I Opći/didaktički dio

1. Naziv škole: Osnovna škola „Isak Samokovlija“

2. Razred: šesti (VI)
3. Nastavno područje: gramatika
4. Nastavna jedinica: Padežni oblici
5. Nastavni zadaci:
 Jezičkoobrazovni – prepoznavanje riječi koje se dekliniraju; razlikovanje padeža; utvrđivanje znanja o promjenama
koje se dešavaju mijenjanjem promjenjivih riječi kroz padeže
 Jezičkoodgojni – razviti sposobnost prepoznavanja vrste padeža i njihove pravilne upotrebe
 Jezičkokomunikacijski – ukazivanje na neophodnost prepoznavanja i pravilne upotrebe padeža, jer svakodnevno u
razgovoru koristimo riječi u ispravnom padežu, što nam je na neki način urođeno, a da toga nismo ni svjesni
 Psihofunkcionalni – razvijanje logičke i apstraktne sposobnosti zapažanja i razlikovanja jednog od drugog padeža,
razvijanje sposobnosti rada u paru, ali i samostalnog odlučivanja; razvijanje tolerancije, komunikacije među učenicima
te argumentiranog dokazivanja i pobijanja određenih stavova.
6. Nastavni sistem: problemsko-stvaralački
7. Nastavni oblici: frontalni, tandemski oblik rada
8. Nastavna sredstva i pomagala: pano, tabla, kreda, grafoskop, nastavni listići
9. Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, čitanje, pisanje zabilješki
10. Nastavni izvori: živa riječ nastavnika i učenika, tabla i kreda, nastavni listić sa tekstom za obradu nastavne jedinice
11. Literatura: Jahić – Halilović – Palić (2000) Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica.

3
 : Ismeta i Amira Džibrić (2004) Naš jezik, Grafotisak, Grude

II Nastavni tok (Artikulacija časa)

1. Uvod/pripremanje učenika
1.1. Motivacija učenika za čas – rješavanje ukrštenice
1.2. Najava teme – rješenje ukrštenice najavljuje temu: Padeži (ponavljanje)
1.3. Kratko ponavljanje o vrstama riječi, njihovoj promjenjivosti, odnosno nepromjenjivosti

2. Istraživanje
2.1. Grupni rad: Izlaganje o padežima
2.2. Problemsko pitanje (prepoznavanje imenica i padeža u kojem je data imenica, te eventualnih glasovnih promjena koje su se
desile)
2.3. Tandemsko rješavanje problema
2.4. Objava rezultata (iščitavanje zaključaka)

3. Provjera
3.1. Rezime časa u par rečenica
3.2. Domaća zadaća – upute
3.3. Prepoznavanje na novim primjerima

4
 OBLICI,
KORACI AUDIO IZVEDBA VIDEO IZVEDBA METODE,
IZVORI
1.1. Čas ćemo početi rješavanjem ukrštenice. To je nešto što svi
ponekad volimo raditi radi zabave. Zato ćemo se i mi na početku
časa pokušati zabaviti, prije malo ozbiljnijeg rada. Na tabli je frontalni,
zalijepljen pano, tj. ukrštenica. Postavljam pitanja i tražim razgovor,
dobrovoljca koji će odgovore ispisivati u ukrštenicu. Rješenjem i živa riječ,
odgovorima na pitanja u prvoj uspravnoj rubrici dobijamo
PADEŽI, što je ujedno i tema našeg današnjeg časa. Pridjevi (Dekliniraju se: imenice,
zamjenice, neki brojevi i ? )
(Prvi dobrovoljac izlazi pred tablu. Ako se niko dobrovoljno ne Akuzativ (Po tradicionalnoj podjeli,
javlja ja zamolim nekog učenika da izađe.) četvrti padež u našem jeziku je?)
Dativ (Ime padeža koji ima značenje usmeno
cilja kretanja i namjene davanja?) izlaganje uz
(Učenici odgovaraju na pitanja, a dobrovoljac bilježi.) Enklitike (Skračeni oblik pomoćnog upisivanje na
glagola ili?) pano
Primjećujem da imate lijepo znanje kako o padežima tako i o Ž (Parnjak od bezvučnog š?) (ukrštenicu)
drugim oblastima gramatike. Instrumental (Padež društva i
sredstva, tj. šesti padež?)
(Ovo govorim ako je stvarno tako, u suprotnom ih upozoravam (Odgovori svih učenika se bilježe.)
da malo ponove pređeno gradivo, jer je bitno i uvijek će im
trebati.)

