1. Datum: 28.11.2017.

2. Realizator časa: Minela Burko

3. Mentor: Enida Perenda
4. Naziv škole: Osnovna škola “Alija Nametak”
5. Predmet: Bosanski jezik i književnost
6. Razred i odjeljenje: VIII2
7. Nastavno područje: Književnost
8. Nastavna jedinica: Oblak, Dobriša Cesarić
9. Tip časa: Obrada novog nastavnog gradiva
10.Nastavni oblici rada: frontalni, individualni, grupni
11.Nastavne metode: Monološka metoda (metoda usmenog izlaganja); dijaloška
metoda (metoda razgovora); metoda demonstracije (metoda pokazivanja);
heuristička metoda; ICT metode (primjena informatičkih tehnologija: PPT –
Power Point prezentacija), metoda rada na tekstu
Nastavna sredstva i pomagala: Nastavno-radna nastavna sredstva: udžbenik
Demonstracijska sredstva: slike, nastavni / radni listići, ukrasna vrećica
1. Pomagala: školska tabla, kreda, olovka, računar, projektor, hamer papir
2. Nastavni zadaci i ciljevi:

Zadaci:

a) Odgojni:

 Razvijanja međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u

izražajnim sposobnostima;

 Podsticanje učeničke naklonosti i zanimanja za gramatiku;

 Razvijanje kreativnosti, istraživačkog duha, njegovanje govorne

kulture.

1
b) Obrazovni:

 Upoznavanje učenika sa novim pojmovima (uzročna /kauzalna/

rečenica);

 Razumjeti i uočiti razlike između uzročnih i njima sličnih rečenica;

 Širenje općeg znanja;

 Upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima.

c) Funkcionalni:

 Razvijanje sposobnost za povezivanje logičkih veza između

dosadašnjeg znanja i novih informacija iznesenih u nastavi;

 Razvijanje perceptivnih I mentalnih sposobnosti, sticanje istrajnosti u

radu;

 Razvijanje komunikativnih sposobnosti, razvijanje smisla za

konkretno izražavanje.

Cilj: Razumjeti i uočiti razlike između uzročnih i njima sličnih rečenica.

3. Literatura:

- Jahić, Dž., Halilović, S., Palić, I., Gramatika bosanskoga jezika (dio

Sintaksa), Dom štampe, Zenica, 2000.

- Zekić, Zdravka, Naš jezik: udžbenik za osmi razred devetogodišnje

osnovne škole, Dječija knjiga: Bosanska riječ, Sarajevo, 2011.

4. Globalno određivanje strukture nastavnog časa:

2
 a. Uvodni dio (5-7 minuta):

- Upotreba metode utvrđivanja gradiva odnosno postaviti pitanja

vezana za prethodne lekcije;
- Učenici samostalno razmisle i odgovaraju na pitanja.

b. Glavni dio (35 minuta):

- Najava časa;
- Učenici samostalno analiziraju naslov i određuju definiciju;
- Zajednička i samostalna analiza rečenica.

c. Završni dio:

- Provjera usvojenog znanja;

- Domaća zadaća;
- Predlažem ocjene za učenike koji su bili aktivni.

Artikulacija časa

Uvodni dio (5-7 minuta)

3
Prije svega ponovit ćemo prethodno gradivo kako bi se učenici prisjetili naučenog i to će im
ujedno pomoći pri usvajanju novog gradiva.

1. Kojom vrstom složenih rečenica se trenutno bavimo iz oblasti gramatike?

Mogući odgovor: Učimo o zavisnosloženim rečenicama.
2. Možete li mi objasniti razliku između nezavisnosloženih (koordiniranih) i

zavisnosloženih (subordiniranih) rečenica?

Mogući odgovor: U nezavisnosloženim rečenicama klauze mogu stajati same, one su
ravnopravne. U zavisnosloženim rečenicama klauze stoje u odnosu gramatičke
zavisnosti.
3. Kako nastaju zavisnosložene rečenice?
Mogući odgovor: Nastaju uvrštavanjem.
4. U kojoj se poziciji može nalaziti zavisna rečenica u odnosu na glavnu?

Pojasniti!
Mogući odgovor: Može se naći u postpoziciji i u prepoziciji. Pojašnjenje: Ako se
zavisna rečenica nalazi iza glavne onda je to postpozicija i to je normalan red rečenica.
Ako se nalazi ispred glavne rečenice onda je u prepoziciji i to je obrnuti red rečenica
odnosno inverzija i tada se odvajaju zarezom.
5. Šta su priloške (adverbijalne) odredbe?
Mogući odgovor: Riječi ili skupovi riječi koji dopunjuju glagole da bi označili mjesto,
vrijeme, način, uzrok, itd. ili neku drugu okolnost u kojoj se radnja vrši zovu se
priloške (adverbijalne) odredbe.

Kada smo to sve ponovili slijedi glavni dio časa.

