OBRADA SVETIH KNJIGA U NASTAVI BOSANSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Hurija Imamovi
U nastavnom planu i programu bosanskoga jezika i knjievnosti za gimnazije
prouavanju karakteristinih tekstova svetih knjiga Tore, Biblije i Kur'ana dato je tri
asa. U nastavnim planovima i programima za tehnike i srodne kao i strune kole
ostavljen je jedan as za izuavanje svetih knjiga. Izuavanje svetih knjiga je
zadrano i u reformisanom planu i programu po EU-VET sistemu. 1 Kao obrazovni cilj
prouavanja ovog nastavnog sadraja u nastavnim planovima i programima navodi se
sljedee:
- uoiti znaaj svetih knjiga kao neiscrpnog izvorita umjetnike inspiracije1;
- svete knjige kao knjievna inspiracija i kao temelj na kome se zasniva kultura i
civilizacija monoteistikih naroda.2
U praksi uenici esto postavljaju pitanje zato prouavamo Kur'an i Bibliju na
asovima bosanskoga jezika i knjievnosti. Stoga bi jedan od ciljeva prouavanja
svetih knjiga trebalo da bude i otkrivanje dodirnih taaka izmeu knjievnosti i svetih
knjiga. U nastavi uvijek treba poi od onoga to je uenicima blisko, poznato i treba
uvaiti njihove stavove prema grai koja se obrauje. Jo prilikom obrade antike
knjievnosti , potrebno je objasniti mitsku osnovu antike knjievnosti. Ve tada se
uenici sreu sa pojmom svete prie. Jedan broj uenika kritiki pristupa ovoj grai,
te postavlja pitanja od toga zato moramo pominjati viebotvo pa sve do pitanja da li
su zaista postojale mitske linosti. I tada se mora napomenuti da je mit sveta pria po
vjerovanju starih Grka. Dakle, moramo uzeti u obzir religiozna ubjeenja i shvatanja
uenika. S obzirom na to da uenici na samom poetku ele da kritiki pristupe ovoj
temi, za obradu ovih nastavnih sadraja pogodne su nastavne metode koje potiu
kritiko razmiljanje.
Program obuke itanjem i pisanjem do kritikog miljenja (RWCT) 3 nudi niz
povoljnih metoda kojima se mogu postii zadati ciljevi u prouavanju ove nastavne
grae. Nakon obraenog sadraja uenici bi mogli spoznati dodirne take izmeu
svetih knjiga i knjievnosti, i samim tim i razloge njihovog prouavanja u okviru ovog
predmeta, uprkos osobitostima i specifinostima koje svete knjige imaju.
Pokazalo se da uenici bonjake nacionalnosti4 prilikom obrade ove nastavne
jedinice imaju solidno predznanje o kompoziciji Kurana, historijatu i vremenu
nastanka, ali im nije jasna veza izmeu knjievnosti i svetih knjiga. Upravo to treba
izdvojiti kao bitan obrazovni cilj u obradi ovog nastavnog sadraja.
Kada se postigne taj cilj i uenici spoznaju dodirne take izmeu knjievnosti i
svetih knjiga, tada e biti sposobni da primijene sva knjievno-teorijska znanja i na
analizu teksta svetih knjiga. To im naroito moe pomoi u analizi pripovijednog
dijela svetih tekstova. Na taj nain e uenici biti osposobljeni da sami izvlae pouke
iz tekstova svetih knjiga, a time se uspjeno postiu odgojni ciljevi nastave, koji su
1

EU VET Bosanski jezik i knjievnost, sva trogodinja i etverogodinja zanimanja, sve porodice
zanimanja - Knjievnost od antike do prosvjetiteljstva. ifra modula OP-01-04.
2
Katalog znanja za predmet Bosanski i hrvatski jezik i knjievnost opa gimnazija, pedagoki zavod
Tuzla, Tuzla, 2003.
2
33

Reading and Writing for Critical Thinking je zajedniki projekat Internacional Reading Associacion i
University of Northern Iowa, uz sponzorstvo Open Society Institute i nacionalnih fondacija Georgea
Sorosa.
44
Govorimo o iskustvima u odjeljenjima sa uenicima samo bonjake nacionalnosti.

