ETIKI PRIJEPORI I

VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA

ANALIZA TEKSTOVA S NASLOVNICA
JUTARNJEG LISTA I VEERNJEG LISTA
Dunja Majstorovi
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) /
PRIMLJENO: 31.08.2010.

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

SAETAK Cilj istraivanja bio je utvrditi etike prijepore u tekstovima Jutarnjeg lista i Veernjeg lista na
uzorku od mjesec dana. U sklopu istraivanja postavljene su tri hipoteze. U cilju provjere hipoteza anali-
zom sadraja novinskih tekstova utvreni su etiki prijepori prema definiranim kategorijama (anonimni
izvori, prikazivanje samo jedne strane u sukobu, naruavanje prava ovjeka, neprimjereno izvjetavanje,
naslov koji ne odgovara tekstu). Isti su tekstovi razvrstani i u kategorije prema temama koje obrauju.
Dobiveni rezultati istraivanja potvrdili su sve tri postavljene hipoteze. Dokazano je kako u analiziranim
tekstovima ima razmjerno velik broj etikih prijepora. Od 95 analiziranih tekstova u Jutarnjem listu u 26
tekstova utvreno je 30 etikih prijepora, dok je od 108 analiziranih tekstova u Veernjem listu u 23 teksta
utvreno 29 etikih prijepora. Takoer je uoeno kako ne postoji znaajnija razlika u broju etikih pri-
jepora u tekstovima objavljenima u istraivanim novinama, a potvrdila se i trea hipoteza o najveem
broju etiki prijepornih tekstova u kojima se obrauju teme iz unutarnje politike. Rezultati provedenog
55
istraivanja ukazuju na krenje etikih naela novinarstva to se moe objasniti senzacionalizmom koji je
sve vie prisutan u dnevnim novinama. Rezultat takvog neprimjerenog izvjetavanja znaajno utjee na
pad vjerodostojnosti novina kao medija.

KLJUNE RIJEI
ETIKI PRIJEPORI, TEKSTOVI S NASLOVNICA, JUTARNJI LIST, VEERNJI LIST

Biljeka o autorici
Dunja Majstorovi :: doktorandica na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu ::
dunja.majstorovic@gmail.com
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

VJERODOSTOJNOST MEDIJA

Dananji je svijet oblikovan djelovanjem masovnih medija. Pozitivna je uloga medija,

prije svega, u koliini informacija koje pruaju. Ipak, esto se osim pozitivne uloge naglaa-
vaju i negativne karakteristike medija ovjekova ovisnosti o njima, zaguenje nebitnim in-
formacijama, ali i svjesna i namjerna manipulacija medija te konstrukcija neke druge zbilje
i posve novih potreba. Manipulacija u vidu medijske propagande nikako nije nova pojava.

O propagandnoj ulozi medija intenzivno se poelo razmiljati u povodu analize za-

panjujuih tehnika uvlaenja pojedinih zemalja u Prvi svjetski rat, ali i u kontekstu ma-
sovne indoktrinacije stanovnitva koju su provodili totalitarni reimi (Valkovi, 2006). Od
tada nadalje puno se pisalo o moi masovnih medija. Poetno povjerenje koje su ljudi
imali u medije polako se smanjivalo. Danas je ljudima na raspolaganju velik broj razliitih
MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

medija, a pojava interneta omoguila je pristup razliitim izvorima informacija, odnosno

dostupnost vie razliitih interpretacija istih tema to je dovelo do smanjenja povjerenja
konzumenata u medije.

Stoga cilj svakog medija postaje vlastita prezentacija dostojna povjerenja. Primatelj
medijske poruke mora vjerovati mediju pa njegova vjerodostojnost postaje glavna zada-
a. U svrhu toga mediji naglaavaju svoju integralnost i tradiciju, neovisnost o utjecajima,
spontanost i blizinu te nastoje diskreditirati konkurenciju (Valkovi, 2006). Prema Tho-
masu Baueru vjerodostojnost predstavlja evaluacijsku mjeru izmeu oekivanih uloga i
ispunjavanja uloga izmeu pozicije proizvoaa i potroaa, a u konanici mjeri se rele-
vantnou i istinitou informacija koje prua odreeni medij (Bauer, 2007). Uloga etike u
takvoj koncepciji medija svakako je vana jer predstavlja mogunost vraanja izgubljenog
povjerenja u medije.