Kako bih započela čas o temi koju treba da obradimo čitam dvije rečenice na osnovu kojih
će učenici moći zaključiti da ćemo raditi uzročne (kauzalne) rečenice.

Učenici su imali dodatnu nastavu stoga su kasnije stigli kući.

Mogući odgovor: Uzrok njihovog kašnjenja jeste zadržavanje u školi.

Lice joj je bilo crveno zbog vjetra i sunca.

Mogući odgovor: Uzrok njenog crvenila su vjetar i sunce.

4
 Glavni dio (30-35 minuta)

Kada analiziramo kojoj vrsti zavisnosloženih pripadaju ove rečenice pišem naslov na tabli
i podvlačim ga, a učenici zapisuju u svoje sveske.

UZROČNE (KAUZALNE) REČENICE

Pitam učenike za njihovo mišljenje odnosno kako bi definisali uzročne rečenice?

Moguća definicija: Uzročnom zavisnom klauzom u složenoj rečenici obilježava se uzrok

vršenja radnje ili trajanja stanja označenog glagolom u osnovnoj klauzi.

Odnosno, uzročne rečenice su zavisne rečenice kojima se obilježava uzrok vršenja radnje
glavne rečenice.

Kažem ukratko nekoliko rečenica o priloškoj odredbi za uzrok kako bi im bilo jasnije
kada se upotrebljava pomenuti adverbijal da ga jasno znaju prepoznati i veznike za ovaj
adverbijal ( veznike zapisujem na tabli). Veznici: jer, budući da, zato što, zato, stoga, zbog
toga što, pošto. Da budete sigurni prilikom određivanja ovih rečenica, umjesto riječi zato
što, kad i kako upotrijebite prirodan veznik za ove rečenice „jer“ i vidjet ćete rezultat. Ovo
je bitno jer veznik kad više pristaje uz vremenske rečenice pa se ne treba oslanjati na
veznike nego na značenje.

Primjer: „Kiša je padala pa smo igrali loše.“

Šta je uzrokovalo lošu igru? Odgovor je u uzročnoj rečenici: jer je teren bio klizav.
Naravno, nije teško zaključiti da uzročne rečenice kao što sam već spomenula imaju
funkciju priloške odredbe za uzrok.

Kada smo zajedno analizirali prethodne navedene dvije rečenice i rekli uzročne veznike
navodim im koja vrsta riječi može biti u službi priloškog značenja za uzrok pisajući
nekoliko primjera na tabli kako bih im demonstrirala šta ću naknadno tražiti od njih da
prepoznaju na nastavnim listićima.

U službi priloškog značenja za uzrok mogu biti: uzročni prilozi (zato, stoga), padežne i
prijedložno-padežne konstrukcije, glagolski prilozi i zavisne rečenice s veznicima (jer, zato
što, budući da, zbog toga što, pošto...).

5
 Učenici čitaju stavke, zajedno navodimo primjere koje će i učenici zapisivati u svesku:

1. uzročni prilozi: ZATO i STOGA

- Dugo je nije vidio zato je bio toliko sretan.
- Rekli su mu da je u bolnici stoga je odmah otišao da je obiđe.
2. padežne i prijedložno-padežne konstrukcije:
- Tako, zahvaljujući Alibegu, dobio sam posao.
- Svi smo bili uzbuđeni zbog kontrolnog zadatka.
3. glagolski prilozi:
- Došavši kasno, nikog nisam zatekao u kući.
4. zavisna rečenica s veznicima: jer, zato što, budući da, zbog toga što, pošto.
- Otišao je kući jer je bio bolestan.
- Zato što je voda hladna, nije otišao na kupanje.
- Budući da je veliko nevrijeme, moramo prekinuti posao.
- Nije otišao na druženje pošto je već bilo kasno.

Vidjeli smo da zavisna uzročna rečenica ne dolazi nužno iza glavne, kada se javlja ispred
onda je došlo do inverzije, ne mijenja se značenje rečenice ali kada dođe do inverzije zarez je
obavezan na granici između rečenica.

Pokušajmo pomoću ovih konstrukcija procesom uvrštavanja napraviti zavisnosloženu uzročnu

rečenicu, radi lakšeg shvatanja zapisujem rečenice na tabli.

zato smo i došli prvi. (prilog)

Uspjeli smo se smjestiti zbog toga što smo došli prvi.(zavisna rečenica s

veznicima)

Učenici iznose svoje subjektivno mišljenje. U načelu veznik ZATO ŠTO može biti u i
prepoziciji i u postpoziciji.

zato su bili ponosni na mene. (Prilog u službi AOU)

Došao sam na vrijeme zbog kontrolnog zadatka. (Prij.-pad.izraz)

budući da danas imam kontrolni. (Zavisna rečenica)

Nakon objašnjenja dijelim učenicima nastavne listiće zbog provjere njihovog usvojenog
znanja i da li su savladali osnove gradiva. Nakon 5 min. zatražim odgovore na pitanja i
zajedno analiziramo da li su ispravno riješili zadatke.

