b

y

P
a
s
c
a
l

F
o
n
t
a
i
n
e
E
u
r
o
p
a

u

1
2

l
e
k
c
i
j
a
Europska unija
EN
E
u
r
o
p
a

u

1
2

l
e
k
c
i
j
a


P
a
s
c
a
l

F
o
n
t
a
i
n
e
Ovu brouru i druga kratka objanjenja o EU moete pronai na
ec.europa.eu/publications
Europska komisija
Opa uprava za komunikaciju
Publikacije
B-1049 Bruxelles
Rukopis dovren u srpnju 2010. godine
Ilustracija naslovnice: Lou Wall / Corbis
Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije
2010 80 pp. 16.2 X 22.9 cm
ISBN:
doi:
Europska unija, 2010.
Umnoavanje dozvoljeno. Za bilo kakvu upotrebu ili reprodukciju pojedinanih
fotografja mora se traiti dozvola vlasnika autorskih prava.
Prijevod i tisak: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011.
Tiskano na bijelom papiru koji ne sadri klor.
Europa u 12 lekcija
autor: Pascal Fontaine
2
stranica 4
Zato Europska unija?
stranica 44
Euro
stranica 10
Deset povijesnih
koraka
stranica 48
Rast utemeljen na
znanju i inovacijama
stranica 14
Proirenje Europske
unije i odnosi sa
susjedima
stranica 52
to znai
biti europski
graanin?
Sadraj
3
stranica 20
Kako radi EU?
stranica 58
Europa slobode,
sigurnosti i pravde
stranica 28
to radi EU?
stranica 64
Europska unija na
svjetskoj sceni
stranica 14
Proirenje Europske
unije i odnosi sa
susjedima
stranica 38
Jedinstveno trite
stranica 70
Kakva budunost
oekuje Europu?
stranica 74
Kljuni datumi u povijesti
europske integracije
4
Z
a

t
o

E
u
r
o
p
s
k
a

u
n
i
j
a
?
Misija EU-a u 21. stoljeu je:
zadrati i nadograivati mir uspostavljen meu
dravama lanicama;
meusobno pribliiti europske drave kroz
praktinu suradnju;
osigurati da europski graani ive sigurno;
promicati gospodarsku i drutvenu solidarnost;
ouvati europski identitet i raznolikost
u globaliziranom svijetu;
zagovarati vrijednosti zajednike Europljanima.
5
I. MIR
Prije nego je postala stvarni politiki cilj, ideja ujedinjene Europe bila je samo san
u umovima lozofa i vizionara. Victor Hugo je, primjerice, zamiljao miroljubive
Sjedinjene Europske Drave nadahnute humanistikim idealima. Strani ratovi
koji su poharali kontinent tijekom prve polovice 20. stoljea unitili su taj san.
Meutim, nova vrsta nade izniknula je iz krhotina Drugog svjetskog rata. Narodi koji
su odoljeli totalitarizmu tijekom rata bili su odluni dokrajiti meunarodnu mrnju
i suparnitvo u Europi i stvoriti uvjete za trajni mir. Izmeu 1945. i 1950. godine
nekolicina hrabrih dravnika, ukljuujui Roberta Schumana, Konrada Adenauera,
Alcide de Gasperia i Winstona Churchilla, odluila je uvjeriti svoje narode da uu
u novo razdoblje. U zapadnoj Europi trebao je nastati novi poredak, utemeljen
na zajednikim interesima i na temelju ugovora koji bi jamili vladavinu prava i
jednakost meu svim dravama.
Robert Schuman (francuski ministar vanjskih poslova) preuzeo je ideju koju je
izvorno zaeo Jean Monnet te je 9. svibnja 1950. godine predloio osnivanje
Europske zajednice za ugljen i elik (EZU). U dravama koje su nekada meusobno
ratovale, proizvodnju ugljena i elika trebalo je staviti pod nadlenost zajednikog
Visokog tijela. Na praktian nain, ujedno bogat simbolikom, sirovine ratne
industrije pretvorene su u instrumente pomirenja i mira.
II. ZBLIAVANJE EUROPE
Europska unija podupirala je ujedinjenje Njemake nakon pada Berlinskog zida
1989. godine. Kada se 1991. godine uruilo Sovjetsko carstvo, drave srednje i
istone Europe, koje su desetljeima trpjele ivei iza eljezne zavjese, ponovno su
bile slobodne birati svoju vlastitu sudbinu. Mnoge od njih odabrale su budunost u
obitelji demokratskih europskih naroda. Osam ih je pristupilo Europskoj uniji 2004.,
a jo dvije slijedile su 2007. godine.
Proces proirenja se nastavlja. Pregovori o pristupanju s Turskom i Hrvatskom
zapoeli su 2005. godine. Island je 2009. zatraio lanstvo u Uniji, a nekoliko drava
Balkana krenulo je putem koji bi jednog dana mogao dovesti do lanstva u EU-u.
Oekuje se da e Hrvatska postati 28. lanica Europske unije.
6
III. SIGURNOST
Europa se i u 21. stoljeu susree s problemima sigurnosti. Europska unija
mora djelovati ekasno kako bi ostvarila sigurnost svojih drava lanica. Treba
konstruktivno suraivati s regijama koje su tik do njezinih granica: Balkanom,
Sjevernom Afrikom, Kavkazom i Bliskim Istokom. Takoer treba tititi svoje vojne i
strateke interese suraujui sa svojim saveznicima, poglavito u okviru NATO saveza
te razvijajui pravu zajedniku europsku sigurnosnu i obrambenu politiku.
Unutarnja i vanjska politika dvije su strane jedne medalje. Borba protiv terorizma
i organiziranog kriminala trai usku suradnju policijskih snaga svih drava Unije.
Uiniti EU prostorom slobode, sigurnosti i pravde gdje svatko ima jednaki pristup
pravdi i jednako je zatien zakonom, novi je izazov koji zahtjeva tijesnu suradnju
meu vladama. Tijela poput Europola, Europskog policijskog ureda te Eurojusta
(koji promie suradnju meu dravnim odvjetnicima, sucima i policijom u raznim
dravama EU-a) takoer trebaju igrati aktivnu i uinkovitu ulogu.
IV. GOSPODARSKA I DRUTVENA SOLIDARNOST
Europska unija stvorena je da bi ostvarila politike ciljeve, a njihovo je ostvarivanje
zapoelo kroz gospodarsku suradnju.
Europske drave predstavljaju sve manji postotak svjetske populacije. Zbog toga
se moraju nastaviti drati zajedno ako ele osigurati gospodarski rast i natjecati
se s drugim velikim gospodarstvima na svjetskoj sceni. Niti jedna pojedinana
drava EU-a nije dovoljno jaka da samostalno sudjeluje u svjetskoj trgovini. Kako
bi ostvarile ekonomiju razmjera i pronale nove kupce, europske tvrtke trebaju iru
bazu od svog domaeg trita a to im europsko jedinstveno trite i prua. Kako bi
se osiguralo da to je mogue vie ljudi ima koristi od tog irokog europskog trita
od 500 milijuna potroaa, EU nastoji ukloniti prepreke trgovini i radi na tome da
oslobodi tvrtke od nepotrebne birokracije.
Pad Berlinskog zida 1989. doveo je do postupnog uruavanja
starih podjela diljem kontinentalne Europe.

