog princa A. S. Exupéryja).
2. Šta crtež predstavlja i da li nekoga crtež plaši?
Pročitajte odlomak iz Malog princa: “Kad mi je bilo šest godina, vidio sam jednu
veličanstvenu sliku u nekoj knjizi o prašumi koja se zvala Istinite priče. Slika je predstavljala
zmijskog cara kako guta neku zvijer. (...) Mnogo sam tada razmišljao o pustolovinama u
4
5
prašumi i uspio sam olovkom u boji nacrtati svoj prvi crtež koji je izgledao ovako: (slika na
flip chartu)
Pokazivao sam svoje remek-djelo odraslima i pitao ih da li se plaše. Oni su mi odgovarali:
‘Zašto bi se plašili jednog šešira?’ Moj crtež nije predstavljao šešir. On je predstavljao
zmijskog cara koji je progutao slona.”
Antoine de Saint Exupéry
(Francuski pisac Antoine de Saint Exupéry (Antoan de Sent Egziperi) rođen je u Lionu
1900. godine. Želio je upisati pomorsku školu, ali pošto nije uspio na prijemnom ispitu,
odlučio je pohađati tečajeve u školi lijepih umjetnosti. Slučaj je, međutim, htio da ne postane
ni to što je želio, već nešto sasvim drugo – posvećuje se pilotskom poslu. Tako 1944. godine
uzlijeće na svoj posljednji let, s kojega se nikada nije vratio. Njegova je pogibija i do danas
ostala tajna. Njegova najpoznatija djela su: Pošta Jug, Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot,
Pismo jednom taocu, i naravno, Mali Princ.)
Glavni dio sata:
Najava teksta: MALI PRINC (Antoine de Saint Exupéry)
→ Razmislite o ovim riječima jednog velikog pisca: “Sve buduće sklonosti ili nadarenosti
obično progovaraju već u dječijim igrama.” (Miroslav Krleža)
4
6
→ Koje su sklonosti “progovorile” u piščevom ranom djetinjstvu?

Zašto je pisac kao šestogodišnji dječak teško pronalazio sagovornika?
→ Kada je pisac pronašao sagovornika s kojim je mogao “istinski razgovarati”?

Gdje se to dogodilo? Šta je zbližilo pisca s malim princom?
A šta je zbližilo malog princa i lisicu?
→ Šta za vas znači “pripitomiti” nekog? Jeste li nekoga “pripitomili”?

Šta misli lisica kada kaže: “Čovjek samo srcem dobro vidi. Važno je očima nevidljivo”?
Šta ružu čini tako dragocjenom za princa?
Zašto je mali princ odgovoran za ružu koju je pripitomio?
→ Kako zamišljate odgovornost prema prijateljstvu i/ili ljubavi?

Kako to pokazujete?
Sinteza:
Fantastična priča (pripovijest) temelji se na čudesnim i nestvarnim događajima i isto tako
čudesnim i nestvarnim likovima. Umjetnička fantastična priča/pripovijest (naprimjer, Mali
princ), za razliku od narodne, ima poznatog autora.
Završni dio sata:

→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta nemoguće?
Domaća zadaća:
Učinite priču mogućom tako što ćete ispričati kako ste vi nekoga učinili “jedinstvenim u
svijetu”. Prije toga prisjetite se riječi kojima se mali princ obratio ružama: “Vi uopšte ne ličite
na moju ružu, vi još niste ništa – reče im on. Niko vas nije pripitomio, a ni vi niste nikoga
pripitomile. Vi ste kao što je bila moja lisica. Bila je to obična lisica slična stotinama hiljada
drugih lisica. Ali ja sam je napravio svojom prijateljicom, i ona je sada jedinstvena u svijetu.”
4
6

Nastavna jedinica: „Priča kapetana Frana Porporelosa”Feđa Šehović
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze

odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje smisla za humor,
razvijanje slobode govora,
Obrazovni: humoristična/šaljiva priča, motivi, ugođaj/raspoloženje u pjesmi,

upoznavanje s elementima izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
priči, uočavanje i doživljavanje ljepote jezika/lokalni govori, nepoznate riječi, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične priče


metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra
uloga/dramatizacija
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga
4
6
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flip čart, grafoskop,
grafofolija ili bim- projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kasetofon i audiozapis teksta
uz vedru muziku, plakati, pozivnice
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura
Didaktička igra: Kutak za SMIJEH!

Jedna kineska poslovica nas uči kako „svaka minuta smijeha produžava život za jedan sat“.
Na flip chartu pišite i/ili crtajte asocijacije na riječ SMIJEH!
Čime se sve smijeh može izazvati?
Može li se kroz smijeh govoriti o ozbiljnim stvarima?
Glavni dio sata:
Najava teksta: PRIČA KAPETANA FRANA PORPORELOSA (Feđa Šehović)
4
6
Likovi iz ove komedije nas žele prije svega nasmijati. Da li su to postigli? Šta je vas
razveselilo?
sikuro – sigurno
štiva – brodsko spremište
doika – dolje
subito – odmah
adios senjor – zbogom gospodine
perfeto – potpuno, savršeno
bursa – torba
kučak – pas
lardo – vrsta jela, kupus sa slaninom
špek – slanina
oli – ili
4
6
afitavati – iznajmiti
imađinati se – zamisliti se
ćeraju – tjeraju
okupator – onaj koji zauzme tuđu zemlju
→ Koje je preneseno značenje riječi Pjesnika iz ovog odlomka: “Stavili su mi ovaj katanac na
usta da mučim i mučeći da umrem!”?
→ Koji je ozbiljan način na koji možemo razmišljati o “katancu na ustima”?
→ Koju slobodu oduzimamo čovjeku kojem stavljamo “katanac na usta”?

Šta o tome misli Kapetan?
Ko zna “tajnu otvaranja sramotnog katanca”?
→ Jedan filozof je rekao: “U slobodnoj zemlji svima je dozvoljeno misliti što hoće i govoriti
što misle.” (Spinoza)
Protumačite njegove riječi.
→ Ipak, lica ove komedije žele nas prije svega nasmijati. Pronađite riječi i izraze kojima to i
postižu! Ta lica govore jezikom grada Dubrovnika i njegove okolice u kojem je velikih broj
riječi italijanskog porijekla. Pronađite te riječi.
Jedan je znanstvenik rekao: “Mašta je važnija od znanja!” (Albert Einstein)

Jedan je vrhunski sportista rekao: “Čovjek bez mašte je čovjek bez krila.” (Muhammad Ali)
Jedan je pisac rekao: “Svaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir stvarnost.” (Marcel
Proust)
Razgovarajte o ovim izrekama.
Sinteza:
Fehim Feđa Šehović, dramski i prozni pisac, rođen je u Bileći 1930. godine. Živi i radi u
Dubrovniku. Svojom komedijom Priča kapetana Frana Porporelosa nas je želio prije svega
nasmijati, ali i poručiti, kako je “U slobodnoj zemlji svima (je) dozvoljeno misliti što hoće i
govoriti što misle.” (Spinoza)
Završni dio sata:

