Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.

259
Slavica osi


NASTAVNI FILM U NASTAVI POVIJESTI


Saetak: lanak govori o primjeni nastavnog filma na satu povijesti u 5. razredu osnovne
kole. Temelji se na osnovnom naelu suradnikog uenja razmisli razmijeni
prezentiraj. Naglasak je na esejskim pitanjima i ukljuivanju emocija u proces uenja jer je
dokazano da upravo emocije potiu razumijevanje i pamenje. Ujedno se razvija
metakognitivna kompetencija - uiti kako uiti to je svakodnevni zadatak u osnovnoj koli
ne samo uitelja povijesti, nego i uitelja svih predmeta.

Kljune rijei: suradniko uenje, nastavni film, emocije, esej, prezentacija.


Uvod

Poznato je da svaki ovjek, pa i nai uenici, imaju jedinstven stil
uenja, rada i miljenja. Samo ih 30% ui akademski, a 70% vrlo razliito.
Zato je najbolje uiti inei ono to trebamo nauiti. (Nevio eti)
Uloga nastavnika je poticati uenike na preuzimanje odgovornosti za
vlastito uenje i to ne samo frontalnim ili individualnim radom, nego i
suradnikim uenjem jer ono znai da uenici rade zajedno, ali prvenstveno
svatko mora uiti i sam. (Brning/Saum)
Autori navode ''znanstvena istraivanja o mozgu i psihologija
obrazovanja pokazuju kako uenje vie ne moe znaiti da uenici usvajaju
znanja prezentirana na nastavi. Dapae, svaki uenik mora osobno preraditi
ponuene informacije i aktivno ih ugraditi u svoj fundus znanja. Uenje je
uvijek, prije svega, svojevrsna individualna konstrukcija.'' (Brning/Saum, str.
9.)


Naela suradnikog uenja

Cilj je suradnikog uenja kod svih uenika uspostaviti aktivnu
intelektualnu povezanost s predmetom uenja. Stoga, nema nastave bez
zadanog vremena za individualno razmiljanje, bez razmjene misli u paru ili
manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne
odgovornosti. Svaki uenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da
nikada ne dobijemo sve uenike.
Da bismo to veem broju uenika omoguili aktivno sudjelovanje na
satu, moemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno naelo koje su
autori nazvali:



Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
260
''RAZMISLITI RAZMIJENITI PREZENTIRATI''. (Brning/Saum,
str. 15.) Ovaj trolist pokazao se uspjean u mom radu ove kolske godine na
satu povijesti.


Uporaba nastavnog filma kao sredstva u nastavi povijesti

Stradling nudi 4 razine pri uporabi nastavnog filma na satu.
1. gledanje filma uz voenje biljeaka (najvaniji dogaaji, komentari,
intervjui, svjedoenja i sl.)
2. rasprava o svojim saecima i stvaranje zajednikog saetka (u manjoj
skupini)
3. usporeivanje filma s udbenikom (slinosti i razlike)
4. rasprava o razlikama (utjecaj medija)

etvrta je faza teka za osnovnokolski uzrast, pogotovo uenike 5. i 6.
razreda kako god im objasnili zadatak jer oni ne prate medije na taj nain.

Jednostavnije i praktinije je primijeniti naelo - razmisli razmijeni
prezentiraj (u paru ili manjoj skupini). Temelj su rada uenika 3 etape.
1. RAZMISLI svaki pojedini uenik mora samostalno, aktivno proraditi
ponueni sadraj i individualno ga ugraditi u svoju osobnu mreu znanja.
Novo se znanje povezuje s postojeim znanjem i iskustvom, a to jedino
moe sam uenik.
2. RAZMIJENI ova etapa potie promiljanje i pozitivnu komunikaciju
(itaju i objanjavaju svoje komentare, paljivo sluaju ostale, postavljaju
pitanja, dogovaraju se i usuglaavaju stavove).
Etapa razmjene ima sredinje znaenje za proces uenja jer uenici
izgrauju svoje komunikacijske vjetine i iznova aktiviraju i mijenjaju
vlastitu mreu znanja (proturjeja, ispravljanje, proirivanje svog znanja).
3. PREZENTIRAJ iznosei svoje rezultate i sluajui rezultate drugih
skupina, uenici ih mogu usporediti, ispraviti i proiriti.


