HR HR

1. UVOD
Veliina financijskog sustava EU-a brzo je porasla u posljednjim desetljeima te je znatno
premaila rast BDP-a. Poveali su se razmjer, opseg i sloenost financijskih institucija u EU-
u, osobito banaka. To je dovelo do pojave pruanja financijskih usluga na jednom mjestu, to
znai da se razliite usluge pruaju unutar jednog subjekta ili grupe. Time je bankama
omogueno pruanje ireg raspona usluga klijentima, kao i ispunjivanje sofisticiranijih
potreba njihovih globalnih klijenata. Usprkos tim koristima, dosad nezabiljeena i
prekomjerna dravna potpora bankama koja je uslijedila nakon financijske krize jasno je
pokazala da sveobuhvatniji i integriraniji financijski sustavi koji ukljuuju sve vee pruatelje
financijskih usluga mogu negativno utjecati na financijsku stabilnost.
Kao odgovor na financijsku krizu Europska unija (EU) i njezine drave lanice aktivno rade
na temeljitoj reformi propisa u podruju bankarskog sektora i nadzora nad bankama. EU je u
podruju bankarstva pokrenuo niz reformi za jaanje otpornosti banaka i smanjenje uinka
mogueg propadanja banaka.
Unato tom irokom programu reformi i dalje se javlja zabrinutost da su neke banke prevelike
i presloene za upravljanje i nadzor u dobrim vremenima, a problematine za rjeavanje u
loim vremenima. Neke su zemlje stoga odluile provesti strukturnu reformu svojih banaka ili
razmatraju provedbu takve reforme. Europski parlament i meunarodne organizacije naglasili
su ulogu strukturnih reformi u rjeavanju problema banaka koje su prevelike da bi se
dopustilo njihovo propadanje1.
U tom je kontekstu povjerenik Barnier osnovao strunu skupinu na visokoj razini (HLEG),
kojom predsjeda guverner finske sredinje banke Erkki Liikanen. Zadaa skupine bila je
ocijeniti potrebu strukturne reforme bankarskog sektora EU-a. HLEG je preporuio obvezno
razdvajanje trgovanja za vlastiti raun i ostalih visokorizinih djelatnosti trgovanja u zaseban
pravni subjekt unutar bankarske grupe.
U ovoj ocjeni uinka ocjenjuju se problemi koji se odnose na korporativnu struktura banaka
koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje (poglavlje 2.), utvruju se ciljevi
strukturne reforme (poglavlje 3.), utvruje se raspon mogunosti reforme strukture banaka
(poglavlje 4.) i ocjenjuju se drutvene koristi i trokovi tih mogunosti reforme (poglavlje 5.).
U nastavku se navodi saetak glavnih rezultata.

2. DEFINICIJA PROBLEMA
Raznolikost bankarskih modela u EU-u ima znaajne prednosti. No s vremenom su se zbog
razvoja trita razvile neke prevelike, presloene i prepovezane bankarske grupe. Te banke
obino kombiniraju poslovanje s malim klijentima i komercijalne bankarske djelatnosti s
poslovanjem s velikim poslovnim klijentima i investicijskim bankarskim djelatnostima u
okviru jednog korporativnog subjekta ili preko blisko povezanih subjekata s djelomino
ogranienim interakcijama. Rije je o bankama koje primaju depozite, to znai da su one po
svojoj naravi izloene moguim tetnim navalama na banke. Kako bi se osiguralo povjerenje
deponenata, uvedene su neke eksplicitne mjere javne zatite (kao to je osiguranje depozita) i
implicitne mjere zatite (sanacija). No samo postojanje mjera javne zatite pokazalo je da
neogranieno supostojanje djelatnosti uzrokuje niz problema, ukljuujui i. prepreke
propisnom rjeavanju i oporavku, ii. moralni hazard, prekomjerni rast bilanci i prekomjerno
1
Prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje znai prepovezane da bi propale, presloene da bi
propale i sistemski prevane da bi propale. Vidi Europska komisija (2013.), Strukturna reforma
bankarskog sektora EU-a: razlozi, razmjer i posljedice, poglavlje 3. Izvjea o europskoj financijskoj
stabilnosti i integraciji 2012., 24. travnja SWD (2013.) 156 zavrna verzija.

