HRVATSKA I EUROPA: glazbena kultura u Hrvatskim • sačuvani prijevodi: Rinucinni Euridice i

zemljama Arijadna (nije sačuvana glazba) + libreta,

ulomci, kompletne partiture opera
• glazbeni život nije jednako intenzivan na
• glazbena naobrazba: katedralna škola,
području Hrvatske
isusovački kolegij, privatni učitelji
• manjak izvora – djelomična slika tadašnje
• skladatelji: Luka Sorkočević (8 simfonija,
situacije
uvertire, popijevke i dr) – prva sačuvana
• razjedinjenost: Istra i Dalmacija pod
djela domaćeg skladatelja u Du, Elena
mletačkom upravom, kontinentalna
Pucić Sorkočević, Marina Sorkočević
austrijskom – turskom, Dubrovačka Republika
(svjetovne i duhovne vok-instr skladbe),
samostalna
Antun Sorkočević (3 simfonije, manja
• glazbena kultura – viši društveni slojevi:
komorna djela – sonate, trija, dua,
Dubrovnik, Split, Hvar, Zadar, Rijeka i dr,
kvartet…romanca za tenor i ork) i dr
Zagreb i Varaždin, nakon Turaka Požega i
skladatelji sakralne i svjetovne glazbe
Osijek
• vojne utvrde – civilna središta (glazba) glazbena kultura u Istri, Hrvatskom primorju i
• gradovi: žarišta glazbe – katedralne ili župne Dalmaciji
crkve i samostani; utjecajne obitelji (Zrinski,
• djelovanje glazbenika – crkvene institucije;
Frankopani, Draškovići, Natali/Božidarevići…)
orgulje, orguljaši, tiskane skladbe (vrlo
kasnije građanske obitelji
jednostavne, vezane uz sredinu, plemiće i
• isusovci (rezidencije, kolegiji, gimnazije,
velike ličnosti, prigode)
seminari; crkvena prikazanja i učeničke
• Split: katedrala, samostan franjevaca
predstave, pučka popijevka), pavlini (pučka
konventualaca; Marko Antun de Dominis –
popijevka), franjevci – naobrazba; glazbena
prijenosne orgulje i grupa 6 pjevača; biskup
naobrazba djevojaka – uršulinke,
Stjepan Cosmi – svakodnevne vježbe pjevanja
benediktinke, klarise
i ispiti, zalaže se za pjevanje evanđelja i himna
• zbirke: ugl vokalno-instrumentalna sakralna
na hrvatskom (osobito za važne svece – sv.
glazba; kasnije svjetovna instrumentalna
Dujme)
glazba
• sličan glazbeni život u Zadru, Hvaru, Trogiru,
• prva kazališta: Hvar, Orsan u Dubrovniku
Korčuli i dr. kao Splitu
• scenska glazba: privatni građanski i
• prijetnja Osmanlija, epidemija kuge – glazba
aristokratski krugovi
zamrla
• migracije glazbenika: hrv glazbenici u
• druga pol 18.st glazbeno obrazovni sloj –
inozemstvu, a strani kod nas (Talijani-
skupljanje muzikalija, muziciranje, glazbene
Austrijanci, Česi)
priredbe (zbirka splitskih amatera u Muzeju
dubrovačka republika grada, zbirka Jakova Adelmanna iz Krka u
franjevačkom samostanu u Košljunu)
• orgulje: Vincenc Klišević, vjv Moyses de
Moyse skladatelji u Istri i Dalmaciji
• od 14.st. kneževa kapela – pratili kneza pri
• Fabricius Nolensis u Vodnjanu poučava
izlazu iz dvora, ceremonijalne svečanosti
pjevanje i orgulje, orguljaš Bonaventura
(sv. Vlaho),
Rinaldi s Krka, Claudio da Longiano orguljaš u
• početak 18.st. kneževa glazba (magister trogirskoj i splitskoj katedrali, gvardijan
musicae) i katedralna kapela (maestro di franjevačkog samostana na Čiovu
cappella) = orkestar: profesionalni Bonavnetura Holjar glazbenik i skladatelj
glazbenici, privatne i javne svečanosti, (nesačuvane) zbirke Vaire melodie
pratnja glazbenoscenskim izvedbama ecclesioastiche, moderator musices u
• ostali glazbenici koji su sudjelovali na zadarskoj katedrali Giuseppe a Macerata,
crkvenim i svjetovnim svečanostima i Gabriel Puliti u Kopru, Trstu i Labinu (10ak
podučavali mladež tiskanih zbirki vok i vok-instr skladbi u kojima
• crkveni glazbenici – orguljaši i pjevači slijedi renesansnu polif tradiciju, ali donosi
rane primjere barok monodije i elemt pučkog
izričaja)
• maestro di cappella i orguljaši u katedrali i
franjev crkvi u Splitu: Ivan Lukačić, Gaetano de
Stefanis iz Chietija (4 mise, u Italiji objavljuje
zbirku psalama i litanija), Carlo Antonio Nagli,
Benedetto Pellizzari (gotovo 40 god; gotovo
400 rukopisnih sakralnih vok-instr djela), Julije
Bajamonti, Ante Alberti, Ivan Jeličić, Augustin
Galasso
• J. Bajamonti: liječnik i polihistor; preko 150
djela, prvi oratorij La Trasalzione di S. Doimo
pisan za počivalište sveca-zaštitnika grada,
3glasni Requiem posvećen R. Boškoviću,
orkestralna i komorna glazba
• Split u drugoj polovici 18.st. – gostuju
talijanske operne družine, glazbeni repertoar
sličan onome u Du (sastavljen prema
venecijanskom predlošku) djelomice sačuvan;
glazbom popraćena svaka važnija svečanost –
blagdani, karneval, dolazak providura
• Hvar: od 1612. arsenal preuređen u kazalište,
podaci o izvedbama nisu sačuvani; 17.st.
