Proces

Izvoenje betonskih radova treba promatrati kao proces proizvodnje ili proces pruanja usluga
te ga na taj nain valja prikazivati i prouavati. Proces mora biti planiran, uspostavljen i
kontroliran da bi osigurao betonsku konstrukciju koja zadovoljava bitne zahtjeve.
Sastoji se od tri komponente;
1. Ulaz:
zakonska i tehnika regulativa, projektna dokumentacija,
norme
2. Proces: osobe zaduene za proces izvoenja, materijali, tehnologija izrade te
oprema i
strojevi
3. Izlaz: betonska konstrukcija izvedena u skladu s ulaznim zahtjevima
Proces izvoenja armiranobetonskih radova
Da bismo izveli kvalitetnu i sigurnu betonsku konstrukciju potrebna nam je ispravna i tona
projektna dokumentacija- projekt betonske konstrukcije za koju je odgovoran projektant.
Proces zapoinjemo sa prijemom i analizom projektne dokumentacije, utvrivanjem
kompletnosti i nedvosmislenosti projektne dokumentacije. Izrada operativnog plana izvoenja
u vremenu sa potrebnim resursima, stvaranje svih planskih, financijskih, organizacijskih,
tehnikih i tehnolokih uvjeta za izvedbu betonske konstrukcije. Izvedbeni projekt betonske
konstrukcije, izrada plana kvalitete izvedbe betonske konstrukcije.
Kreemo sa pripremnim radovima, priprema gradilita prema organizacijskoj shemi i
osiguranje svih resursa za proces, potreban je tjedni plan betoniranja, sve ovo pregledava i
zapisuje nadzorni inenjer. Mjere nadzora provodi nadzorni inenjer, provodi
ih prema projektu betonske konstrukcije i zadanom razredu nadzora.
Razred nadzora ovisi o sloenosti konstrukcije i zadaje ga projektant u
projektu betonske konstrukcije.
Nakon pripremnih radova kree se sa montaom oplate koja mora biti primjereno
pripremljena, ista i premazana zatitnim sredstvom. Zahtjevi za oplatu:
-Preuzeti optereenje od svjee betonske mjeavine
-Ostati nedeformirana od optereenja
-Formirati traene presjeke betona
-Demontirati bez oteenja oplate i betona
Nakon postavljanaja oplate, izvrene radove pregledava nadzorni inenjer i usporeuje sa
projektnom dokumentacijom, te unosi podatke u zapisnik.
Zatim na red dolazi postavljanje armature koju postavljaju stuno osposobljeni radnici,
postavljaju se distanceri koji osiguravaju debljinu zatitnog sloja, sve se radi prema projektu,
a to provjerava nadzorni inener, te ako je sve u skladu sa projektom, odobrava daljnje
odvijanje aktivnosti.

Nakon to su oplata i armatura pravilno obraeni i ugraeni prema projektu, kree se sa

betoniranjem.
Nakon isporuke, prijema i gradilinog transporta betona, prije nego li se beton ugradi na
projektom planirano mjesto, treba provjeriti otpremnicu, nadzorni inenjer i izvoa duni su
ispitati svosjtva svjeeg betona nekom od propisanih metoda ( metoga slijeganjem), te uzeti
uzorke betona radi ispitivanje tlane vrstoe, zapisati izvjetaj o provedenim postupcima
kontrole kvalitete, te provjeriti da li vrijednosti kvalitete dopremljenog betona odgovaraju
traenoj kvaliteti definiranoj Tehnikim propisom za betonske konstrukcije. Izvoa
ispitivanje moe provoditi u vlastitim laboratorijima ili u neovisnim akreditiranim
laboratorijima. Beton se ugrauje nakon to je pregledom utvreno da su sva armatura ili
ugraeni elementi prikladno uvreni tako da se postigne predvieni zatitni sloj i da se
osigura da e beton postii projektiranu vrstou.
Dobiveni podaci sukladni su propisanima te se beton moe ugraditi na pripremljeno mjesto,
ugraivanje betona promatra nadzorni inenjer, prati i biljei nepravilnosti i usporeuje sa
doputenim odstupanjima i ako je sve zadovoljeno, odobrava daljini tijek radova.
Kada je betoniranje zavreno, nadzorni inenjer vri provjeru armature i opate, provjerava, da
li je sve u u skaldu sa tolerancijom koju doputa norma, da li postoje nepravilnosti, te vodi
zapisnik o zateenom stanju.
Odobravanjem daljenjeg tijeka radova na red dolazi njega i zatita ugraenoga betona. Beton
zatititi od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kie i snijega . Mjere zatite obuhvaaju
osiguranje da cement ima dovoljno vode za hidrataciju, u toplim mjesecima, zatitne folije,
koje ce sprijeiti isparanjanje vode. Sve te mjere su zapisane u planu betoniranja. Odabrane
zatitne mjere su projektom propisane te moraju biti na taj nain i primjenjene, da li je to u
skladu sa projektom i propisima opet provjerava nadzorni inenjer koji mora zapisati izvjetaj
o provedenom nadzoru.
Radovi nakon betoniranja, pregled svih povrina u skladu s razredom nadzora, povrine
nesmiju biti oteene ili promijenjenog oblika.