56
NOVINARSKA ETIKA

Prema Milanu Kangrgi novinarstvo se moe podijeliti na nekoliko podruja djelatnosti:

puko prenoenje vijesti, traganje za vijestima, interpretacija nekog dogaaja ili injenice
te analitiko ili istraivako novinarstvo. Pritom prenoenje vijesti, kao najjednostavniji,
ali i najvaniji novinarski zadatak, nema neposredne veze s etikom problematikom. Tra-
ganje za vijestima zahtijeva provjeru injenica koje moraju prikazivati obje strane prie.
Interpretacija je u velikoj mjeri vezana za etiko prosuivanje (valoriziranje) koje, iznad
svega, cijeni objektivnost, a analitiko (istraivako) novinarstvo predstavlja samostalan
i stvaralaki pristup koji inzistira na samostojnosti i dignitetu (integritetu) novinara (Kan-
grga, 1998).

Novinarstvo je, dakle, u izravnoj vezi s etikom. Rije je o javnoj djelatnosti iji su plo-
dovi rada dostupni najiroj javnosti i predmet su njezine stalne analize.

Za krenje novinarske etike najvie se krivi novinare. Iako se smatra kako postojanje
etikog kodeksa jasno definira pravila struke, treba naglasiti kako ne postoji jedinstveni
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

kodeks koji bi razrijeio sve moralne dvojbe novinara u razliitim situacijama u kojima nije
uvijek lako donijeti pravu odluku. Novinari se s etikim kodeksom gotovo nikada ne suo-
avaju na akademski, odnosno teorijski nain, nego su u odreenom trenutku preputeni
sebi samima, svom znanju i obrazovanju (Malovi, Ricchiardi, Vilovi, 2007).

Veliki dio odgovornosti za krenje etikih naela lei i na urednicima i nakladnicima

(vlasnicima medija), a u posljednje se vrijeme sve vie govori i o odgovornosti primatelja
za medijski sadraj koji konzumiraju.

Naglasak se stavlja na dvosmjernu komunikaciju i mogunost publike da reagira na

sadraj koji joj se nudi pa se, u skladu s tim, postavlja pitanje je li primatelj rtva ili aktivni
sudionik u procesu komunikacije? Aktivno sudjelovanje podrazumijeva i odreenu odgo-
vornost, ali je pitanje koliko primatelji danas imaju volje prihvatiti iz medija neto za to se

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

treba napregnuti (Laba, Vizler, 2005).

Kako bi se potovala etika novinarstva, odgovornost postaje preduvjet za izbjegavanje

moguih pogreaka. Prema Johnu Merrillu ideja je u namjeri da se bude etian i da postoji
prethodna elja da se bude odgovoran u ispunjenju novinarskog poziva (Vilovi, 2003).
Takvim se ponaanjem koliina etikih prijepora u medijima moe smanjiti, a oni koji se
ipak dogode, bit e umanjeni barem svijeu o nenamjernoj pogreci i odgovornom po-
naanju te iskrenom isprikom koja dolazi iznutra.

Smatra se kako je etika neodvojiva od kvalitetnog i profesionalno usmjerenog novi-

narstva (Poler, 1997). Stoga se s pravom kae kako se novinarstvo koje nije temeljeno na
osnovnim etikim principima ne moe smatrati novinarstvom u punom smislu te rijei.

Potivanje etikih naela, u svakom aspektu struke, nuno je za odravanje vjerodo-

stojnosti medija, a taj je zakljuak posluio i kao povod ovom istraivanju. Cilj je bio, u 57
svrhu provjere vjerodostojnosti hrvatskih dnevnih novina, provesti istraivanje (analizu
sadraja) tekstova s naslovnica dvojih novina Jutarnjeg lista i Veernjeg lista kako bi se
ustanovila koliina etikih prijepora.