R
o
b
e
r
t

M
a
a
s
s
/
C
o
r
b
i
s
7
Meutim, slobodna trina utakmica irom Europe mora biti u ravnotei sa
solidarnou irom Europe. To ima jasne opipljive koristi za europske graane: ako
postanu rtve poplava i drugih prirodnih katastrofa, graani primaju pomo iz
prorauna Europske unije. Strukturni fondovi kojima upravlja Europska komisija
potiu i dopunjuju napore nacionalnih i regionalnih vlasti Unije prema smanjivanju
nejednakosti meu pojedinim dijelovima Europe. Novac iz prorauna EU-a i krediti
Europske investicijske banke (EIB) koriste se za unaprjeenje europske prometne
infrastrukture (primjerice za proirivanje mrea autocesta i brzih eljeznica), ime
se prua bolji pristup udaljenim regijama i potie transeuropska trgovina.
Globalna nancijska kriza 2008. prouzroila je najotriji gospodarski pad u povijesti
Europske unije. Vlade i institucije EU-a morale su brzo reagirati kako bi spasile banke
a Unija je pruila nancijsku pomo najtee pogoenim zemljama. Zajednika
valuta pomogla je zatititi euro-zonu od pekulacija i devalvacije. Zatim su 2010.
EU i drave lanice poduzele usklaen napor oko smanjenja njihova javnog duga.
Najvei izazov za europske drave u godinama koje dolaze bit e zajedniki se
oduprijeti svjetskoj krizi i zajedno pronai izlaz iz recesije i put k odrivom razvoju.
V. EUROPSKI IDENTITET I RAZNOLIKOST
U GLOBALIZIRANOM SVIJETU
Europska postindustrijska drutva postaju sve kompleksnija. ivotni standardi
vrsto su rasli ali jo uvijek postoji znaajan raskorak izmeu bogatih i siromanih.
Taj raskorak mogao bi se dodatno proiriti imbenicima poput gospodarske recesije,
industrijskog premjetanja, sve starijeg stanovnitva, te problema s javnim
nancijama. Vano je da drave EU-a surauju u rjeavanju tih problema.
No suradnja ne znai brisanje jasnih kulturnih i jezinih identiteta pojedinih drava.
Naprotiv, mnoge aktivnosti EU-a pomau pri promicanju regionalnih osobitosti i
bogate raznolikosti europskih tradicija i kultura.
Dugorono e sve drave Unije imati korist od toga. ezdeset godina europske
integracije pokazalo je da je EU kao cjelina vea nego zbroj njezinih dijelova. EU
ima puno vei gospodarski, socijalni, tehnoloki, komercijalni i politiki utjecaj nego
to bi imale njezine drave lanice pojedinano. Zajedniko djelovanje i nastup
jedinstvenim glasom dodana je vrijednost Unije.
8
U dananjem su svijetu rastue ekonomije poput Kine, Indije i Brazila na putu da
se pridrue Sjedinjenim Amerikim Dravama kao globalne velesile. Stoga je danas
vie nego ikad ranije nuno da se drave lanice Europske unije udrue i postignu
kritinu masu te tako zadre svoj utjecaj na svjetskoj sceni.
Kako EU ostvaruje svoj utjecaj?
Europska unija je vodea svjetska trgovinska sila te stoga igra odluujuu ulogu
u meunarodnim pregovorima poput onih izmeu 153 drave lanice Svjetske
trgovinske organizacije (World Trade Organisation, WTO) ili na konferencijama
Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
EU zauzima jasan stav o osjetljivim pitanjima koja se tiu obinih ljudi poput
zatite okolia, obnovljivih izvora energije, naela predostronosti u podruju
sigurnosti hrane, etikih aspekata biotehnologije, potrebe za zatitom
ugroenih vrsta itd.
EU ostaje na elu svjetskih nastojanja u rjeavanju problema globalnog
zatopljenja. U prosincu 2008. jednostrano se obvezala na smanjenje
staklenikih plinova za 20% do 2020. godine.
Stara izreka u jedinstvu je snaga stoga je dananjim Europljanima uvijek jednako
aktualna.
Ujedinjeni u razliistosti: Zajednikim radom postiu se bolji rezultati.

L
e
w
i
s
/
I
n

P
i
c
t
u
r
e
s
/
C
o
r
b
i
s
9
VI. VRIJEDNOSTI
EU eli promicati humanitarne i progresivne vrijednosti i osigurati da ovjeanstvo
bude korisnik a ne rtva velikih globalnih promjena koje se dogaaju. Potrebe ljudi ne
mogu se ispuniti iskljuivo trinim silama ili jednostranim akcijama pojedinih drava.
Zbog toga EU zastupa pogled na humanost i model drutva koji podupire veina
njezinih graana. Europljani njeguju svoje bogato naslijee vrijednosti, koje
ukljuuje vjeru u ljudska prava, drutvenu solidarnost, slobodno poduzetnitvo,
pravednu raspodjelu plodova gospodarskog rasta, pravo na zatieni okoli,
potivanje kulturne, jezine i vjerske raznolikosti te skladnu mjeavinu tradicije i
napretka.
Povelja o temeljnim pravima Europske unije objavljena je 20. prosinca 2000. u Nici.
Zahvaljujui Lisabonskom ugovoru, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., sada
je i pravno obvezujua. Povelja navodi sva prava koja danas priznaju drave lanice
EU-a i njihovi graani. Zajednika prava i vrijednosti stvaraju osjeaj povezanosti
meu Europljanima. Samo kao jedan primjer, sve zemlje Europske unije ukinule su
smrtnu kaznu.
10
D
e
s
e
t

p
o
v
i
j
e
s
n
i
h

k
o
r
a
k
a
1951.: est drava osnovalo je Europsku
zajednicu za ugljen i elik
1957.: Istih est drava potpisuje Rimske ugovore,
kojima su osnovane Europska ekonomska
zajednica (EEZ) i Europska zajednica za
atomsku energiju (Euratom)
1973.: Zajednice se ire na devet drava lanica te
uvode vie zajednikih politika
1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament
1981.: Prvo proirenje na Mediteran
1992.: Europsko jedinstveno trite postaje stvarnost
1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je
Europska unija (EU)
2002.: Euro ulazi u opticaj
2007.: EU ima 27 drava lanica
2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja
nain funkcioniranja EU-a
11
1.
Schumanovom deklaracijom 9. svibnja 1950. predloeno je osnivanje Europske
zajednice za ugljen i elik, to se ostvarilo potpisivanjem Parikog ugovora 18.
travnja 1951. godine. Time je uspostavljeno zajedniko trite ugljena i elika
izmeu est drava osnivaica (Belgije, Savezne Republike Njemake, Francuske,
Italije, Luksemburga i Nizozemske). Zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je bio
osigurati mir izmeu europskih pobjednikih i pobijeenih nacija te ih povezati kao
ravnopravne drave koje surauju u okviru zajednikih institucija.
2.
estorica su zatim Rimskim ugovorima, potpisanim 25. oujka 1957., odluila
osnovati Europsku zajednicu za atomsku energiju (Euratom) i Europsku ekonomsku
zajednicu (EEZ). Ova posljednja ukljuivala je stvaranje ireg zajednikog trita koje
obuhvaa itav niz roba i usluga. Carinske pristojbe izmeu est drava uklonjene su
1. srpnja 1968., a tijekom 1960-ih uspostavljene su i zajednike politike, posebice
trgovinska i poljoprivredna politika.
3.
Ovaj je pothvat bio toliko uspjean da su mu se odluili prikljuiti Danska, Irska i
Ujedinjena Kraljevina. Prvo proirenje sa est na devet drava lanica dogodilo se
1973. godine. Istovremeno su uvedene nove politike, socijalna politika i politika
zatite okolia, a 1975. osnovan je Europski fond za regionalni razvoj (European
Regional Development Fund, ERDF).
9. svibnja 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman prvi je javno predloio ideje koje
su dovele do osnivanja Europske unije. Stoga se 9. svibnja slavi kao roendan Europske unije.