obnovljeno prikazivanje misterija i crkvenih
prikazanja; zbirka plesova za violinu Gabriela
Pervanea (tabulature - rijetkost), Tomaso
Cecchini maestro di cappella, orguljaš i učitelj
pjevanja, 27 tiskanih zbirki misa, moteta,
psalama, canzonetta, madrigala i sonata (7
sonata za sopranski instrument i jedna za 2
sopranska instr i bc najraniji primjerci tiskane
instrumentalne glazbe na području Hrv), Julije
Bajamonti s učenikom Josipom Raffaellijem
• Zadar: Hvaranin Damian Nembri, gostovale
operne družine, krajem 18.st. violinist Galli
osnovao ansambl virutoza s kojim je gostovao
u susjednim gradovima
• Petar Nakić: vrsni graditelj orgulja, razvio
orguljsku mehaniku i nove menzure, oko 350
djela (Ita i Dalm), Rab, Šibenik, Brač; njegovi
učenici Francesco Dazzi i Gaetano Callido
• samostani – rasadišta glazbene kulture;
franjevački barok – tip jednostavnih ugl
1glasnih ili 2glasnih sakralnih skladbi uz
orguljski bc; Bartol Kašić Ritual rimski
istomačen slovinski 1640. temelj obredima do
početka 19.st. s koralnim melodijama
preuzetih iz Rituale romanum Urbana VIII.;
koralne knjige naručuju iz stranih samostana,
ali ih i sami prepisuju (dodavanje molitvi ili
napjeva za lokalne svece); Frano Divnić –
franjevac koji je nastavio tradiciju
kasnosrednjovjekovnig i renesansnog
repertoara; Šime Vitasović – zbirka liturgijskih
napjeva za pjevače zadarske stolnice 1677.;
Petar Knežević – prepisao tri kantuala i
mogući autor Missa u Harvatski Jezik
glazbenici u inozemstvu:
• Dominik Ivan Šibenčanin – pjevao u zboru
crkve sv. Marka u Veneciji, opere Atalanta,
Leonida in Sparta, L'oppresso sollevato –
sačuvani libreti + nekoliko crkv skladbi
• Francesco Sponga Usper – Venecija; nećak
Gabriel
• Josip Mihovil Stratico – Zadranin grč
podrijetla, u Padovi studirao pravo,
kompoziciju i violinu kod G. Tratinija, više od
170 sonata, koncert za 1 i 2 violine, simfonije
za gudače, gudačke kvartete
• Stjepan N. zvan Spadina – violinist, skladatelj i
maestro di cappella na poljskom dvoru, 3
zbirke sonata i menueta za 1-2 vln
kontinentalna Hrvatska
• Osmanlije i Habsburgovci
• crkveni redovi i institucije
• isusovci – Zagreb, Rijeka, Varaždin, Osijek i
Požega – nastava, izgradnja orgulja,
angažiranje domaćih i stranih glazbenika,
glazbena poduka, izvedbe misterija; Nikola
Krajačević-Sartorius: Molitvene knjižice i Sveti
evangelioni
• orgulje – orguljaš; Zagreb: Antonius Weiner,
Bernard Monte, Antonius Romer i dr
• Atanazije Jurjević (kompilator i/ili autor 12
pjesama za glas i bc): zbirka Pisni za
najpoglavitije, najsvetije i najveselije dni svega
godišća najstarija hrvatska tiskana pjesmarica
s notama
• Juraj Mulih: Laus Dei – izgubljena, u prijepisu
sačuvane 2 pjesme za glas i bc
• pavlini: Franjo Mlinec?: Pavlinski zbornik
1644. sjeverna Hr, srednji dio zbornika –
pjesmarica s 52 napjeva crkvenih i duhovnih
narodnih tekstova na hr kaj i lat jeziku; Cithara
octochorda neki napjevi iz pjesmarice, 3
izdanja Bečx2, Zg; prvi poznati pokušaj da se
nasljeđe zagrebačke crkve skupi, sistematizira
i objavi, napjevi jednoglasni neki mijenjani
kroz izdanja, ukupno 494 pjesme s 315
melodija
• Maksimilijan Vrhovac 1788. ukida zagrebački
obred; uvođenje prevedenih njemačkih
crkvenih pjesama i misa, pozvao 6 koralista iz
Beča (slijede i dr biskupije)
 • Toma Zakarija Pervizović: Muka i smert
Kristuševa tiska 1764., preuzima napjeve
kojima slijedi tradiciju pjevanja muke Zg
• franjevci: prepisivači Filip Vlahović iz
Kapušvara kantuali s org dionicama za
samostane Velika, Požega, Vukovar, Našice,
autor Božićne mise? + Franjo Vukovarac,
Franjo Vogtperger, Konrad Potočnik, Matija
Jakobović
• svjetovna glazba - malo izvora, gradske
