ŠKOLA: OŠ „Meša Selimović“

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Predmet:Bosanski jezik i književnost…………….... Razred: VIII(osmi)………....

Nastavna jedinica: Zavisnosložene rečenice; prepoznavanje glavne i zavisne rečenice, način

pisanja

Tip časa: a) obrada novog nastavnog sadržaja, b) vježbanje, c) ponavljanje, d) utvrđivanje, e)

sistematizacija

Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) rad na tekstu, f) diskusija,
g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i) grafički radovi

Nastavna sredstva i pomagala: a) slike, b) karte, c)knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e)makete-modeli, f) CD player,

g) crteži-šeme, h)prirodni materijal, i) Notebook PC, j) multimedija

Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) rad u paru, d) individualni

Cilj sata: utvrđivanje postojećih i stjecanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrštavanje, osnovna i glavna klauza,
zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloženoj rečenici;

Zadaci nastavnog sata:

a) Obrazovni (formiranje pojmova, predstava i zakonitosti): upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog

standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i stjecanje novih znanja iz oblasti
jezika: uvrštavanje, osnovna i glavna klauza, zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloženoj rečenici;
b) Funkcionalni (razvoj sposobnosti, vještina, misaonih operacija): razvijanje sposobnosti za pravilan govor i
pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih,
mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog
mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj
zajednici;
c) Odgojni (razvoj navika, interesa, pogleda na svijet, osobina ličnosti): njegovanje privrženosti vlastitom jeziku
kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim
sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti
ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH;

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. UVODNI DIO SATA:

Prepoznaj u odlomku nezavisnosložene rečenice:

Knjiga, Ivo Andrić

Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa izlubljenu svesku u
korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad i nije bio u njoj. Sad
je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom i koju treba da razgleda kod kuće. Pod
miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog đačkog kovčega, pod
zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da
pada prvi mrak i kad su drugovi stali da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto
ružno i neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.

2. GLAVNI DIO SATA:

Zavisnosložene rečenice

Uvrštavanje

Kako nastaje zavisna klauza/surečenica?

Obrati pažnju na objekte, priloške/adverbijalne odredbe, atribute u prostim/jednostavnim rečenicama i

novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?

 Slušao sam interesantne priče. (objekat)

Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako što ćemo uvrstiti, uvesti predikat.

 Slušao sam šta? da su to interesantne priče. (nova klauza)

Preoblikujmo još neke rečenične članove!

 Pred bibliotekom sam bio prvi radi željene knjige. (priloška odredba namjere)
 Pred bibliotekom sam bio prvi da bih podigao željenu knjigu. (nova klauza)

 U zoru sam stajao pred zaključanim vratima biblioteke. (PO V)

 Kada je svanula zora, stajao sam pred zaključanim vratima biblioteke. (nova klauza)

 Želio bih uzeti na čitanje ilustrirano djelo. (atribut)

 Želio bih uzeti na čitanje djelo koje je ilustrirano. (nova klauza)

Iz datih primjera si mogao/la uočiti da je od prostih rečenica, preoblikom pojedinih rečeničnih članova, nastala
složena rečenica.

 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su preoblikovani u klauze

uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način zavisnog slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo
uvrštavanje.

 Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu klauzu i odnosi se prema

njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba.
 Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna rečenica.
 Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna rečenica.

Razmotrimo gramatičko ustrojstvo ove zavisnosložene rečenice:

 U čitaonici sam vidjela čovjeka → koji svaki dan pročita sve dnevne novine.
↑ ↑

K1- osnovna klauza K2- zavisna klauza

 U zavisnosloženoj rečenici jedna klauza postaje dijelom gramatičkog ustrojstva druge, udružujući se
tako s njom u jednu strukturnu, značenjsku i intonacijsku cjelinu. Dakle, svaka klauza koja je dio
gramatičkog ustrojstva druge klauze je zavisna klauza. Obje klauze čine strukturnu, značenjsku i
intonacijsku cjelinu.

Osnovna i glavna klauza

1. Osnovna klauza
Prepoznaj predikate i odredi vrstu rečenice!
Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu).
K1 K2
Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio staru knjigu.

K1 K2
Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio knjigu │
K3
koja je bila stara.

Uvrštavanjem predikativne jedinice umjesto atributa dobili smo treću klauzu.

Ta nova uvrštena klauza (K3), „koja je bila stara“, je zavisna klauza kojoj je mjesto otvorila druga klauza
(K2), „ispustio je knjigu“.

K2 - osnovna K3 - zavisna
↓ ↓
... ispustio knjigu → koja je bila stara.

 Klauza koja otvara mjesto zavisnoj klauzi naziva se osnovna klauza. Osnovnu klauzu dopunjuje
zavisna klauza.

Osnovna klauza može biti i nezavisna i zavisna.

K1 K2 K3
 Dječak podiže knjigu│ čije su korice bile izlomljene │kao da je neko gazio po njima.

Prva klauza otvara mjesto drugoj pa je ona za nju osnovna.

