You are on page 1of 4

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Razred: VII ( sedmi )

Nastavna oblast: gramatika

Nastavna jedinica: Glagolski pridjevi i glagolske imenice

Tip sata: obrada

Ciljevi i zadaci:

 OBRAZOVNI: Usvojiti nova znanja o glagolskim pridjevima i glagolskim imenicama; njihovoj


upotrebi i tvorbi.
 ODGOJNI: Formiranje ljubavi prema bosanskom jeziku, kao maternjem, i njegovoj govornoj i
pisanoj strukturi. Njegovanje vlastitog jezičkog izraza. Formiranje sposobnosti mišljenja i
zaključivanja.

 FUNKCIONALNI: Razvijanje sposobnosti samostalnog odlučivanja; razvijanje tolerancije i


komunikacije među učenicima. Samostalno prepoznavanje svršenog i nesvršenog glagolskog vida
u rečenicama.

Nastavni oblici: individualni, frontalni i partnerski

Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, pisanje zabilješki

Nastavna sredstva i pomagala: tabla, kreda


Struktura časa

UVODNI DIO ČASA: do 10'

Psihološka priprema za čas. Ponavljanje infinitiva,nastavne jedinice koju smo obradili prošli čas.

Najava nove nastavne jedinice.

Pisanje naslova na tabli: Glagolski pridjevi i glagolske imenice

GLAVNI DIO ČASA: do 30'

Napisati rečenice na tabli:

Dječaci su se provlačili kroz opustjelu šumu.

Krckale su grančice.

Podvuci subjekte u ovim rečenicama. Da li su subjekti u ovim primjerima aktivni? Šta su radili ti subjekti? (
provlačili su se, krckale...)

Paukove mreže su bile svuda ispletene.

Podvuci subjekat. Da li je subjekat u ovom primjeru aktivan ili pasivan? Uporedi sa prethodnim rečenicama? Da
li je predikat neobičan i šta je to na njemu neobično?

Dakle, u prvim rečenicama subjekti aktivno rade, tj.vrše radnju, a u trećoj rečenici je na subjektu izvršena
radnja, tj.subjekat trpi radnju koju je neko drugi uradio, a mi ne znamo ko.

Zaključujemo da u našem jeziku postoje dva glagolska pridjeva:

a) Glagolski pridjev radni


b) Glagolski pridjev trpni

Oba glagolska pridjeva imaju kategoriju roda i broja, a nemaju lice i vrijeme.

Glagolski pridjev radni

Def. Glagolski pridjev radni je prosti,nelični glagolski oblik koji označava radnju, stanje i zbivanje koju je
subjekat vršio ili izvršio,npr. provlačili,krckale,pisao, ručala...

Glagolski pridjev radni služi za tvorbu složenih glagolskih oblika.


Tvorba: infinitivna osnova + nastavci ( jednina: -o,-la,-lo; množina:-li,-le,-la)

jednina

Npr. muški rod ženski rod srednji rod

govorio govorila govorilo

množina

govorili govorile govorila

Glagolski pridjev radni koji se tvori od infinitiva na –ći, u muškom rodu ima nastavak –ao.Npr. moći – mogao,
reći-rekao, sjeći-sjekao...

Glagolski pridjev trpni

Glagolski pridjev trpni je prosti, nelični glagolski oblik koji označava radnju,stanje i zbivanje koja je na nekome
izvršena ili vršena. Npr. ispletene, oprane, pojedeno...

Glagolski pridjev trpni služi za tvorbu pasivnih složenih glagolskih vremena.

Tvorba: infinitivna ili prezentska osnova + nastavci za jedninu i množinu


1.-t,-ta,-to,-ti,-te,-ta (skinut);
2.-en,-ena,-eno,-eni,-ene,-ena(doveden)
3.-ven,-vena,-veno,-veni,-vene,-vena (satrven);
4.-n,-na,-no,-ni,-ne,-na (obran);
5.-jen,-jena,-jeno,-jeni,-jene,-jena (viđen)
Na infinitivnu osnovu se dodaju nastavci pod 1,3,4,5, a na prezentsku 2 i 5.

Glagolski pridjevi mogu imati službu dijela predikata (provlačili su se) i atributa (opustošene).

Zašto se zovu pridjevi? ( Pridjevi se zovu jer imaju u rečenici službu koju imaju pridjevi, a to je služba atributa.)

Glagolske imenice

Glagolske imenice su riječi koje su nastale od galgola, a imaju osobine imanica, i dobijemo ih dodavanjem
nastavka –je na glagolski pridjev trpni.

Npr. vjenčati ( infinitiv) – vjenčan +-je = vjenčanje


ZAVRŠNI DIO ČASA: do 5'

Ponoviti nastavnu jedinicu.

Zadaci za zadaću: Naš jezik, str. 80. i str. 84.

Izgled table:

Školski rad
Glagolski pridjevi i glagolske imenice

Tvorba glagolskog pridjeva radnog:


infinitivna osnova + nastavci ( jednina: -o,-la,-lo; množina:-li,-le,-la)
Tvorba glagolskog pridjeva trpnog:
infinitivna ili prezentska osnova + nastavci za jedninu i množinu
1.-t,-ta,-to,-ti,-te,-ta (skinut);
2.-en,-ena,-eno,-eni,-ene,-ena(doveden)
3.-ven,-vena,-veno,-veni,-vene,-vena (satrven);
4.-n,-na,-no,-ni,-ne,-na (obran);
5.-jen,-jena,-jeno,-jeni,-jene,-jena (viđen)
Na infinitivnu osnovu se dodaju nastavci pod 1,3,4,5, a na prezentsku 2 i 5.

Glagolske imenice:
dodavanjem nastavka –je na glagolski pridjev trpni.

You might also like