svečanosti, plemićki krugovi, vojna glazba
(prikaz vojne glazbe Josipa Kazimira
Draškovića); dvorski ansambl grofa Erdodyja –
Jan Vaxhal, Ignaz Pleyel; knjižica skladbi Julije
Erdody-Drašković (J. Haydn, Pleyel, Vaxhal);
Zg: povremeno operne trupe
skladatelji
• tzv. Varaždinski skladateljski krug: Jan Vanhal
(2 simfonije i sonate), Ivan Werner (6
sakralnih skladbi), Leopold Ignac Ebner
orguljaš, učitelj glazbe, pijanist (19 misa,
oratorij, niz kraćih skladbi); iz inozemstva –
Juraj Karl Wisner-Morgenstern, Jakob Petrus
Heibel
u inozemstvu
• Vinko Jelić, Amando Ivančić
zaključci
• glazba se u Hr razvijala različito, ovisno o
političkim i gospodarskim prilikama –
Duborvnik
• sve više svjetovne instrumentalne glazbe
• glazbeni profesionalizam: nužni zbog tehničkih
zahtjeva
• primarni izvori slabo sačuvani zbog potresa,
požara, poplava, ratova i pljački
• utjecaj baroka do druge polovice 18.st.,
elementi gl klasicizma od druge..
• skladateljske ličnosti: Du – Sorkočevići, Istra i
Dalm – Lukačić i Cecchini; od sredine 18.st.
Bajamonti, Varaždinski krug
skladatelji 18.st.
luka sorkočević:
• dubrovački patricij; boravak u Rimu –
talijanska (instrumentalna) glazba,
instrumentalna uvertira, sinfonia;
usavršavanje kod Rinalda di Capue?; boravak
u Beču – dnevnik – dojmovi o susretima s
uglednim ličnostima i habsburške umjetnosti
• 8 simfonija, vjerojatno sve nastale sredinom
stoljeća, prijelazni stadij talijanske operne
sinfonie i klasične simfonije, 3stavačne (b-p-b),
gudači + oboe i rogovi (polagani stavci samo
gudači), jednostavni instrumentalni homofon
slog, barokna dvodijelnost s modulativnim
planom u smislu eksp, provdb, reprz,
crescendo, mannheimske manire, ponekad
aimetrične fraze, polagani stavci: mol, pjevna
melodika – kao osjećajni stil
julije bajamonti
• liječnik, orguljaš, glazbenik… u Padovi
studirao medicinu i glazbu, djeluje na Hvaru
pa u Splitu kao kapelnik i orguljaš katedrale
• simfonija, moteti, mise, manja sakralna djela,
prvi hrvatski Requiem u F-duru povodom
smrti R. Boškovića za muški zbor, soliste i bc;
oratorio volgare La Traslazione di San Doimo
1770. na vlastiti tekst koji obrađuje sadržaj
vezan uz splitsku prošlost, skladan i izveden u
povodu svečanog prijenosa relikvija splitskog
zaštitnika sveca Dujma, tzv. svetački oratorij
koji je bio popularan u 18.st., za soliste, zbor,
komorni ork i bc (koji prati recitative),
virtuozne arije u stilu opere serie, zbor
jednostavan ugl homofon, instrumentacija –
pretklasični stil
amando ivančić (ivanschitz, ivanschiz, ivantschitsch…)
• pavlin, Bečko Novo Mjesto (gradišćanski
Hrvat?), rukopisi u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj,
Sloveniji, Slovačkoj..
• 100tinjak skladbi, mise, duhovne kantate,
litanije, moteti, trija, arije… simfonije:
pretklasična simf forma, kratke, ugl dur, ugl
4stavačne, so – (barokni)2dj oblik – menuet –
so ili barokn 2dj, gudači, rogovi, trube
• komorne skladbe (sonate, divertimenta, trio,
sinfonia…) pisane a tre 2 solistička instr i bas =
nastavlja tradiciju barokne trio sonate, ali u
okviru klasičnog stila i sloga; 3stavačne:
umjereni ili polagani – menuet s triom – brz
ivan jarnović (giovanni giornovichi, jarnowick)
• rođen u Ita, najvjerojatnije potomak Hrvata??,
violinski virtuoz koji je putovao Europom
• skladbe za violinu koje je ugl sam izvodio;
sjedinjenje novog instrumentalnog
pretklasičnog idioma s virtuozitetom;
komorna djela – 3 kvarteta
 • violinski koncerti (22): 3stavačni: so –
romanca (Jarnović uvodi u koncert) – brzi
rondo
• popularan: kritike, tiskana izdanja njegovih
djela, obrade
leopold ignac ebner
• sjeverna Hr - Vž, klasičnu tradiciju prenosi u
19.st.