ETIKI PRIJEPORI U TEKSTOVIMA S NASLOVNICA

JUTARNJEG LISTA I VEERNJEG LISTA ISTRAIVANJE

Pri izboru novina za istraivanje vodilo se rauna o dvama kriterijima: nacionalnoj ra-
sprostranjenosti i itanosti novina te o koncepciji i izgledu lista (zbog usporedbe novina
prema definiranim parametrima istraivanja). Od etvorih novina 24 sata, Jutarnji list,
Veernji list, Vjesnik zakljueno je kako jedino Jutarnji list i Veernji list u potpunosti za-
dovoljavaju oba kriterija. Naime oboje su novine strukturirane kao polutabloidi s kratkim
tekstovima i prepoznatljivim jakim fotografijama (Dragojevi, Kaniaj, ebec, 2006).

Smatralo se kako ne bi bilo relevantno u istraivanje ukljuiti novine 24 sata jer su, una-
to velikom broju itatelja, jedine novine strukturirane kao tabloid, to ih uvelike razlikuje
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

od ostalih novina, te Vjesnik (jedine dnevne novine koje se nalaze u dravnom vlasnitvu)
koji ima jako malu nakladu i itanost.

Kao jedinice analize sadraja definirani su tekstovi iji se naslovi nalaze na naslovnim
stranicama Jutarnjeg lista i Veernjeg lista. Budui da je naslovnica jedino to ljudi vide prije
nego to kupe novine, a naslovnicama se nastoji privui to vei broj potencijalnih itate-
lja, pretpostavilo se kako takav nain koncepcije lista (atraktivni i senzacionalistiki naslovi
karakteristini za tabloide i polutabloide) utjee na pad standarda u novinarstvu to je
posljedica krenja etikih naela. Smatralo se kako utvrivanje koliine etikih prijepora
u Jutarnjem listu i Veernjem listu moe pomoi u odgovoru na pitanje kakav je poloaj
dnevnih novina u Hrvatskoj kad je rije o vjerodostojnosti.

METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

Cilj je istraivanja bio utvrditi etike prijepore u tekstovima s naslovnica Jutarnjeg lista i
Veernjeg lista koji su objavljeni u periodu od mjesec dana (23.11.2009. 20.12.2009.).

U okviru istraivanja postavljene su tri hipoteze:

1. U tekstovima s naslovnih stranica Jutarnjeg lista i Veernjeg lista ima razmjerno velik
broj etikih prijepora.
2. Ne postoji znaajnija razlika u broju etikih prijepora u tekstovima Jutarnjeg lista i
Veernjeg lista.
3. Najvei je broj etiki prijepornih tekstova u kojima se obrauju teme iz unutarnje politike.

Kako bi se potvrdile ili opovrgnule postavljene hipoteze, u istraivanju se koristila me-

toda kvantitativne analize sadraja novinskih tekstova (kao jedinice analize sadraja). Cilj
58 je bio, uz pomo kvantitativnih pokazatelja, dobiti podatke o koliini etikih prijepora u
dvojima novinama. Za obradu i kategorizaciju tekstova, kao i u interpretaciji dobivenih
rezultata, koritena je kvalitativna analiza.

Svi su naslovi s naslovnica Jutarnjeg lista i Veernjeg lista popisani te su nakon analize
identificirani etiki prijepori u pojedinim tekstovima.

Kategorije etikih prijepora

Da bi se analizom sadraja tekstova lake i objektivnije utvrdili etiki prijepori, defini-
rane su i opisane kategorije etikih prijepora:

1. Navoenje anonimnih izvora Koritenje anonimnih izvora u novinarstvu je uobia-

jeno. Ipak, uestalim spominjanjem anonimnih izvora dovodi se u pitanje vjerodostojnost
cijelog teksta.

Stoga bi uz svaki anonimni izvor, koliko god to bio teak i dugotrajan proces, trebalo
navesti barem dva poznata (imenovana) izvora (Vilovi, 2004).
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

U provedenom istraivanju kao primjeri etikih prijepora koristili su se samo oni tek-
stovi koji su sadravali vie anonimnih izvora, bez navoenja izvora slubene ili na bilo
koji nain upletene osobe te oni tekstovi koji nisu bili potpisani (tekstovi s inicijalima,
kao npr. JL).

2. Prikazivanje samo jedne strane (u sukobu) U medijskom izvjetavanju svi zasluuju

jednak pristup u obrani i izlaganju miljenja. Unato tome novine esto favoriziraju jednu i
napadaju drugu stranu. Iako cilj objavljivanja u novinama nije i ne smije biti izjednaavanje
rtva i agresora, ipak bi svatko trebao imati pravo na iznoenje svoje verzije dogaaja.

esto je faktor iznenaenja i okiranja javnosti vei kada se slika prikae iz jedne per-
spektive, no treba naglasiti kako novinar koji njeguje takav nain pristupa temi umanjuje
svoju vjerodostojnost te kako naknadno objavljivanje stava druge strane nikako ne moe

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

umanjiti poinjenu tetu (Vilovi, 2004).