2
naroito prisutni u izuavanju ove grae. Dakle, uenici e biti osposobljeni da
analiziraju pozitivne i negativne karaktere, formiraju stavove, usvajaju pozitivne
norme ponaanja, kakve tekstovi svetih knjiga nude u izobilju.
U svim planovima i programima prouavanje svetih knjiga nadovezuje se na
izuavanje antike knjievnosti. Pri pristupu obradi svetih knjiga prvo se obrauju
Tora, Biblija, pa Kuran. Da bi uenici bolje razumjeli sutinu svetih knjiga
ponoviemo ta je mit i kakva vjerovanja su sadrana u mitu, te kakva je veza mita i
knjievnosti?
Obradi ove teme moe se pristupiti na jedan od sljedeih naina. Na poetku
se od uenika moe traiti da zapiu na to ih sve asocira rije svet, sveto. Rezultati do
kojih smo dolazili bili su: sveto je ono to ljudi najvie cijene, u to ne sumnjaju, to
potuju i to za njih ima najveu vrijednost. Pitamo uenike kako razumiju izreku
koja se esto uje: ne diraj u to, to je za njega svetinja. Uenici bi trebalo da
zakljue da je sveto neto to se ne mijenja i to ovjek i ne eli mijenjati. Metodom
modane oluje uenici iznose ta znaju o svetim knjigama. Zatim zajedniki
definiramo ta su svete knjige - Svete knjige su knjige u kojima su sadrana
monoteistika vjerovanja jevreja, krana i muslimana.
Odlomke iz Tore i Biblije obraujemo po knjievnoteorijskom metodu. Iz Tore je za
obradu zahvalan tekst Mojsije izvodi svoj narod iz ropstva egipatskog. Uenici
treba da odrede temu, motive, ideju i da rasvijetle lik glavnoga junaka. Pogodna
za analizu su sljedea pitanja: Kakva je Mojsijeva pozicija prema narodu?
Kakav je odnos naroda prema Mojsiju? Pjesma nad pjesmama e pomoi
uenicima da shvate koje sve forme i koji stil je zastupljen u Bibliji.
Za demonstriranje uloge svetih knjiga kao neiscrpnog izvorita umjetnike inspiracije
nakon obrade odabranih odlomaka pripremamo uenicima tekst Kranjevieve
pjesme Mojsije. Uenici treba da pronau paralele izmeu ova dva teksta. Kako
je na Kranjevia biblijski tekst izvrio uticaj? ta je isto, a ta je originalno
pjesniko? U zavrnom dijelu asa uenici vennovim dijagramom 5 prikazuju
slinosti i razlike izmeu knjievnosti i svetih knjiga.
Ovdje je bitno da uenici shvate da su autori knjievnih djela ljudi, a da su
svete knjige, po uvjerenju njihovih sljedbenika, jevreja, krana i muslimana, Boija
rije.
Po vjerovanju
jevreja,
muslimana
i krana
Boija rije

Tematika, motivi, pripovijedanje,

fabula, opisivanje, dijalog,
monolog, stilske figure,
alegorinost, likovi, karakteri,

ideje
Svete knjige
Zajednike odlike

Autori
nadareni
pojedinci ili
kolektiv
Knjievna djela

Vennov dijagram se sastoji od dva (ili vie) velika kruga koji se djelimino poklapaju prostorom u
sredini. Moe posluiti za suprotstavljanje ideja ili da se pokae kako se one preklapaju. Pogodan je za
poreenje dvije stavke ija se neka obiljeja razlikuju, ali imaju i neka zajednika obiljeja. Ta
zajednika obiljeja piu se u sredinjem dijelu.

