Priprema za izvođenje nastavnoga sata: HRVATSKI JEZIK, 7.
razred
Ključni pojmovi:
zavisnosložena rečenica, glavna i
zavisna surečenica, inverzija,
umetnuta rečenica
Cilj nastavnoga sata:
Naziv nastavne jedinice:
Nastavno područje:
jezik
Operacionalizirani ciljevi:
Zadaće:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Tijek nastavnoga sata (artikulacija)
I. Uvod (motivacija):
Ponavljamo dosadašnje spoznaje o rečenici, o nezavisnosloženoj rečenici, o rečeničnim dijelovima.
Čitanje polaznoga teksta Bilo je to nekoć.
šk. god. 2014./2015.
Obrazovna postignuća/ishodi:
Uvrštavati jednostavne rečenice u složenu; prepoznati
zavisnosloženu rečenicu; u zavisnosloženoj rečenici
raspoznavati glavnu i zavisnu surečenice u uobičajenome
poretku, u inverziji i umetnutu surečenicu te vezna sredstva.
Objasniti da zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem te da
se sastoje od glavne i zavisne surečenice; protumačiti preobliku
složene rečenice u jednostavnu i obratno.
Zavisnosložena rečenica
(lingvometodički predložak Bilo je to nekoć)
Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici:
obradba frontalni,
1 sat individualni rad,
rad u paru,
skupinski rad
Ponoviti i proširiti dosadašnje spoznaje o složenoj rečenici.
Opisati postupak uvrštavanja jedne surečenice u drugu na
mjesto njezina rečeničnog dijela. Razlikovati glavnu od zavisne
surečenice. Protumačiti preobliku složene rečenice u
jednostavnu i obratno. Nabrojiti vrste zavisnosloženih rečenica.
Razlikovati poretke surečenica u zavisnosloženoj rečenici:
uobičajeni, inverzija i umetnuta surečenica. Utvrditi i
razumijevati uporabu različitih vrsta riječi u službi veznika u
zavisnosloženoj rečenici.
Učenik će: znati uvrstiti jednostavnu rečenicu u rečenično
ustrojstvo druge surečenice; prepoznati i razlikovati glavnu
surečenicu u koju se uvrštava druga surečenica i zavisnu
surečenicu koja se uvrštava u glavnu; nabrojiti vrste
zavisnosloženih rečenica; prepoznavati, razlikovati i navesti
primjere za uobičajeni poredak surečenica, inverziju i umetnutu
surečenicu; znati da se u službi veznika pojavljuju veznici,
prilozi, zamjenice i zamjenički skupovi.
Učenik će: biti potaknut na razmišljanje o izražajnim
mogućnostima hrvatskoga jezika; razvijati ustrajnost u učenju
novih jezičnih činjenica shvaćajući da time razvija i obogaćuje
svoj jezični izraz.
Učenik će: razvijati sposobnost uočavanja, povezivanja,
zaključivanja, uspoređivanja, zamišljanja, odnosno razvijati
sposobnost samostalne jezične i tekstualne analize.
Učenik će: razvijati sposobnost sudjelovanja u obradbi sadržaja
odgovaranjem na pitanja cjelovitim rečenicama; razvijati
sposobnost uopćavanja i iznošenja vlastitih zaključaka;
uvažavati mišljenja i gledišta sugovornika.
Zavisnosložena rečenica
 Priprema za izvođenje nastavnoga sata: HRVATSKI JEZIK, 7. razred
šk. god. 2014./2015.

II. Glavni dio sata (obradba):

Razgovor o polaznome tekstu Bilo je to nekoć.

Na primjeru iz teksta učenici uočavaju složenu rečenicu. Zapažaju da druga surečenica daje
obavijest o vremenu radnje prve surečenice, uvrštena je na mjesto priložne oznake vremena.
Upozoravamo da će pravilnim postavljanjem pitanja lako provjeriti na mjesto kojega je rečeničnoga
dijela u prvoj surečenici uvrštena druga.

Definiramo uvrštavanje i objašnjavamo da rečenice koje nastaju tim postupkom nisu ravnopravne.
Zato uvrštavanjem nastaje zavisnosložena rečenica.
Definiramo glavnu i zavisnu surečenicu.

Objašnjavamo postupak preoblike kako bismo provjerili na koje se mjesto rečeničnoga ustrojstva
uvrstila zavisna surečenica.
Radom u paru učenici uočavaju preoblike složene rečenice u jednostavnu i obratno.

Objašnjavamo da zavisnu surečenicu možemo uvrstiti na mjesto svakoga rečeničnog dijela te da su

prema mjestu na koje se uvrštavaju rečenice i dobile ime: predikatna, subjektna, objektna, atributna,
priložne.

Na primjerima objašnjavamo poredak surečenica u zavisnosloženoj rečenici: uobičajeni poredak,

inverziju i umetnutu surečenicu. Upozoravamo na pisanje zareza u inverziji i kad je zavisna
surečenica umetnuta u glavnu.

Osobito ističemo da zavisnosložene rečenice nemaju svoje tipične veznike kao nezavisnosložene.
Kao veznici u zavisnosloženim rečenicama mogu služiti različite vrste riječi.

III. Završni dio sata (usustavljivanje):

Gradivo ponavljamo prema sažetku (Ukratko) u udžbeniku.

Ponavljajući, upućujemo na Zapis za pravopis.

Nakon toga učenike usmjeravamo na rješavanje zadataka u radnoj bilježnici. Zadatak iz III. skupine
zajednički komentiramo, najuspješnije ocjenjujemo.
Nastavni materijal:
udžbenik Volimo hrvatski!, radna bilježnica Volimo hrvatski!, učeničke bilježnice,
ploča, bijela kreda, kreda u boji, računalo, projektor, radni pribor

Zavisnosložena rečenica
 Priprema za izvođenje nastavnoga sata: HRVATSKI JEZIK, 7. razred
šk. god. 2014./2015.

Plan ploče
Zavisnosložene rečenice

P Kada? P
Ova se priča događa prije nego što je izmišljena moderna udobnost.

Kada?
Ova se priča događa u davna vremena.

priložna oznaka vremena

Uvrštavanje je postupak kojim se jedna surečenica uvrštava u drugu na mjesto njezina rečeničnoga
dijela.

Postojale su sve one stvari koje cijenimo i u ovome našem vremenu.

surečenica u koju se uvrštava surečenica koja se uvrštava

glavna surečenica zavisna surečenica

Zavisnosložena rečenica složena je rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena u rečenično

ustrojstvo glavne surečenice.

Poredak surečenica u zavisnosloženoj rečenici:

uobičajeni poredak: 1. glavna – 2. zavisna
Svi smo otišli na kupanje kad je pala noć.

inverzija: 1. zavisna – 2. glavna

Kad je pala noć, svi smo otišli na kupanje.

umetnuta surečenica: 1. dio glavne – zavisna – 2. dio glavne

Svi smo, kad je pala noć, otišli na kupanje.

Veznici u zavisnosloženoj rečenici − različite vrste riječi, npr.:

veznici: Uživat ćeš ako pročitaš priču.

prilozi: Uživat ćeš kad pročitaš priču.
zamjenice: Uživat će tko pročita priču.
veznički skupovi: Uživat ćeš nakon što pročitaš priču.

Zavisnosložena rečenica
Priprema za izvođenje nastavnoga sata: HRVATSKI JEZIK, 7. razred
šk. god. 2014./2015.

Zavisnosložena rečenica