E
P
12
4.
U lipnju 1979. dogodio se odluujui korak naprijed s prvim neposrednim izborima
za Europski parlament. Ti se izbori odravaju svakih pet godina.
5.
Godine 1981. Zajednicama je pristupila Grka, a slijedile su je panjolska i Portugal
1986. godine. Proirenjem Zajednica na junu Europu postalo je sve nunije
provoditi programe regionalne pomoi.
6.
Svjetska gospodarska recesija ranih 1980-ih godina donijela je sa sobom val euro-
pesimizma. Meutim, nada se ponovno pojavila 1985. kad je Europska komisija,
pod vodstvom predsjednika Jacquesa Delorsa, objavila Bijelu knjigu kojom se
utvruje vremenski plan za dovrenje europskog jedinstvenog trita do 1. sijenja
1993. godine. Ovaj ambiciozni cilj pohranjen je u Jedinstvenom europskom aktu,
koji je potpisan u veljai 1986. godine, a stupio je na snagu 1. srpnja 1987. godine.
7.
Politiki oblik Europe dramatino se promijenio padom Berlinskog zida 1989.
godine. To je dovelo do ujedinjenja Njemake u listopadu 1990. te do prodiranja
demokracije u drave srednje i istone Europe koje su se oslobodile sovjetske
kontrole. Sam Sovjetski Savez prestao je postojati u prosincu 1991. godine.
Istovremeno su drave lanice EEZ-a pregovarale o novom ugovoru, kojeg je
Europsko vijee (sastanak predsjednika drava i vlada) usvojilo u Maastrichtu u
prosincu 1991. godine. Dodatno uvodei meuvladinu suradnju (u podrujima
poput vanjske politike i unutarnje sigurnosti) u postojei sustav Zajednice,
Ugovorom iz Maastrichta stvorena je Europska unija (EU). Ugovor je stupio na snagu
1. studenog 1993. godine.
8.
Jo tri drave - Austrija, Finska i vedska - pristupile su Europskoj uniji 1995. godine,
ime je EU dosegla broj od 15 lanica. U to se vrijeme Europa ve susretala sa sve
veim izazovima globalizacije. Nove tehnologije i sve vea upotreba interneta
modernizirale su gospodarstvo, ali su stvarale i drutvene i kulturne napetosti.
Istovremeno su nezaposlenost i sve vei trokovi mirovina stvarali pritisak na
nacionalna gospodarstva, pa su reforme bile sve potrebnije. Glasai su sve vie
pozivali svoje vlade da nau praktina rjeenja tih problema.
13
Stoga je u oujku 2000. usvojena Lisabonska strategija. Sastavljena je s ciljem
da Europskoj uniji omogui konkurentnost na svjetskom tritu s drugim velikim
igraima poput Sjedinjenih Amerikih Drava i novoindustrijaliziranih zemalja. Cilj
je bio poduprijeti inovacije i poslovno ulaganje te osigurati da europski obrazovni
sustavi odgovore potrebama informacijskog drutva.
U meuvremenu je Europska unija radila na svom najspektakularnijem projektu do
sada - stvaranju jedinstvene valute kojom bi se olakao ivot tvrtkama, potroaima
i putnicima. Dana 1. sijenja 2002. euro je zamijenio stare valute u 12 drava Unije
koje zajedno ine euro-zonu. Euro je sada uz ameriki dolar najjaa svjetska valuta.
9.
Sredinom 1990-ih poele su pripreme za najvee proirenje u povijesti EU-a. Zahtjev
za lanstvo podnijelo je est drava biveg sovjetskog bloka (Bugarska, eka,
Maarska, Poljska, Rumunjska i Slovaka), tri baltike drave koje su ranije bile dio
Sovjetskog Saveza (Estonija, Latvija i Litva), jedna od republika bive Jugoslavije
(Slovenija) te dvije mediteranske zemlje (Cipar i Malta).
Europska unija pozdravila je ovu priliku da pomogne stabilizaciji europskog
kontinenta i proiri prednosti europske integracije na mlade demokracije. Pregovori
su otvoreni u prosincu 1997., a 10 drava kandidatkinja pristupilo je Europskoj uniji
1. svibnja 2004. godine. Slijedile su Bugarska i Rumunjska 1. sijenja 2007., ime je
broj lanica EU-a porastao na 27.
10.
Kako bi se mogla nositi sa sloenim izazovima 21. stoljea, proirena Europska unija
trebala je jednostavniju i uinkovitiju metodu odluivanja. Nova pravila predloena
su u nacrtu Ustava EU-a potpisanom u listopadu 2004., kojim bi se zamijenili svi
postojei ugovori. Meutim taj je tekst odbijen na dva nacionalna referenduma
2005. godine. Ustav je stoga zamijenio Lisabonski ugovor koji je potpisan 13.
prosinca 2007. a stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine. Ugovor dopunjuje ali
ne zamjenjuje prethodne ugovore te uvodi veinu izmjena koje su bile navedene
u Ustavu. Na primjer, Europskom vijeu daje stalnog predsjednika te uspostavlja
poziciju visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
14
Europska unija otvorena je svakoj europskoj zemlji koja
ispunjava demokratske, politike i ekonomske kriterije
za lanstvo.
Uzastopna proirenja (posljednje se dogodilo 2007.
godine) poveala su lanstvo Europske unije sa est
na 27 zemalja. Od 2010. devet novih zemalja ili ve
pregovaraju za lanstvo (npr. Hrvatska i Turska) ili su u
razliitim fazama priprema. Hrvatska bi trebala postati
28. drava lanica Europske unije.
Svaki ugovor kojim Unija prima novu lanicu zahtijeva
jednoglasan pristanak svih drava lanica. Osim toga,
prije svakog novog proirenja, EU mora procijeniti svoj
kapacitet za primanje nove/novih lanica i sposobnost
svojih institucija da nastave pravilno funkcionirati.
Proirenje Europske unije pomoglo je jaanju
i stabilizaciji demokracije i sigurnosti u Europi
te povealo potencijal kontinenta za trgovinu i
gospodarski rast.