Primjeri iz prakse u 5. razredu

Veina nastavnih filmova pripremljena za uenike i kole prilagoena je
navedenim etapama suradnikog uenja (trolistu). Obino filmovi traju 15-20
minuta, a dui se mogu prekinuti prema potrebama ili dovriti sve etape u
dvosatu. Ako dobiju odreena pitanja prije gledanja filma, u individualnom e
radu na njih odgovoriti, prodiskutirati o njima s partnerom u klupi, a nakon
toga uti nekoliko razliitih odgovora u razredu. Tako sam radila do sada, a
ove godine malo osvjeenje i promjena, takoer u 3 koraka, ali ipak drukije.



Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
261
Prilagodila sam temeljna pitanja Brninga (str. 87.) koja uenici dobiju
u paru na klupu sa zadatkom da prepiu navedenih 5 pitanja u biljenicu.

1. Samostalno razmisli i zapii u biljenicu to ti je najvanije u filmu.
Objasni zato ti je ba to najvanije.
2. Razmisli i zapii u biljenicu koje znanje moe povezati s temom.
3. Napii kojih se iskustava prisjea.
4. Navedi koji se osjeaji javljaju u tebi nakon pogledanog filma i objasni
zato se tako osjea.
5. Zapii svoje vlastito stajalite o temi ili filmu. Objasni zato tako
misli.

Za individualni rad treba odrediti zadano vrijeme 5-7 minuta i prekinuti
rad jer e dopuniti u sljedeoj etapi.
Nakon individualnog rada razmjenjuju svoje miljenje s miljenjima
drugih uenika i usuglaavaju stavove koje voditelj grupe pie na poseban
papir prilagoen za prezentaciju pred cijelim razredom. U poetku najvie
vremena troe ba u ovoj fazi jer je usuglaavanje najtee. Samo su prvi put
imali vremena koliko ele (15 min.), inae se prekida etapa razmjene nakon 10
minuta i tako ostaje 10 minuta za posljednju etapu etapu prezentacije.
Predstavnik svake grupe (svaki put mora biti drugi uenik) ita i objanjava
odgovore pred razredom.
Petai su gledali 2 filma: Atenska demokracija u 1. polugoditu i Stari
Rim u 2. polugoditu.


Atenska demokracija

Sva su pitanja esejskog tipa jer nema unaprijed smiljenog rjeenja.
Uenici pokazuju svoj uvid u neku temu ili razdoblje, testiraju se njihove
sposobnosti da razlue to je bitno, interpretativne vjetine te sposobnost da
matovito proniknu u prolost i razviju priu spremni za raspravu. (Stradling,
203.)
Stoga sam 1. pitanju dodala zato im je odabrani dio najvaniji. Jo
uvijek ostaje dio odgovora bez objanjenja, ali veina pokuava objasniti. Tee
ide ''slabijim'' uenicima jer su namjerno formirane grupe prema ocjenama
dovoljan, dobar, vrlo dobar i odlian iz povijesti. Tako se i uenici sa slabijim
sposobnostima potiu na razmiljanje u radu i ohrabruje ih se. Ukoliko sjede s
''boljim'' uenicima, uglavnom statiraju, dosauju se i u najboljem sluaju
prihvaaju gotova rjeenja, a najee smetaju u radu sebi, skupini i cijelom
razredu.
Evo konkretnih uenikih odgovora na 1. pitanje to im je najvanije u
filmu i zato:



Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
262
- odgovori bez objanjenja su openiti, kao: sve o Ateni je najvanije, ili
zlatni kip boice Atene
- veina uenika izdvaja Perikla uz objanjenje da je on poticao izgradnju
akropole i agore kako bi Atena bila iznad svih drava, tj. najvie je
pridonio izgradnji Atene
- manji broj uenika istie demokraciju jer svi muki Atenjani stariji od
18 g. mogu sudjelovati u gradskim poslovima; nauili su da se nije
smjelo usprotiviti zakonu demokracije zbog kazne koja slijedi; Narodna
skuptina o svemu odluuje i trae se odluke naroda.