HR 2 HR
 trgovanje, iii. sukobe interesa i poslovanje usmjereno na transakcije i iv. naruavanje trinog
natjecanja.
EU je ve pokrenuo niz reformi za poveanje otpornosti banaka i smanjenje vjerojatnosti i
uinka propadanja banaka. Te reforme ukljuuju jaanje solventnosti banaka (Uredba i
Direktiva o kapitalnim zahtjevima, CRR/CRDIV), jaanje rjeivosti banke (Direktiva o
oporavku i rjeavanju banaka, BRRD); bolje osiguranje depozita (revizija Direktive o sustavu
osiguranja depozita, DGS), rjeavanje rizika izvedenica i poboljanje trinih infrastruktura
(Uredba o infrastrukturi europskog trita, EMIR, i srodne revizije Direktive o tritima
financijskih instrumenata, MiFID). Kako bi se prekinuo negativan lanac povezanosti dravnih
i bankarskih rizika i obnovilo povjerenje u euro i bankarski sustav, Europska komisija
zatraila je daljnji razvoj bankarske unije, ukljuujui jedinstvena pravila koja e se
primjenjivati na sve banke u cijelom EU-u, jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) i
jedinstveni mehanizam rjeavanja (SRM), koji e biti obvezni za sve lanice europodruja, a u
njima e dobrovoljno moi sudjelovati i ostale drave lanice.
Unato tom irokom programu reformi mnogi regulatori, nadzorna tijela i akademski krugovi
i dalje su zabrinuti da su neke banke prevelike i presloene za upravljanje i nadzor u dobrim
vremenima, a problematine za rjeavanje u loim vremenima. Stoga je strukturna reforma
predloena kao dodatni nain rjeavanja prethodno opisanih problema. Strukturna reforma
mogla bi primjerice biti nadopuna postojeem planu regulatorne reforme. Na temelju akata
CRDR, CRDIV i BRRD nadlenim tijelima/tijelima za rjeavanje ve su dodijeljene ovlasti
intervencije i predvianja bankarskih kriza restrukturiranjem i/ili rjeavanjem financijske
institucije koja pokazuje probleme u pogledu bonitetnih zahtjeva i rjeivosti. Strukturna
reforma mogla bi biti nadopuna regulatornim reformama i njome bi se mogla poveati
uinkovitost prevelikih i presloenih banaka. Strukturnom reformom osigurao bi se vei broj
mogunosti dostupnih nadlenim tijelima prilikom rjeavanja problema velikih bankarskih
grupa. Njome se osigurava i izravan nain rjeavanja unutargrupne sloenosti, unutargrupnih
subvencija i inicijativa prekomjernog preuzimanja rizika. Strukturnom reformom nastoji se
ostvariti vei broj ciljeva, meu ostalim osigurati da banka koja prima depozite nije pod
velikim utjecajem naina poslovanja usmjerenog na kratkorona trgovanja i izloenog
sukobima interesa, to teti klijentima. Promjenama temeljenima na strukturnoj reformi koja
se uvodi za ogranieni broj banaka koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje
mogle bi se nadopuniti postojee ovlasti.

3. ANALIZA SUPSIDIJARNOSTI
Sve vei broj drava lanica trenutano provodi razliite oblike strukturne reforme banaka u
okviru svojih nadlenosti. Uzimajui u obzir temeljne slobode utvrene Ugovorom o
funkcioniranju Europske unije (UFEU), neusklaena nacionalna zakonodavstva mogu utjecati
na kretanje kapitala i odluke trinih sudionika o poslovnom nastanu te se njima mogu
ugroziti nastojanja o donoenju jedinstvenih pravila koja se primjenjuju na cijelom
unutarnjem tritu. Njima se mogu uzrokovati i odreeni problemi u pogledu nadzora, prije
svega prekograninih banaka.
Stoga su potrebne mjere na europskoj razini.