1.2. Jezik je sam po sebi mnogo zanimljiv i dopušta da se na razne

načine uči. Ukrštenica je jedna od tih načina, zanimljiva, lahka, a
pomaže pri vježbi i boljem učenju i shvatanju. (Obično se dešava dijalog i
da nam stvari koje naučimo kroz igru ostaju duže urezana u Padeži pisanje na tabli
sjećanje.)
Nakon rješenja ukrštenice, dobivamo temu časa, koju ispisujem
na tabli.

5
1.3. U jeziku sve ima smisla i usko je povezano. Ne možemo znati
padeže bez poznavanja vrsta riječi. Tako ćemo ponoviti neke
osnovne stvari o vrstama riječi i padežima ugrubo, prije nego
pređemo na detaljnije ponavljanje gradiva o padežima.
-Koliko vrsta riječi postoji u našem jeziku? ( Deset) dijalog,
Kako se dijele riječi prema vrstama u našem jeziku? razvojna
(Promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive.) pitanja
- Koje su vrste riječi promjenljive? (Imenice, pridjevi, zamjenice,
glagoli.)
- A polupromjenljive? (Neki prilozi i neki brojevi.)
- I, koje to nepromjenljive riječi imamo? (Uzvici, veznici,
prijedlozi i čestice.)
- Šta je deklinacija? ( Promjena riječi po padežima.)
- Koje od navedenih vrsta imaju sposobnost promjene po
padežima ili deklinacije? (Promjenjive vrste riječi, tj. imenice,
pridjevi, zamjenice i neki brojevi.)
- Koliko ima padeža u našem jeziku? Nabrojati ih? (7 padeža -
nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, isnstrumental i
lokativ.)
-S obzirom na odnos prema ostalim riječima u rečenici kako
dijelimo padeže? (Nezavisni (N i V) i zavisni (G, D, A, I i L)
- Deklinirati riječ čovjek kroz padeže? (Čovjek, čovjeka,
čovjeku, čovjeka, čovječe, (s) čovjekom, (o) čovjeku)

Odlično ste ovo znali! (Ako ipak nisu, upozoravam ih da trebaju

redovno učiti jer će im lakše biti da prate nastavu ubuduće te
samim tim i na provjerama znanja.) A sada, nakon osnovnog
kratkog ponavljanja, da pređemo na detaljnije ponavljanje
gradiva o padežima.

6
2.1. Učenike sam podijelila u 5 grupa. Svaka od grupa dobit će
zadatke. Napravila sam papirni cvijet sa 5 latica. Sa druge strane
latice cvijeta napisan je zadatak jedne grupe. Svaka grupa
izabrala je svog vođu. Vođa grupe otkida laticu cvijeta i time
dobija zadatak svoje grupe. Zadatke rade grupno, 3-5 minuta, a
onda vođa grupe prezentuje gradivo, tj. daje odgovore na frontalni,
postavljena pitanja. ( Upozoravam ostale članove grupe da predavanje uz
učestvuju i pomažu svom vođi da odgovori na pitanja, a ostale objašnjavanje,
grupe da pomno prate izlaganje svake grupe, te eventualno pisanje na tabli
zabilježe najosnovnije, jer će im trebati poslije kada budemo
praktično primjenjivali teoriju na primjere.)
Sve odgovore svake grupe ja ću potkrijepiti primjerima koje ću
ispisati na foliju koja ide na grafoskop.