3. Naruavanje prava ovjeka (i/ili prava manjinskih grupa) Prava svakog ovjeka za-
jamena su Ustavom i nitko ih ne smije kriti pa to vrijedi i za medije. Ipak, svjedoci smo
da to nije uvijek tako. Javne osobe naviknule su se na to da svoj ivot dijele s javnou,
no postavlja se pitanje koje su granice zadiranja u tue ivote. Kako i gdje povui crtu i
zatititi ono to zaista ne moe i ne smije biti u domeni interesa javnosti? Posebna pozor-
nost treba biti posveena izvjetavanju o djeci, bez obzira na to je li rije o djeci slavnih
ili anonimnih roditelja.

U istraivanju se posebno vodilo rauna o nainu izvjetavanja o maloljetnicima kao

primjeri krenja etikih normi uzimali su se tekstovi u kojima je jasno vidljivo krenje do-
stojanstva maloljetnika i njihovih roditelja kao i pravo na zatitu njihova identiteta.

4. Namjerno pretjerivanje, neprimjereno i zlobno izvjetavanje Pretjerivanje je izra- 59

van produkt senzacionalizma u medijima ija osnovna uloga postaje privlaenje pozorno-
sti itatelja. U novinama su sve uoljivije tendencije namjernog ocrnjivanja ili ismijavanja
ljudi, najee javnih osoba.

Kao primjeri etikih prijepora uzimali se su oni tekstovi u kojima se o pojedincima ili
dogaajima izvjetavalo na neprimjeren nain (uvrede, sramotne usporedbe) te oni tek-
stovi koji su (osim ako nije rije o komentaru ili kritici) iznosili pristrane i neargumentirane
stavove o nekome.

5. Naslov koji ne odgovara tekstu Novinski je naslov poruka sastavljena od jedne ili
vie rijei koje najavljuju naslovljeni tekst. Naslov je kljuno mjesto teksta njegov ulaz,
kanal koji vodi u tekst, mamac (Ivas, 2004: 10). Prema Ivasu je najei cilj naslova privui
panju (efekt kod) itatelja to se naziva pragmatikom ulogom (naslov djeluje kao signal),
dok je semantika uloga referiranje na sadraj teksta u sklonosti naslova da daju rezime
glavne misli cijelog teksta (naslov djeluje kao simbol).
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

U novinama odabranima za istraivanje analizom su obuhvaeni svi naslovi s naslov-

nih stranica, no kao etiki prijeporni uzimali su se samo oni ije se znaenje razlikovalo od
ostatka teksta bilo da je rije o pretjerivanju ili izdvajanju neega iz teksta ili da je rije o
tekstovima iji je kontekst zbog naslova promijenjen.

Kako bi se mogla provjeriti i trea hipoteza istraivanja, sadrajno se analizirane tek-

stove razvrstalo prema temama koje obrauju kategorije: crna kronika, gospodarstvo,
kriminal, kultura, spektakli1, sport, unutarnja politika2, vanjska politika, visoko kolstvo/
kolstvo, zdravstvo i ostalo3.

REZULTATI ISTRAIVANJA I RASPRAVA

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

U Jutarnjem listu (JL) ukupno je analizirano 95 tekstova. Od tog broja ak je 26 tekstova

(27% ukupnog broja analiziranih tekstova) sadravalo barem jedan od definiranih etikih
prijepora (tablica 2). Najvie je etikih prijepora u kategoriji anonimni izvori (17), a slijede
kategorije pretjerivanje i neprimjereno izvjetavanje (5), naruavanje prava ovjeka (4),
prikazivanje samo jedne strane u sukobu i naslov koji ne odgovara tekstu (2) (tablica 1).