K1 - osnovna K2 - zavisna
 Dječak podiže knjigu → čije su korice bile izlomljene...

Ta druga klauza je, dakle, zavisna. Ona otvara mjesto trećoj, pa je ona za nju osnovna.

K2 - osnovna (zavisna) K3 - zavisna

 ... čije su korice bile izlomljene → kao da je neko gazio po njima.

Treća klauza je uvrštena u drugu klauzu, ona je njena dopuna pa je i ona zavisna.

2. Glavna klauza

Vratimo se na rečenicu:

 Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio je knjigu │

koja je bila stara.

Razmotrimo prvu klauzu:

Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu...

Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi?

Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj?

Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od bilo koje druge klauze.
Takva klauza se naziva glavna klauza.

 Glavna klauza može istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj klauzi), ali nikada ne
može biti zavisna.

K1 K2 K3
Dječak je vidio knjigu │ koja se potpuno iskoričila │ jer je pala sa stepeništa.
1. Dječak je vidio knjigu glavna klauza jer ne zavisi od bilo koje druge klauze

osnovna klauza jer je otvorila mjesto drugoj, zavisnoj

klauzi (koja se potpuno iskoričila)

2. koja se potpuno iskoričila zavisna klauza jer zavisi od prve klauze

(Dječak je vidio knjigu)
osnovna klauza jer je otvorila mjesto novoj
zavisnoj klauzi (jer je pala sa stepeništa)

3. jer je pala sa stepeništa zavisna klauza jer zavisi od druge klauze koja joj je
otvorila mjesto (koja se potpuno iskoričila)

 U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice:

o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može biti dio ustrojstva. Tada je
glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.

Dakle:
 Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Može biti i osnovna, ali nikada ne može
biti zavisna.

Kutak za male jezikoslovce!

1. Postupkom uvrštavanja napravi zavisnosložene rečenice.

Dječak je zavidio starijim drugovima na čitanju interesantnih knjiga.

Drugovi su često pričali o pročitanim knjigama.
Zidovi biblioteke su bili puni ormara s knjigama.
Kako odabrati najljepšu knjigu?

2. Prepoznaj u odlomku nezavisne i zavisne složene rečenice. Prepiši u bilježnicu zavisnosložene

rečenice, prepoznaj glavnu, osnovnu i zavisnu klauzu.

Knjiga, Ivo Andrić

Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa izlubljenu svesku u
korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad i nije bio u njoj. Sad
je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom i koju treba da razgleda kod kuće. Pod
miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog đačkog kovčega, pod
zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da
pada prvi mrak i kad su drugovi stali da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto
ružno i neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.

Slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici

 Razmotrimo kakav može biti slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici!

a) Djevojke se često udaju kad dođe jesen.

K1 - glavna/osnovna klauza K2 - zavisna klauza

Djevojke se često udaju kad dođe jesen.

 Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je zavisna klauza. To je
njihov uobičajeni / normalan slijed.
 Zavisna klauza/surečenica se u odnosu na glavnu/osnovnu klauzu nalazi u postpoziciji.

b) Kad dođe jesen, djevojke se često udaju.

K1- zavisna klauza K2- glavna/osnovna klauza

Kad dođe jesen, djevojke se često udaju.

Poredak klauza u zavisnosloženoj rečenici često je uslovljen psihološkim razlozima govornika. Uobičajen slijed
klauza mijenjamo kada želimo naglasiti okolnosti radnje (vrijeme, uzrok, mjesto, namjeru...)

 Kada je zavisna klauza prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje glavna/osnovna klauza, takav
položaj klauza/surečenica se zove obrnut slijed ili inverzija.
 Zavisna rečenica se tada nalazi u prepoziciji i obavezno se odvaja zarezom.

c) Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.

Ponekad se zavisna klauza umeće među dijelove glavne/osnovne klauze.

K1 – prvi dio glavne/osnovne K2 - zavisna klauza K1 - drugi dio

glavne/osnovne klauze

Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.

 Ako se u zavisnosloženoj rečenici zavisna klauza umeće među dijelove glavne/osnovne klauze, onda se
takva zavisna klauza zove umetnuta rečenica/klauza.
 Ona se nalazi u interpoziciji i odvaja se zarezima s obje strane.

Izbjegni pogreške!

 Umetnute zavisne klauze/surečenice koje dolaze iza nelične zamjenice ili zamjeničkog priloga, ne
odvajaju se zarezom.

Svega što zlo donosi treba se čuvati.

3. ZAVRŠNI DIO SATA:

Sinteza:
 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su preoblikovani u klauze
uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način zavisnog slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo
uvrštavanje.

 Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu klauzu i odnosi se prema

njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba.
 Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna rečenica.
 Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna rečenica.
 U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice:
o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može biti dio ustrojstva. Tada je
glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
 Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je zavisna klauza. To je
njihov uobičajeni / normalan slijed.

Napomena: …………………………………………………………………………………………………….
Nastavnik: ……Dizdar Dževahira…………………………………………….

Obrazac OŠ3c