I grupa - Nominativ i vokativ:

(Napomena: S obzirom da su nominativ i vokativ nezavisni
padeži, koji dolaze bez prijedloga svrstani su u jednu grupu)
1. Na koja pitanja odgovara nominativ? Kako možemo 1. Nominativ odgovara na
dobiti vokativ? pitanja ko? šta/što?, dok je
2. Koja su značenja nominativa? Da li vokativ ima vokativ padež dozivanja i
značenje? Ako nema, zašto? obraćanja nekome, te ga
3. Koju službu u rečenici vrši nominativ? Da li vokativ vrši možemo dobiti kao odgovor
ikakvu službu u rečenici? na uzvik oj! i hej!
4. Koja glasovna promjena se dešava u nominativu, a koja u 2. Nominativ označava
vokativu? pokretača i vršioca radnje, te
nosioca stanja ili osobine.
Vokativ nema veze ni sa
jednim dijelom rečenice, on
je samo umetnut u rečenicu,
zato nema značenja.

7
 3. Službu subjekta, imenskog
(Nakon njihovih odgovora ja dajem napomene: predikata, priloške odredbe i
U nominativu množine nastavci su i (za muški rod), e, -i (za apozicije. Vokativ, zato što je
ženski rod), te a (za srednji rod) samo umetnut u rečenicu i
U vokativu nastavci su: -a, -e, -i, -o, -u potpuno ne ovisan o njoj, ne
U pisanju vokativ odvajamo zarezima, u govoru pauzom. Iza vrši nikakvu službu u
rečenice u kojima je riječ u vokativu, najčešće stavljamo rečenici.
uzvičnik, ali i upitnik i tačku. 4. U nominativu se dešava
DRUGA
PALATALIZACIJA( K, G,
H + i = C, Z, S), a u vokativu
PRVA PALATALIZACIJA
(K, G, H + e = Č, Ž, Š)

II grupa – genitiv
1. Na koja pitanja odgovara genitiv? 1. Genitiv odgovara na pitanja
2. Koja značenja ima genitiv? koga? čega?
(Partitivni i posesivni genitiv? )
3. Koju službu u rečenici vrši genitiv? 2. Genitiv ima značenja
4. Koje glasovne promjene se dešavaju u genitivu? pripadnosti nekome ili
nečemu – POSESIVNI
GENITIV ili GENITIV
PRIPADANJA, te označava
dio nečega, tj. jednu
odijeljenu količinu – DIONI
ili PARTITIVNI GENITIV.

8
 3. U rečenici genitiv može imati
službu atributa, objekta
(bližeg i daljeg) , te priloških
odredbi.
4. NEPOSTOJANO A –
samoglasnik a se u nekim
oblicima riječi javlj, a u
nekim ne javlja. Ovakvo a se
javlja u nominativu jednine i
genitivu množine, a u ostalim
padežima ga nema.
5. Prelazak L u O – kada se l
nađe na kraju sloga ili riječi
prelazi u o. Ovakvo l se
javlja u nominativu jednine i
genitivu množine, a u ostalim
padežima prelazi u o.

III grupa – Dativ i lokativ

(Napomena: S obzirom da dativ i lokativ odgovaraju na ista
pitanja, često se dešava da ih u prepoznavanju učenici
pomiješaju. Zato sam ih svrstala u jednu grupu da bi napravili
komparaciju, te uočivši razlike naučili prepoznavati jedan,
odnosno drugi.)
1. Na koja pitanja odgovara dativ, a na koja lokativ i uz 1. Dativ odgovara na pitanja
koje prijedloge dolaze? kome? čemu?, i ima samo dva
2. Koja su značenja dativa, a koja lokativa? prijedloga ka i prema, a lokativ
3. Koju službu u rečenici vrši dativ, a koju lokativ? također odgovara na pitanja kome? i