• crkveni skladatelji (moteti, mise, oratorij),
pedagog (za učenice sastavio knjižice s malim
kompozicijama za vježbu), pijanist, svjetovni
(arije, trija)
• mise (19): orgulje često praksa generalbasa,
ali i često obligatna dionica
• Oratorium za 3 solista i 5glasni gudački ork –
barokni poetski oratorij srodan kantati s
naglaskom na lirskoj obradi bibl teme
• sonata iz 1811. prva sonata klasičnog tipa u
pov hr gl
glazbeni pisci i teoretičari
• Hrvati i Talijani rođeni u Hrvatskoj ili stranci
koji djeluju u Hr
napisi autora u hrvatskim zemljama
• Juraj Alberti: Dialogo per imparare con
brevita a cantar canto figurato, tiskas u
Veneciji 1619, učenik – učitelj; glazbena
teorija, pravila, ljestvice, mjere, znakovi,
višeglasje… prvi poznati glazbenoteorijski
cjeloviti traktat napisan i rabljen na hr
području
• Mihael Šilobold Bolšić: Fundamentum cantus
gregoriani seu choralis… Zg 1760, priručnik za
učenje i poučavanje gregorijanskog pjevanja
namijenjen koralistima katedrale u Zg, 6
dijelova u obliku dijaloga, 1.dio smatra se
kronologijskim prvim pregledom opće
povijesti glazbe nastalim u sj Hr, ostalih 5
dijelova osnove teorije – crtovlje, solmizacija,
note, ključevi, intervali, konsonance
• Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia Venecija
1774, objavljeno i na fran, eng, njem;
prirodoznanstveni, historiografski,
etnosociološki + podaci o glazbi – pjesme,
svirale, gusle, pjevanje uz gusle, sadržaj, način
izvođenja, igre, plesovi, obredi, kolo… prvi
etnomuzikološki tekst
• Josip Franjo Domin: Sono companarum
fulmina promoveri potius… prirodoznanstveni
temelji glazbe
• Julije Bajamonti: Il medico e la musica
Venecija 1796, u obliku poslanice raspravlja o
dostojanstvu bavljenja glazbom i pjesništvom
+ liječenje
u inozemstvu
• Juraj Križanić: Asserta musicalia, Nova inventa
musica, De musica; u 20 tvrdnji donosi
elemente gl teorije, spominje Pitagoru, Guida,
Boetija i njihova pravila, raspravlja o karakteru
suzvučja; Politika – o funkcionalnosti glazbe u
vojnim postrojbama
• Kristofor Ivanović: sročio nekoliko libreta koja
su uglazbili neki talijanski skladatelji (Cavalli,
Ziani, Partenio i dr); Le memorie teatrali di
Venezia povijesni pregled 12 mletačkih
kazališta
• Đuro Baglivi: u nekoliko djela odnos glazbe i
medicine npr. znojenje izazvano određenim
plesom na određen tip glazba izaziva
izlučivanje štetnih elemenata tj otrova u krvi
nakon uboda tarantule
• Giovanni Rinaldo Carli: Osservazioni sulla
Musica antica e moderna
• Josip Mihovil Stratico: tekst Lo spirito
tartiniano u Tratinijevu traktatu De principi
dell armonia musicale… još nije transkribiran
ni proučen
• Paolo Serra: Introduzione armonica…
podrijetlo i korist glazbe, oraksa ojevanja i
sviranje čembala
glazbena leksikografija
• Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga 282 gl
termina na hr – instrumenti, dijelovi,
glazbenici
• Juraj Habdelić: Dictionarium 81 hr-kaj riječ s
područja glazbe – glazbala, izvoditelji i
izvođenje glazbe
• Ardelio Della Bella: Dizionario oko 330 riječi i
fraza – isto ko i prijašnji…. sadržava citate!!
• Ivan Belostenec: Gazophylazium instr i vok
glazba, antički – suvremeni glazbenih izvora,
predmeta, situacija i pojava
• Andrija Jambrešić: Lexicon oko 400 termina
ugl instr glazba
gl kultura u Hr od kraja 18. do početka 19. st.
