PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Nastavnica: Ena Neimarlija

Razred: VIII
Nastavno područje: Književnost
Nastavna jedinica: Lektira: Priče (izbor), Dinko Šimunović
Tip sata: Obrada lektire (2 sata)
Ciljevi
 Obrazovni: Usvajanje osnovnih znanja o hrvatskome pripovjedaču Dinku Šimunoviću,
njegovoj prozi kojom je na veoma upečatljiv način predstavio hrvatsko selo i život Hrvata
krajem 19. stoljeća, interpretiranje priča po bitnim stavkama – tema priče, fabula, mjesto i
vrijeme radnje, likovi, glavni i sporedni, te karakterizacija istih, ideje (pouke) priče, jezik i stil,
vlastito mišljenje o priči
 Odgojni: Razvoj radnih navika i pozitivnog odnosa prema postavljenim zadacima, razvoj
ljubavi prema književnosti kroz isticanje umjetničkih vrednota proze, razvoj kolegijalnosti i
takmičarskog duha kroz rad u grupama
 Funkcionalni: Razvoj pažnje, pamćenja i mišljenja, razvoj sposobnosti uočavanja važnih
pojedinosti u obradi lektire, te pokazivanje svoga doživljaja pojedinačnih priča, samim tim i
provjera sposobnosti čitanja sa razumijevanjem kod učenika
Nastavna sredstva: Knjige i sveske za lektiru
Nastavne metode: Čitanje, razgovor, analiza, izlaganje
Oblici rada: Frontalni, individualni, grupni
Tok sata – 1. sat
 Uvodni dio: Priprema
Biografija: Dinko Šimunović rođen je o1. septembra 1873. godine u Kninu, živio je u Koljanima,
Kijevu, Arbanasima i Splitu, gdje je radio kao učitelj. Nakon penzionisanja, odlazi u Zagreb, gdje i
umire 1933. godine. Pisao je autobiografije, romane, ali najznačajnije su mu priče objavljene u više
zbirki (Mrkodol, Đerdan, Sa Krke i Cetine). Njima je Šimunović vijerno naslikao hrvatsko selo i život
seljaka 19. stoljeća, svu njegovu složenost, teškoće, ali i primitivnost.
 Glavni dio: Najava cilja
- Danas ćemo razgovarati o pročitanim pričama Dinka Šimunovića, a to su: Duga, Alkar,
Kukavica, U planinama. (na tabli naslov)
Kroz razgovor analiziramo pomenute priče, i to fabule, likove, njihove osobine, ideje (sve
potkrepljujući citatima).
PRIMJER: Duga
Tema: nesretni život djevojčice Srne
Mjesto i vrijeme radnje: selo Čardaci, polje Lug, kraj 19. stoljeća
Fabula: Djevojčica Brunhilda je živjela s roditeljima u selu Čardaci, a svi su je zvali Srna, zbog
ljepote i brzine. Njena želja je bila da postane muško, jer joj je kao djevojčici bilo sve zabranjeno.
Jednog dana saznaje od kljaste Save da može postati muško ako prođe ispod duge. Naivna
Srna pobjegne i potrči prema dugi, ali padom u močvaru zvanu Mrtvo jezero – uguši se. Njeni
roditelji su učinili tragediju još većom, ubili su se.
Likovi: Srna – glavni lik, osobine: lijepa – „I lijepa bijaše Srna, vitka i visoka, a kose do ramena
kao ugašeno zlato, pa vlažne i meke, kao svila na kukuruzima...“ nestašna – „kao vatra
živa...ona je htjela da se na jablan penje, da prepliva Glibušu, da trči na konju, da se potuče sa
dječacima...“, hrabra u želji da postane dječak: „skupi sve svile, pa što je bolje mogla zatrči se u
močvaru.“ (...)
Opisi u priči: Posebnu funkciju u priči imaju detaljni opisi pejzaža, npr. opis močvare u kojoj se
Srna utopila (citati), opis hrida i noći kada umiru i Srnini roditelji (citat)
Ideje: Djeci ne treba biti uskraćeno djetinjstvo, jer postanu neoprezni u želji da ga nadoknade.
Ne smijemo biti praznovjerni i vjerovati u svakakve priče. Moramo uvijek pronaći balans između
naših želja i mogućnosti.
 Završni dio: Ocjene za aktivnosti učenika
2. sat: Kviz pitanja – učenici su pripremili plakat na kojem ostali biraju kovertu – priču i pitanje (tačan
odgovor +, netačan odgovor -), cilj je provjeriti da li su svi učenici pročitali sve četiri priče. Na
osnovu toga će dobiti i ocjene.