6
1. Nastavni listić
a. Stavi odgovarajuću vezničku riječ!

- Volim školu ( ) se radujem svakom novom danu.

Mogući odgovor: Volim školu ( ZATO ) se radujem svakom novom danu.
- Nije znao tačan odgovor ( ) nije pratio na času.
Mogući odgovor: Nije znao tačan odgovor ( ZATO ŠTO ) nije pratio na času.
- Svi smo bili uzbuđeni ( ) kontrolnog zadatka.
Mogući odgovor: Svi smo bili uzbuđeni ( ZBOG ) kontrolnog zadatka.
- ( ) direktora nije dobro poznavao, imao je veliku tremu prije sastanka.
Mogući odgovor: ( BUDUĆI DA ) direktora nije dobro poznavao, imao je veliku tremu prije
sastanka.
- Miljacka teče mutna ( ) kiša već danima pada.
Mogući odgovor: Miljacka teče mutna ( JER ) kiša već danima pada.
- ( ) nepoloženih ispita, nije položio godinu.
Mogući odgovor: ( ZBOG ) nepoloženih ispita, nije položio godinu.

b. Šta služi za iskazivanje uzroka u rečenici?

Mogući odgovor: Za iskazivanje uzroka u rečenici služi priloška (adverbijalna) odredba za
uzrok.

2. Nastavni listić
a. Stavite zarez na odgovarajuće mjesto i označite uzročnu rečenicu:
- Okrenuo sam glavu zato što mu nisam mogao pogledati u oči.
Mogući odgovor: Okrenuo sam glavu zato što mu nisam mogao pogledati u oči.
Nema zareza zato što nije riječ o inverziji nego o normalnom redu klauza.
- Pošto je imao jasne ciljeve svi su znali da će biti veoma uspješan.
Mogući odgovor: Pošto je imao jasne ciljeve, svi su znali da će biti veoma uspješan.
U ovoj rečenici je riječ o inverziji zato se javlja zarez poslije uzročne rečenice.
- Otvorili smo sve prozore jer je u sobi nedostajalo čistog zraka.
Mogući odgovor: Otvorili smo sve prozore jer je u sobi nedostajalo čistog zraka.Nema
zareza.
- Pokušavši sve konačno smo ga smirili.
Mogući odgovor: Pokušavši sve, konačno smo ga smirili.

7
Kao i kod druge rečenice došlo je do zamjene pozicije osnovne i zavisne rečenice.

Da li je sve jasno vezano za nastavnu jedinicu?

Završni dio (5-7 minuta)

U završnom dijelu časa ponovit ćemo gradivo.

a. Šta smo danas novo naučili?

Mogući odgovor: Učili su uzročnim rečenicama kao vrsti zavisnosloženih rečenica.

b. Ko će nam ponoviti definiciju uzročnih rečenica?

Mogući odgovor: Neko od učenika.

c. Koji su uzročni veznici?

Mogući odgovor: Uzročni veznici su: jer, budući da, zato što, zato, stoga, zbog toga
što, pošto.

d. Šta može biti u službi priloške odredbe za uzrok?

Mogući odgovor: U službi AOU mogu biti: prilozi, padežne i prijedložno-padežne
konstrukcije, glagolski prilozi i zavisne rečenice s veznicima koji su navedeni.

Učenici će dobiti i domaću zadaću.

Napisati 5-6 rečenica najmanje, analizirati ih, obilježiti koja je uzročna rečenica, da li je
glavna ili zavisna rečenica koristeći se veznicima koje smo naveli. Zatim uraditi vježbe iz
Našeg jezika na 123-124. str.

Predlažem ocjene za učenike koji su bili aktivni.

Plan table
Uzročne (kauzalne) rečenice

Veznici: jer, budući da, zato što, zato, stoga, zbog toga što, pošto.

8
 zato smo i došli prvi.

Uspjeli smo se smjestiti

zbog toga što smo došli prvi.

zato su bili ponosni na mene.

Došao sam na vrijeme zbog kontrolnog zadatka.

budući da danas imam kontrolni.

1. Nastavni listić
a. Stavi odgovarajuću vezničku riječ!

- Volim školu ( ) se radujem svakom novom danu.

- Nije znao tačan odgovor ( ) nije pratio na času.
- Svi smo bili uzbuđeni ( ) kontrolnog zadatka.
- ( ) direktora nije dobro poznavao, imao je veliku tremu prije
sastanka.
- Miljacka teče mutna ( ) kiša već danima pada.
- ( ) nepoloženih ispita, nije položio godinu.

b. Šta služi za iskazivanje uzroka u rečenici?

2. Nastavni listić
a. Stavite zarez na odgovarajuće mjesto i označite uzročnu rečenicu:
- Okrenuo sam glavu zato što mu nisam mogao pogledati u oči.
- Pošto je imao jasne ciljeve svi su znali da će biti veoma uspješan.
- Otvorili smo sve prozore jer je u sobi nedostajalo čistog zraka.
- Pokušavši sve konačno smo ga smirili.