 Bosanski jezik - gramatika

REČENICA - Jednostavna neproširena i jednostavna proširena rečenica (besubjektna i

neoglagoljena rečenica)

Lat Ћир Eng

 Postavke

 Odjavite se
1
41 pitanja

15

140
ukupno poena
Broj poena: 10 (7637)
14
12
U proste proširene rečenice ubrajaju se i rečenice koje
imaju:
-2

više glagola

više subjekata


 više objekata

više adverbijalnih oznaka, atributa ili apozicija

PROVJERI ODGOVOR

Tutorial

Jednostavna neproširena i jednostavno

proširena rečenica (besubjektna i
neoglagoljena rečenica)
Jednostavna neproširena i jednostavna proširena rečenica
(besubjektna i neoglagoljena rečenica)
Podsjetimo se šta ste naučili do sada o rečenici. U prethodnim razredima smo rekli da je rečenica
skup riječi kojima se saopćava/prenosi neka misao, odnosno obavijest. Također, znamo da
rečenice po sadržaju mogu biti:

1. izjavne: Ana svira flautu. Tea slavi rođendan. Ribar lovi ribu. Zlatko se probudio u 8 sati.
Mama i tata se vole. U jesen opada lišće s grana.
2. upitne: Zašto si žalosna? Koliko je sati? Gdje putuje Elvis? Šta je u paketu? Ko priča
napolju? Zašto je lišće žuto?
3. uzvične: Sretan rođendan! Idi! Uči! Ne skači! Vidi, kako lijep cvijet!

Rečenicom se prenosi potpuna obavijest, kako u pismu tako i u govoru, što vidimo u datim
primjerima: Tea slavi rođendan, na osnovu ove rečenice mi smo dobili obavijest da je Tei
rođendan i da ona slavi svoj rođendan, kada kažemo samo Tea rođendan, ne znači nam ništa, tj.
ne dobijamo nikakvu obavijest/informaciju. Ili rečenica Koliko je sati? ovom rečenicom dobijamo
obavijest da neko želi znati koliko je sati.

Sada ćemo naučiti nešto novo, odnosno kakve rečenice mogu biti po sastavu.

Rečenice po sastavu mogu biti jednostavne (proste) i složene. Jednostavne rečenice su one
rečenice koje imaju samo jedan predikat: Ivan čita (predikat). Složene rečenice su rečenice koje
sadrže dva ili više predikata, tj. dvije ili više prostih rečenica sjedinjenih u cjelinu.

*O složenoj rečenici će biti govora nešto kasnije!

Unutar jednostavnih rečenica razilkujemo jednostavnu neproširenu i jednostavnu proširenu

rečenicu.

Rečenica koja ima samo subjekt i predikat naziva se jednostavna neproširena rečenica.
 Primjeri:

Vidimo da se sve navedene rečenice sastoje od subjekta i predikata. U prvoj rečenici: Dijete
spava, dijete je subjekt, a spava predikat. Način na koji provjeravamo šta je subjekt,a
šta predikat u rečenici jeste sljedeći: postavimo pitanje za subjekt: ko spava? Dijete. postavimo
pitanje za predikat: šta dijete radi? Spava. U rečenici: Majka je vesela, majka je subjekt, a je
vesela predikat, isto i ovdje postavljamo pitanja: Ko je veseo? Majka. Kakva je majka? Vesela. Na
isti način, i ostale rečenice možete provjeriti.

Rečenica koja osim subjekta i predikata ima i riječi koje ih dopunjuju naziva se jednostavna
proširena rečenica.

Primjeri:

Malo
Majka je
Učenik

Dokto
Učitelji
Otac
Život
Žena klo
Krov se
 Gorjela je

Svaka od ovih rečenica pored subjekta i predikata ima i riječi koje ih dopunjuju, dakle, proširene
su. Da su rečenice proširene riječima koje dopunjuju subjekat i /ili predikat, prikazat ćemo
ovako: Malo dijete spava, u datoj rečenici subjekt je dijete, predikat spava, a riječ koja dopunjuje
subjekt daje dodatnu informaciju o subjektu (djetetu) jeste atribut malo. Odredimo sada rečenične
članove baš kao što smo uradili sa prethodnim primjerom, uz pomoć pitanja: Ko spava? Dijete.
Šta dijete radi? Spava. Kakvo je dijete? Malo. U rečenici: Majka je vesela cijeli dan, imamo
dopunu predikata, a to ćemo, opet, objasniti postavljajući pitanja: ko je veseo? Majka. Kakva je
majka? Vesela. Kad je vesela? Cijeli dan. Cijeli dan je adverbijalna odredba i ona dopunjuje
predikat (vesela je cijeli dan, a ne majka cijeli dan).

Rečenica je gramatička i značenjska veza kojom se prenosi obavijest.

To su samostalni rečenični članovi i u rečenicu se uključuju direktno.

Šta zapravo znači samostalni rečenični članovi?

Pod samostalnim rečeničnim članovima podrazumijevamo glavne rečenične članove. Znači,

članovi bez kojih rečenica nije potpuna. Primjer: kada kažemo samo Mama spava, imamo tačno
značenje i potpunu obavijest, tj. znamo da neko spava i da je taj neko mama. U
primjeru Lijepo ne znamo ni ništa.

Šta znači uključiti direktno rečenični član u rečenicu?