• sve više primarnih izvora – nota, knjiga o
glazbi, instrumenata koji svjedoče o
učvršćivanju i trajanju klasičnog stila i
postupnom uključivanju građanskog sloja
 • 1773. ukinut isusovački red – eminentni
poticatelj i mecena reprezentativnog
baroknog stila u svim umjetnostima
• 1827. u Zg osnovano Društvo prijatelja glazba
(Musikverein) građansko društvo koje će
preuzeti funkciju obrazovanja domaćih
skladatelja i postati jezgrom glazbenog života
grada; slična društva osnovana u Ri, Vž, Os i
dr – glazbena zbivanja, prodor novih ideja
• druga polovica 18.st. u Zg – javni plesovi, prve
javne operne predstave
• privatno i javno svjetovno muziciranje:
privatne kuće plemića (Du: Sorkočević,
Gučetić, St: Capogrosso, sj Hrv: Draškovići,
Erdodyji i dr); organizacija javnih priredbi i
akademija, obično u kazališnim prostorima na
kojima nastupaju domaći i strani glazbenici
(ugl vezano u javne važne događaje)
• crkvena glazba: restrikcije pod austrijskom
jurisdikcijom, 1788. ukinut Zagrebački obred,
na cijelom području kontinentalne Hr uvedeni
unificirani njemački napjevi s hrv prijevodima;
glas i orgulje, ali i ork
• glazbeno kazalište: nema stalnih opernih
ansambala i kuća; gostujuće trupe za privatni
krug publike ili adaptiranim prostorima uz
kupnju ulaznice; Zg: adaptirana dvorana u
palači Amade-Varkonyi do 1834. kada je na
Gradecu sagrađeno 1. namjensko (tzv.
Stankovićevo) kazalište; Os: adaptirani
prostori u Tvrđi; Vž, Hvar, Du: arsenali; St, Tg,
Ši: povremeno prostori gradske vijećnice; Zd:
1783. namjensko kazalište, godinu kasnije
Teatro Nobile počinje s radom; Ri: trgovac
Adamović 1805. sagradio kazalište; operne
predstave se izvode na tal i njem jeziku,
repertoar – suvremen (Paisiello, Sarti,
Cimarosa, Rossini, Bellini, Mozart, Haibel i dr);
ork: amateri i profesionalci, vojni i crkveni
ansambli
• glazbena poduka: privatna poduka – djeca
imućnih obitelji; samostanske škole (mladići –
katedralne ili franjevačke škole, djevojke –
klarise, benediktinke, uršulinke); gradske
škole; glazbena društva osnivaju gl škole
1820ih i 1830ih god
• skladatelji: Ebner (v. gore)
Juraj Karlo Wisner von Morgenstern: koralist u zg
stolnici, sudjelovanje i pokretanje Glazbenog društva
Johann Petrus Jakob Heibel: Austrijanac, sačuvano 16
misa, kapelnik u đakovačkoj katedrali
Toma Resti: Du, 10ak misa i misnih stavaka, moteti,
psalmi, svjetovne arije, manje komorne skladbe,
kasnije u St orguljaš u katedrali
Josip Raffaelli: kapelnik u hvarskoj katedrali
V. KATALINIĆ: Sorkočevići dubrovački plemići i
glazbenici:
1. Dubrovnik i obitelj Sorgo
• 1667. potres – nestanak dokumenata, notne i
knjižne građe, glazbala…
• dvorane, kazalište, glazbene akademije
• ansambli instrumentalista, pjevači, maestro di
cappella, učitelji glazbe, graditelji i popravljači
instrumenata, skladatelji, prepisivači nota,
trgovci notnim papirom i muzikalijama
• državni arhiv u Dubrovniku s izlošcima u
Muzeju Grada, Katedrala sv. Marije,
Dominikanski samostan, Rezidencija Družbe
Isusove (s Biskupijskim sjemeništem),
Znanstvena knjižnica i najveći – zbirka
muzikalija u samostanu Male braće, privatne
zbirke – potomci
• kazalište - adaptirana odgovarajuća već
postojeća zgrada (Arsenal); nastupi domaćih
amatera i gostovanja inozemnih putujućih
družina (Napulj i Mletačka Republika);
kazališne predstave, koncerti, razne zabavne
priredbe i plesovi; repertoar ugl nov
• od 1773. i palača Sponza
• razni tipovi kulturnog druženja, glazba imala
važno mjesto; vjenčanja i obljetnice; kućne
zabave; intimne, komorne i otvorene
• obitelj Sorgo: nisu toliko oštećeni od potresa
pa su iskoristili priliku i ušli u vladajuće
strukture; glazba: Luka (1734. – 1789.) i
njegov sin Antun (1775. – 1841.); nisu
profesionalci
• samostan Male Braće: muzikalije koje nose
potpise plemića - obitelji Natali (Marietta
Natali), Ragnina, Chersa, Bona, Ghetaldi-Balbi
i dr, a prednjači obitelj Gozze; vlasnici
materijala: Paolo, Vladislav Pavao, Melchior
• glazbeni aspekti: pedagoški (organizirana
glazbena poduka od temeljne do one
specijalističke: instrumenti, glazbena teorija),
reprezentativni (kneževa glazba, gradski
orkestar), sakralni (katedralni orkestar,
katedralna kapela), glazbeno-kazališni
(gostujuće operne družine, domaći svirači u
orkestru), javni koncertni (nastupi solista u
kazalištu i u Sponzi), komorno-privatni
(ljubitelji glazbe i kućno muziciranje)
2. Luka Sorgo: biografske odrednice u kontekstu
dubrovačke glazbene kulture:
• najčešće potpisivao kao Luca Antonio di
Sorgo, nije rabio nikakve slavenizirane inačice
svojega prezimena
• pohađao isusovački kolegij; glazbeno
obrazovanje - Giuseppe Antonio Valenti; s
navršenih 18 izabran u Veliko vijeće, približno
iz tog razdoblja (1754.) datiraju i jedini podaci
na notnim materijalima, vezani uz njegovu
privatnu glazbenu poduku
• dodatno glazbeno i opće obrazovanje Rim?
kod Rinalda di Capue?