U Veernjem listu (VL) ukupno je analizirano 108 tekstova. Od tog broja 23 teksta (21%
ukupnog broja analiziranih tekstova) sadravala su barem jedan od definiranih etikih pri-
jepora (tablica 2). Najvie etikih prijepora bilo je u kategoriji anonimni izvori (19), a slijede
pretjerivanje i neprimjereno izvjetavanje (6), naruavanje prava ovjeka (2) i prikazivanje
samo jedne strane u sukobu (2). Za razliku od JL-a, u VL-u nije bilo etikih prijepora u kate-
goriji naslov koji ne odgovara tekstu (tablica 1).

Tablica 1. Broj etikih prijepora u tekstovima JL-a i VL-a prema kategorijama etikih prijepora

60 BROJ ETIKIH PRIJEPORA

KATEGORIJE ETIKIH PRIJEPORA
JUTARNJI LIST VEERNJI LIST
Anonimni izvori 17 19
Prikaz samo jedne strane u sukobu 2 2
Naruavanje prava ovjeka 4 2
Pretjerivanje, neprimjereno i zlobno izvjetavanje 5 6
Naslov koji ne odgovara tekstu 2 0
UKUPNO 30 29

U 26 tekstova u JL-u ukupno je identificirano 30 etikih prijepora, a u VL-u ukupno 29

etikih prijepora u 23 teksta, zato to su neki tekstovi bili etiki prijeporni prema vie kate-
gorija. Tako se potvrdila prva postavljena hipoteza istraivanja o zastupljenosti razmjerno
velikog broja etikih prijepora u tekstovima s naslovnih stranica JL-a i VL-a (tablica 1).
1
Rije je o tekstovima vezanima za osobe iz javnog ivota (glumce, pjevae, knjievnike politiare, ako se odnose na deta-
lje iz njihovih ivota, nevezane za njihovu djelatnost) te svemu vezanom za njih (koncerti, predstave, promocije knjiga).
2
Kategorija je obuhvatila tekstove vezane za kriminal povezan s unutarnjom politikom (afere vezane za visokopozicioni-
rane dunosnike i politiare). Poslije se u tekstu ta kategorija navodi kao unutarnja politika/kriminal. Isto se odnosi i na
kategoriju gospodarstvo koja je obuhvatila i gospodarski kriminal.
3
Kategorija ostalo obuhvatila je tekstove koji se nisu mogli svrstati ni u jednu navedenu kategoriju. Rije je o tekstovima
vezanima za znanost, vremenske prilike/klimu, zanimljivosti, trgovine, medije, modu
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

Dobiveni rezultati istraivanja dvojih analiziranih dnevnih novina, gledano po uku-

pnom broju etikih prijepora, potvrdili su i drugu hipotezu istraivanja o nepostojanju
znaajnije razlike u broju etikih prijepora u tekstovima JL-a i VL-a, to se vidi iz usporednih
rezultata u tablici 1. Ipak, u odnosu na broj tekstova s etikim prijeporima vidljiva je razlika
izmeu JL-a i VL-a, jer je u JL-u broj blii treini, a u VL-u etvrtini ukupnog broja analizira-
nih tekstova.

Ako se analizirani tekstovi promotre prema tematskim kategorijama, najvei broj od-
nosi se na unutarnju politiku (JL 27, VL 39), slijede spektakli (JL 23, VL 11), ostalo (JL 13, VL
22) i crna kronika (JL 10, VL 12). Najvei broj etiki prijepornih tekstova vezan je za katego-
riju unutarnja politika (JL 15, VL 10), slijede kategorije spektakli (JL 5, VL 2), crna kronika (JL
3, VL 3) i ostalo (JL 2, VL 3).

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

Bez etiki prijepornih tekstova u obama istraivanim novinama jesu kategorije kultu-
ra, vanjska politika, visoko kolstvo/kolstvo i zdravstvo, to je i oekivano s obzirom na
mali broj tekstova iz tih kategorija na naslovnicama novina (tablica 2).