Uenicima se mora razjasniti razlika izmeu znanja i iskustva jer mlai
uenici ne znaju razliku i veinom ih brkaju, tj. misle da je to isto. Objasnila
sam im da su znanja stekli u koli na satu povijesti uei odreenu temu, a
iskustva stjeu samostalno (npr. gledajui TV kalendar, dokumentarne filmove,
povijesne filmove, itajui enciklopedije i druge povijesne knjige, ili na
internetu).

Na 2. pitanje s kojim znanjem moe povezati film odgovori su:
- s Atenom, Herodotom, Sokratom, Periklom i zlatnim dobom Atene, s
grkim bogovima i junacima
- s demosom u Grkoj i atenskom demokracijom, Narodnom skuptinom,
a to su uglavnom sve uoili kao najvaniji dio filma, i naglaavaju da su
o tome uili na satu povijesti.

Na 3. je pitanje kojih se iskustava prisjea najsiromaniji odgovor. U
5.d razredu ni jedan uenik nema iskustva o toj temi, dok su se rijetki sjetili da
su gledali povijesni film o Troji i desetogodinjim ratovima Trojanaca i Grka.
Oni uenici koji su naveli enciklopediju i ''neke'' knjige, nemaju nita
konkretno pa se pretpostavlja da nita ni nisu itali o toj temi.

U 4. pitanju koji su se osjeaji javili u tebi nakon filma i zato naglasak
je na emocijama koje su uvijek sastavni dio uenja pa je vano za uenike da
se usredotoe na svoje emocije pri uenju. Razumijevanje dobiva smisao i
znaenje ukljuivanjem emocija u proces uenja jer upravo emocije dokazano
potiu razumijevanje i pamenje. (Brning/Saum, str. 86.) Osjeaji, iskustva i
znanje uenika trae da se uenici osobno snanije ukljue u tu temu jer
najprije trebaju dobro razmisliti to mogu dovesti u vezu sa sadrajem filma.
Zatim to zabiljeiti u biljenicu i pripremiti se za raspravu u skupini. Dodatno
esejsko pitanje zato se tako osjeaju navikava uenike da razmisle o osjeaju
koji ih obuzima, izraze taj ili te osjeaje i prokomentiraju ih dovodei u vezu sa
sadrajem teme, tj. filma.




Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
263
Svi su uenici izrazili svoj osjeaj, a samo vrlo mali broj uenika nije
objasnio zato se tako osjea:
- najvie uenika istie osjeaj znatielje i radoznalosti jer bi eljeli
opirniji opis grkog ivota, kulture, obiaja i znanosti; zanima ih to e
se dalje dogoditi i kako bi bilo da jo uvijek tako ivimo; uivljavaju se
u prolost i unose sebe u dogaaje
- dosta je uenika osjealo tugu to ene i robovi ne mogu sudjelovati u
dravnim poslovima ili to ljude tjeraju iz zemlje na 10 godina zbog
dugova
- rijetki su uenici sretni to je Periklo uspio unaprijediti grad Atenu
- jednom je ueniku bilo smijeno to su Perikla zvali glavica luka.