• njegove skladbe nastale 1750-ih i 1760-ih, a
kasnije ih potisnula profesionalna djelatnost i
razne obveze
• 1789. skočio s palače
• potomci: Jelena, Marina, Kata, Antun
• Antun: glazbena naobrazba – škola, učitelj,
Bajamonti?;
• skladbe Luke i Antuna sačuvane u glazbenoj
zbirci samostana Male braće – A. Vidaković, S.
Šulek – 7 simfonija
• Luka: učio od Valentea; 2012. MIC popis djela;
trostavačne simfonije – talijanska uvertira;
stilski izričaj navijestio nove klasicističke
smjernice; izvođenje na prijateljskim
druženjima i u obiteljskoj gradskoj kući; teme
na temelju rastavljenih trozvuka; jednostavna
melodija i motivika artikulirana u manje fraze
iznad jednostavne i transparentne pratnje
temeljene na osnovnim harmonijskim
progresijama; sastav orkestra (gudači te oboe
i rogovi a due) za razliku od suprotstavljenih
zvukovnih blokova baroknih ansambala; 2
orkestralna stavka, 11 simfonija (prve dvije
nose naziv uvertire)
• Antun kao skladatelj: stric Miho i Bajamonti;
više povjesničar, diplomat, književnik nego
glazbenik; glazbeno obrazovanje; 4 sinfonie,
sonate, trija, arije, Tantum ergo (!), Preghiere
za klavir i glas (tisakano!), sonata za klavir
4ručno
• skladbe dvojbenog autorstva - Antun se
potpisivao kao Luca?
• Jelena Pozza Sorgo – (J)elena Pucić
Sorkočević: (Elena Luisa Ragnina, )malo
podataka; pisala poeziju na lat; zbirke arija i
dueta (iz opera 18. i 19.st) u njenom
vlasništvu; svirala klavir; sačuvano njenih 6
popijevki za glas i klavir – jednostavna
melodija i harmonija, albertijanski bas;
harmonijske vježbe
DEMOVIĆ:
kneževa glazba i knežev orkestar:
• od 1300. do 1667., od 1677. opet počinje
djelovati (spisi – trubači, bubnjar)
• Domenico Bonomo (učitelj) - Giovani di
Marco, Paolo Juanelli, Marco Florio
• 1713. Kneževa kapela (9), Katedralna kapela
(7), Simfonijski orkestar (svi)
• nakon potresa 50ak svirača (dokumentacija);
pifari, duhači, gudači, bubnjari
• instrumenti: gudači, oboa, fagot + fagot,
klarinet, trombon, truba, flauta
scenska glazba
• potres……
• kazalište (zgrada)?
• mitološke i viteške igre na otvorenom,
• gradsko brodogradilište Orsan……kazalište
(družina Galli?)
• dvorana za održavanje koncerata, znanstvenih
i književnih skupova – Sponza
• svatko uz kupljenu ulaznicu mogao
prisustvovati glazbenim i dramskim
priredbama
• i drugi prostori gdje su se održavali plesovi,
priredbe i dr sastanci – dvorana Dubrovačkog
kolegija, samostanska škola dominikanaca i
franjevaca, plemićke kuće, ljetnikovci
• ……DOVRŠI IAKO JE DOSADNO
glazbeno školstvo
• katedralne i samostanske škole
• škola – najmanje 2 učitelja, gramatike i glazbe;
katedralne škole – kanonici, kanonik lector i
kanonik cantor
• dubrovački kolegij
• privatna glazbena poduka
• glazbena škola: nastala iz potreba da se iz
redova domaćih građana osposobe svirači za
kneževe glazbenike
• glazbeni priručnici: početnice za sviranje
instrumenata (čemb, vln, fl, cl…), crkveno
pjevanje, solo pjevanje, harm, kontpt, kompzc
K. KOS: SORKOČEVIĆ I NJEGOV DOPRINOS
PRETKLASIČNOJ INSTRUMENTALNOJ MUZICI
• prve hrv simfonije; talijanska uvertira i pod
utjecajem Sammartinija
 • prvi stavci!!!....
KATICA BURIĆ: GLAZBENI ŽIVOT ZADRA U 18. I PRVOJ
POLOVICI 19.ST.
glazbeni život Zd u 18.s.t
crkvena glazba:
• don Šime Vitasović – skupljanje građe iz ranije
glazbene povijesti, pjesmarice Pangue lingua,
Carmina binis vocibus decantanda na hrv
jeziku
• čembalo, spinet, orgulje, harfa
• nedostatak izvora
• naslijeđe greg lat korala (misne knjige),
pjevanje i recitiranje života svetaca na hr
• pjevanje života sv. Stošije na hr (9 lekcija iz
njena života)
• glagoljaško pjevanje
orgulje, orguljari i orguljaši u 18.st:
• katedrala i crkve
• Ivan Fedrigotti, Petar Nakić, orguljarska
tradicija – tal obitelj Moscatelli (Domenico,
Gaetano)
• Giovanni Bevilacqua: 4 mise, Tantum ergo,
litanija, motet
katedralni zbor i ork:
• moguće postojanje lol
svjetovna glazba u 18.st.