Obveze projektanta
Odgovoran je za projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine
koji sadrajno obuhvaa tehniki opis, proraun nosivosti i uporabljivosti te program kontrole
i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije.
Projektna specifikacija betonskih konstrukcija, u kojoj se daju potrebni podaci i tehnike
zahtjevi za izvedbu, sadri:
graevinske nacrte u kojima se nalaze geometrijske izmjere konstrukcije, koliine i poloaj
elika za armiranje i prednapinjanje, a za predgotovljene elemente teine, elementi za
podizanje, itd.
svojstva i opise svih graevinskih proizvoda koji e se upotrebljavati sa svim zahtjevima za
njihovu primjenu (podaci trebaju biti navedeni u crteima i u opisima radova)
opise radova, tj. dokument koji opisuje primijenjene razrede nadzora, doputena
geometrijska odstupanja, zahtjeve za svojstva zavrne obrade. Opisi radova trebaju ukljuiti
sve zahtjeve na izvedbu betonskih konstrukcija, odnosno organizaciju, redoslijed izvoenja,

privremene potpore, radne upute te pripadajue zapise

opise i specifikaciju izvedbe s predgotovljenim elementima.
Obveze nadzornog inenjera
Nadzorni je inenjer fizika osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora graenja koji se
provodi u ime investitora. Mjere nadzora provodi nadzorni inenjer, a provodi ih prema
projektu betonske konstrukcije i zadanom razredu nadzora (HRN EN 13670-1:2006, toka
11.. Razred nadzora (I.., II., III.), a ovisno o sloenosti konstrukcije, definira ih projektant u
projektu betonske konstrukcije. Za sve provedene aktivnosti nadzora koje provode izvoa i
nadzorni inenjer potrebno je voditi zapis u okviru sustava upravljanja kvalitetom izvoenja
betonskih konstrukcija. Zapis o provedenim aktivnostima pri izvoenju i nadzornim radnjama
potpisuju nadzorni inenjer i unutarnji nadzor izvoaa ime se potvruje sukladnost izvedbe
s projektom. Nadzorni je inenjer odgovoran za provedbu kontrolnih postupaka odreivanja
i utvrivanja svojstava svjeeg i ovrsnulog betona na mjestu ugradnje. Ovi se kontrolni
postupci provode prema Planu uzorkovanja i ispitivanja betona na gradilitu koji izrauje
izvoa, a odobrava nadzorni inenjer.
Nadzorni inenjer obavlja nadzorne radnje za sve aktivnosti procesa izvedbe betonske
konstrukcije to obuhvaa:
pripremne radove (planiranje)
skele i oplate (prije i nakon betoniranja)
armaturu (prije i nakon betoniranja)
betoniranje (nadzorne radnje prije betoniranja, proizvodnja, svjei beton,
ugradnja i zbijanje, njega i zatita, nadzorne radnje nakon betoniranja).
Osim nadzornih radnji tijekom izvedbe betonske konstrukcije, nadzorni inenjer izrauje
zavrni izvjetaj o izvedbi graevine u kojem se prikazuju podaci potrebni za dokazivanje
uporabljivosti betonske konstrukcije.
Obveze izvoaa radova
Izvoa radova mora izvesti betonske radove u skladu s projektom betonske konstrukcije,
uputama proizvoaa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda i zahtjevima Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije.
Kontrole i nadzori prije i nakon betoniranja definirani su Tehnikim propisom za betonske
konstrukcije, a provodi ih nadzorni inenjer te unutarnji nadzor izvoaa radova. Nadzor koji
provodi izvoa radova definiran je normom HRN ENV 13670-1:2006. Ovisno o sloenosti
konstrukcije i razredu nadzora, izvoa imenuje odgovornu osobu koja provodi unutarnji
nadzor.
Dokumentacija izvedbe betonske konstrukcije sadrajno obuhvaa:
izvore materijala, potvrde o sukladnosti i dobavljaeve izjave o sukladnosti
nain provedbe promjena u izvedbi pojedinih radova
pisane postupke svih aktivnosti izvoenja betonske konstrukcije
plan kvalitete i nadzora izvoenja betonske konstrukcije