PLANIRANJE NASTAVNE JEDINICE ZA KRITIKO MILJENJE. TEMA: KUR'AN

Prije obrade nastavne jedinice
Motivacija. U emu je znaaj ove nastavne jedinice? Uenici treba da uoe znaaj
svetih knjiga kao neiscrpnog izvorita umjetnike inspiracije. Uenici e razumjeti
kako itati Kuran, i moi uporediti slinosti i razliitosti izmeu Kurana i
knjievnoumjetnikih djela. Uenici treba da steena knjievnoteorijska znanja
iskoriste za shvatanje kuranskog teksta i njegove poruke. Uenici e spoznati ljepotu,
univerzalnost i viestruku slojevitost kuranskog teksta.
U kakvoj je vezi sa ve obraenim gradivom kao i onim koje e tek biti
obraeno? Uenici e shvatiti razliku izmeu mitskih pria i svetih knjiga, razliku i
slinosti izmeu biblijskih i kur'anskih tekstova i upoznae osnovne likove i motive iz
Kur'ana, spoznati njihovu univerzalnu dimenziju, te na taj nain e biti sposobni da ih
prepoznaju u drugim umjetnikim djelima.
Kakve mogunosti ova nastavna jedinica prua za kritiko miljenje? Uenici
e biti sposobni da odrede karakter i specifinost kur'anskog teksta, da ga uporeuju
sa drugim knjievnim djelima i shvate univerzalnost, svevremensko i vieslojno
znaenje kur'anskog teksta.
Ciljevi. Uenici e odrediti ta je Kur'an, tematiku Kur'ana, kompoziciju, sadraj
kur'anskog teksta, likove koji se pojavljuju i univerzalne poruke, analizirati
kur'anski stil, te spoznati univerzalnost i aktuelnost kur'anskoga teksta.
Uenici e analizirati odlomke iz Kur'ana i pokuati shvatiti poruku i osjetiti
eufonijsku vrijednost kur'anskog teksta. Uenici treba da budu sposobni da
prepoznaju kur'anske motive u drugim knjievnim djelima.
Preduslovi. Uenici treba da znaju osnovno o svetim knjigama, sadraj i karakter
Biblije i Tore, i da su proitali odlomke iz Kur'ana: sure: Jusuf, Fatiha, ElZilzal, En-Neml.
Ocjenjivanje. Ocjenjivanje grupnog rada od strane profesora (ocjenjuje se rad u grupi,
saradnja na nivou grupe, broj tano uraenih zadataka, ilustracija, nain
prezentacije), ocjenjivanje prezentacije rada grupe od strane drugih uenika i
ocjenjivanje pisane analize sure Jusuf od strane profesora, donoenje
zakljuaka i sudova.
Resursi i upravljanje vremenom. Obrada e trajati dva asa ili 90 min. Potreban
materijal: pet hamer-papira, flomasteri, disk sa ilahijom, kasetofon.
Grupisanje. Uenike podijeliti u est grupa.