4. CILJEVI
Opi cilj strukturne reforme prvenstveno je smanjiti rizik sistemske nestabilnosti
smanjivanjem rizika banaka koje postaju ili ele postati prevelike, presloene ili prepovezane
da bi se dopustilo njihovo propadanje. Kljuni je cilj strukturne reforme osigurati veu
otpornost banaka koje pruaju temeljne usluge realnom gospodarstvu u sluaju endogenih ili

HR 3 HR
 egzogenih okova, ali i bolju rjeivost u sluaju propadanja, ime se smanjuje teina buduih
financijskih kriza. Drugi je opi cilj smanjiti rascjepkanost jedinstvenog trita. Mnoge banke
na koje se primjenjuje zakonodavstvo o strukturnoj reformi posluju prekogranino i ele
iskoristiti mogunosti koje nudi jedinstveno financijsko trite. Zajednikim zakonodavnim
okvirom o strukturnoj reformi sprijeila bi se rascjepkanost unutarnjeg trita i poveala
uinkovitost budueg SSM-a i SRM-a.
U okviru tih opih ciljeva strukturna reforma usmjerena je na sljedee posebne ciljeve: 1.
lake rjeavanje i oporavak banke; 2. lake upravljanje, praenje i nadzor; 3. smanjenje
moralnog hazarda; 4. smanjenje sukoba interesa i poboljanje naina bankarskog poslovanja;
5. smanjenje loe raspodjele kapitala i sredstava i 6. poboljanje trinog natjecanja.
Sljedei mjerljivi operativni ciljevi temelj su buduih procjena: 1. smanjenje opsega
implicitnih javnih subvencija (kao to su mjere financiranja trokova banaka koje su prevelike
da bi se dopustilo njihovo propadanje) i 2. smanjenje prekomjernog trgovanja banaka koje su
prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje (i poveanja udjela kreditiranja nefinancijskih
klijenata).

5. MOGUNOSTI POLITIKE
Za provedbu reforme strukture banaka potrebno je odluiti koje e se djelatnosti razdvojiti i
kolika e biti razina razdvajanja. U poglavlju 4. navode se odreene mogunosti u tom
podruju. Kombinacijom tih mogunosti stvaraju se odreene mogunosti reforme koje se s
jedne strane trebaju vrednovati u odnosu na osnovni scenarij nedjelovanja na razini EU-a, a s
druge strane ih je potrebno meusobno usporediti.
Djelatnosti
Bankarske djelatnosti koje obavljaju velike bankarske grupe iz EU-a ukljuuju poslovanje s
malim klijentima i komercijalne bankarske djelatnosti kao i poslovanje s velikim klijentima i
investicijske bankarske djelatnosti. Primjeri poslovanja s malim klijentima i komercijalnih
djelatnosti ukljuuju, meu ostalim, primanje osiguranih depozita, kreditiranje kuanstava i
malih i srednjih poduzea te pruanje usluga platnog prometa. Primjeri poslovanja s velikim
klijentima i investicijskih djelatnosti ukljuuju, meu ostalim, upis vrijednosnih papira,
odravanje trita, usluge posredovanja i trgovanje za vlastiti raun. U izvjeu se predviaju
tri mogunosti razdvajanja djelatnosti:
(1) manji subjekt za trgovanje i vei subjekt za primanje depozita: u ovom
sluaju svega se nekoliko djelatnosti trgovanja razdvaja od veeg subjekta za
primanje depozita, tj. one vrste trgovanja u kojima operateri pekuliraju na tritima
koritenjem kapitala banke i posuenog novca iskljuivo kako bi stekli dobit i bez
povezanosti s trgovanjem u ime klijenata (tj. trgovanje za vlastiti raun);
(2) srednji subjekt za trgovanje i srednji subjekt za primanje depozita: u
okviru ove mogunosti prethodno navedenim aktivnostima dodaje se odravanje
trita, sloene izvedenice i sloene sekuritizacije i
(3) vei subjekt za trgovanje i manji subjekt za primanje depozita: ovom
mogunou predvia se razdvajanje cijelog poslovanja s velikim klijentima i svih
investicijskih bankarskih djelatnosti.
Razina razdvajanja
Predviaju se tri razina razdvajanja: i. raunovodstveno razdvajanje; ii. funkcionalno
razdvajanje u okviru drutva keri i iii. razdvajanje vlasnitva ili zabrana odreenih vrsta