P
r
o

i
r
e
n
j
e

E
u
r
o
p
s
k
e

u
n
i
j
e

i

o
d
n
o
s
i

s
a

s
u
s
j
e
d
i
m
a
15
I. UJEDINJAVANJE KONTINENTA
(a) Unija 27 lanica
Kad se u prosincu 2002. godine okupilo u Kopenhagenu, Europsko je vijee
napravilo jedan od najznaajnijih koraka u povijesti europske integracije. Pozivajui
12 zemalja da se prikljue, Europska unija nije samo poveavala svoju geografsku
veliinu i stanovnitvo, ve je to bio kraj podjele koja je od 1945. podijelila kontinent
na dva dijela. Europske zemlje koje desetljeima nisu uivale demokratske slobode
konano su se mogle ponovo pridruiti obitelji demokratskih europskih naroda.
eka, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovaka i Slovenija postale su
tako lanice EU-a 2004. godine, zajedno s mediteranskim otocima Ciprom i Maltom.
Bugarska i Rumunjska pridruile su im se 2007. godine. Sve su sada sudionice u
vanom projektu kojeg su zamislili osnivai Europske unije.
(b) Pregovori u tijeku
Turska, lanica NATO-a s dugogodinjim sporazumom o pridruivanju EU-u,
podnijela je zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji 1987. godine. Uzimajui u obzir
zemljopisni poloaj i politiku povijest Turske, EU je dugo vremena oklijevala prije
no to je prihvatila njezinu kandidaturu. No u listopadu 2005. pred-pristupni su
pregovori konano zapoeli - ne samo s Turskom, ve i s Hrvatskom. Pregovori s
Hrvatskom blie se kraju. Neke zemlje EU-a iskazale su sumnju u pogledu turskog
lanstva u Europskoj uniji. One predlau alternativni aranman - privilegirano
partnerstvo. Meutim, Turska odbija tu ideju.
(c) Zapadni Balkan i Island
Zemlje zapadnog Balkana, od kojih je veina nekad bila dijelom Jugoslavije,
takoer se okreu Europskoj uniji kako bi ubrzale gospodarsku obnovu, poboljale
meusobne odnose (s oiljcima iz etnikih i vjerskih ratova) i konsolidirale svoje
demokratske institucije. Europska unija je 2005. godine dala status drave
kandidatkinje Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, a 2010. Crnoj Gori.
Potencijalne kandidatkinje su Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija. Sve one
imaju sporazume o stabilizaciji i pridruivanju s EU-om, koji su zamiljeni tako da
otvore put pregovorima o lanstvu. Island, koji je bio snano pogoen nancijskom
krizom 2008. godine, podnio je zahtjev za lanstvo u Uniji 2009. godine. Kosovo
je proglasilo neovisnost 18. veljae 2008. i takoer bi moglo postati slubenom
dravom kandidatkinjom.
16
Do kraja ovog desetljea lanstvo Europske unije moglo bi se dakle poveati s 27
na 35 zemalja. To bi bilo jo jedno znaajno proirenje i vjerojatno bi zahtijevalo
dodatne promjene u nainu rada EU-a.
II. UVJETI ZA LANSTVO
(a) Zahtjevi u pogledu zakonodavstva
Europska integracija oduvijek je bila politiki i ekonomski proces otvoren svim
europskim zemljama spremnima potpisati Ugovore i preuzeti cjelokupno
zakonodavstvo EU-a. Prema Lisabonskom ugovoru (lanak 49.), bilo koja europska
drava moe zatraiti lanstvo u Europskoj uniji ako potuje naela slobode,
demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavinu prava.
(b) Kriteriji iz Kopenhagena
Slijedom zahtjeva bivih komunistikih zemalja za pristupanjem Uniji Europsko
je vijee 1993. godine postavilo tri kriterija koja moraju ispuniti kako bi postale
lanicama. Do trenutka ulaska nove lanice moraju osigurati:
stabilne institucije koje jame demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te
potivanje i zatitu manjina;
funkcionalno trino gospodarstvo i sposobnost da se nose s pritiscima
konkurencije i trinim silama unutar Unije;
sposobnost preuzimanja obveza lanstva, ukljuujui podrku ciljevima
Unije. Moraju imati javnu upravu koja je sposobna primijeniti i upravljati
zakonodavstvom EU-a u praksi.
17
(c) Proces ulaska u lanstvo Europske unije
Pregovori o lanstvu (pred-pristupni pregovori) odvijaju se izmeu drave
kandidatkinje i Europske komisije koja predstavlja EU. Nakon njihovog zatvaranja
odluku o pristupanju zemlje Europskoj uniji jednoglasno moraju donijeti drave
lanice na sastanku Vijea. Europski parlament takoer mora dati suglasnost to
podrazumijeva da apsolutna veina zastupnika mora glasovati za pristupanje.
Ugovor o pristupanju moraju zatim raticirati drave lanice i drava kandidatkinja
svaka u skladu sa svojom ustavnom procedurom.
Tijekom razdoblja pregovora zemlje kandidatkinje obino dobivaju pomo EU-a kroz
pred-pristupno partnerstvo kako bi im se pomoglo u gospodarskom napretku.
Takoer, obino imaju sporazume o stabilizaciji i pridruivanju s Europskom
unijom. U okviru tih sporazuma, EU izravno prati gospodarske i upravne reforme
koje zemlje kandidatkinje moraju provesti kako bi ispunile uvjete za lanstvo u Uniji.
Biser Jadrana - Dubrovnik u Hrvatskoj, dravi kandidatkinji za lanstvo u EU.

C
r
a
i
g

C
a
m
p
b
e
l
l
/
M
o
o
d
b
o
a
r
d
/
C
o
r
b
i
s
18
III. KOLIKO SE EUROPSKA UNIJA MOE
PROIRITI?
(a) Zemljopisne granice
U mnogim zemljama EU-a rasprave o prijedlogu Ustavnog ugovora pokazale su
da su mnogi Europljani zabrinuti oko toga gdje bi trebalo povui granice Europske
unije pa ak i oko identiteta Europe. Nema jednostavnih odgovora na ova pitanja,
posebice zbog toga to svaka drava drukije sagledava svoje geopolitike ili
ekonomske interese. Baltike zemlje i Poljska su naklonjene pristupanju Ukrajine
Europskoj uniji, no to je sa susjedima Ukrajine? Potekoe se javljaju zbog politike
situacije u Bjelorusiji i stratekog poloaja Moldavije. Ako Turska pristupi Europskoj
uniji, to je onda s Armenijom, Gruzijom i drugim kavkaskim dravama?
Iako ispunjavaju uvjete, Lihtentajn, Norveka i vicarska nisu lanice Europske
unije jer je javno mnijenje u tim dravama trenutno protiv pristupanja.
U razliitim zemljama EU-a javnost je vie ili manje podijeljena oko pitanja
konanih granica Europske unije. Kad bi se primjenjivali samo zemljopisni kriteriji,
zanemarujui demokratske vrijednosti, Europska unija bi - poput Vijea Europe
(koje nije tijelo EU-a) - mogla imati 47 zemalja lanica, ukljuujui i Rusiju. No rusko
lanstvo zasigurno bi stvorilo neprihvatljivu neravnoteu u Europskoj uniji, kako s
politikog tako i sa zemljopisnog gledita.
EU nancijski pomae izgradnji gospodarstva u susjednim zemljama.