Tablica 2. Etiki prijeporni tekstovi u JL-u i VL-u prema tematskim kategorijama

JUTARNJI LIST VEERNJI LIST

KATEGORIJE PREMA Broj Broj etiki Broj Broj etiki
TEMAMA tekstova na prijepornih tekstova na prijepornih
naslovnicama tekstova naslovnicama tekstova
Crna kronika 10 3 12 3
Gospodarstvo/kriminal 8 1 5 2
Kriminal 1 0 2 2
Kultura 2 0 2 0
Spektakli 23 5 11 2 61
Sport 2 0 7 1
Unutarnja politika/
27 15 39 10
kriminal
Vanjska politika 1 0 1 0
Visoko kolstvo/kolstvo 6 0 3 0
Zdravstvo 2 0 4 0
Ostalo 13 2 22 3
UKUPNO 95 26 108 23

Dobiveni rezultati potvrdili su i treu postavljenu hipotezu istraivanja o najveem

broju etiki prijepornih tekstova u kojima se obrauju teme iz unutarnje politike.

Ipak, mora se napomenuti kako je u VL-u nominalno najvei broj etiki prijepornih
tekstova u kategoriji unutarnja politika (10), to ini 25% ukupnih tekstova te kategorije,
dok kod JL-a 15 etiki prijepornih tekstova ini 55% ukupnih tekstova kategorije unutar-
nja politika.
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

ZAKLJUAK

Opi je dojam kako je u novinarstvu prisutan veliki broj tekstova etiki prijepornog sa-
draja. S tom se pretpostavkom i krenulo u istraivanje o etikim prijeporima u tekstovima
s naslovnica Jutarnjeg lista i Veernjeg lista (prema odreenom uzorku). Dobiveni rezultati
istraivanja potvrdili su sve tri postavljene hipoteze.

Dokazano je kako u tekstovima s naslovnih stranica Jutarnjeg lista i Veernjeg lista ima
razmjerno velik broj etikih prijepora. U Jutarnjem listu od 95 analiziranih tekstova u 26
tekstova identificirano je 30 etikih prijepora. U Veernjem listu od 108 tekstova u 23 teksta
identificirano je 29 etikih prijepora. Shodno navedenim rezultatima utvreno je kako ne
postoji znaajnija razlika u broju etikih prijepora u tekstovima u Jutarnjem listu i Veer-
njem listu (druga hipoteza).
MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

Najvei broj utvrenih etikih prijepora, od ukupno pet kategorija etikih prijepora
(navoenje anonimnih izvora, prikazivanje samo jedne strane u sukobu, naruavanje pra-
va ovjeka, namjerno pretjerivanje te neprimjereno i zlobno izvjetavanje, naslov koji ne
odgovara tekstu), odnosi se na anonimne izvore te na pretjerivanje i neprimjerno izvjeta-
vanje, posebno kada je rije o djeci. Takvo se krenje etike novinarstva prije svega moe
objasniti senzacionalizmom koji je sve vie prisutan u medijima.

Porast senzacionalizma rezultat je naglaene komercijalne djelatnosti novina u kojima

informacija postaje roba koju treba to prije i to bolje prodati. Zbog uvjeta koje diktira
trite, a u svrhu opstanka, vlasnici i urednici novina sve vie prostora posveuju utilu.
elja da se informacija objavi to prije rezultira brzopletou i grekama koje iz nje proizla-
ze. Te greke predstavljaju plodno tlo za razliite propuste i neprimjereno izvjetavanje, a
u svrhu ispunjavanja osnovnog cilj novina privlaenja pozornosti itatelja i stjecanja to
62 veeg profita zanemaruju se osnovna naela dobrog novinarstva i odgovornost prema
primateljima informacija.

esto se zbog takvog naina izvjetavanja posebno neprimjereno govori o maloljetni-

cima, iji je identitet u velikom broju sluajeva tek prividno skriven.

Anonimni izvori nerijetko su jedini izvori u tekstu, posebno kada je rije o politiarima
i drugim javnim osobama, iji su ivoti najvie na udaru javnosti. To je jedan od razloga
potvrde i tree hipoteze istraivanja (najvei je broj etiki prijepornih tekstova u kojima se
obrauju teme iz unutarnje politike). Informacije koje se odnose na politiare i odluke koje
oni donose od opeg su interesa. Zbog brojnosti, ali i atraktivnosti tih informacija dolazi
do mnogobrojnih spornih interpretacija (nagaanja i neprovjerene informacije). A sve to
predstavlja ozbiljno krenje naela etike novinarstva jer je svaki novinar odgovoran za
informaciju koju prenosi, ak i onda kada ne zna da je informacija koju prenosi netona ili
upitnog sadraja. Ipak, treba naglasiti kako odgovornost za informacije i cjelokupni medij-
ski sadraj ne lei samo na novinarima, nego na drutvu u cjelini.
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

Kao dopuna zakljuku istraivanja potrebno je naglasiti kako je navedeno istraivanje

obuhvatilo mali uzorak (relativno mali broj sadrajno analiziranih tekstova) naslovnih stra-
nica Jutarnjeg lista i Veernjeg lista te ne moe pruiti pouzdan odgovor o stvarnoj koliini
etikih prijepora u istraivanim novinama. Unato tome, rezultati ovog istraivanja svaka-
ko su indikativni za promiljanje o vjerodostojnosti analiziranih novina.