HR 4 HR
 poslovanja. Ti oblici razdvajanja imaju razliitu razinu strogoe i uplitanja u odnosu na
poslovnu strukturu banaka.
Raunovodstvenim razdvajanjem (na temelju kojeg su banke obvezne objaviti detaljnije
informacije o svojem poslovanju) vjerojatno se nee ostvariti prethodno navedeni ciljevi tako
da se ta mogunost odbacuje. Funkcionalnim razdvajanjem u okviru drutva keri bankarske
bi grupe bile obvezne razdvojiti djelatnosti razliitih poslovnih jedinica u zasebna drutva
keri (pravne subjekte), ali bi i dalje klijentima mogli pruati razne bankarske usluge
(strukturirano univerzalno bankarstvo). U izvjeu se razmatraju dvije razliite mogunosti
razdvajanja u okviru drutva keri na temelju razliitih pravnih, ekonomskih i upravljakih
pravila (ogranieno vs. stroe razdvajanje u okviru drutva keri). U okviru razdvajanja
vlasnitva zahtijevalo bi se da odreene vrste poslovanja pruaju drutva koja nisu pridruena
bankarskoj grupi. U izvjeu se detaljnije razmatraju tri sljedee mogunosti:
(1) Razdvajanje u okviru drutva keri ograniavanjem unutargrupne povezanosti
u skladu s postojeim pravilima: u pogledu pravnog razdvajanja, za ovu mogunost
potreban je zaseban pravni subjekt. U pogledu ekonomskog razdvajanja, ova bi se
mogunost ograniila na ekonomske i upravljake zahtjeve koji trenutano proizlaze
iz te razine pravnog razdvajanja;
(2) Razdvajanje u okviru drutva keri stroim ograniavanjem unutargrupne
povezanosti: kako bi se uinkovitije rijeilo unutargrupno financiranje, ova bi
mogunost zahtijevala veu razinu razdvajanja u okviru drutva keri u pravnom,
ekonomskom i upravljakom pogledu (kao to su pravila o vlasnitvu i ogranienja
unutargrupne izloenosti); ili
(3) Razdvajanje vlasnitva: ovom bi se mogunou bankarskim grupama zabranilo
bavljenje odreenim djelatnostima. U skladu s time one bi morale napustiti ili
likvidirati sve takve djelatnosti kojima se trenutano bave.

Mogunosti reforme
U skladu sa svime prethodno navedenim i na temelju kombinacije razliitih vrsta djelatnosti
trgovanja i djelatnosti na tritima kapitala koje se moraju razdvojiti i razina razdvajanja,
razraeno je devet mogunosti reforme, koje su slikovito prikazane u obliku matrice u tablici
1. U mjeri u kojoj je to mogue i iskljuivo u svrhu ilustracije, slube Komisije prikazale su u
obliku matrice razliite prijedloge strukturne reforme i/ili zakonodavne inicijative.