E
U
19
Razumno bi bilo rei da bilo koja europska zemlja moe podnijeti zahtjev za
lanstvo u Uniji, pod uvjetom da moe preuzeti cjelokupno zakonodavstvo EU-a i
da je spremna preuzeti euro. Europska integracija kontinuirani je proces koji traje od
1950. godine, a bilo koji pokuaj da se granice EU-a zauvijek utvrde bio bi suprotan
tom procesu.
(b) Politika susjedstva
Proirenja 2004. i 2007. godine pomaknula su granice Europske unije prema istoku
i jugu, otvarajui pitanje odnosa Europske unije s njezinim novim susjedima.
Stabilnost i sigurnost su problem u regijama izvan njezinih granica, a Europska
unija eljela je izbjei pojavu novih razgranienja izmeu nje i tih susjednih
regija. Na primjer, bilo je potrebno neto poduzeti kako bi se borilo protiv novih
prijetnji sigurnosti kao to su ilegalna imigracija, poremeaji u opskrbi energijom,
unitavanje okolia, organizirani prekogranini kriminal i terorizam. Europska je
unija stoga razvila novu Europsku politiku susjedstva (European Neighbourhood
Policy, ENP), kojom ureuje odnose sa susjedima na istoku (Armenija, Azerbajdan,
Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina) i jugu (Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon,
Libija, Maroko, okupirani palestinski teritoriji, Sirija i Tunis).
Gotovo sve ove zemlje imaju bilateralne ugovore o partnerstvu i suradnji ili ugovore
o pristupanju EU-u sukladno kojima su se obvezale na zajednike vrijednosti (kao
to su demokracija, ljudska prava i vladavina prava) te na napredak prema trinoj
ekonomiji, odrivom razvoju i smanjivanju siromatva. EU sa svoje strane nudi
nancijsku, tehniku i makroekonomsku pomo, laki pristup vizama i niz mjera za
pomo razvoju tih zemalja.
Od 1995. zemlje junog Mediterana povezane su s Europskom unijom kroz
politike, gospodarske i diplomatske veze u sklopu Barcelonskog procesa, kasnije
preimenovanog u Euro-mediteransko partnerstvo. Na sastanku na vrhu u Parizu
u srpnju 2008. ovo je partnerstvo ponovo aktivirano kao Unija za Mediteran,
okupljajui 27 drava lanica Europske unije i 16 zemalja partnera iz cijelog junog
Mediterana i Bliskog istoka.
Financijskom pomoi EU-a za obje skupine zemalja upravlja se kroz Instrument za
Europsko susjedstvo i partnerstvo (European Neighbourhood and Partnership Instrument,
ENPI). Njegov ukupni proraun za 2007.-2013. iznosi oko 12 milijardi eura.


K
a
k
o

r
a
d
i

E
U
?
efovi drava i/ili vlada Europske unije sastaju se kao
Europsko vijee kako bi postavili opi politiki pravac
EU-a i donijeli vane odluke o kljunim pitanjima.
Vijee, sastavljeno od ministara drava lanica
Europske unije, esto se sastaje kako bi donijelo
politike odluke i usvojilo zakone EU-a.
Europski parlament koji predstavlja graane s Vijeem
dijeli zakonodavnu vlast i zajedniki odluuje o
proraunu.
Europska komisija koja predstavlja zajednike interese
EU-a, glavno je izvrno tijelo. Predlae nove propise
i osigurava da se politike Europske unije pravilno
provode.
20
21
I. INSTITUCIJE KOJE SUDJELUJU U ODLUIVANJU
Europska unija vie je od tek konfederacije zemalja, no nije federalna drava.
Njezina se struktura u stvari ne uklapa ni u jednu tradicionalnu pravnu kategoriju.
Ona je povijesno jedinstvena a njezin se sustav odluivanja tijekom proteklih 60-ak
godina stalno razvijao.
Ugovori (poznati kao primarno zakonodavstvo) predstavljaju temelj za veliki
korpus sekundarnog zakonodavstva koje ima neposredni uinak na svakodnevni
ivot graana Unije. Sekundarno zakonodavstvo sastoji se uglavnom od uredaba,
direktiva i preporuka koje su usvojile institucije EU-a.
Ti zakoni, zajedno s politikama EU-a openito, rezultat su odluka koje su donijeli
Vijee (koje predstavlja nacionalne vlade), Europski parlament (predstavnik
graana) i Europska komisija (tijelo koje neovisno o vladama EU-a zagovara
kolektivni europski interes). I druge institucije imaju odgovarajuu ulogu, kako se
navodi u nastavku.
(a) Europsko vijee
Europsko vijee glavna je politika institucija Europske unije. Sastoji se od efova
drava ili vlada - predsjednika i/ili predsjednika vlade - svih drava lanica te
predsjednika Europske komisije (vidi u nastavku). Obino se sastaje etiri puta
godinje u Bruxellesu. Ima stalnog predsjednika ija je uloga koordinirati rad
Europskog vijea i osigurati njegov kontinuitet. Stalni predsjednik je izabran
(kvaliciranom veinom lanova) na razdoblje od dvije i pol godine, a moe biti
ponovno izabran jednom. Bivi belgijski premijer Herman Van Rompuy na toj je
funkciji od 1. prosinca 2009. godine.
Europsko vijee utvruje ciljeve Unije i odreuje tijek njihova ostvarivanja. Ono daje
poticaj glavnim politikim inicijativama EU-a te donosi odluke o tekim pitanjima
oko kojih se Vijee ministara ne moe dogovoriti. Vijee se takoer bavi aktualnim
meunarodnim problemima kroz zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, koja
predstavlja mehanizam koordinacije vanjskih politika drava lanica Unije.
22
(b) Vijee
Vijee (takoer poznato kao Vijee ministara) ine ministri nacionalnih vlada EU-a.
Drave lanice naizmjenino preuzimaju predsjedanje Vijeem na razdoblje od est
mjeseci. Na svakom sastanku Vijea sudjeluje po jedan ministar iz svake od zemalja
Unije. Koji ministri sudjeluju na sastanku ovisi o temi koja je na dnevnom redu:
vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija, promet, okoli, itd.
Glavna zadaa Vijea je da donosi zakone EU-a. Obino dijeli tu odgovornost
s Europskim parlamentom. Vijee i Parlament takoer dijele odgovornost kod
usvajanja prorauna EU-a. Uz to Vijee potpisuje meunarodne sporazume koje je
pregovarala Komisija.
Prema Lisabonskom ugovoru Vijee donosi odluke obinom veinom, kvaliciranom
veinom ili jednoglasno, ovisno o temi o kojoj se odluuje.
Vijee mora donijeti jednoglasnu odluku o vanim pitanjima poput poreza, izmjena
i dopuna Ugovora, pokretanja nove zajednike politike ili doputanja novoj zemlji
da pristupi Uniji.
U veini drugih sluajeva primjenjuje se kvalicirana veina. To znai da se neka
odluka Vijea usvaja ako je podupre odreeni minimalni broj glasova. Broj glasova
dodijeljenih svakoj dravi EU-a u grubo odraava broj njezinih stanovnika.
Do 1. studenog 2014., uz pretpostavku da e EU jo uvijek imati 27 drava lanica,
odluka se usvaja ako:
je podupre najmanje 255 od 347 glasova (tj. 73,91 %);
to potvrdi veina drava lanica, tj. najmanje njih 14;
drave koje podupru odluku predstavljaju najmanje 62 % stanovnitva EU-a.
Nakon 1. studenog 2014., prema Lisabonskom ugovoru, sustav e se pojednostaviti.
Odluka e se usvojiti ako je podupre 55% drava lanica (tj. barem njih 15) te ako
one predstavljaju najmanje 65% stanovnitva EU-a.
Demokratinija Europa: zahvaljujui Lisabonskom ugovoru, europski graani sada
mogu predlagati nove zakone.