Literatura
>Bauer, A. Thomas (2007) Mediji za otvoreno drutvo: Medijska odgovornost kao temelj demokratske
kulture. Zagreb: ICEJ.
>Dragojevi, Sanjin, Kaniaj, Igor i ebec, Ivana (2006) Europska Unija u hrvatskim dnevnim novina-
ma: avis odgoda pregovora, Politika misao 43 (3): 133-163.
>Ivas, Ivan (2004) Tropi u novinskim naslovima, Medijska istraivanja 10 (2): 9-34.
>Kangrga, Milan (1998) Etika i novinarstvo, Medijska istraivanja 4 (1): 17-27.

MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

>Laba, Danijel i Vizler, Ana (2005) Odgovornost primatelja u svjetlu medijske etike, Nova prisutnost
3 (2): 277-295.
>Malovi, Stjepan, Ricchiardi, Sherry i Vilovi, Gordana (2007) Etika novinarstva. Zagreb: ICEJ.
>Poler, Melita (1997) to je novinarska etika?, Medijska istraivanja 4 (1): 29-45.
>Valkovi, Jerko (2006) Medijska manipulacija stalni izazov etikom promiljanju, Rijeki teoloki
asopis 14 (1): 27-52.
>Vilovi, Gordana (2003) Istraivako novinarstvo, tabloidizacija i etika, Drutvena istraivanja 12 (6):
957-974.
>Vilovi, Gordana (2004) Etiki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999.-2000. Zagreb: Fakultet politi-
kih znanosti.

63
 D. Majstorovi : ETIKI PRIJEPORI I VJERODOSTOJNOST DNEVNIH NOVINA
IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / UDK: 070:17(497.5), 303.643.3:070(497.5) / PRIMLJENO: 31.08.2010.

ETHICAL DISPUTES AND CREDIBILITY OF

DAILY NEWSPAPERS CONTENT ANALYSIS
OF FRONT PAGE NEWSPAPER ARTICLES IN
JUTARNJI LIST AND VEERNJI LIST
Dunja Majstorovi
MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2010 1 (1-2) 55-64

ABSTRACT Among the more common assertions regarding the media is the existence of a large number
of ethical disputes in front page news articles in daily newspapers. Therefore, the main goal of this study
is to establish the number of ethical disputes in articles placed on the front pages of Croatias two main
dailies, Jutarnji list and Veernji list (sample of one month). In the course of the research three hypotheses
were made with the purpose of verifying their accuracy. Using content analysis as the primary method for
analysis, the ethically disputable articles were divided into the following categories: anonymous sources,
biased display of events, violations of human rights, inappropriate reporting, and headlines that fail to
match the text. The same articles were then classified into categories according to their topics. The results
of this study confirm all three hypotheses, the first of which is that there are a large number of ethical
disputes in the analyzed articles. In Jutarnji list 26 articles (of 95 analyzed articles) contained 30 ethical
disputes and in Veernji list 23 articles (of 108 analyzed) contained 29 ethical disputes. Further, this study
64 concludes that there is a distinct similarity in the number of ethical disputes in the articles in both news-
papers. The results verify the third hypothesis; the largest number of ethically disputable articles centered
on topics related to domestic politics. The results of the research indicate a violation of journalism ethics
which can be explained by increasing sensationalism in daily newspapers. The result of inappropriate re-
porting has a significant impact on the decline of credibility of newspapers as a medium.

KEY WORDS
ETHICAL DISPUTES, FRONT PAGE ARTICLES, JUTARNJI LIST, VEERNJI LIST

Author Note
Dunja Majstorovi :: PhD student at the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social
Sciences, Croatia :: dunja.majstorovic@gmail.com