HR 5 HR
 Tablica 1.: Pregled mogunosti:

Djelatnosti\razina Funkcionalno Funkcionalno Razdvajanje

razdvajanje 1. razdvajanje 2. vlasnitva
(SUB) (SUB+)
Postojei zahtjevi Stroi zahtjevi Razdvajanje vlasnitva
Manji subjekt za
trgovanje/
vei subjekt za primanje
depozita Mogunost B
Mogunost C
npr. trgovanje za vlastiti Mogunost A [ temeljni scenarij FR,
[ Volckerovo pravilo US]
raun + izloenosti DE ]
fondovima za omeivanje
rizika
Srednji subjekt za
trgovanje/
Mogunost E
srednji subjekt za
primanje depozita Mogunost D [ HLEG; FR, DE ako se Mogunost F
npr. trgovanje za vlastiti primijeni vee razdvajanje]
raun + odravanje trita
Vei subjekt za trgovanje/ Mogunost I
manji subjekt za
primanje depozita Mogunost H [ Glass-Steagall; UK
Mogunost G
npr. sve investicijske [ US BHC; UK] jaa zatita (electrification
bankarske djelatnosti of fence)]

Provedba
U ocjeni uinka usporeuju se drutvene koristi i trokovi mogunosti navedenih u tablici 1 u
meusobnom odnosu i u odnosu na scenarij nepromijenjene politike. U ocjeni uinka
ocjenjuju se i tri problema provedbe koja su zajednika svim mogunostima:
podruje primjene: strukturna reforma trebala bi u naelu biti usmjerena iskljuivo
na banke koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje te bi se stoga
primjenjivala samo na manji dio od ukupno neto vie od 8 000 banaka u EU-u.
Reforma se ne primjenjuju na manje zadrune banke i tedne banke koje imaju vanu
ulogu u financiranju potreba lokalnih zajednica i manjih poduzea. U izvjeu se
ocjenjuju razliiti pristupi utvrivanju pragova na temelju kojih se odabiru dotine
banke. Zakljueno je da se ti pragovi trebaju temeljiti na kombinaciji mjerenja
sistemskog rizika i metodologije temeljene na raunovodstvu. Osim na europske
sistemski znaajne banke strukturna reforma primjenjivala bi se i na banke ije
djelatnosti trgovanja premauju apsolutni prag od 70 milijardi eura i relativni prag od
10 % ukupne imovine. Reforma se u naelu ne bi primjenjivala na manje banke ija
je imovina manja od 30 milijardi eura. Na temelju povijesnih podataka i iskustva iz
prakse Komisija predvia da bi strukturno razdvajanje bilo obvezno za 29 najveih i
najsloenijih europskih banaka;
uloga nadzornih tijela: posebno pitanje odnosi se na ulogu nadzornih tijela u
preispitivanju opsega institucija i djelatnosti na koje bi se moglo primjenjivati
razdvajanje. U pogledu utvrivanja institucija na koje e se reforma primjenjivati,
mogue je da se utvrenim pragovima nee uvijek savreno obuhvatiti prave
institucije. Stoga bi se nadlenim tijelima trebalo omoguiti da procjene opseg
primjene razdvajanja na temelju utvrenih pragova kako bi se osiguralo da su njima
obuhvaene prave banke. Nadalje, nadlenim tijelima trebalo bi se omoguiti i da

HR 6 HR
 odrede opseg djelatnosti koje se trebaju razdvojiti ako je to opravdano u odreenim
okolnostima. No odluke nadzornih tijela trebaju se podrobno utvrditi i ograniiti iz
politikih, praktinih i pravnih razloga. U protivnome mogle bi se pojaviti
neusklaenosti na unutarnjem tritu. U izvjeu se navode naela za provedbu
nadzora predvienog objema mogunostima kako bi se sprijeilo naruavanje
unutarnjeg trita; i
vremenski okvir provedbe: neovisno o razini drutvene koristi, strukturnim
razdvajanjem nastat e privatni trokovi. Nadalje, prijenos postojee imovine i
obveza na novi zaseban pravni subjekt zahtijeva odreeno vrijeme. Konano, EU je
donio ili e uskoro donijeti nekoliko inicijativa u srodnim podrujima, ukljuujui
Basel III, BRRD i SRM, koji se nee u cijelosti primjenjivati do 2018. ili 2019. U
izvjeu se zakljuuje da bi se i za buduu strukturnu reformu trebalo predvidjeti
prijelazno razdoblje.