9
 4. Koja glasovna promjena se dešava u dativu, a koja u čemu?, s tim što uz njih često
lokativu? dodajemo prijedlog o – (o) kome?
(o) čemu?, s tim što uz njega osim
prijedloga o, dolaze i prijeslozi u, na,
(Nakon njihovih odgovora da dajem napomene: po i pri.
Najčešći nastavci za dativ su: 2. Dativ ima značenje namjene
a. ženski rod - i (jednina) - ama (množina) (kome je nešto namijenjeno) i
b. muški rod - u (jednina) značenje cilja ( označava krajnji cilj
i srednji rod - ima (množina) ili tačku nečijeg kretanja i sl.)
Lokativ ima slijedeće nastavke: 3. Dativ vrši službu daljeg
a. ženski rod - i (jednina) - ama, - ima (množina) objekta i priloške odredbe, a lokativ
b. muški rod - u, - i (jednina) - ima, - ama (množina) službu priloške odredbe mjesta,
c. Srednji rod - u (jednina) - ima (množina) vremena, sredstva, načina te daljeg
objekta.
4. U dativu se dešava promjena
nazvana JEDNAČENJE
SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI -
Kada se u riječima nađu jedan do
drugoga dva različita suglasnika po
zvučnosti (jedan zvučni i
bezvučni), tada se oni moraju
izjednačiti, tako da oba budu
zvučna ili oba bezvučna.

Zvučni suglasnici su: b d g z ž đ dž - - -

Bezvučni suglasnici su: p t k s š ć č f h c

GUBLJENJE SUGLASNIKA -
također je vezana za dativ, ali i
lokativ.
Predak – predcima – pretcima –

10
 precima (suglasnik t se izgubio
ispred c)

IV grupa – Akuzativ

1. Na koja pitanja odgovara akuzativ, te ako dolazi uz 1. Akuzativ odgovara na pitanja

prijedloge, uz koje? koga? šta?, a dolazi bez
2. Koja su značenja akuzativa u rečenici? prijedloga, ali i uz prijedloge
3. Koja je služba akuzativa u rečenici? na, niz, uz, kroz, za, u, pod,
4. Koji nastavci se javljaju u akuzativu? pred, među...
2. Akuzativ u rečenici ima
značenje objekta i to bližeg.
3. Akuzativ u rečenici ima
službu objekta – bližeg (
kada je bez prijedloga), te
daljeg objekta i priloških
odredbi ( kada je sa
prijedlozima).
4. ženski rod - u (jednina) -
e, - u ( množina)
muški rod, - u ( jednina) - e
( množina)
srednji rod – e (jednina) -
(množina)

11
V grupa – Instrumental

1. Na koja pitanja odgovara instrumental, i uz koje 1. Instrumental odgovara na

prijedloge dolazi? pitanja s kime? čime?, a
2. Koja su značenja instrumentala u rečenici? može se upotrabljavati bez
3. Koja je služba instrumentala u rečenici? prijedloga i sa prijedlozima
4. Koje glasovne promjene se dešavaju u instrumentalu? s/sa, za, pod, pred...
2. Riječi u instrumentalu imaju
značenje društva ( s(sa)
kim?) i sredstva (čime?).
(Napomena: 3. Služba instrumentala u
Instrumental ima nastavke: rečenici jeste služba objekta (
a. Muški rod - om, - em (jednina) - ima (množina) daljeg), priloške odredbe i
b. Ženski rod - om, - i, - u (jednina) - ama, - ima atributa.
(množina) 4. U instrumentaku se dešavaju
c. Srednji rod - em, - om (jednina) - ima (množina) dvije glasovne promjene.
Prva je JOTOVANJE –
glasovna promjena u kojoj
neki tvrdi nenepčani
suglasnik skupa sa sonantom
J iza sebe daje neki novi
prednjonepčani suglasnik. (
d+j=đ, t+j=ć, s+j=š, v+j=vlj,
l+j=lj) U slučajevima sonanti
V, P, B i M + J nastaju VLJ,
PLJ, BLJ, MLJ. Ovako
umetnuto L nazivamo
epentetskim a ovakvo
jotovanje EPENTETSKIM.