• intenzivnije nakon osnutka Teatra Nobile
• od kraja 17. kroz cijelo 18.st. postojao
improvizirani scenski prostor
• Angelo Maria Frezza
• Giuseppe Galli: tal violinisti i učitelj glazbe,
okupio ork sastav, direktor ork, s njima
gostuje u St, Ši, kasnije osnovao sastav
Virtuozi iz Zadra, org koncert, osnovao
violinističku školu
• Marco Battagel: violinist kazališnog ork
• Domenico Bevilaqua
• Francesco Maccari-Spada
• Josip Mihovil Stratico: iz zadarske obitelji, u
Padovi studirao pravo, kompoziciju i violinu
učio kod Giuseppea Tartinija; sonate, violinski
koncerti, simfonije, komorna djela
kazalište:
• dvorana Velikog vijeća
• tijekom 18.st. nekoliko prostora npr. u palači
Fozza i Amfiteatru Manzin
• Veliko vijeće – osnutak novog kazališta
• 1783. sagrađena, godinu poslije počinje s
radom, Teatro Nobile 1784.-1882., veći od
splitskog, hvarskog i trogirskog kazališta
• Teatro Nuovo (kasnije Verdi) 1865.
• TN: profesionalni glazbenici, glumci i baletani
iz Ita; komedije, drame, književne i glazbene
akademije, opere, koncerti, plesovi…
popularna opera buffa - tal suvremeni
skladatelji
• ork – po potrebi, glazbenici ostalih ansambala
JANKO BARLE: GLAZBENI NAŠATAR POŽEŠKIH
ISUSOVACA OD 1776.:
• kolegiji u Zg, Ri, Pž, Vž, Os
• ukinućem reda Pž i Vž imovinu predati
pavlinima
• klavikord, viola d'amour, fagot, razne trube (i
općenito limeni instrumenti), mise, ofertoriji,
arije, litanije, vesperae… (ugl potpisani autori)
LADISLAV ŠABAN: HRVATKSA GLAZBENA BAŠTINA U
SLAVONIJI I SRIJEMU DO ILIRSKOG PREPORODA:
• smatralo se da nema neku glazbenu kulturu
do 19.st. – netočno
• vjerske zajednice (franjevci – starosjedioci,
isusovci - pridošlice), župne crkve, imućne
obitelji
• isusovci: 1736. u Trnavi objavili pjesmaricu
Bogoljubne pisme… s hrv napjevima na
slavonskom, neki ih pripisuju Jurju Mulihu
• franjevci: do 1757. slavonski samostani pod
utjecajem franjevaca iz Dalmacije (Italija –
Dalmacija – Bosna - Slavonija), u Veneciji
naručen veliki rukopisni kantual (sačuvano 10)
i knjige org pratnje (sačuvano 3) za svaki
samostan u Sla i Srijemu; Toma Babić Cvit
mirisa duhovnoga utječe na stvaranje
pobožne popijevke u Slavoniji – Filip Vlahović
Kapušvarac (Velički, Požeški, Vukovarski,
Našički kantuali – prilagodio ih); Matija
Jakobović, Franjo Vukovarac; udžbenici za
koralno pjevanje
• od 1757. kada se stapaju s mađarskim
samostanima glazbena kultura se znatno
razvija – redovnici se smiju baviti svjetovnom
glazbom, komornom glazbom, osim orgulja
svirati i druge instrumente (violina, flauta),
skladaju i svjetovnu glazbu; Christophor
Kellerer crkvena glazba uz 2vlne i orgulje, Karl
 Kellerer svjetovni gudački kvartet; nestaju
talijanski utjecaji
• Marija Terezija i Josip II: franjevci –
jednostavna crkvena pjesma za narod na
narodnom jeziku, prevode i prilagođavaju
strane tekstove, stvaraju nove; Marijan Jaić
Vinac i Napivi
• 18. i prva pol 19.st.: glazbovanje oko gradske
župne crkve; orguljaši zborski voditelji (kasnije
prvi građanski zborovi) ili instr sastava
• obitelj Prandau (Valpovo – zbirka starih
muzikalija): naručuju glazbu od Salierija i
Ordoneza, instrumente, sponzoriraju
glazbenike, organiziraju glazbena događanja…
L. ŠABAN: GLAZBENA ZBIRKA KNJIŽNICE
FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U SLAVONSKOM
BRODU:
• 98 brojeva tzv. rijetkosti materijala, 232
jedinice crkvene glazbe, 253 jedinice
svjetovne gl, 36 knjiga, 1 kutija s predmetima
iz vlasništva brodskog pjevačkog društva
„Davor“
• kvalitetno učenje pjevanja greg korala –
udžbenici tiskani u Ita koji preko Bosne dolaze
u Slavoniju; npr. udžbenik Fabrizija
Tettamanzija Breve metodo koji tumači
Guidovu ruku – srednjovjekovna metoda
kojom se oni služe u 18.st.; 10 kantuala