U šestom razredu naučili ste šta je scenografija (pripremanje pozornice za pozorišnu
predstavu), a šta je kostimografija (priprema kostima za predstavu). Podijelite se u grupe:
1. scenografkinje/scenografi
4
6
2. kostimografkinje/kostimografi
3. glumice/glumci
→ Ulogu reditelja neka preuzme nastavnik/nastavnica. Svaka grupa neka pripremi svoj
zadatak. Maštajte, igrajte se. Ne zaboravite: Svačije mišljenje je dobro, što više ideja, sadržaj
će biti raznolikiji. Slobodno možete u predstavu dodati i nešto što nije navedeno u igrokazu.
→ A onda... šta vam još nedostaje? Publika. Bez nje vaše djelo neće biti zapamćeno.
Napravite pozivnice na času likovne kulture, kreirajte plakate i postavite ih na vidno mjesto.
Pozovite na svoju prvu pravu predstavu roditelje, nastavnice/nastavnike, drugarice/drugare.
Domaća zadaća:
→ Šta za vas znači “smijeh kroz suze”? Opišite neki doživljaj u kojem ste to prepoznali.

Nastavna jedinica: „Akvarel“ Hamza Humo
bojom, zvukom
4
6
Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, motivi, stilske figure, inverzija,
ugođaj u pjesmi, ritam, slobodan stih, izražajno čitanje pjesme, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, rima,
povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti pjesme

komunikativnih i manuelnih sposobnosti

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, bilježnica, olovke, flip čart, grafoskop,
grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, kasetofon i audiozapis pjesme;
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura,
Didaktička igra: Boje jeseni
4
6
Ako biste jesen trebali naslikati u jednoj boji, koja bi to boja bila?
Na flip chartu slikajte boje jeseni!
Glavni dio sata:
Najava teksta: AKVAREL (Hamza Humo)
4
6
→ Pjesma Akvarel pripada ciklusu pjesama iz Humine zbirke Grad rima i ritmova. Ova
pjesma slika je jeseni, jeseni obojene riječima, baš kao što slikar slika akvarel.
Interpretacija pjesme:
akvarel – riječ akvarel italijanskog je porijekla, a označava: a) sliku izrađenu vodenim bojama
b) tehniku pripremanja boje za slikanje pomoću vode kojom se vrši njeno otapanje
deran – neodgojen mladić
Kako je obojena jesen koju opisuju ovi stihovi: “Naš grad je zreo akvarel / Pun plavih, zlatnih
boja”?
→ Koji je osnovni izvor pjesnikovog nadahnuća u ovoj pjesmi? Možete ga pronaći u prvom
stihu pjesme!
4
6
Po čemu se “bistri jesenji dan” razlikuje od većine jesenjih dana?
→ Kakvo raspoloženje u pjesmu unosi ovaj motiv?

U drugoj je strofi motiv grada kao “zrelog akvarela”. Kako ga zamišljate?
→ Izdvojite osnovne motive pjesme!

Objasnite značenje motiva majke – pralje u čijem se dvorištu “vijore haljine, haljine /
plave, crvene, bijele, šarene”. Kako se ovaj motiv uklapa u “bistri jesenji dan”?
Kako se u tu sliku uklapa motiv bosonogog “derana” “s pločnika” koji ulicom pjeva?
Objasnite značenje stiha “a ja s pločnika deran”. Je li to pravo ili preneseno značenje?
Obrazložite njegovu ulogu u pjesmi! Izdvojite riječi koje ga opisuju: bezbrižnost, sloboda,
razigranost, zabrinutost, tuga, strah, osmijeh...
→ Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane modroplavo tada
svi možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.
→ Ritam je govorna vrednota. To je povremeno pravilno izmjenjivanje pauza, istih glasova,

istih riječi, stihova. Ritam može biti ujednačen i neujednačen. Zavisi od misli i osjećanja koje
pjesnik iskazuje. Mirni, smireni, tužni osjećaji iznose se sporo, a živi, burni, veseli osjećaji
iznose se brzo.
U pjesmi Akvarel ispitajte ritam. Obilježite pauze, ponavljanja istih riječi i stihova, utvrdite
raspoloženje i osjećanje.
→ Na osnovu svojih zapažanja opredijelite se za ispravne odgovore.

Ritam je u pjesmi:
a) lagan, spor;
b) živ, dinamičan;
c) neujednačen;
d) ujednačen.
→ Uporedi ritam pjesme Akvarel Hamze Hume s ritmom pjesme U poznu jesen Vojislava
Ilića. Po čemu su slični, a po čemu različiti?
Ponovimo inverziju! Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se
posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritmičnosti stiha
ili pjesme u cjelini, naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je majka moja.”
4
7
Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovom stihu?
Sinteza:
Zlatna je boja simbol jeseni; kada sve požuti, lišće opadne, nebo postane modroplavo tada svi
možemo vidjeti i doživjeti Humin akvarel.
Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka
riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju radi ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini,
naprimjer u stihu iz pjesme Akvarel: “Pralja je majka moja.”
Završni dio sata:

Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slični govornom
iskazu, ali imaju posebno naglašen ritam koji se zasniva na:
1. različitoj dužini pojedinih stihova;
2. na posebnom poretku riječi;
3. na ponavljanjima pojedinih riječi i izraza;
4. na pauzama koje su obilježene rečeničnim znacima (tačkom, zarezom, dvotačkom...).
Odgonetnite kako pjesnik postiže ritam u pjesmi Akvarel?
Domaća zadaća:
Potražite u rječnicima značenje riječi „akva“.

4
7
Nastavna jedinica: Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici

oblasti jezika: zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici,

jezičkoj zajednici

4
7
Tematska korelacija
Ko pjeva, zlo ne misli.

Ko pjeva zlo, ne misli.
→ Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakšeg čitanja i boljeg razumijevanja teksta,
razgraničavaju riječi, rečenice. Zarez dijeli i rečenične dijelove u nizanju.
Glavni dio sata

Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici
→ Pri čitanju na mjestu zareza pravimo kratku pauzu/stanku, a glas blago podignemo.
→ Zarez obavezno stavljamo kod isticanja, nabrajanja, obraćanja (vokativ), naknadnog
objašnjenja (apozicija), naknadnih pojašnjenja riječi.
→ Zarezima se odvajaju i uzvici, različite riječce...
→ U složenim rečenicama zarez je čest pravopisni znak jer povezuje dvije rečenice.
4
7
Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti značenje rečenice. Provjerite to u rečenici
grčke proročice Pitije koja je bila poznata po dvosmislenim proročanstvima čija su značenja
ovisila o mjestu na kojem se nalazi zarez u rečenici!
Ilustracija: Pitija izgovara svoje slavno proročanstvo grčkom

vojniku ispred nje, koji je zbunjen!
Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.
Grčka proročica Pitija iz Delfa
→ Pronađi u tekstu zareze u nabrajanju, isticanju, obraćanju (vokativ), naknadnom

pojašnjenju riječi ili iza uzvika.
→ Pronađi i zareze u složenim rečenicama
O važnosti zareza u razumijevanju teksta dovoljno govore ove rečenice. Nedostatak

zareza ili njegovo stavljanje na pogrešno mjesto može potpuno promijeniti smisao
poruke ili otežati čitanje i razumijevanje teksta.
Ilustracija: Neka od ilustracija iz Naseg jezika 6, možda ova: otac (liči na pisca - Abdulaha Sidrana) na
trijemu - drvenoj verandi sa mušepcima zavaljen u rustikalnu drvenu sećiju, puši lulu, pred njim rustikalni
osmougaoni drveni sto sa džezvom i fildžanima, ..., ispred oca dječak sa velikom modricom na oku, plava
neuredna kosa, bijela košulja, kratke crne pantalone na tregere, na nogama bijele dokoljenice i duboke
cipele na šnjiranje, torba s knjigama preko jednog ramena,
VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA
Došao ja iz škole – a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam:
te ovo, te ono, te ovako, te onako – a neću da kažem: tako i tako.
4
7
Veli tata:
- A ima li u njega ikakve modrice?
- Nema.
- E, to ti ne valja. Moraš biti ENERGIČNIJI.
- Šta znači energičniji?
- Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro REAGUJEŠ.
- Šta znači reaguješ?
- To, brate. Ako već nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ PARDONA.
- Šta znači bez pardona?
- Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA.
- Šta znači s neba pa u rebra?
- Stvarno si NAIVAN. Vazda ćeš primati batine.
- Šta znači naivan?
- Budala. Blentav. Svako te može NASAMARITI.
- Šta znači nasamariti?
- To znači, na magarca staviti SAMAR, magarče!
- A šta je to samar?
- Šuti plačko. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka.
- Ali on je iz trećeg razreda...
- Pa šta? Ako je stariji i jači od tebe – moraš IĆI NA BLEF.
- A ŠTA JE TO BLEF?
- To ti je trik. Prevara. Moraš nešto izvesti da on misli da si ti jači. Okreneš se, na
primjer, okolo - pa zvizneš iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih
tvojih jačih drugova, pa se prepadne. To ti je blef.
- A ako se ne prepadne? Šta ću onda?
- Onda, tikvane, DAŠ VJETRA PETAMA!
- Šta znači: daš vjetra petama?
- KIDANAC, KIDANAC, zevzeče. Jesi li sada shvatio o čemu govorim?
- Jesam, sve sam shvatio, tata.
- E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš. Tako i jest.
Abdulah Sidran
Naučili smo:
→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja
zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
Vanjka Žukov, dečko od devet godina,...
→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
(„Mili djedice, Konstantine Makariču!)
→ Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez. (Kidanac, kidanac, zevzeče!)
→ I uzvici se odvajaju zarezima. (Ama, ti si blentav.)
→ Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica. (Šta znači energičniji?
→ Mislim, odlučniji, da brzo, to jest oštro reaguješ.)
4
7
→ U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju odvajaju
zarezom. (-E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš.)
Sinteza:
→ Ako se apozicija nalazi iza imenice koju bliže određuje, u pisanju se obavezno odvaja
zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
→ Iza riječi u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
→ Iza istovrsnih riječi u nabrajanju obavezno pišemo zarez.
→ I uzvici se odvajaju zarezima.
→ Zarez pišemo i kod naknadnog pojašnjenja riječi, rečenica.
→ U složenim rečenicama se često jednostavne/proste rečenice koje se nabrajaju odvajaju
zarezom.
Završni dio sata:

Pronađi zareze u apoziciji, vokativu i zareze između jednostavnih/prostih rečenica u složenoj
rečenici.
Vanjka
(odlomak)
Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk obućaru
Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda, gazdarica i pomoćnici
odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa tintom i držalo sa zarđalim perom, i
raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo pisati. Prije nego što će napisati prvo slovo,
nekoliko puta se plašljivo osvrnuo i pogledao na vrata i prozore, pogledao ispod oka na tamnu
sliku, ispod koje su se s obje strane pružale police, i isprekidano uzdahnuo. Papir je bio na
klupi, a on je klečao pred klupom.
„Mili djedice, Konstantine Makariču! – pisao je on. - Evo ti pišem pismo. Čestitam vam
Božić i želim ti sve od gospoda boga. Nemam ni oca ni matere, samo si mi ti ostao.“
Anton Pavlović Čehov
4
7
Nastavna oblast: medijska kultura
Nastavna jedinica: Strip
Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-književnosti i književnosti uopće, razvijanje

navika čitanja, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje
stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motiviranje na čitanje
stripovanih sadržaja
Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i književno djelo, strip i
film, izražajna sredstva stripa, crtež i fabula

stvaralačkih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, dramatizacija

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, različiti stripovi, kreda, bilježnica, olovka,

boje
Tematska korelacija
4
7
Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja, književnost
Književnost i strip!
Na času likovne kulture ilustrirajte nekoliko zanimljivih scena iz komedije „Jazavac pred
sudom“ Petra Kočića, ali tako što ćete u oblačiće/balončiće ispisati i dijaloge. Najuspjelije
radove izložite na zidu učionice.
Izložiti stripove i razgovarati o sadržajima, dizajnu, pratećim tekstovima u oblačićima...
→ Po čemu su slični strip i dramsko djelo, a po čemu se razlikuju?
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Strip

Prikazati grafofoliju sa stripom Miralema Brkića „Mali princ“ iz Čitanke 7
Interpretativno čitanje stripa po ulogama:
Čitaju učenici po ulogama ili nastavnik
Čitanje stripa, razgovor o sadržaju, ilustracijama i tekstu u oblačićima, o pouci, o razlici

i sličnostima umjetničke priče i priče u obliku stripa, o onomatopejama u stripu.
4
7
Naučio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje pomoću slike
i teksta.
Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!

Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Tada se u tekst stripa
uzimaju samo najbitniji momenti iz književnog djela.
Tako je stripovan roman »Robinzon Kruso» Danijela Defoa, pripovijetka «Majka» Zije
Dizdarevića, i još mnoga književna djela.
Naučimo još ponešto o stripu:
→ Što je neobično i iznenađujuće u ovoj priči? Šta je u njoj moguće, a šta nemoguće?
Priča koju nam priča ovaj strip – već nam je poznata. Ali, kako nam je ovaj put ispričana?
Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili pojašnjenjima.
→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Prvim
stripom smatra se Max i Moritz iz 1859. godine. To je humoristički strip Wilhelma Buscha
koji predstavlja nestašluke dvojice dječaka. Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya čiji su
glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost među djecom cijelog svijeta.
→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.
→ Neki od poznatih autora stripa su: Harold Foster sa svojim Princeom Valiantom i Hugo
Pratt sa svojim Cortoom Malteseom.
Film i strip:
→ Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je ponešto reći i o

odnosu stripa i filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici.
Treba imati na umu da je strip spoj slike i riječi, a film spoj slike i zvuka, dakle strip i film
razlikuju se, prije svega, u načinu izražavanja.
→ S druge strane, i u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao
posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.
4
7
Max i Moritz
Max i Moritz u akciji!
Slavni stripovi:
4
8
Naslovnice slavnih stripova: Prince Valiant Harolda Fostera i Corto Maltese Hugoa Pratta
Jezik stripa:
Jezik stripa sličan je jeziku filma. Strip je sastavljen od sekvenci koje se najčešće sastoje od
četiri slike/kvadrata. Slike su međusobno povezane dinamičnom radnjom u vremenskom
slijedu. Tekst stripa smješten je u okvir slike, a dijalog i monolog u oblačiće/filaktere.
Strip naprosto vrvi onomatopejama.
S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-fantastični,
kriminalistički, pustolovni/avanturistički...
Sinteza:
Strip je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili pojašnjenjima.
→ Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka.
Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya čiji su glavni likovi (Miki, Šilja, Paja Patak...) stekli
veliku popularnost među djecom cijelog svijeta.
→ Izražajna sredstva stripa su crtež i fabula prikazana u nacrtanim kvadratićima.
4
8
→ Strip i film povezuju slični pripovjedni i slikovni oblici. Strip spoj slike i riječi, a film
spoj slike i zvuka. I u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao
posmatranja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.
S obzirom na sadržaje koji se stripuju, strip može biti: historijski, naučno-fantastični,

kriminalistički, pustolovni/avanturistički...
Završni dio sata:

→ Vratimo se stripu „Mali princ“ i uporedimo ga s književnim predloškom.
Kako nam priča priču strip, a kako književni tekst? Koje su sličnosti, a koje razlike?
U stripu nam je priča predstavljena nizom slika propraćenih tekstualnim dijalogom ili
pojašnjenjima, a u književnom djelu – samo tekstom.
Domaća zadaća:
Stripujte početak neke priče. Nacrtajte jednu sekvencu koja će se sastojati od četiri
slike/kvadrata.

Nastavna jedinica: „Prva plovidba Džejmsa Kuka“ Nikolaj Čukovski
4
8
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode kao
vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode
riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote

žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi u
opisivanju, uloga naracije, deskripcije i dijaloga, važnost putopisnih podataka

komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, flomasteri, boje,

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 7, grafoskop, atlas
Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, historija, likovna kultura,
4
8
Didaktička igra: Skrivena poveznica!

→ Otkrij vezu među ovim imenima: Vasco da Gama, Cristoforo Colombo, Vasco Núñez de
Balboa, Ferdinand Magellan, Vitus Jonassen Bering, James Cook (Džejms Kuk), Jean-
François de La Pérouse (La Peruzo), Dumont d'Urville (Dimon Dirvil) i Abel Tasman.
Šta im je zajedničko?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Prva plovidba Džejmsa Kuka (Nikolaj Čukovski)

(odlomak iz putopisa Slavni moreplovci)
4
8
→ Kapetan Džejms Kuk jedan je od tri slavna moreplovca o čijim je otkrićima i
pustolovinama pisao Nikolaj Čukovski u svojoj knjizi Slavni moreplovci. U ovom odlomku
prikazan je početak velikih avantura slavnog moreplovca.
gat – posebno izgrađeni dio u luci za pristajanje brodova
Ko je taj “slijepi putnik” na brodu braće Uoker?
→ Koje se osobine budućeg slavnog kapetana Kuka mogu naslutiti iz držanja ovog četrna-
estogodišnjaka?
Gdje je zapravo dječak želio ploviti?
Kako je uspio odobrovoljiti braću Uoker da ga zadrže na brodu?
→ Koje dječakove osobine prepoznaješ iz ove izjave Henrija Uokera: “Zaprijetio sam mu da
ću ga baciti u more, ali on se nije nimalo uplašio. Odgovorio mi je da više voli ležati na
morskom dnu i gledati kako nad njim plove lađe nego da se vrati u Stejt suknaru
Sendersonu”?
→ Prepoznajte u tekstu različite načine putopisnog izražavanja: pripovijedanje (pričanje),

opise i dijaloge (razgovor).
Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela
ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim, naučnim ili
novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne.
4
8
Morske putanje kojima su se kretali brodovi slavnog kapetana Kuka
Rad u grupama:
1. grupa
Godine 1768. Džejms Kuk je brodom Endeavour poveo znanstvenu ekspediciju sa zadatkom
da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca, a kako bi se mogla odrediti
udaljenost između Zemlje i Sunca. Na tom svom putovanju Kuk je oplovio Novi Zeland
utvrdivši da se sastoji od dva otoka. Prolaz između ta dva otoka nazvan je Kukov prolaz.
Kapetan Kuk je istražio i do tada nepoznatu istočnu obalu Australije i utvrdio da je Nova
Gvineja samostalan otok.
U atlasu utvrdite putanju kojom se Džejms Kuk kretao na svom prvom putovanju.
2. grupa
Godine 1771. Džejms Kuk kreće brodovima Resolution i Adventure na put oko svijeta. Ovim
je putovanjem obuhvatio najveći dio otočnih skupina (jedna od njih kasnije je nazvana Cook
Islands) u Tihom okeanu između Nove Kaledonije i Uskrsnih otoka. Pronađite otočnu skupinu
Cook Islands u Tihom okeanu, Novu Kaledoniju i Uskrsne otoke. U atlasu utvrdite putanju
drugog Kukovog putovanja.
Sinteza:
Putopis je prozna književna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih predjela
ili zemalja. Putopis može biti napisan različitim stilovima: književnim, naučnim ili
novinarskim. Putopisi se obično dijele na poučne i zabavne. Različiti su načini putopisnog
izražavanja: pripovijedanje (pričanje), opise i dijaloge (razgovor).
Završni dio sata:

Utvrdite sličnosti i razlike između putopisa „Oslo pod snijegom“ Isidore Sekulić i ovoga
putopisa.
Domaća zadaća:
Na treće putovanje Džejms Kuk kreće 1776. godine brodovima Resolution i Discovery.
Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski put između Atlantskog i Tihog okeana. Tada je Kuk
4
8
doplovio do Južnoga mora, zatim do Aljaske, otkrio Havajske otoke i istražio Beringov
prolaz.
Pronađite u atlasu putanju kojom se Kuk kretao i otoke koje je otkrio. Nacrtajte to u svoje
bilježnice.