 nacrt izvedenog stanja, ukljuivo i ugraene predgotovljene elemente

opis i nain otkalanjanja nesukladnosti i poduzete popravne radnje
zapise o promjenama u projektnoj specifikaciji
zapise o kontroli geometrijskih odstupanja.
Osoba mora imati imenovanje te zadovoljavati zahtjeve strunosti, iskustva i nepristranosti.
Izvoa radova prema glavnom projektu mora izraditi Plan kvalitete izvedbe betonske
konstrukcije s primijenjenim sustavom upravljanja kvalitetom na gradilitu. Obuhvaa Plan
betoniranja i Plan uzorkovanja i ispitivanja.
Izvoa je duan prikupiti dokaze o ispitivanjima svjeeg i ovrsnulog
betona na gradilitu i voditi zapise o provedenim postupcima kontrole
kvalitete izvedbe. Ispitivanje uzoraka moe provoditi u vlastitim
laboratorijima ili u neovisnim akreditiranim laboratorijima.
Obveze proizvoaa betona
Proizvoa betona je u cijelosti odgovoran za proizvodnju, ocjenjivanje i
potvrivanje sukladnosti betona.
Obvezan je provoditi sljedee aktivnosti:
1. Poetno ispitivanje tipa proizvoda
Poetnim ispitivanjem utvruje se zadovoljava li beton sva uvjetovana svojstva svjeeg i
ovrsnulog betona. Prije upotrebe novog sastava betona ili pri znaajnijim promjenama u
sastavnim materijalima mora se obaviti poetno ispitivanje. U sluaju betona zadanog sastava
i betona normiranog zadanog sastava nisu potrebna poetna ispitivanja proizvoaa.
Proizvoa je duan dokazati tono doziranje zadanih sastavnih komponenata i za to mora
osigurati zapise.

2. Tvorniku kontrolu proizvodnje

Ovlatena osoba prema propisu za obavljanje poslova ocjenjivanja
sukladnosti graevnih proizvoda, za ispitivanje tlane vrstoe najmanje 4
puta na godinu nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki
sastav betona koji je certificiran. Potvrivanje sukladnosti betona odnosno nadzorni
pregledi provode se dva puta godinje na temelju rezultata nadzora unutarnje kontrole
proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvoaa i rezultata ispitivanja
tlane vrstoe betona na sluajno uzetim uzorcima. Tvornika kontrola proizvodnje
ukljuuje sve mjere koje su potrebne za postizanje i odravanje kvalitete betona tako da on
bude u skladu s propisanim zahtjevima. Ta kontrola obuhvaa sve provjere i ispitivanja,
provjeru rezultata ispitivanja opreme, osnovnih materijala, svjeeg i ovrsnulog betona.
Proizvoa u tom postupku mora provesti sljedee:
organizirati laboratorij i stalnu tvorniku kontrolu proizvodnje
imenovati osobu odgovornu za provoenje radnji u postupku ocjenjivanja sukladnosti
graevnog proizvoda
uspostaviti sustav pisanih uputa za obavljanje pojedinih radnji u postupku ocjenjivanja
sukladnosti (prirunik kvalitete, postupci, radne upute i zapisi).

3. Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu

Proizvoa betona mora provoditi uzorkovanje svjeeg i ovrsnulog betona
prema planu uzorkovanja u tvornici betona.
MATRICA ODGOVORNOSTI
Aktivnosti

Radnik
armira

Radnik
tesar

Radnik
betonirac

Laborant

Nadzorni
inenjer

Ugovorna i
projekta
dokumentacija
Prijam i analiza
projektne
dokumentacija
Izvedbeni projekt
betonske
konstrukcije

Voditelj
projekta

PROCES

Pripremni radovi
Nakon pripremnih
radova(planiranja)

Montaa oplate
Oplata prije
betoniranja
Montaa armature
Pregled armature
prije betoniranja
Prijam i transport
betona

Pregled oplate
nakon betoniranja
Pregled armature
nakon betoniranja

Nadzor za vrijeme
betoniranja
Nadzor nakon
betoniranja
Primopredaja
armiranobetonske
konstrukcija

Nadzor prije
betoniranja

Njega i zatita

Uzimanje uzoraka

Ugradnja i zbijanje

Projektant

 -Nadzorni inenjer ; + -Voditelj projekta

-Projektant ; O -Radnici
X -Laborant
DIJAGRAM TOKA

STATISTIKE METODE
Ishikawa- dijagram Riblja kost

Cilj metode je odreivanje odnosa izmeu posljedice i njenih uzroka. Krajnji cilj je izdvajanje
prioritetnih uzroka i s tim u svezi pokretanja prioritetnih radnji na smanjivanju negativnih
uinaka posljedice. Ishikawa dijagram, u pravilu, izrauje grupa strunjaka (djelatnika) koji
imaju dostatna saznanja o razmatranom problemu. Poeljno je da su u grupi pojedinci
razliitih kvalifikacija i raznih strunih podruja. Najefikasniji uinci postiu se radom u
grupi od 4 do 8 ljudi. Rad grupe (izradu dijagrama) koordinira voditelj grupe. Voditelja grupe
imenuje odgovorni rukovodilac. Tijekom izrade dijagrama rasprave trebaju biti svedene na
minimum, ime upravlja voditelj grupe. Rasprava slui, u pravilu, samo za poticanje oluje
mozgova (brainstorming). Rezultat oluje mozgova pretae se u dijagram. Ishikawa
dijagramom se stvara brza slika o problemu koji se rjeava, te se vrlo efikasno dobiva odraz
kolektivnog znanja.

Pareto

analiza

Slui za odreivanje
prioriteta prilikom
rjeavanja
problema i lagan je za primjenu. Upotrebljava se kada je uzrok nekoga problema viestruk pa
je potrebno odrediti gdje e primjenjena poboljanja imati najvei efekt. Nakon evidentiranja
broja pojavljivanja uzroka problema formira se histogram. Sreivanjem histograma u obliku
opadajueg niza moe se uoiti na koji aspekt nekoga problema treba prvo obratiti panju.
Pareto pravila ukazuju na to da se rjeenjem 20% najvanijih problema moe postii 80%
planiranog poboljanja. Procjenjivanjem efekata moguih greaka i odreivanjem redoslijeda
vanosti prilikom njihovog eliminiranja, mogu se optimalno koristiti resursi i sa manjim
ulaganjem postii dobri rezultati. Pareto analiza se koristi svagdje gdje se mogu identificirati
greke i trokovi koji nastaju uslijed tih greaka.