Uključiti direktno znači da rečenični članovi ne zahtijevaju ništa da bi bili u rečenici. Primjer:
Sjedim. Ovom predikatu ne treba ni jedan drugi član da bi bio uvršten u rečenicu. Ili subjekt
Marko, ne treba mu nikakav drugi član da se uvrsti u rečenicu.

Postoje i nesamostalni rečenični članovi koji ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo.

Šta zapravo znači nesamostalni rečenični članovi?

Nesamostalni rečenični članovi su oni članovi koji dodatno objašnjavaju glavne rečenične članove
(predikat, subjekt, objekt i adverbijalne odredbe). Znači, članovi bez koji rečenica može biti
potpuna i jasna. Oni su dodatak rečenice i na određeni je način proširuju. Primjer: Njena kosa je
lijepa. U ovoj rečenici njena jeste atribut (dodatno opisuje kosu), ali rečenica može glasiti i ovako:
Kosa je lijepa i opet imamo cjelovitu obavijest.

Atribut i apozicija u rečenicu se uvršćuju posredno.

Posredno znači naknadno dodat rečenični član, član koji dodatno objašnjava neki drugi član,
primjer: Kosa je lijepa. U ovo rečenicu možemo uvrstiti posredno (naknadno) atribut: Kosa
je izuzetno lijepa. Ili, apoziciju: Kosa, djevojčice Ane, je izrazito lijepa.

Rečenični se dijelovi u rečenicu povezuju tako da predikat otvara mjesto subjektu, objektu i
adverbijalnoj odredbi, a imenica otvara mjesto atributu i apoziciji, bez obzira na to kakvu ulogu u
rečenici ima imenica.

Primjer: Na plavom julskom nebu izvio se taman dim.

Predikat izvio se otvorio je mjesto subjektu i adverbijalnoj odredbi, a imenice dim i nebu otvorile
su mjesto atributu.

Riječ u nominativu kojoj predikat otvara mjesto naziva se subjekt.

Dijete uze igračku s poda.

Šarko polahko ode uz brdo.

U primjeru: Dijete uze igračku s poda, subjekt je dijete, to možemo provjeriti tako što postavimo
pitanje za nominativ: ko, što/šta? Dijete.

Rečenice bez subjekta

Neke su rečenice gramatički tako ustrojene (sastavljene) da ne omogućuju uvođenje subjekta. U
njima predikat ne otvara mjesto subjektu. To znači da uz predikat ne možemo postaviti riječ u
nominativu.

Primjeri: Sijeva. Grmjelo je. Vedri se.

U primjeru: Sijeva, ne možemo dodati riječ u nominativu, odnosno subjekt: Dijete sijeva ili Kuća
sijeva. (Pogrešno!)

Rečenica koja nema subjekta naziva se besubjektna rečenica.

U ovim rečenicama je nemoguće uvrstiti subjekt jer predikatski glagol ima bezlični oblik, tj. oblik
trećeg lica jednine, srednjeg roda. S obzirom na to da ovakvim rečenicama govorimo o nekim
pojavama, ne mislimo ko vrši radnju, onda u ovakvim rečenicama ne može ni biti subjekta. U
njima nije subjekt neizrečen, nego ga uopće nema. Neki gramatičari ove rečenice nazivaju
i bezlične rečenice.

Neoglagoljena rečenica
Ponekad se u rečenici izostavlja glagolski dio imenskog predikata.

*Glagolski dio je enklitički oblik glagola -je-. Imenski dio predikata čini neka vrsta imenske riječi
(imenica, zamjenica, pridjev ili broj). Evo primjera: Ruža je crvena. Glagolski dio predikata u ovoj
rečenici je enlitika je, a imenski dio jeste pridjevska riječ: crvena.
Primjer: Kakva sjetva, takva žetva.

U datom primjeru izostavljen je glagolski dio imenskog predikata, znači da bi rečenica trebala
glasiti ovako: Kakva (je) sjetva, takva (je) žetva.

Ponekad se ni složeni glagolski predikat ne mora cijeli izreći.

*Složen glagolski predikat je iskazan sa dva glagolska oblika. Naprimjer: Milan poče plakati.
Ovdje imamo dva glagola, jedan je poče,a drugi plakati. Glagol poče označava dio radnje
glagola plakati.

Primjer: Kupila je kruha, kupila je mlijeka, a nije čokoladu.

U ovom primjeru vidimo da je u zadnjem dijelu izostavljen složeni glagolski oblik kupila, što znači
da bi rečenica sa svim izrečenim predikatima glasila ovako: Kupila je kruha, kupila je mlijeka,
a nije kupilačokoladu.

Predikat je često neizrečen jer je rečenično značenje jasno i bez predikata.

Npr.: Plamen i crn dim. Umjesto: Plamen se širio, crn dim je kuljao.

Rečenica u kojoj je predikat neizrečen naziva se neoglagoljena rečenica ili eliptična rečenica.
Najčešće ih upotrebljavamo u govoru i u dijalozima. Stilski su vrlo izražajne pa se često koriste u
naslovima novina.

Primjer: Kada vidimo naslov u novinama: Posavina pod vodom, mi znamo da je Posavina pod
vodom, iako nije izrečen glagol - je-.

Eliptičnim rečenicama možemo izraziti i zapovijed: Knjige u šake!

Rečenice bez predikata često upotrebljavamo jer su življe. U jakom uzbuđenju ih često
upotrebljavamo jer time pokazujemo raspoloženja i stanja u kojima se nalazimo: Požar! Užas!
Sramota!

Videos
There are no video materials for this area of knowledge