D
E
M
O
T
I
X

23
(c) Europski parlament (EP)
Europski parlament izabrano je tijelo koje predstavlja graane EU-a. On nadzire
aktivnosti Europske unije te zajedno s Vijeem donosi zakonodavstvo EU-a. Od
1979. zastupnici Europskog parlamenta biraju se izravno temeljem opeg prava
glasa svakih pet godina.
Nakon posljednjih izbora za EP u lipnju 2009. za predsjednika Parlamenta na
razdoblje od dvije i pol godine izabran je bivi poljski premijer Jerzy Buzek (Europska
puka stranka).
Parlament odrava glavne rasprave na mjesenim zasjedanjima (poznatim kao
plenarnim sjednicama) na kojima u naelu sudjeluju svi zastupnici EP-a. Te
se plenarne sjednice obino odravaju u Strasbourgu, a sve dodatne sjednice
odravaju se u Bruxellesu. Pripreme se takoer obavljaju u Bruxellesu: Konferencija
predsjednika koju ine predsjedatelji politikih skupina zajedno s predsjednikom
Parlamenta postavlja dnevni red za plenarne sjednice, dok 20 parlamentarnih
odbora izrauje nacrt dopuna i izmjena o kojima treba raspravljati. Svakodnevni
administrativni posao Parlamenta obavlja Glavno tajnitvo sa sjeditem u
Luksemburgu i Bruxellesu. Svaka politika skupina takoer ima svoje tajnitvo.
Europski parlament: ovdje se i va glas moe uti.

E
P
24
Broj zastupnika u Europskom parlamentu po zemlji nakon izbora 2009.

Austrija 17 Irska 12
Belgija 22 Italija 72
Bugarska 17 Latvija 8
Cipar 6 Litva 12
eka 22 Luksemburg 6
Danska 13 Poljska 50
Estonija 6 Portugal 22
Finska 13 Rumunjska 33
Francuska 72 Slovaka 13
Grka 22 Slovenija 7
Maarska 22 panjolska 50
Malta 5 vedska 18
Nizozemska 25 Ujedinjena Kraljevina 72
Njemaka 99
UKUPNO 736
Napomena: Odlukom prema Protokolu br. 36 Lisabonskog ugovora ukupan broj zastupnika
privremeno e se poveati na 754 do iduih izbora 2014. godine.
Parlament sudjeluje u zakonodavnom procesu Europske unije na dva naina.
Kroz suodluivanje koje je uobiajeni zakonodavni postupak, Parlament
ravnopravno dijeli odgovornost s Vijeem pri donoenju propisa u svim
podrujima politika koja trae odluivanje u Vijeu kvaliciranom veinom.
Otkad je na snagu stupio Lisabonski ugovor, ta podruja predstavljaju oko 95%
zakonodavstva EU-a. Vijee i Parlament mogu postii dogovor ve kod prvog
itanja. Ako se ne mogu sloiti nakon dva itanja, prijedlog se donosi pred
odbor za mirenje.
Kroz postupak davanja suglasnosti Parlament mora raticirati meunarodne
sporazume EU-a (koje je pregovarala Komisija), ukljuujui svaki novi ugovor o
proirenju Europske unije.
25
Europski parlament takoer ravnopravno dijeli odgovornost s Vijeem pri donoenju
prorauna EU-a (koji predlae Europska komisija). Parlament moe odbaciti
predloeni proraun, to je i uinio u nekoliko sluajeva. Kad se to dogodi, cijela
procedura usvajanja prorauna mora krenuti ispoetka. Koritenjem svojih ovlasti
pri donoenju prorauna Parlament znatno utjee na kreiranje politika EU-a.
Konano, no ne i najmanje vano, Europski parlament provodi demokratski nadzor
nad Unijom, a posebice nad Europskom komisijom. Svakih pet godina kad treba
imenovati novu Komisiju, novoizabrani saziv Europskog parlamenta moe -
obinom veinom - potvrditi ili odbiti kandidata kojeg je Europsko vijee predloilo
za predsjednika Komisije. Jasno, na glasovanje e se odraziti rezultati nedavnih
izbora za EP. Parlament takoer ispituje svakog od predloenih lanova Komisije
prije glasovanja o tome hoe li potvrditi novu Komisiju u cjelini.
U svakom trenutku Parlament moe raspustiti itavu Komisiju izglasavajui
nepovjerenje. Za to je potrebna dvotreinska veina. Parlament takoer nadgleda
svakodnevno upravljanje politikama EU-a upuujui Komisiji i Vijeu usmena i
pismena pitanja.
Politike grupe u Europskom parlamentu
Stanje u srpnju 2010.
Europska ujedinjena
ljevica - Ljevica
nordijskih zelenih
35
Progresivni savez
socijalista i demokrata
184
Zeleni/Europski
slobodni savez
55
Europski konzervativci
i reformisti
54
Europa slobode
i demokracije
30
Europska puka stranka
(Demokrani)
265
Savez liberala
i demokrata za Europu
85
Neovisni lanovi
28
UKUPNO
736
26
(d) Europska komisija
Komisija je jedna od kljunih institucija Europske unije. Samo ona ima pravo predlaganja
novih zakona EU-a. Prijedloge alje Vijeu i Parlamentu na raspravu i usvajanje.
lanovi Komisije imenovani su na mandat od pet godina dogovorom izmeu drava
lanica, to mora potvrditi Europski parlament (kako je ranije opisano). Komisija
odgovara Parlamentu, a cijela Komisija mora dati ostavku ako joj Parlament izglasa
nepovjerenje.
Iz svake se drave Unije imenuje po jedan lan Komisije (povjerenik), ukljuujui
predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
koji je jedan od potpredsjednika Komisije.
Dana 9. veljae 2010. Europski parlament glasovanjem je potvrdio novi sastav
Komisije. Bivi portugalski premijer Jos Manuel Barroso ponovno je imenovan
predsjednikom Komisije na drugi petogodinji mandat.
Komisija u provoenju svojih ovlasti uiva znatnu razinu neovisnosti. Njezin je
posao podravati zajedniki interes to znai da ne smije primati upute od bilo koje
vlade drave lanice. Kao uvarica Ugovora mora osigurati da se uredbe i direktive
koje je usvojilo Vijee i Parlament provode u dravama lanicama. Ako koja to ne
ini Komisija protiv nje moe pokrenuti postupak pred Sudom pravde kako bi ju
obvezala da uskladi nacionalne propise sa zakonom EU-a.
Kao izvrna ruka EU-a, Komisija provodi odluke koje je Vijee usvojilo u podrujima
poput zajednike poljoprivredne politike. Komisija ima iroke ovlasti pri upravljanju
zajednikim politikama EU-a, poput istraivanja i tehnologije, te prekomorske
pomoi i regionalnog razvoja. Ona takoer upravlja proraunom za te politike.
Povjerenicima pomae administracija, smjetena uglavnom u Bruxellesu i
Luksemburgu i organizirana u 43 odjela i slube. Postoji i niz agencija koje su
osnovane kako bi izvravale specine zadatke za Komisiju i uglavnom su smjetene
u drugim europskim gradovima.
(e) Sud pravde Europske unije
Sud pravde Europske unije, sa sjeditem u Luksemburgu, sastavljen je od po jednoga
suca iz svake drave EU-a, kojima pomae osam nezavisnih odvjetnika. Imenovani
su zajednikim dogovorom vlada drava lanica na mandat od est godina koji se
moe obnoviti. Njihova neovisnost je zajamena. Uloga Suda je osigurati potivanje
zakona EU-a te pravilno tumaenje i primjenu Ugovora.
(f) Europska sredinja banka
Europska sredinja banka (ESB) u Frankfurtu odgovorna je za upravljanje eurom i
monetarnom politikom EU-a (vidi takoer poglavlje 7. Euro). Glavni joj je zadatak
odravanje stabilnosti cijena u euro-zoni. Lisabonskim ugovorom Sredinja je banka
stekla status institucije EU-a.
27
(g) Revizorski sud
Europski revizorski sud, sa sjeditem u Luksemburgu, utemeljen je 1975. godine.
Ima po jednog lana iz svake drave lanice, imenovanog na mandat od est godina
slijedom dogovora izmeu drava lanica i konzultacija s Europskim parlamentom.
Sud revizora provjerava jesu li svi prihodi i rashodi Europske unije zakoniti i regularni
te postupa li se odgovorno s proraunom EU-a.
II. OSTALA TIJELA
(a) Europski gospodarski i socijalni odbor
Pri donoenju odluka vezanih uz brojne politike Vijee i Komisija savjetuju se s
Europskim gospodarskim i socijalnim odborom. Njegovi lanovi predstavljaju razne
gospodarske i socijalne interesne skupine koje zajedniki ine organizirano civilno
drutvo. lanove imenuje Vijee na mandat od pet godina.
(b) Odbor regija
Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti. Predlau ih
drave lanice a imenuje Vijee na mandat od pet godina. Vijee i Komisija moraju
se savjetovati s Odborom regija o pitanjima relevantnima za regije, a Odbor regija
moe takoer nuditi i rjeenja na vlastitu inicijativu.
(c) Europska investicijska banka
Europska investicijska banka (EIB) sa sjeditem u Luksemburgu daje zajmove
i jamstva kako bi pomogla manje razvijenim regijama EU-a i kako bi pomogla
tvrtkama da postanu konkurentnije.
Sud pravde osigurava potpuno potivanje zakona EU-a. Tako je, npr. potvrena zabrana diskriminacije
hendikepiranih radnika.