Najtee su uenici izrazili svoja iskustva o gledanoj temi filmu. 5.
pitanje napii i objasni svoje stajalite o filmu, takoer, pokazuje da uenici
nemaju iskustva s takvim nainom rada, da im je to prvi put da moraju iznijeti
svoj stav o gledanom i objasniti zato tako misle. Morali smo porazgovarati i
objasniti to je to stajalite o neemu kako bi uope mogli napisati. Naglasili
smo da izdvoje i objasne zato im je film pozitivan, koristan, pouan ili
zanimljiv, ali isto tako mogu slobodno objasniti to im se nije svidjelo, tj. zato
im je negativan.
- ''Slabiji'' uenici kau da nemaju stajalite o filmu ili im se sve svia, to
je vrlo neodreeno, kao da film nije ostavio nikakav trag u njima. Prije
vjerujem da ga ne znaju izraziti.
- veina uenika istie da je film bio koristan i pouan jer su proirili
svoje znanje iz kole, a demokracija ih ui slonosti i miru
- osobito im je bilo zanimljivo biranje govornika i dozvola da moe
priati samo 6 minuta
- kad naglaavaju da je film pozitivan jer su nauili neto novo, ne
navode konkretno to je to novo
- dosta uenika pored pozitivnog navodi i negativne elemente nije im se
svidjelo to ene nisu imale pravo glasa u Narodnoj skuptini, a oni su
za ravnopravnost izmeu ena i mukaraca

U etapi prezentacije rezultata cijelom razredu ukazuje se prvenstveno
na vrlo uspjene odgovore, dopunjava nepotpune i nastoji drugi put izbjei
odgovore bez objanjenja sluajui objanjenja uenika u razredu i uei na
dobrim primjerima.

Stari Rim

Drugi film u 5. razredu gledali smo sredinom 2. polugodita. Vidljiv je
mali napredak u radu jer su znali koji ih zadaci oekuju za vrijeme i nakon
gledanja filma. Ponovo su pitali to trebaju pisati o svojim iskustvima i to je



Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
264
to stajalite. Isto je tako vidljiv i napredak u dobivenim odgovorima
konkretniji su, samostalniji, opirniji, tj. razraeniji. Naravno, jo mnogo treba
raditi dok se veina uenika ne osamostali u iznoenju svojih misli, iskustava,
osjeaja i stavova s potkrijepljenim obrazloenjima.

Za najvaniji dio filma s objanjenjem zato je najvaniji navode:
- forum jer je sredite grada i na njemu se odrava drutveni ivot,
okupljaju se ljudi, trgovci izlau svoje proizvode
- rijeka Tiber jer je Rimljani smatraju svetom; 8 mostova preko Tibera jer
povezuje obale i ljude
- terme jer osim kupalita imaju knjinicu i vrt za okupljanje ljudi i
razmjenjivanje misli

Najee odgovaraju da film povezuju sa kolskim znanjem sa sata
povijesti, ali nema konkretno ega se sjeaju. Manji broj uenika povezuje s
Koloseumom, legendom o postanku grada Rima te carevima Dioklecijanom i
Konstantinom te progonima krana. Osim povijesti, navode i znanje iz
vjeronauka.

I dalje je najslabija povezanost s iskustvima koja imaju o toj temi jer je
najei odgovor da nemaju iskustva ili navode openito knjige i filmove bez
konkretnog sadraja. Vrlo rijetki uenici sjetili su se filmova o gladijatorima i
njihovoj borbi u areni (kad su uli, onda su se sjetili da su ga gledali znai
iskustvo postoji, ali ga jo ne povezuju). Jo manji broj uenika sjetio se
povijesnog filma Spartak (iako su ga gledali), a pojedinci su gledali Asterixa i
Obelixa u borbi protiv Rimljana. Samo je jedna grupa gledala film o Juliju
Cezaru, a druga igrala igricu na internetu.

Od osjeaja prevladava znatielja jer ele nauiti vie nego to pie u
udbeniku; nakratko se vratiti u to vrijeme i uivo vidjeti njihov ivot i obiaje,
ili ih zanima to e se dalje dogaati nakon zavretka filma. Dio uenika istie
svoju sposobnost koju e, moda, naslijediti od Rimljana kao vrsnih graditelja
hramova, kua, ljetnikovaca Jedna je grupa osjetila snagu i veliinu jer je
takav bio i Rim velik i snaan.
Negativno stajalite odnosi se na neravnopravnost ena i robova koji u
amfiteatru moraju stajati, dok svi mukarci iz Senata sjede; ao im je i ne
odobravaju borbe gladijatora za ivot s drugim gladijatorima ili ivotinjama.
Najvie uenika istie da je film pouan ili pozitivan jer su mnogo
nauili o ivotu Rimljana to prije nisu znali; upoznali su njihov grad, kue,
hramove, akvedukte; saznali da ima 900 kupalita (terma) u Rimu s
knjinicama.




Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
265
Bitno je da svi uenici uju rezultate/razmiljanja svih skupina jer tako
dopunjuju ili ispravljaju svoje odgovore.


Zakljuak

Znamo da kolske ocjene nisu mjerilo poslovnog uspjeha ili kvalitete
ivota odraslih. Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o socijalnim vjetinama. to se
ovjek bolje naui timski rjeavati odreene zadatke, vjerojatnije je da e u
poslu biti uspjean. Namee se zakljuak: suradnikim uenjem u nastavi
pridonosi se kasnijem uspjehu i osobnoj srei uenika.
Svejedno hoemo li nastavni film uporabiti za obradu nastavnog
sadraja ili pri ponavljanju, tj. produbljivanju i proirivanju, vrlo se uspjeno
moe primijeniti temeljni model suradnikog uenja ''razmisliti razmijeniti
prezentirati''. Bitno je samo osigurati dovoljno vremena za sve 3 etape s
obzirom na to da uenici jo uvijek teko povezuju sadraj filma s nekim
svojim pozitivnim ili negativnim iskustvom. Trea je razina najzahtjevnija jer
uenici oblikuju vlastito stajalite, miljenje ili prosudbu o gledanom filmu, ali
povezuju i s temom, znanjima, iskustvom i osjeajima, osobito emocijama jer
su one uvijek sastavni dio uenja.
Prema teoriji viestrukih inteligencija (Thomas Armstrong, str. 22.)
svaka osoba posjeduje svih 8 inteligencija, s tim da su neke visoko razvijene,
druge prosjene, a tree relativno nerazvijene. Bitno je naglasiti da veina ljudi
moe razviti svaku inteligenciju do zadovoljavajue razine kompetencije ako
im se prue odgovarajui poticaji, znanje i nastava. (Gardner)
Nastavni film svakako u ueniku izaziva emocionalne reakcije pa treba
omoguiti uenicima iskazati ih jer uenici rijetko imaju priliku na satu
doivjeti stvarne osjeaje, tj. uzbuenje, uenje, ljutnju, radost ili brigu.
Teorija viestrukih inteligencija omoguava da s niih razina miljenja
uenici prijeu na sloenije kognitivne zadatke koji ih pripremaju za ivot.


Literatura

1. Armstrong Thomas, Viestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb, 2006.
2. Brning Ludger/Tobias Saum, Suradnikim uenjem do uspjene nastave Kako
aktivirati uenike i potaknuti ih na suradnju Naklada Kosinj, Zagreb, 2008.
3. Stradling Robert, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa,
Zagreb, 2003.







Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti
ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.
266
A TEACHING FILM IN HISTORY CLASS

Summary: The article discusses application of a teaching film in history class in the
fifth grade of elementary school. It is based on the main principle of cooperative
learning think exchange present. The focus is given to the essay questions and
inclusion of emotions into learning process, for it has been proved that emotions
stimulate understanding and memory. At the same time, metacognitive competence is
developed learning how to learn which is a daily task, not only of history
teachers, but of other subject teachers as well.

Key words: cooperative learning, teaching film, emotions, essay, presentation.

(Saetak na engleski prevela
Dubravka Kuna, vii predava)



Author: Slavica osi, nastavnica hrvatskog jezika i povijesti
O Vladimir Nazor, epin
Review: ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 259. 266.
Title: Nastavni film u nastavi povijesti
Categorisation: struni lanak
Received on: 27. rujna 2010.
UDC: 371.3:94>371.68
371.311.4:94
Number of sign (with spaces) and pages: 16.590 (:1800) = 9.216 (:16) = 0,576