12
 Druga glasovna promjena je
JEDNAČENJE
SUGLASNIKA PO MJESTU
I NAČINU TVORBE –
suglasnici S,Z, prelaze u Š, Ž
ispred prednjonepčanih DŽ,
Č, LJ, NJ, Š i Ž.
2.2. Da bismo svo ovo znanje o padežima utvrdili, napravila sam
vježbe za svaku grupu na pet listića. Listiće sam presavila i
stavila u jednu kutiju, tako da će svaka grupa izvući svoj zadatak. frontalni,
(Napomena: U ovom slučaju neće vođa grupe odgovarati koja su čitanje
rješenja, već svako imati priliku dati odgovor, radi učestvovanja nastavnog
svih učenika u radu i dijalogu.) listića
Zadaci se sastoje od manjeg odlomka nekog teksta u kojima
učenici treba da prepoznaju imenicu, odrede joj padež, te
prepoznaju i objasne eventualnu glasovnu promjenu.

Prvi listić:
-Bucko, hodi! – zovnu ga pa poturi vreću i kleče na nju. Pseto je
jednako drhtalo i cviljelo. (...) Pseto nasloni glavu na Aronovu
nogu i stade je trljati o koljeno. (Dječak Aron, Isak Samokovlija)

Drugi listić:
Mala žena, mršava, s kapicom na glavi, sa prebačenim šalom
preko ramena, u papučama, trgnu se natrag. (...) On uđe u malu
avliju, ali se brzo, ne znajući šta da uradi s Buckom, zaustavi
pored nje. (Dječak Aron, Isak Samokovlija)

Treći listić:
Sa svih strana svijeta dolazili su putnici u carev grad i dicili se i
gradu, i dvoru, i vrtu, ali čim bi čuli slavuja, oni bi u jedan glas

13
 ponavljali.: - Slavujeva pjesma je ipak ljepša od svega. (Slavuj,
Hans Kristijan Andersen)

Četvrti listić:
-Bože! Pitate za slavuja? Kako ga ne bih znala! Kako samo lijepo
pjeva. Svako veče ja sa stola nosim ponešto ostataka bolesnoj
majci, tamo dolje kod morske obale, pa kad se vraćam, onako
umoran, zastanem u šumi da se odmorim i tada slušam slavujevu
pjesmu. (Slavuj, Hans Kristijan Andersen)

Peti listić:
Učenjaci su napisali mnogo knjiga o carevom gradu, o dvoru i
vrtu, ali niko nije zaboravljao slavuja. Njega su najviše hvalili. A
pjesnici su pisali najljepše stihove o tom slavuju i šumi kraj
dubokog mora. ( Slavuj, Hans Kristijan Andersen)

(Nakon što su svi dobili svoje zadatke, učenicima dam pet

minuta da ga urade, a za to vrijeme ja pročitam kratke odlomke.)

2.3. Molim vas da sad svi uradite zadatak i u svesku prepišete

imenice, odredite ima padež i izdvojite one imenice u kojima se frontalni
desila neka glasovna promjena, ako jeste. Poslije ćemo zajedno
poslušati šta ste to izdvojili.
2.4. Radite u grupa! Kada završite samo podignite ruku, a ostanite tihi
da i vaši prijatelji završe. tandemski rad,
istraživačko
(Učenici rade, ja im dajem dovoljno vremena da završe zadatak.) čitanje

2.5. Pošto ste, vidim, svi završili, sad ćemo čuti šta ste to vi pronašli.
Svako od vas će reći po jedanu imenicu, u kojem je padežu, te

14
koja glasovna promjena (ako se desila). Molim vas, svi pratite,
ako ste nešto preskočili ili pogriješili, to i popravite!

frontalno,
Očekivani odgovori su: izvještavanje

Prvi listić
Bucko! – imenica, vokativ
vreću – imenica, akuzativ
pseto – imenica, nominativ
pseto – imenica, nominativ
glavu – imenica, akuzativ
na nogu – imenica, akuzativ (dalji objekta – ima prijedlog)
o koljeno - imenica, akuzativ (dalji objekat – imaprijedlog)

