Uzorak obrade nastavne jedinice

Nastavnik: Ena Tursum

Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nepostojano a
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture,
razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima,
navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje
sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje
stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha,
razvijanje ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika
sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika,
glasovne promjene, nepostojano a

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za

konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja,
razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i
istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja
samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 9, Radna sveska 9, kreda, bilježnica, olovke,
grafoskop, grafofolije,

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

Međupredmetna:

Ishodi učenja: zna šta su glasovne promjene, prepoznaje mjesto na kome je izvršena
glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu nepostojano a u riječima

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Ovo već znaš!

 Glas može imati razlikovnu funkciju. Promjenom samo jednog glasa u riječi,
dobijamo riječ potpuno novog značenja.

dan – dar
čađ – čar
pas – pad
  Glas se mijenja i u neposrednom dodiru sa drugim glasom. Jedan se drugom
prilagođavaju, približavaju po izgovoru, ujednačuju. Ponekad dolazi i do ispadanja,
umetanja, stapanja ili, jednostavne zamjene glasova:
o danas – današnji

o nizak – nisko
o učenik – učeniče

 Do takvih pojava dolazi pod određenim uvjetima i u konkretnim glasovnim prilikama

i zovemo ih glasovne promjene.
 Glasovne promjene su i trag prošlosti, ali i znak razvoja jezika. Uvjete i pravila pod
kojima se jedan glas mijenja u drugi reguliraju glasovni zakoni.

 Glasovne promjene svjedoče o promjenama u jeziku u različitim etapama njegovog

razvoja. Glasovni zakon važi samo za jedan (duži ili kraći) period razvoja jezika.

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice

Nepostojano a

 “I da li se hrabar postaje, ili se hrabar rađa?” (Zmaj od Bosne, Nedžad Ibrišimović)

Možemo li postati hrabri, ili smo hrabri rođeni?

 Uoči razliku u oblicima riječi hrabar.

 Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u određenim oblicima riječi i u

određenim pozicijama (zadnji slog u riječi), a u drugim oblicima tih istih riječi se
gubi, zove se nepostojano a. I ova glasovna promjena je vezana za prošlost našeg
jezika, a uzrokovana je gubljenjem starih poluglasa (ь,ъ), na čijem mjestu danas u
mnogim riječima imamo glasovnu promjenu nepostojano a. Da bi se prepoznala ova
glasovna promjena neophodno je potražiti i oblike riječi u kojima se pojavljuje glas a i
oblike riječi u kojima se gubi.

 Ova glasovna promjena javlja u sljedećim slučajevima:

1. u nominativu jednine i genitivu množine imenica muškoga roda:

a) momak (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje u osnovnom obliku
riječi;
momci (nom. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a u
kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
momaka (gen. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a pri
kojoj dolazi do ponovnog pojavljivanja samoglasnika a.

b) Evo još nekih primjera ove glasovne promjene u imenicama muškog

roda:
oslonac – oslonci – oslonaca; boravak – boravci – boravaka
početak – počeci – početaka; potomak – potomci – potomaka
konac – konci – konaca; pisac – pisca – pisaca
svitac – svici – svitaca; setembar – septembra;
2. u genitivu množine imenica ženskoga roda:
a) sestra (nom. jd.): osnovni oblik imenice
sestre (nom. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a u kojoj
dolazi do gubljenja samoglasnika a;
sestara (gen. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a pri
kojoj dolazi do pojavljivanja samoglasnika a u riječi;

b) Takvi su i primjeri:
greške – grešaka; mačka – mačaka; ovce – ovaca; tačke –tačaka;

3. u genitivu množine imenica srednjeg roda:

a. pismo (nom. jd.) – pisma (nom. mn.) – pisama (gen. mn. gdje dolazi
do pojavljivanja samoglasnika a u riječi).

b. Evo još nekih primjera ove glasovne promjene:

svjetlo – svjetla – svjetala; sedlo – sedla – sedala
staklo –stakla – stakala; račva – račve – račava;

4. u nominativu jednine pridjeva muškog roda:

a. osjećajan (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u osnovnom
obliku riječi;
osjećajni (nom. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a u
kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
osjećajna (nom. jd.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a pri
kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;

b. Takvi su i ovi primjeri:

kratak –kratki – kratka; razuman – razumni – razumna
bučan – bučni – bučna; šupalj – šuplji – šuplja
drzak – drski – drska; mrzak – mrski - mrska,
jasan – jasni –jasna;

5. u nominativu jednine pridjevskih zamjenica muškog roda:

a) kakav (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u osnovnom
obliku riječi;
kakvi (nom. mn.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a u kojoj
dolazi do gubljenja samoglasnika a;
kakva (nom. jd.): izvršena je glasovna promjena nepostojano a pri kojoj
dolazi do gubljenja samoglasnika a;

b) evo još nekih primjera:

ikakav – ikakvi – ikakva; nikakav – nikakvi – nikakva; takav –takvi –
takva; svakakav – svakakvi – svakakva; sav – svi– sva;

6. u različitim glagolskim oblicima:

a) rekao (nepostojano a se pojavljuje kao glas u osnovnom obliku riječi);
rekli (izvršena je glasovna promjena nepostojano a u kojoj dolazi do
gubljenja samoglasnika a);
rekla (izvršena je glasovna promjena nepostojano u kojoj dolazi do
gubljenja samoglasnika a);

b) Evo još primjera:

jesam – jesmo – jeste; išao – išli – išla; pošao – pošli – pošla
legao – legli – legla; stigao – stigli – stigla; ispekao – ispekli – ispekla;
 7. Glasovna promjena nepostojano a se javlja i u nekim prijedlozima:
k – k(a); niz – niz(a); s – s(a);

 I kod ove glasovne promjene imamo izuzetke. Ova glasovna promjena se ne javlja u
domaćim riječima koje imaju postakcenatsku dužinu kao što je riječ jùnāk – jùnāci. (O
akcentima ćemo nešto više naučiti na sljedećim stranicama ovog udžbenika.)

čoban – čobani, korak – koraci, konak – konaci, kajak – kajaci, merak –

meraci, vučjak – vučjaci, jatak – jataci, taban - tabani, junak – junaci,
kandidat – kandidati, aparat – aparati, kanal – kanali, vršnjak – vršnjaci,
kajmak – kajmaci, zemljak – zemljaci...

Mala jezička radionica

Pronađi riječi u kojima je izvršena glasovna promjena nepostojano a:

Kuća nije tijesna kad čeljad nije bijesna.

Konac djelo krasi.
Nema više konca.

Kako glasi genitiv množine imenica: olovka, akcent, prospekt, metar?

Izgovori ženski i srednji rod ovih pridjeva:

hladan, ugledan, britak, blizak, umoran, obiman, kriminalan, okrutan, besprijekoran.

Dekliniraj ove riječi u jednini i množini:

pjesma, vuna, žena, prostor, selo, jezero, junak, vojnik, drug, plug.

Nastavi niz po sljedećem obrascu: vukao, vukla, vuklo, vukli, vukle, vukla
pukao ...
pekao ...
digao ...
našao ...

Sinteza

Sada znaš i ovo!

 Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u određenim oblicima riječi i u

određenim pozicijama (zadnji slog u riječi), a u drugim oblicima tih istih riječi se
gubi, zove se nepostojano a.

Završni dio sata:

 Radna sveska 9, radni kutak broj .