Obrada nastavne jedinice

Evokacija: 15'. Zadati uenicima da pismeno odgovore na pitanja: Koliko, kako i
zato itam i uim Kur'an? Ovdje smo uzeli u obzir injenicu da svi uenici
pohaaju asove islamske vjeronauke. U odjeljenjima sa mjeovitom vjerskom
strukturom uenika ne moramo postavljati to pitanje.
Uenici se metodom modane oluje, individualno, pa grupno, prisjeaju: ta ve
znam o Kur'anu?(Primjenjivo i kod mjeovitih odjeljenja). Proitati nekoliko
odgovora na prvo pitanje, te na tabli zapisati odgovore na drugo pitanje. Ovo
su neki od zanimljivih uenikih odgovora:
- Ponekad sam itala Kur'an, ali ne ba s velikim razumijevanjem. Za raspust
sam imala da proitam suru Jusuf i nije mi ba sve bilo jasno. Ali kad smo
krenuli u kolu i poeli raditi svete knjige, tek tad sam uvidjela ljepotu
Kur'ana. Shvatila sam da u Kur'anu postoji poseban stil, vjerozakon i propisi
koji tite ivot, pravdu, drutveno-pravni poredak i moralni interes svakog
naroda i pojedinca.
Razumijevanje znaenja 20'. Uenicima podijeljenim u grupe dati nastavne listie sa
zadacima.
Pitanja za grupu I:
1. ta je Kur'an?
2. ta znai sama rije Kur'an?
3. Proitajte sljedee ajete i odgovorite kako Kur'an opisuje sebe? ta sve Kur'an
sadri? Tekstovi: Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo nad njim bdjeti!
(El-Hidr, 9); A Kur'an je, doista, svijetu cijelom opomena (Sad, 87); A zato oni
ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog drugog a ne od Allaha, sigurno bi u njemu
nali mnoge protivrjenosti! (En-Nisa); O, ljudi, ve vam je stigla poruka od
Gospodara vaeg i lijek za vaa srca i uputa i milost vjernicima (Junus, 57); Ovo je
samo pouka-Kur'an jasni. (Ja Sin, 69); Ovo su ajeti Jasne Knjige, doista,
objavljujemo je Mi kao Kur'an na arapskom jeziku, da biste shvatili! Mi tebi
pripovijedamo najljepe pripovijesti objavljujui ti Kur'an ovaj, iako si prije njega
bio ti od onih koji nita nisu znali!. Taj Kitab, u kojeg nema sumnje, Uputa je za
bogobojazne (El-Bekare, 2).
4. Gdje je zapisan i kako je do nas doao?
5. ta znai rije mushaf?
Pitanja za grupu II:
Kakva je kompozicija Kur'ana ?
Odredite temu i motive u suri Fatiha - prvoj suri!

5
Ko se kome obraa u ovoj suri?
Kojim epitetima je opisan Bog?
Kakav je odnos ovjeka prema Stvoritelju?
Za im tei ovjek u obraanju Bogu?
ega se ovjek plai?
Objasni univerzalni smisao rijei pravi put!
Pitanja za grupu III:
ta je tema sure Rascjepljenje, sure br. LXXXIV?
Navedite motive?
Navedite dijelove sure koji dokazuju slikovitost kur'anskog teksta!
Ko se kome obraa u ovom tekstu?
Koja je osnovna poruka ovog teksta?
Kojim se stilskim figurama koristi Kur'an?
Pronai neke dijelove Kur'ana koji sadre rimu, kao i neke koji ne sadre rimu.
Pitanja za grupu IV:
ta je tema sure Jusuf?
Nabrojte motive?
Kakav je slijed dogaaja?
Kakva je uloga sna u buduem zbivanju?
Ko je glavni a koji su sporedni i epizodni likovi u suri Jusuf?
Pitanja za grupu V:
Koja lijepa svojstva je imao Jusuf?
Na koji nain se njima koristio?
Karakterizirajte lik Jusufa, Zulejhe, Jusufove brae i Zulejhinog mua-namjesnika?
ega je Jusuf simbol?
Zato je Jusuf zatoen u tamnicu iako je bio neduan?
U kakvom nam se svjetlu ovdje prikazuje vlast?
Koje su osobine Jusufove brae izraene u uvodnom dijelu sure?
Koje osjeanje upravlja njihovim postupcima?
Koje sve pouke moemo izvui iz ove sure?
Pitanja za grupu VI:
Proitajte odlomak iz sure En-Neml 20-32 i odgovorite na sljedea pitanja:
Koji se sve likovi pojavljuju u Kur'anu? Kakvo simboliko znaenje imaju ti likovi?
Koje odnose simboliziraju odnosi izmeu Sulejmana i pupavca, Belkise i njenih
velikaa i Belkise i Sulejmana?
Pronai neke dijelove kur'anskog teksta koji potvruju njegovu posebnu ljepotu i
eufoninost.
Objasni stil Kur'ana?
Refleksija: 40'. Uenici grupno odgovaraju na pitanja (20').. Odgovore zapisuju na
hamer-papire koji se zalijepe na tablu, a zatim svaka grupa izabere
predstavnika koji prezentira rezultate rada svoje grupe(20').