Nastavna jedinica: Deskripcija- opis dinamičnih pojava

oblasti kulture izražavanja: deskripcija,opis dinamičnih pojava

jezičkoj zajednici
4
8

grafofolije ili ilustracije statičnih i dinamičnih motiva
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, vjeronauka, fizika, biologija
Ilustracija: dvije velike ilustracije, jedna statična,GROMOVO ĐULE, druga ista ta

samo dinamična.
1- ilustracija: kuća, voćnjak, potpuno mirno, bez vjetra, kuća i kokošinjac, nema
ljudi, pored veliko stablo lipe, u daljini se vide brda, na nebu plavi, vedri oblaci...
2- ilustr. Isti sadržaj, samo sa dinamičnim pojavama: vjetar puše... savijaju se grane
voćaka, ljudi žure u kuću, opada lišće sa lipe, munja, tamni oblaci, gusta kiša, ptice
Razgovor o sadržaju ilustracije
Glavni dio časa
4
8
Deskripcija- opis dinamičnih pojava
Opis dinamičnih dešavanja u prirodi
U bilježnicu opiši obje ilustracije. Odaberi odgovarajuće riječi i izraze za pojedinosti u

statičnim i dinamičnim motivima. Sada pročitajte kako to radi jedan pisac!
GROMOVO ĐULE
Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjećam. Valjda što je toliko sijevalo i grmilo.
Moja rodna kasabica poznata je kao igralište gromova. Zgnijezdila se na golom
nevisokom podnožju planina, koje silazi u neveliko polje.
Kad dođe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim
planinčinama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u kasabi u kuće,
štale i ćumeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se toliko puta svijet ne prekrsti
i toliko svetih riječi iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi šalju Bogu nijema obećanja da nikad više
neće griješiti.
Jednom tako zaorlja takva oluja, u kući smo toga popodneva ostali samo mati i ja.
Mati u ludoj jurnjavi pozatvara sve prozore, stisnu me u krilo, i, zaklonjeni malo iza prozora,
gledamo u baštu. Smrklo se, ali sijevne i voćke postanu kao da su od zlata i dragog kamenja, i
meni onda žao što takve i ne ostanu. Odmah zatim tresak, koji kao da me svega raznese, pa za
njim gromorno valjanje grmljavine, koje ulazi u prozorska stakla i zidove. Priljubim se uz
mater, a lijepo mi. Onda line u voćnjak, kao da neko odozgo zalijeva kantama. Grane se
povijaju do zemlje, žao mi ih je, drage naše voćke, jadnice – nemaju se nikud skloniti.
- Majko, šta će tolika kiša? – pitam.
Mati, stisla me, žmuri, užurbano šapće nekakve, potpuno mi nerazumljive riječi.
(Poslije sam saznao: riječi iz Kur'ana.)
- Hoće li, majko, još jednom onako? – pitam, jedva čekajući da tresne.
Mati me blago udari po potiljku, a grom, kao da me čuo. Prasnu, udari usred bašte.
Vidjeh usijan plavičast kolut, kao da na zemlju pade sjajna tepsija pa je nestade.
Mati me trkom iznese u divanhanu.
- Sine, ne zovi ih više! – dašće, ljubi me gdje stigne. – Izgorjećemo.
Poslije, kad je oluja otišla, iznijela me u voćnjak. Vrti se oko onog mjesta gdje je
udario grom, spušta me iz naramka i raščešljava travu, traži nešto, a ničeg nema.
4
8
Tek mnogo poslije, saznao sam šta je tražila. Đule gromovo. Nije, kažu, veliko, sitno
je kao golubije jaje. Ko ga nađe pa zakopa negdje pred kućna vrata, dokle ga tako drži, kuća
će mu biti sigurna od vatre, od puške i noža, od krađe i vradžbine.
Mora da sam tako još u najranijem djetinjstvu sklopio prijateljstvo s gromovima.
Poslije mnogo godina, jedne mrkle noći na planini Vlašiću, udarali su svud oko mene, kao
vatrena kiša-šropac, a jednog dana našao sam se na Vranici planini u samim oblacima, gdje su
oko mene igrali đavolsko kolo. Nijedan me nije htio. Bilo je tako nekoliko puta i u ratu, među
kuršumima i granatama.
Da mi dva brata nisu poginula, prosto bih vjerovao da je mati negdje našla, i tajno
negdje zakopala, gromovo đule.
Vjerujem i ne vjerujem, ali i danas tražim gdje ga je zakopala.
Skender Kulenović
→Uvodni dio priče je miran, radnja je statična, ispunjena piščevim sjećanjem na rodnu
kasabu. Takvi motivi u priči se zovu statični motivi.
→ Radnja postaje živa, dinamična onda kada se u njegovo sjećanje vraća ljetna oluja,
grmljavina, sijevanje, povijanje voćaka, majčine užurbane molitve. Takvi motivi koji pokreću
radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.
→ Pronađi rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode!
Koje riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa?
→ Kakva je završna slika u priči, mirna/statična ili dinamična?
Sinteza:
Motivi koji pokreću radnju, motivi koji radnju čine dinamičnom, zovu se dinamični motivi.
Pri opisu dinamičnih pojava u prirodi često se služimo aoristom jer on označava radnje koje
se zbivaju iznenada, neočekivano.
Završni dio sata:

Ponovimo stilske figure!
→ Pronađite u priči „Gromovo đule“ stilske figure: epitete, poređenja, metafore,
personifikacije i onomatopeje!
Domaća zadaća:
→ Opišite neko nevrijeme u svome kraju. Neka u opisu budu zastupljeni i vizuelni, auditivni,
olfaktorni, a možda i gustativni elementi. Ako nisi siguran/na kakvi su to elementi, potraži u
svojim starim bilježnicama ili u Rječniku.
4
9
Nastavna jedinica: Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza
4
9
oblasti jezika: pisanje izostavnika (apostrofa), tačka-zarez

jezičkoj zajednici


Tematska korelacija
4
9
Potražite apostrof u sljedećem odlomku!
Ilustracija: David
Štrbac (iz čitanke 7) -
detalj
Jazavac pred sudom

(...)
DAVID: Ti misliš, glavati gospodine, đe sam ja rođen za turskog suda, da ne znam
današnjeg reda. Znam ja današnji red, znam. Istina Bog, mlogo sam se i promučio dok sam to
sve u glavi uredio i, rećemo kaz'ti, sredio... Šjedemo 'vako ja i ona moja babetina, uveče kraj
ognjišta, pa počnemo, štono vi velite, študijerati: ovo je, ženo, po zakonu, ovo jope nije; ovo
bi moglo biti po 'vom paligrapu, ovo jope ne bi. I tako do neko doba noći študijeramo.
Petar Kočić
Glavni dio sata

Pisanje izostavnika (apostrofa) i tačke-zareza
→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u književnoumjetničkim

tekstovima: „Što se b’jeli u gori zelenoj?“). Njime se označuje da takvi oblici riječi nisu
uobičajeni u standardnome jeziku.
Potražite apostrof u sljedećem odlomku!
HADŽI MUSIĆ MEHO
Hvalio se Hadži Musić Meho Ilustracija: Hadži Musić Meho (citanka

u kafani među jaranima: 7) - detalj
„Ženjen n’jesam, ženiti se neću,

dok ne vidim Crničića Ajku,
i dok njeno lice ne obljubim.“
Za to čuje Crničića Ajka.
4
9
Uze sude pa na vodu ode,
Al’ na vodi Hadži Musić Meho.
Govorio Hadži Musić Meho:
„Srce, dušo Crničića Ajko!
Sad ćeš otić dvoru obljubljena.“
(...)
HASANAGINICA