H
B
S
S
/
C
o
r
b
i
s
28
Europska unija djeluje u irokom rasponu politika u
kojima njezina aktivnost koristi dravama lanicama.
Te politike ukljuuju:
inovacijske politike, koje donose najnovije tehnologije
u podruja kao to su zatita okolia, istraivanje i
razvoj te energetika;
politike solidarnosti (poznate i kao kohezijske politike)
u regionalnim, poljoprivrednim i socijalnim pitanjima.
Unija nancira ove politike kroz godinji proraun, to
joj omoguuje dopunjavanje i dodavanje vrijednost
aktivnostima koje poduzimaju nacionalne vlade.
Proraun EU-a mali je u usporedbi s ukupnim
bogatstvom drava lanica: on predstavlja tek 1,23%
njihova ukupnog bruto nacionalnog dohotka.

t
o

r
a
d
i

E
U
?
29
I. INOVACIJSKE POLITIKE
Aktivnosti Europske unije utjeu na svakodnevni ivot njezinih graana suoavanjem
sa stvarnim izazovima s kojima se susree drutvo: zatita okolia, zdravstvo,
tehnoloke inovacije itd.
(a) Okoli i odrivi razvoj
EU ima za cilj doprinijeti sprjeavanju klimatskih promjena znatnim smanjenjem
emisije staklenikih plinova. U prosincu 2008. Europsko je vijee odluilo da e do
2020. godine Europska unija smanjiti emisiju plinova za najmanje 20% (u usporedbi
s razinom iz 1990.), podii udio obnovljivih energija na tritu za 20% i smanjiti
ukupnu potronju energije za 20%. Dogovoreno je takoer da e se 10% goriva za
promet osiguravati iz biogoriva, elektrine energije ili vodika.
Na sastanku na vrhu u Kopenhagenu 19. prosinca 2009. godine Europska je unija
pokuala uvjeriti druge velike sile da usvoje iste ciljeve, no uspjeh je bio samo
djelomian. Sve su se strane sloile s potrebom ograniavanja globalnog zatopljenja
na prosjeno poveanje od 2C iznad razine iz predindustrijskog doba, no jo uvijek
ne postoji jamstvo zajednikog opredjeljenja za ostvarenje ovog cilja. Usprkos tomu,
Europska unija osigurala je dogovor kojim e razvijene zemlje dati 20 milijardi eura
za nanciranje aktivnosti zemalja u razvoju vezanih uz klimatske promjene.
EU se takoer bavi cijelim nizom drugih pitanja zatite okolia, ukljuujui buku,
otpad, zatitu prirodnih stanita, ispune plinove, kemikalije, industrijske nesree
i istou vode za kupanje. Planira i zajedniki pristup sprjeavanju prirodnih
katastrofa ili onih uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao to su izlijevanja nafte
ili umski poari.
EU je predvodnik borbe protiv klimatskih promjena,
te potie odrivi razvoj.