6. UINAK I USPOREDBA MOGUNOSTI REFORME

U poglavlju 5. izvjea kvalitativno se ocjenjuju i usporeuju razliite prethodno navedene
mogunosti reforme. Za potrebe usporedbe mogunosti koriste se dva kriterija. Prvim
kriterijem djelotvornou mjeri se razina ostvarenja odreenih ciljeva reforme, npr. u
kojoj se mjeri poboljava rjeivost. Drugim kriterijem uinkovitou ocjenjuju se
drutveni trokovi koji nastaju provedbom dotinih mogunosti reforme (slabljenje ekonomije
razmjera i opsega). Treim kriterijem usklaenou mjeri se razina usklaenosti
mogunosti reforme s opim ciljevima politike Komisije i u kojoj se mjeri njome nadopunjuje
postojei plan reforme. Budui da su sve mogunosti u naelu usklaene s tim ciljevima, taj
se kriterij ne koristi u daljnjoj ocjeni mogunosti.
Ocjena mogunosti reforme na temelju razdvajanja u okviru drutva keri u skladu s
postojeim pravilima
Mogunostima A, D i G provela bi se odreena razina razdvajanja subjekta za trgovanje, ali
one bi mogle biti neuinkovite za ostvarenje odreenih ciljeva u pogledu bolje rjeivosti i
nadzora, smanjenja moralnog hazarda, smanjenja sukoba interesa, smanjenja loe raspodjele
kapitala i sredstava i poboljanja trinog natjecanja te se zbog toga odbacuju. Naime, samim
razdvajanjem u okviru drutva keri ne moe se uinkovito prekinuti ekonomska i operativna
povezanost subjekta za trgovanje i subjekta za primanje depozita.
Ocjena mogunosti reforme na temelju razdvajanja u okviru drutva keri u skladu sa
stroim pravilima
Mogunosti temeljene na razdvajanju u okviru drutva keri (B, E i H) odnose se na
mogunosti reforme koje se donekle podudaraju s reformama koje trenutano provode drave
lanice EU-a ili koje je preporuio HLEG. Tim bi se mogunostima djelotvorno prekinula
ekonomska i operativna povezanost meu drutvima keri za trgovanje i drutvima keri za
primanje depozita. Tako bi se bankarskim grupama omoguilo da se i dalje bave odreenim
djelatnostima, ali neke bi se djelatnosti trebale prenijeti na zasebne pravne subjekte unutar
grupe (strukturirano univerzalno bankarstvo). U izvjeu je utvreno da je meu tim trima
mogunostima u kontekstu EU-a najbolja mogunost E jer bi se njome pridonijelo znatnom
poboljanju u odnosu na mogunost nepromijenjene politike. Mogunou E osiguravaju se
bolje koristi u usporedbi s mogunou B, kojom je obuhvaen manji opseg djelatnosti.
Mogunosti E daje se vea prednost u odnosu na mogunost H jer se dodatnim djelatnostima
ne bi se ostvarile vee koristi, dok bi se uzrokovali daljnji trokovi.