Što se b’jeli u gori zelenoj? Ilustracija: Hasanaginica
Al' je snijeg, al' su labudovi?
Da je snijeg, već bi okopnio, (citanka 7) - detalj
labudovi, već bi poletjeli.
A gdje se na mjesto izostavljenog dijela riječi ne piše apostrof?
→ Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u

standardnome jeziku (otić, pjevat, govorit...)
→ Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I:
„Bit će divno kad me pripitomiš. Žito, koje je zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja
ću voljeti šapat vjetra u žitu...(Antoan Sent Egziperi: „Mali princ“)
Tačka-zarez
Šta obilježava tačka-zarez?
4
9
→ Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine, kraću
od tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi tačka razdvojila
preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.
→ Tačkom-zarezom se mogu odjeljivati:

1. skupine istovrsnih ili srodnih jedinica – (mogu to biti skupine riječi ili skupine
rečenica);
2. rečenice bez veznika;
3. rečenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su složene rečenice.
1. Tačka-zarez u skupini istovrsnih ili srodnih jedinica
Ilustracija: Ana Frank
(citanka 7) - detalj
Dnevnik Ane Frank
„... I uveče kada ležim u krevetu (...) mislim o svom zdravlju i čitavim svojim bićem kako je
Peter drag, o onome što je tek u začetku i još neodređeno i što niko od nas ne usuđuje da
nazove imenom ni dotakne u razgovoru, o onome što će jednom doći; ljubav, budućnost,
sreća i „ljepota“ koja postoji u svijetu; svijet, priroda, ljepota i sve, što je plemenito i lijepo...“
Šta će to jednom doći?

U obje rečenice koje su završene tačkom-zarezom, Ana misli i priča o ljubavi, sreći, „ljepoti“
koja postoji u svijetu.
2. Tačka-zarez u rečenicama bez veznika
Tačkom-zarezom odvajamo i rečenice bez veznika!
4
9
„Budi
kiša sve što u nama drijema;
draga
kiša sve što u nama plače;
tješi
kiša sve što u nama cvili.“
(Tin Ujević: „Dažd“)
U ovoj pjesmi bi se umjesto tačke-zareza mogao staviti i zarez, samo što bi tada
pauze između rečenica bile kraće i manje naglašene, a to bi utjecalo na ritmičnost
pjesme.
3. Tačka-zarez u složenoj rečenici
Tačkom-zarezom odvajamo rečenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se u sastavu

složene rečenice!
Ilustracija: Hrt
(citanka 7) - detalj
„Treptao je zato što ne može nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu, iz nemoći, dizao nebu kao
jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo.“
(Ćamil Sijarić: „Hrt“)
Sinteza:
4
9
→ Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela riječi (u književnoumjetničkim
tekstovima.
Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaćen u standardnome jeziku,
niti na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I.
Tačka-zarez je pravopisni znak koji obilježava pauzu/stanku srednje dužine, kraću od

tačke, a dužu od zareza. Obično se stavlja između jedinica koje bi tačka razdvojila
preoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.
Završni dio sata:

Odgonetnite zašto je u ovom odlomku iz balade Hasanaginica upotrijebljen apostrof?
HASANAGINICA

Što se b’jeli u gori zelenoj? Ilustracija: Hasanaginica
Al' je snijeg, al' su labudovi?
Da je snijeg, već bi okopnio, (citanka 7) - detalj
labudovi, već bi poletjeli.
Istovrsne ili srodne jedinice su odijeljene pravopisnim znakom tačka-zarez i u ovoj pjesmi!
Odgonetnite zašto.
PJESMA O PERU
O pero, iako si nemoćno i naoko nijemo, bez jezika,

kad pređeš u ruke pjesniku, on od tebe načini slavuja;
Istoga časa počneš izvijati pjesme,
u svakome napjevu otkrivaš hiljadu tajni.
Hodi sada, otpočni pjesmu i složi glas
sa slavujem moje naravi.
Muhamed Nerkesi Sarajlija
4
9

Nastavna jedinica: Petar Kočić: „Jazavac pred sudom”
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti,

prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje ljubavi
prema domovini, razvijanje smisla za humor
Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija, komedija/satira, sadržajna analiza,

motivi, kompozicija dramskog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova,
upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje drama referira, ironija,

komunikativnih i stvaralačkih sposobnosti

metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava, igra uloga/dramatizacija
individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 7, oprema za glumce
Tematska korelacija
4
9
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, historija, geografija
Didaktička igra: Nakloni se i počni!
→ Na času dramske sekcije uvježbajte jedan kraći odlomak iz komedije Jazavac pred sudom i
prezentirajte ga razredu na početku časa. Neka to bude iznenađenje za ostale učenike!
Zamolite nastavnika historije da vam približi običaje i život u vrijeme austrougarske
okupacije Bosne i Hercegovine.
Glavni dio sata:
Najava teksta: JAZAVAC PRED SUDOM (Petar Kočić)
4
9
→ Kako doživljavate to što je David Štrbac donio jednog jazavca u sudnicu da mu sudi carski
sud?
Šta o tome misle “carski gospodini”?
paligrap – paragraf, član zakona

zeman – vrijeme
→ Razmislite: Da li David zaista misli da jazavcu treba suditi što je “izio čitavu njivu
kuruza”?
Ko zapravo Davidu čini nepravdu? Prije nego što odgovorite pročitajte i ove njegove riječi:
“Bože moj, Bože, čudne ljepote u vašeg cara! Bože moj, Bože, al’ vi usrećiste našu zemlju!
Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra i miline, pa jedva diše. Svak vesô, zadovoljan, svak
pjeva, samo se pjesma niđe ne čuje. Jedini sam ja (plače) nezadovoljan, jadan i čemeran.”
5
0
→ Da li David zaista misli da je austrougarska vlast “usrećila našu zemlju”?
Da li je narod koji “jedva diše” od “dobra i miline” – srećan narod?
Može li narod pjevati od zadovoljstva a da se “pjesma niđe ne čuje”?
David Štrbac jedno govori, a misli nešto sasvim drugo. Koji je drugi smisao njegovih riječi?
→ Davidove riječi su, dakle, dvosmislene. Ima li u njegovim riječima srdžbe i/ili podsmijeha?
Zašto David tim dvosmislenim riječima prikriva svoje prave namjere?
Šta mislite, šta bi se dogodilo da David počne otvoreno kuditi austrougarsku vlast i cara?
→ Da li je Davidov postupak:
– postupak neukog, naivnog i luckastog, ili
– postupak mudrog i odvažnog seljaka?
→ Davidove riječi, dakle, imaju preneseno, ironično značenje, i to potpuno suprotno od