Drugi listić
žena – imenica, nominativ
s kapicom – imenica, instrumenta
na glavi – imenica, lokativ
sa šalom – imenica, instrumental
preko ramena – imenica, genitiv
u papučama - imenica, lokativ
u avliju – imenica, akuzativ (dalji objekat, ima prijedlog)
s Buckom – imenica, instrumental

Treći listić
Sa strana – imenica, genitiv
svijeta – imenica, genitiv
putnici, imenica, nominativ, druga palatalizacija
u grad - imenica, akuzativ (dalji objekta, ima prijedlog)

15
gradu - imenica, dativ
dvoru – imenica, dativ
vrtu – imenica, dativ
slavuja – imenica, akuzativ (bliži objekta, bez prijedloga)
u glas – imenica, akuzativ ( dalji objekta, ima prijedlog)
pjesma – imenica, nominativ

Četvrti listić
Bože! – imenica, vokativ, prva palatalizacija
za slavuja - imenica, akuzativ (dalji objekat, ima prijedlog)
veče – imenica, akuzativ
sa stola – imenica, genitiv
ostataka – imenica, genitiv
majci – imenica, dativ, druga palatalizacija
kod obale – imenica, genitiv
u šumi – imenica, lokativ
pjesmu - imenica, akuzativ (bliži objekat, nema prijedloga)

Peti listić
učenjaci – imenica, nominativ, druga palatalizacija
knjiga – imenica, genitiv
o gradu – imenica, lokativ
o dvoru – imenica, lokativ
vrtu – imenica, lokativ
slavuja – imenica, akuzativ (bliži objekat, bez prijedloga)
pjesnici – imenica, nominativ, druga palatalizacija
stihove – imenica, akuzativ (bliži objekat, bez prijedloga)
o slavuju – imenica, lokativ
šumi – imenica, lokativ
kraj mora – imenica, genitiv

16
3.1. Zahvaljujem vam na vašem trudu, sada ću napraviti kratki rezime
najbitnijih stvari na koje uvijek morate paziti pri određivanju
padeža.

 postaviti pitanja, ali ne oslanjati se uvijek na njih već,

 obratiti pažnju na značenje u rečenici frontalni,
 imenicu nikad ne odvajati od prijedloga uz koji stoji kratke upute,
rezime

3.2. Zaista ste bili odlični danas na času. Možete otvoriti svoje sveske
i zapišite zadatak za zadaću. Napisati po dvije rečenice za svaki frontalni,
padež. (Dvije rečenice sa nominativom, dvije sa genitivom...) U pisanje u
jednoj rečenici neka imenica bude u jednini, a u drugoj u svesku
množini. Ako se u nekim imenicama desila glasovna promjena,
objasniti koja.
3.3. Hvala vam na pažnji i trudu na času. Do zvona ćemo se malo
igrati. Jedan učenik će reći jednu imenicu u nominativu, a drugi
će tu imenicu promijeniti kroz padeže. Tako ćemo do kraja časa. frontalni,
dijalog
(Učenici govore imenice i dekliniraju ih. Ako neko pogriješi u
deklinaciji na to mu ukazujem i govorim kako je pravilno.)

17
 PLAN TABLE

06.04.2011.

PADEŽI

Pano (ukrštenica)
N čovjek
G
D
A
V
I
L

18
 UKRŠTENICA (najava teme)

R I D J E V I
1. P
K U Z A T I V
2. A
A T I V
3. D
N K L I T I K E
4. E
5. Ž
N S T R U M E N T A L
6. I

1. Dekliniraju se: imenice, zamjenice, neki brojevi i ?

2. Po tradicionalnoj podjeli, četvrti padež u našem jeziku je?
3. Ime padeža koji ima značenje cilja kretanja i namjene davanja?
4. Skračeni oblik pomoćnog glagola ili?
5. Parnjak od bezvučnog š?

19
6. Padež društva i sredstva, tj. šesti padež?

20