6
Zavrna faza: 15'. Uenici individualno piu sastav pet minuta i odgovoraraju na
sljedea pitanja:
ta sam novo saznao o Kur'anu na ovom asu?
Koliko je ovaj as pobudio moje interesovanje da vie iitavam Kur'an?
ta sam otkrio kao posebnu ljepotu Kur'ana!
Za vrijeme dok uenici piu, sluamo kasidu pjesnika Demaludina Latia Dosta mi
je Allah moj. Uenici treba da prepoznaju odakle su preuzeti motivi za ovu pjesmu.
Evo primjera jednog uenikog odgovora:
Ovaj as je pobudio moje interesovanje za veim iitavanjem Kur'ana jer
sam shvatila da ima toliko stvari o kojima ne znam nita , kao to je pria o
Sulejmanu i Belkisi. To je knjiga koju u ubudue vie itati jer sam
zainteresovana za dijelove koji nisu spomenuti na asu. Posebnu ljepotu za
mene ini sadraj Kur'ana. Iz prijevoda sam vidjela da su to zapravo neke
prie koje su se zaista desile. One otkrivaju vrijeme, mjesto i nain na koji se
zbila ta radnja.
Poslije obrade nastavne jedinice (2')
Uenici T-tabelom6 treba da prikau likove koji se spominju u Kur'anu i Bibliji i
imena koja se koriste u kur'anskom i biblijskom tekstu!
Vennovim dijagramom prikaite po emu su Biblija i Kur'an slini , a po emu
se razlikuju! Odgovorite. Koja je osnovna misao vodilja koja se provlai kroz sve
svete knjige, a ta je posebnost Kur'ana?
Zakljuak
Izuavanju svetih knjiga u nastavi bosanskoga jezika i knjievnosti dato je dva do tri
asa. Obrazovni ciljevi prouavanja ovog nastavnog sadraja su: uoiti znaaj svetih
knjiga kao neiscrpnog izvorita umjetnike inspiracije i temelja na kome se zasniva
kultura i civilizacija monoteistikih naroda. Obrauju se odlomci iz Tore, Biblije i
Kur'ana. Obrada ovog nastavnog sadraja je veoma pogodna za postizanje
mnogobrojnih odgojnih ciljeva. To e nam omoguiti obrada pomno biranih
odlomaka. Pri obradi svetih knjiga ne mogu se zanemariti religiozna osjeanja
uenika, jer uenici, pokazalo se, ovoj grai pristupaju ukljuujui i emocije. Na
asovima knjievnosti treba uenicima pomoi da razumiju svete tekstove polazei od
toga da je to, izmeu ostaloga, knjievna graa, ali dopustiti im da ih oni doivljavaju
na svoj nain, uvaavajui njihova religiozna ubjeenja i emocije. Stoga se prilikom
definisanja svetih knjiga mora naglasiti da su svete knjige po vjerovanju njihovih
sljedbenika Boija rije i da je upravo to ono to ih odvaja od ostalih knjievnih djela.
Da bi se taj cilj postigao u potpunosti, potrebno je ovaj nastavni sadraj obraditi
pomou nastavnih metoda koje zahtijevaju kritiko miljenje.
U ovome radu smo predstavili neke od metoda iz projekta obuke itanjem i
pisanjem do kritikog miljenja, kao to su: slobodno pisanje na poetku i na kraju
nastavnoga sata, vennov dijagram, t-tabela, itanje sa razumijevanjem. Primjenom
ovih metoda postii e se i obrazovni i odgojni ciljevi asa, a najbitniji je da uenici
spoznaju vezu izmeu knjievnosti i svetih tekstova. Ovim metodama smo uspjeli
razviti interesovanje uenika za daljim samostalnim iitavanjem svetih knjiga ( u
konkretnom sluaju Kur'ana), i pomoi im da steena knjievno-teorijska znanja
primijene za analizu tekstova svetih knjiga, naroito onih pripovijednog karaktera.
6

T-tabela je tehnika koja se koristi za poreenje dva aspekta nekog pojma.