njihova pravog značenja. On ismijava carski sud, njegove “paligrape”, i austrougarsku vlast u
cijelosti. O Kočićevom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se ukaže na čvrstu povezanost
pisca s jezikom rodnoga tla. U tom jeziku postoji mnoštvo riječi čije značenje nećete pronaći
u rječnicima. Potražite te riječi!
→ U Davidu Štrpcu Kočić je uobličio tip lukavog bosanskog seljaka koji je svjestan svoga
teškog položaja i traži pravdu. Iako je on prikazan na komičan način, on ipak u nama izaziva
duboko saosjećanje. Za Kočićev smijeh kaže se da je to “smijeh kroz suze”. Pokušajte
odgonetnuti zašto?
Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od onog
koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na humorističan način izrazi
svoj kritički stav prema određenim pojavama. U ironiji se uvijek govori nešto pozitivno, a
misli se na nešto negativno. Naprimjer, “Bože moj, Bože, al’ vi usrećiste našu zemlju!”
Komedija je dramsko djelo koje ima cilj da nas nasmije, oraspoloži vedrim šalama,
doskočicama. Vrsta komedije koja oštro osuđuje i kritizira neke pojave ili karaktere,
ismijavajući ih i izvrgavajući ih ruglu zove se satira. Stil satire je duhovit, ali ironičan i
zajedljiv. Satiričari se najčešće služe ironijom i hiperbolom (preuveličavanjem).
5
0
Sinteza:
Petar Kočić je stekao veliku popularnost zbog svog borbenog duha i velike ljubavi prema
bosanskom seljaku. Bio je buntovnik protiv tuđinskog podjarmljivanja, zagovornik slobode i
pravde, zaštitnik siromašnog bosanskog seljaka. Jazavac pred sudom Petra Kočića je satira.
To je vrsta komedije, ona oštro osuđuje i kritizira neke pojave ili karaktere, ismijavajući ih i
izvrgavajući ih ruglu. Satiričari se najčešće služe ironijom i hiperbolom
(preuveličavanjem).
Ironija je humoristično izražajno sredstvo kojim se riječima daje suprotan smisao od onog
koje one imaju u svom osnovnom značenju. Ironija služi piscu da na humorističan način izrazi
svoj kritički stav prema određenim pojavama.
Završni dio sata:

→ Jedan je poznati pisac rekao: “Moj način zbijanja šale jeste da kažem istinu. To je
najsmješnija šala na svijetu.” (George Bernard Shaw)
Koji je Kočićev način “zbijanja šale”?
Domaća zadaća:
→ Prepoznajte sve Davidove nepravilno izgovorene riječi.
Šta na osnovu toga možete zaključiti o njemu?
Šta je to govorna karakterizacija?
Podsjetite se: Na osnovu govora lika upoznajemo se sa sredinom iz koje lik potječe, s
njegovim porijeklom, obrazovanjem, osobinama. Takav pristup zovemo govorna karakte-
rizacija.
Šta na osnovu govorne karakterizacije možete saznati o Davidu Štrpcu?

5
0
oblasti jezika
jezičkoj zajednici

rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 7, rječnik, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije
Tematska korelacija
5
0
Glavni dio sata

1. KONTROLNI DIKTAT
Saslušajte audiozapis interpretativnog čitanja odlomka iz „Malog princa“ dvaput, a nakon

toga na odgovarajuća mjesta stavite znake interpunkcije (tačka, zarez, dvotačka, znaci
navoda) i veliko slovo.
ali dobijao sam uvijek isti dogovor to je šešir poslije toga mu ne bih pričao ni o
zmijskom caru ni o prašumi ni o zvijezdama razgovarao sam o temama koje on
zadovoljni što su upoznali tako interesantna čovjeka
2. DIKTAT
5
0
Napravite zvučni zapis interpretativnog čitanja i ovog odlomka iz „Malog princa“i poslušajte
ga. Pravilno napišite odričnu riječcu NE!

- Bila sam glupa, reče ona najzad. Molim te, oprosti mi. Pokušaj da budeš sretan. Bio je
iznenadjen što mu ne prebacuje. Stajao je, sav smeten, sa staklenim zvonom u ruci. Nije
shvatao tu iznenadnu nježnost.
- Naravno, ja te volim, reče mu ruža. Moja je greška što o tome nisi ništa znao. To nema
nikakvog značaja. Ali i ti si bio glup kao i ja. Pokušaj da budeš sretan... Ostavi to stakleno
zvono. Ne želim ga više.
- Ali vjetar...
- Ali životinje...
- Treba da podnesem dve ili tri gusjenice ako hoću da upoznam leptirove. Izgleda da je to tako
lijepo. Inače, ko će me posjetiti? Ti ćeš biti daleko. Što se tiče velikih životinja, ne bojim se.
Imam kandže.
Na temelju zadanih riječi i izraza sastavi cjelovite rečenice, a potom i zaokružen tekst. Daj
svom tekstu naslov.
5
0
4. DIKTAT
5
0

pljeskati
skakati
skakutati
vikati

ožalostiti
lijećiti
sjeći
spriječiti

vikati
skakati
glodati
okretati
reći
spasio
peći
doživjeti
5
0
Volim skijati.
Ne volim skakati.
5. DIKTAT
5
0
ne kazah...
Diktati mogu biti i petominutni, sa obaveznim ocjenjivanjem ili samoocjenjivanjem (po broju
osvojenih bodova). Bodovanje i ocjenjivanje se može vršiti i u paru, zamjenom učeničkih
radova.

Nastavna jedinica: Film i književnost
5
0
Obrazovni: film kao umjetnost, film i književnost, filmska i književna izražajna

sredstva, poveznice umjetnosti riječi i filmske umjetnosti, filmska adaptacija, filmski
jezik, filmska maska



Tematska korelacija
5
1

→ Čitanje odlomka iz romana Kraljević i prosjak Marka Twaina i gledanje inserta iz filma
Kraljević i prosjak (režiser: William Keighley, 1937).
Književnost i film: Prizor iz filma

„Kraljević i prosjak“ (režiser: William Keighley, 1937)
→ Koja je osnovna poveznica umjetnosti riječi (književnosti) i filmske umjetnosti?
Glavni dio sata:
Film i književnost:

umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne
umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...