HR 7 HR
 Ocjena mogunosti reforme na temelju razdvajanja vlasnitva
Mogunosti C, F i I mogle bi biti najuinkovitije u pogledu ostvarenja posebnih ciljeva. No
rije je o mogunostima koje bi mogle znaiti vee drutvene trokove u pogledu slabljenja
ekonomija opsega. U izvjeu se zakljuuje da drutvene koristi povezane s mogunou C
premauju drutvene trokove jer se njome rjeavaju rizici, sloenost i meusobna povezanost
u vezi s trgovanjem za vlastiti raun (djelatnost trgovanja koja je implicitno rizina i izloena
je sukobima interesa), a da pritom ne nastaju drutveni trokovi (jer se njome ne pridonosi
financiranju gospodarstva). Teko je obrazloiti da se mogunostima F i I ostvaruju vee
koristi nego trokovi. U ovoj fazi ekonomskih saznanja i dokaza, kao i zbog znatne
nesigurnosti, primjereno je s oprezom razmatrati primjenu razdvajanja vlasnitva na
djelatnosti (osim trgovanja za vlastiti raun). U izvjeu je utvreno da se jedino
mogunou C osigurava dobra ravnotea drutvenih koristi i drutvenih trokova te bi ju
stoga trebalo daljnje razraditi.
Usporedba prihvatljivih mogunosti
U izvjeu se stoga navodi da su mogunosti C i E prihvatljive za daljnju usporedbu u
pogledu drutvenih koristi i trokova. Mogunost C manje je uinkovita od mogunosti E u
pogledu ostvarenja koristi zbog toga to je njome obuhvaen manji opseg djelatnosti. No
mogunost E moe uzrokovati vee drutvene trokove zbog toga to je njome obuhvaen iri
opseg djelatnosti, a time bi uinak u smislu slabljenja ekonomije opsega bio vei. Ipak,
mogunou E ostvaruju se vee drutvene koristi u odnosu na mogunost C jer je njome
obuhvaen iri opseg djelatnosti te se stoga mogunost E moe smatrati djelotvornijom s
ogranienim dodatnim trokovima.
U izvjeu je utvreno da se ograniena djelotvornost mogunosti C moe poveati i tako
dosei djelotvornost mogunosti E. Mogunost C mogla bi se primjerice nadopuniti ex post
(reguliranim) postupkom za razdvajanje dodatnih djelatnosti, prvenstveno odravanja trita,
sloenih izvedenica i sloenih sekuritizacija (opcija C+). Slino tomu, mogue je smanjiti i
potencijalne trokove uinkovitosti povezane s mogunosti E ako bi se ti trokovi smatrali
prekomjernim ( npr. primjenom izuzea od razdvajanja na odreene djelatnosti ako su
postojea trita osobito mala i/ili nelikvidna uz pomo reguliranog nadzora, mogunost
E).
Postoje naini jer prethodno opisani nisu jedini kojima se te mogunosti mogu uskladiti.
Prije nego to se odabere jedna od ove dvije prihvatljive i opravdane mogunosti, potrebno je
uzeti u obzir politiku narav, npr. usklaenost s ciljevima drugih politika, vremenski okvir
reforme, problemi u vezi s provedbom, oekivana stajalita suzakonodavaca itd. Zbog toga se
u ovom izvjeu prednost ne daje nijednoj od dviju mogunosti.
Problemi u vezi s provedbom
Svaka mogunost podrazumijeva odreene probleme u vezi s provedbom. Glavni problem u
vezi s provedbom u okviru mogunosti C odnosi se na potekou definiranja i razlikovanja
trgovanja za vlastiti raun i odravanja trita. Zbog toga su trokovi usklaenosti i nadzora
vei, osobito za mogunost C u kojoj se zahtijeva potpuno razdvajanje. Za mogunost E
glavni problem odnosi se na upravljanje pravnom, ekonomskom, upravljakom i operativnom
unutargrupnom povezanou koja je implicitno nejasna te na njezino praenje.
Osnova kvalitativne ocjene
Za nekoliko vanih elemenata iz nacrta ocjene uinka provedeno je temeljito kvantitativno
modeliranje ili analiza. Prvo se na temelju kvantitativnog rada procijenila razina implicitnih
subvencija. Utvreno je da su implicitne subvencije znatne i da ovise o veliini banke, razini
povezanosti s ostalim bankama, razini njezine financijske poluge, kao i rejtingu dravnog