(prethodni tekst) – do crkvenih reformi Marije
Terezije i Josipa II, kada su uvedene Singmesse
(jednoglasne pučke mise na narodnom jeziku)
i zabranjeni svi stariji obredi
• crkvene skladbe: ugl zapisao fra Kuzma Vučka;
Christophor (koji se ne potpisuje) i Karl (koji
se potpisuje i sklada i svjetovnu glazbu)
Kellerer; Antonio Maria Mazzoni: autor jedne
mise, poznat skladatelj crkv i svj glazbe u
Bologni
• anonimne mise sačuvane ugl u orguljaškoj
partituri (najviša melodijska linija i šifriran
bas), za 1 ili 2 glasa (nema crkvenog zbora)
• prva polovica 19.st.: skladbe za 2, 3 ili 4
gudača (ponekad fl), skladbe uz pratnju gitare
– muziciranje; Marijan Jaić
• njegovali većinom latinsku crkvenu popijevku
+ na narodnom jeziku (nema njem bez obzira
na njem školstvo i jezik)
V. KATALINIĆ: EMOCIONALNO SLAVLJENJE POBJEDE:
PRILOG POZNAVANJU GLAZBENIH ZBIVANJA U
BLIZINI PROTUTURSKE GRANICE 1789.GOD:
• Kroatischer Korrespondent
• vojni glazbenici: školovani; davanje signala i
prenošenje zapovijedi tijekom bitke, dužnosti
u vojnom logoru, zabave (plesovi, kostimirane
zabave)
• Josip Kazimir Drašković - na zidnom prikazu
njegovih postrojbi u dvorcu Trakošćan,
Harmoniemusik najčešće 8 glazbenika
2fagotista, 2kornista, 4oboista s
tamburmajorom
• vojna glazba baruna Franje Trenak u Slavoniji:
po 4 šalmaja i cinka, 4 turska bubnja od
lokalnog stanovništva (nisu obrazovani)
• Zg: izvoditelji: kazališna družina Johanna
Weilhammera gostovala nekoliko sezona; laki
scenski komadi s gl i plesnim brojevima,
singspiel Die Sklavin; od 1797. se kazališne
predstave izvodile u gornjogradskoj palači
grofa Pejačevića, pa nekadašnji samostan
klarisa
• Ka: vojna i civilna proslava; gostuju gostujuće
družine koje dolaze u Zg; prvo amatersko
kazalište 1798
L. ŠABAN: GLAZBENE MOGUĆNOSTI VARAŽDINA U
18. I U PRVOJ POLOVICI 19.ST.
vjerske organizacije:
isusovački kolegij
• nema puno podataka; djelovao isto kao i ostali
• svečane proslave, kazališne priredbe
• orgulje; orguljaš i 9 instrumentalista;
pjevalište – do 60 pjevača, ali za redovite
potrebe ne više od 10
• strani i domaći glazbenici – sve jednako plaćali
• školovanje dječaka
samostan uršulinki
• skladbe poznatih skladatelja (Fux, Mozart,
Pleyel, Wanhall, Cherubini…) ugl za mješovite
sastave
• uglavnom same, ponekad vanjski glazbenici
• školovanje ženske mladeži (prvo Vž, kadnije
cijela Hr)
• kao nastavnici i skladatelji Ivan Werner i
Leopold Ebner
• 1827. javna glazbena škola – smanjuje važnost
djelatnosti samostana
franjevački samostan
• pjevanje uz orgulje, povremeno instr pratnje
(svjetovnjaci)
 • školstvo – njegovala se glazba za bogoslužje
• domaći skladatelji crkvenih napjeva i misa
• glazba – bliska puku, jednostavna, ber ork

samostan kapucina

• nikakve zasluge u promicanju glazbe

glazbenici župne crkve sv. Nikole

• orguljaši – vodeća uloga, stručno najbolji

glazbenici, ugl stranci (Austrijanci)
• instrumentalisti na koru – 4-6 glazbenika,
kasnije 8 (amateri)
• nakon ukinuća isusovačkog reda, glazbene
mise – prvorazredno značenje jer nema javnih
koncertnih priredbi
• koralisti – u pravilu 2, ugl gradski učitelji
osnovne škole, učvršćenje višegl pjevanja
• instrumentalisti – prije 18.st. nema značajnije
instr djelatnosti; amateri

svirači varaždinske Građanske čete

• nije samostalno tijelo, paradni sastav, 4

glazbenika + bubnjar
• civilna lica – župna crkva, procesije, građanski
plesovi, zabave, po gostionicama, za privatne
narudžbe

utjecaj vlastele i njihovih glazbenika na gl život Vž

• 18.st. – važni promicatelji glazbe; privatne

kapele, manji komorni sastavi (6-12), novčano
pomažu glazbenom obrazovanju, sami se bave
glazbom
• dodiri s Bečom – glazbenici dolaze u Hr, svira
se (tada) suvremen repertoar, muzikalije