→ Filmska obrada nekog književnog djela nije jednostavan posao. Jedan teoretičar filma o
tome kaže: “Nemoguće je izraziti istu stvar, stvoriti identična značenja u dva različita
medija.” (Jean Mitry)
→ Tako originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora
adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman
ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski jezik.
Filmska adaptacija romana: Kraljević i prosjak Marka Twaina
→ Priča iz romana Kraljević i prosjak američkog književnika Marka Twaina pretvorena je u

zanimljivu filmsku avanturu.
5
1
→ Priča je to o dva dječaka koji su slični kao jaje jajetu, ali se ipak po nečemu razlikuju:
jedan je kraljević željan pustolovine i dječačke igre, a drugi je napušteni dečak željan
blagostanja... Nakon slučajnog susreta njih će se dvojica dogovoriti da zamijene mjesta na
jedan dan...
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kraljević i prosjak. Zapažajte sličnosti i

razlike.
Filmska adaptacija romana: Kroz pustinju i prašumu Henryka Sienkiewicza
→ U romanu Kroz pustinju i prašumu poljskog književnika Henryka Sienkiewicza (Henrika

Sjenkjeviča) pratimo uzbudljivu priču o putovanju dvoje mladih kroz Afriku. U afričkim
pustinjama i prašumama događaju im se uzbudljive avanture: pripitomljavaju slona, vode
ratove protiv afričkih plemena...
Književnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
→ Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja!
Filmska maska...
5
1
Naučili smo da je adaptacija postupak u kojem se književno djelo prilagođava
izražajnim sredstvima filma, “prevodi” na filmski jezik. Kako predstaviti nekog
književnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca,
kostimografkinje/kostimografa, šminkerica/šminkera... Kakvu preobrazbu glumac
može postići kako bi dočarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte “filmske maske”
poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kšištofa Kovalevskog) u filmu Kroz
pustinju i prašumu.
Krzysztof Kowalewski
5
1
Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i prašumu (režiser: Gavin Hood, 2001)
Sinteza:
umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i muziku, iz likovne
umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...

Završni dio sata:
→ Originalni književni tekst postaje samo inspiracija za filmsku obradu, on se mora

adaptirati (prilagoditi) izražajnim sredstvima filma. Adaptacija je postupak kojim se roman
ili drama prilagođavaju izražajnim sredstvima filma, tj. “prevode se” na filmski jezik.
Domaća zadaća:
→ Pročitajte knjigu, a potom pogledajte i film Kroz pustinju i prašumu.

Kojim vam je “jezikom” na zanimljiviji način ispričana priča, književnim ili filmskim?
Objasnite zašto tako mislite.
5
1

Nastavna jedinica: Film- klasici bosanskohercegovačke kinematografije
Struktura i tip časa: proširivanje i usvajanje novih znanja

pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti, razvijanje patriotizma
Obrazovni: film kao umjetnost, filmska i književna izražajna sredstva,

bosanskohercegovački film, klasici bosanskohercegovačke kinematografije,
bosanskohercegovački filmski spektakli, „partizanski vestern“


5
1
Tematska korelacija

Gledanje inserta iz bosanskohercegovačkog filma Crni biseri (1958), režisera Tome Janića.
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme: Klasici bosanskohercegovačke kinematografije

Prikazati grafofoliju:
5
1
Prizor iz filma Crni biseri (1958) režisera Tome Janića (Čitanka 7)
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja!

→ Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana prva
filmska projekcija. Jedan od najznačajnijih prvih napora da se na našim prostorima snimi neki
film bili su snimci koje je Antun Volić zabilježio u svom filmu Sarajevski atentat na Franju
Ferdinanda iz 1914. godine. Ovaj je film obišao svijet.
→ Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film Crni biseri (1958), režisera
Tome Janića. Ovaj film priča priču o maloljetnim prijestupnicima.
→ Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog

rata, veliki filmski spektakli kakvi su filmovi Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je
režirao Veljko Bulajić.
→ Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog vesterna”:
Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao Hajrudin Krvavac,
te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Da li je ovo gornji, donji ili ugao u ravni
kamere/pogleda?
5
1
Prizor iz filma Valter brani Sarajevo (1972) režisera Hajrudina Krvavca
Sinteza:
→ Film je u Bosnu i Hercegovinu stigao već 1897. godine, kad je u Sarajevu održana prva
filmska projekcija.
→ Među prvim bosanskohercegovačkim filmovima jeste film o maloljetnim prijestupnicima
Crni biseri (1958), režisera Tome Janića.
→ Bosanskohercegovački igrani film proslavili su filmovi sa temama iz Drugog svjetskog
rata: Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), koje je režirao Veljko Bulajić.
→ Posebno su zanimljivi filmovi koji pripadaju vrsti takozvanog “partizanskog vesterna”:
Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979) koje je režirao Hajrudin Krvavac,
te film Sutjeska (1973) Stipe Delića.
Završni dio sata:

Promatrajmo i planove i uglove snimanja u insertu iz filma Crni biseri, odaberimo one koji
nam se čine posebno uspjelim i prokomentirajmo svoj izbor.
Domaća zadaća:
Pogledajte cijeli film Crni biseri (1958) režisera Tome Janića i napišite sastav o temi kojom
se bavi.
5
1
5
1

Pisane Pripreme Za Sedmi Razred Konačna Verzija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pisane Pripreme Za Sedmi Razred Konačna Verzija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PISANE PRIPREME ZA SEDMI RAZRED MJESEC SEPTEMBAR

Nastavna oblast: jezik

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja

Motivacioni dio sata

Najava nastavne jedinice

Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)

► Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicama.

U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.

Dječak i njegov otac su živjeli na obali Rečenice upotrijebljene sa ciljem

2. Dječak u priči postavlja isto pitanje dva puta. Zašto?

Cilj ovih rečenica je da zatraže

► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

Pomozi sada riječima da pronađu svoje mjesto u rečenici!

DJEČAKOV JEZERU OTAC RIBARI NA ●

Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.

Dječakov otacribari na jezeru.

subjekatski skup riječipredikatski skup riječi

► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim

Završni dio sata

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

Nastavna oblast: jezik

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

Međupredmetna: likovna kultura

Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 68, Radni kutak broj 52

Razgovor o sadržaju ilustracije na grafofoliji.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice Padežni

Šta se to mijenja u imenici?

1.Ko? Šta/Što? (je najveći): ZMAJ - vršilac radnje

Šta primjećujemo u ovim oblicima imenice ZMAJ?

1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)

2. GENITIV (Koga? Čega?)

3. DATIV (Kome? Čemu?)

4. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)

5. VOKATIV (O! Hej!)

6. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?

7. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?

NOMINATIV:KO? ŠTA? zmajevi

Završni dio sata

1. Ko? Šta/Što? (je najljepši) PAS - vršilac radnje

Ispišite množinu imenice PAS!

Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija,

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora,

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 7, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,

Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik

Međupredmetna: Muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Glavni dio sata:

Interpretativno čitanje teksta:

♠ Otkrijmo značenje riječi:

akšam – predvečerje, prvi mrak

→ Prepoznajmo „blistavi biser“ s tajanstvenog dna djevojačkog srca, u djevojačkoj

→ Pjesma odiše unutrašnjom čežnjom i nemirom. Saznajte kako čežnja i nemir

→ Čemu doprinosi ova unutrašnja rima:

→ Uočite vizualne i akustičke (auditivne) slike u pjesmi.

Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim sredinama

Završni dio sata:

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: „Hasanaginica“ – usmena balada