HR 8 HR
 duga drave u kojoj banka ima sjedite. Drugo, na temelju izrauna pragova utvrene su
predmetne europske bankarske grupe. Tree, na temelju analize bitnih ekonomskih poticaja
ulaganja u odnosu na komercijalne bankarske djelatnosti utvreno je da postoje regulatorni
poticaji kojima se banke potiu na bavljenje djelatnosti trgovanja, a ne djelatnostima primanja
depozita.
Kako bi potkrijepile kvalitativnu ocjenu mogunosti reforme, slube Komisije pokuale su
kvantitativno utvrditi trokove i koristi koji bi mogli nastati strukturnim razdvajanjem. Zbog
implicitne sloenosti i posebne naravi bankarstva, kao i dinaminosti mnogih koristi i
trokova, ne postoji kvantitativan model na temelju kojeg bi se u cijelosti mogli procijeniti
drutvene koristi i trokovi prijedloga strukturne reforme. Izraun je otean i zbog
nedostatka podataka. Slube Komisije pokuale su ocijeniti neke trokove (trokove privatnog
financiranja banaka) i koristi. Unato prethodno navedenim ogranienjima u pogledu
metodologije i podataka, dobiveni rezultati u skladu su sa zakljucima kvalitativne analize
kojima je utvreno da bi se razdvajanjem djelatnosti trgovanja ostvarile ekonomske koristi,
kao to je smanjenje ukupnih gubitaka koji nastaju u bankarskom sustavu.
U okviru savjetovanja slube Komisije pozvale su banke iz EU-a da prikau i procijene
uinak mogunosti strukturne reforme na bilancu, raun dobiti i gubitaka i ostale odabrane
bankarske varijable. Ogranieni broj bankarskih grupa poslao je svoje odgovore. Nadalje,
prikazi uinka znatno su se razlikovali meu ispitanicima i nisu bili interno usklaeni.

Stajalita zainteresiranih strana i uinci

U okviru pripreme ovog izvjea slube Komisije odrale su u proljee 2013. javno
savjetovanje sa zainteresiranim stranama. Slube Komisije primile su vie od 500 odgovora,
ukljuujui dostatan broj odgovora od pojedinaca i udruenja potroaa. Odgovori banaka, s
jedne strane, i odgovori potroaa i pojedinaca, s druge strane, znatno se razlikuju. Banke su u
velikoj mjeri bile protiv strukturnog razdvajanja, dok su ga ostali veinom podrali. Razlike u
odgovorima odnose se na vrstu i razinu strukturnih mjera te na vrte djelatnosti koje bi se
trebale razdvojiti. Slube Komisije odrale su u jesen 2012. i javno savjetovanje o izvjeu
HLEG-a.

7. PRAENJE I OCJENJIVANJE
Praenje e se provoditi tijekom faze postupnog uvoenja. Komisija daje prednost ex post
ocjenjivanju svih novih zakonodavnih mjera. Ocjenjivanje se planira provesti otprilike etiri
godine nakon roka za provedbu. Nakon to se donese, predvieni e se prijedlog u cijelosti
ocijeniti kako bi se, meu ostalim, procijenila njegova uinkovitost i djelotvornost u odnosu
na ostvarenje ciljeva navedenih u ovom izvjeu te odluilo jesu li potrebne nove mjere ili
izmjene.
U pogledu izvora informacija koje se mogu koristiti tijekom ocjenjivanja, mogu se koristiti
podatci koje dostave nacionalne sredinje banke, nacionalni regulatori, europska tijela kao to
su ESB, EBA i ESRB, te meunarodne organizacije, kao to su BIS, OECD, MMF i FSB.
Bitni podatci mogli bi se dobiti i od trinih sudionika ili posrednika. Bitni pokazatelji za
ocjenu prijedloga mogu ukljuivati npr. broj i ukupnu imovinu banaka na koje se primjenjuju
zahtjevi o strukturnom razdvajanju, mjerenje djelatnosti trgovanja i pozajmljivanja te procjene
implicitnih javnih subvencija i prednosti smanjenja umjetnog financiranja.

HR 9 HR