Uzorak obrade nastavne jedinice (model 1)

Nastavnik: Ena Tursum

Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Jotovanje
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture,
razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima,
navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti
ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema tradiciji
BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne
promjene, jotovanje

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno

precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i
komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu,
razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti
i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda

demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad,

Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 9, Radna sveska 9, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije,

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

Međupredmetna:
Ishodi učenja: zna šta su glasovne promjene, prepoznaje mjesto na kome je izvršena glasovna
promjena, prepoznaje glasovnu promjenu jotovanje/jotacija, uočava riječi u kojima je
izvršeno više glasovnih promjena

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

o „Najveća sreća u životu je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili
još više, usprkos tome kakvi jesmo.“
Viktor Igo (Victor Hugo)
o U čemu je tajna voljenja?
o Od koje riječi je nastala riječ voljenje?
o Kako je nastao glas lj u riječima: voljeti i voljenje?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Jotovanje

 Jotovanje/jotacija (po grčkom nazivu za glas j – jota) je glasovna promjena u kojoj neki
tvrdi nenepčani suglasnik skupa sa sonantom j iza sebe, daje neki novi prednjonepčani
suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant j je u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h,
k, s, t, z i sonantima l i n davao nove suglasnike: č, đ, ž, š, ć, lj, nj.

 Jotovanje se sprovodi:

1. u komparativu pridjeva, tako da:

tj > ć: ljut > ljut-ji > ljući
kj > č: jak > jak-ji > jači
gj > ž: blag > blag-ji > blaži
dj > đ: tvrd > tvrd-ji > tvrđi
zj > ž: brz > brz-ji > brži
sj > š: visok > vis-ji > viši
hj > š: tih > tih-ji > tiši;

2. u oblicima prezenta:
sj > š: pisati > pis-jem >pišem
hj >š: mahati > mah-jem > mašem
zj >ž: mazati >maz-jem > mažem
cj > č: klicati > klic-jem > kličem, ticati > tic-jem > tičem;

3. u trpnom glagolskom pridjevu:

dj > đ: roditi > rod-jen > rođen
tj > ć: platiti > plat-jen > plaćen
lj > lj: voljeti > vol-jen > voljen
zj > ž: paziti > paz-jen > pažen

4. u osnovi imperfekta:
tj > ć: platiti > plat-jah > plaćah;
sj > š: prositi > pros-jah > prošah;
zj > ž: paziti > paz-jah > pažah;
nj > nj: zvoniti > zvon-jah > zvonjah

5. u instrumentalu jednine imenica ženskog roda na suglasnik:

dj > đ: glad > glad-ju > glađu;
tj > ć: smrt > smrt-ju > smrću;
lj > lj: sol > sol-ju > solju;

6. u zbirnim imenicama:
tj > ć: prut > prut-je > pruće, cvijet > cvijet-je > cvijeće;
dj > đ: sud > sud-je > suđe;
nj > nj: grana > gran-je > granje, kesten > kesten-je > kestenje, kamen > kamen-je
> kamenje.

Sinteza
Sada znaš i ovo!
  Jotovanje/jotacija (po grčkom nazivu za glas j – jota) je glasovna promjena u kojoj neki
tvrdi nenepčani suglasnik skupa sa sonantom j iza sebe, daje neki novi prednjonepčani
suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant j je u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h,
k, s, t, z i sonantima l i n davao nove suglasnike: č, đ, ž, š, ć, lj, nj.

Završni dio sata:

Zadaci za vježbanje iz Našeg jezika!