SVIH TROKOVA= 284 625

Ukupan broj aktivnosti =42
Ukupno troak = 6776,79kn
Ukupno aktivnosti

12 aktivnosti ima trokove iznad 6776,79kn

12 aktivnosti
= 0,30 odnosno 30%
Ukupno aktivnosti 12
42

100 %

Suma troskova 12 aktivnosti iznosi 200 787 kn, iz ega slijedi da je 200 787 = 0,70 ;
284 625

141 231kn

58 563kn
30 846kn 29 475kn 24 528kn

radovi u k

odnosno 70 %. Iz dobovenih rezultata se vidi da 30% aktivnosti pokrivaju 80% trokova

naega plana.
Zidarski radovi- 141 231 kn
Betonski radovi- 58 563 kn
Tesarski radovi- 30 846 kn
Armiraki radovi- 29 457 kn
Zemljani radovi- 24 528 kn

Kontrolne karte
Razvio je Shewhart 1920. godine da bi razlikovao sluajne od sistemskih varijacija. Kontrolna
karta je graf koji slui za analizu varijacija u procesu, koje nastaju zbog sluajnih uzroka i
prirodnog rasipanja procesa. Usporeujui trenutne podatke i povijesno odreene granice,
mogue je donijeti zakljuak djeluju li na proces sistemski faktori ili ne. Slui za detektiranje
sustava koji je van kontrole.Najvie se upotrebljavaju u proizvodnom sektoru. Varijacije
unutar procesa mogu nastati kao posljedica dvije vrste uzroka:
1. opi ili sustavni (common causes), koji su svojstveni procesu,
2. specifini ili posebni (special causes), koji uzrokuju pretjeranu varijaciju.
Kontrolne se karte koriste za razlikovanje tih dviju vrsta varijacija u procesu , na osnovu
analize podataka iz prolosti i budunosti. Predvianja statistiara pretpostavljaju stabilnu
populaciju. To je ona populacija koja se moe ponoviti, to jest ona populacija koja je u stanju
statistike kontrole. U takvoj populaciji prisutni su samo sustavni uzroci varijacije, a oni
uvjetuju stabilan proces koji vodi do najmanje varijacije. Kontrolna karta za takve procese
ima sve toke s podacima unutar statistikih kontrolnih granica.

Kontrolne granice izraunavaju se pomou zakona vjerojatnosti, na takav nain

da se za veoma
nevjerojatne uzroke varijacije pretpostavlja da nisu nastale zbog sluajnih uzroka,
nego da su nastale
kao posljedica posebnih uzroka. Kad varijacija prelazi statistike kontrolne
granice, to je znak da su
posebni uzroci uli u proces i da proces treba ispitati kako bi se utvrdili uzroci
pretjerane varijacije. Za
takav proces kaemo da je izvan kontrole

Histogram
Histogram je stupasti grafiki prikaz uestalosti pojavljivanja odreene vrijednosti parametra
procesa. Iz njega menader kvalitete moe uoiti oblik razdiobe procesa ili, ako su zadane
granine vrijednosti procesa, odrediti udio proizvoda/usluga koji su nesukladni s propisanim
zahtjevima. Omoguije prikazivanje velike koliine podataka koje je teko interpretirati u
tablinom obliku. Prikazuje relativne frekvencije pojavljivanja razliitih vrijednosti podataka,
omoguava korisne informacija za predvianje budueg procesa te pomae pri prepoznavanju
promjena u procesu. Tumaenjem histograma dobivamo podatke o sposobnosti procesa.
Histogram je alat kvalitete koji u grafikoj formi prikazuje distribuciju greaka, odreenih
karakteristika ili aktivnosti prema frekvencijama pojavljivanja. Svaki stup na grafikonu
predstavlja jednu ispitivanu pojavu (karakteristiku, aktivnost, greku) ili interval u okviru
raspona podataka, a visina stupa oznaava broj podataka u odreenom intervalu odnosno
frekvenciju pojavljivanja pojave koje se prati.

Izrada histograma podrazumijeva primjenu nekoliko koraka:

- definiranje pojave koja se mjeri
- realizacija mjerenja i prikupljanje podataka
- definiranje opsega podataka
- utvrivanje broja intervala na histogramu
- utvrivanje irine intervala
- skaliranje horizontalne koordinate u odnosu na tip ili znaaj podataka
- oznaavanje vertikalne koordinate sa skalom uestalosti
- crtanje samog dijagrama