M
a
t
t
h
i
a
s

K
u
l
k
a
/
C
o
r
b
i
s
30
Europska unija kontinuirano poboljava svoje zakonodavstvo kako bi to bolje
zatitila javno zdravstvo. Na primjer, zakonodavstvo EU-a o kemikalijama
preraeno je tako da su ranija pojedinana pravila zamijenjena jedinstvenim
sustavom pod imenom REACH kraticom za registraciju, evaluaciju i autorizaciju
kemikalija (Registration, Evaluation and Authorisation of Chemicals). Ovaj sustav
slui se sredinjom bazom podataka kojom (od 2008.) upravlja Europska agencija
za kemikalije, smjetena u Helsinkiju. Cilj je sprijeiti zagaivanje zraka, vode,
tla i zgrada, ouvati bioraznolikost i poboljati zdravlje i sigurnost graana EU-a,
istovremeno zadravajui konkurentnost Europske industrije.
(b) Tehnoloke inovacije
Osnivai Europske unije s pravom su uvidjeli da e budui napredak Europe ovisiti
o njezinoj sposobnosti da i dalje bude svjetski lider u tehnologiji. Smatrali su da se
prednosti mogu postii kroz zajednika europska istraivanja. Tako su 1958. zajedno
s EEZ-om osnovali Euratom Europsku zajednicu za atomsku energiju. Njezin je
cilj bio da europske zemlje zajedniki koriste nuklearnu energiju u mirnodopske
svrhe, uz pomo Zajednikog istraivakog centra (Joint Research Centre, JRC) koji
se sastoji od sedam instituta na pet lokacija: Ispra (Italija), Karlsruhe (Njemaka),
Petten (Nizozemska), Geel (Belgija) i Sevilla (panjolska).
Ipak, kako bi drala korak sa sve veom globalnom konkurencijom, europska
istraivanja morala su postati raznolikija i ukloniti prepreke izmeu nacionalnih
istraivakih programa, okupljajui to vie razliitih znanstvenika i pomaui im da
pronau industrijsku primjenu za svoja otkria.
Zajedniko istraivanje na razini EU-a zamiljeno je tako da dopunjuje nacionalne
istraivake programe. Usredotoeno je na projekte koji okupljaju niz laboratorija
u nekoliko zemalja EU-a. Takoer nancira i istraivanja u podrujima kao to je
kontrolirana termonuklearna fuzija potencijalno neiscrpan izvor energije za 21.
stoljee. Osim toga, potie istraivanja i tehnoloki razvoj u kljunim industrijama kao
to su elektronika i raunala, koje se suoavaju s otrom konkurencijom izvan Europe.
EU potie inovacije i istraivanja, jedno od njih je i Galileo, europski globalni
navigacijski satelitski sustav.

P
.

C
a
r
r
i
l
/
E
S
A
31
Cilj EU-a je da ulae 3% svog BDP-a u istraivanja. Osnovno sredstvo nanciranja
znanstvenih istraivanja u Europskoj uniji niz je okvirnih programa. Sedmi okvirni
program za istraivanje i tehnoloki razvoj pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine. Vei
dio prorauna veeg od 50 milijardi eura ide na istraivanja u podrujima poput zdravstva,
prehrane i poljoprivrede, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nanoznanosti,
energetike, zatite okolia, prometa, sigurnosti i svemira te socioekonomskih znanosti.
Ostali programi promiu meunarodnu suradnju na vodeim znanstvenim projektima
i nude podrku znanstvenicima i razvoju njihovih karijera.
(c) Energija
Fosilna goriva nafta, prirodni plin i ugljen osiguravaju 80% energije koja se
troi u EU-u. Velik i rastui dio ovih fosilnih goriva uvozi se iz zemalja izvan EU-a.
Danas se 50% plina i nafte uvozi, a ta bi se ovisnost mogla poveati na 70% do
2030. godine. EU e stoga biti osjetljivija na prekide opskrbe ili poveanja cijena
uzrokovana meunarodnim krizama. Jo jedan razlog da smanji svoju potronju
fosilnih goriva je da preokrene proces globalnog zatopljenja.
U budunosti e biti potrebno poduzeti razliite korake, primjerice tedjeti energiju
koristei je pametnije, razvijati alternativne izvore energije (posebno obnovljive
izvore energije u Europi) te poveati meunarodnu suradnju. Europsko istraivanje
i razvoj u podruju energetike fokusirano je na sunevu energiju, energiju vjetra,
biomasu i nuklearnu energiju. Postoje i pilot projekti za razvoj sakupljanja i
skladitenja CO2 te za postizanje komercijalne odrivosti vozila na vodikov pogon.
EU je takoer investirala 1,6 milijardi eura u projekt isto nebo za razvoj letjelica
koje manje zagauju zrak.
II. POLITIKE SOLIDARNOSTI
Kako bi se osiguralo da jedinstveno trite (vidi poglavlje 6) dobro funkcionira,
potrebno je ispraviti neravnotee na tom tritu. To je svrha politika solidarnosti
Europske unije kreiranih kako bi se pomoglo manje razvijenim regijama i
gospodarskim sektorima u potekoama. EU takoer mora igrati ulogu u
restrukturiranju industrija koje su snano pogoene brzo rastuom meunarodnom
konkurencijom.
(a) Regionalna pomo
U okviru regionalne politike EU-a fondovi Europske unije koriste se za poticanje
razvoja u regijama koje zaostaju, za obnovu industrijskih grana koje propadaju,
za pomo mladima i dugo nezaposlenima da nau posao, za modernizaciju
poljoprivrede i pomo zanemarenim ruralnim krajevima.
32
Izdvojena sredstva za regionalnu pomo u razdoblju od 2007. do 2013. imaju tri cilja.
Konvergencija. Ovdje je cilj pomoi najslabije razvijenim zemljama i regijama
da bre dostignu prosjek EU-a poboljanjem uvjeta za rast i zapoljavanje. To
se postie kroz ulaganja u ziki i ljudski kapital, inovacije, drutvo znanja,
prilagodljivost, zatitu okolia i administrativnu uinkovitost.
Regionalna konkurentnost i zapoljavanje. Cilj je poveati konkurentnost,
razinu zaposlenosti i privlanost onih regija koje se ne svrstavaju u najslabije
razvijene. Nain na koji se to postie jest da se predviaju ekonomske i
drutvene promjene te potiu inovacije, poduzetnitvo, zatita okolia,
pristupanost, prilagodljivost i razvoj inkluzivnih trita rada.
Europska teritorijalna suradnja. Cilj je poveati prekograninu,
transnacionalnu i meuregionalnu suradnju, pomaui vlastima u susjednim
zemljama i regijama da pronau rjeenja zajednikih problema u sektorima
urbanog, ruralnog i priobalnog razvoja. Primjerice, zemlje i regionalne vlasti
du rijeke Dunav te na Baltikom moru dijele zajednike strategije odrivog
razvoja u tim regijama.
Ovi ciljevi nanciraju se iz posebnih fondova EU-a, poznatih kao Strukturni
fondovi, koji dopunjuju ili potiu investicije iz privatnog sektora ili nacionalnih i
regionalnih vlada.
Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development
Fund, ERDF) koristi se za nanciranje projekata za regionalni razvoj i jaanje
ekonomije u regijama koje zaostaju. To ukljuuje i obnovu industrijskih grana
u propadanju.
Europski socijalni fond (ESF) koristi se za nanciranje strukovnog
usavravanja i pomo nezaposlenima u pronalaenju posla.
Osim strukturnih fondova tu je i Kohezijski fond koji se koristi za nanciranje
prometne infrastrukture i projekata u zatiti okolia u zemljama EU-a iji je BDP po
glavi stanovnika manji od 90% prosjeka Europske unije.
33
(b) Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) i zajednika ribarska politika (ZRP)
Ciljevi ZPP-a, postavljeni u originalnom Ugovoru iz Rima iz 1957. godine, bili su
osigurati primjeren ivotni standard poljoprivrednika, stabilizirati trita, osigurati
da zalihe stiu do potroaa po razumnim cijenama i modernizirati poljoprivrednu
infrastrukturu. Ovi su ciljevi u mnogome postignuti. Osim toga, potroai danas
uivaju sigurnost ponude, a cijene poljoprivrednih proizvoda su stabilne i zatiene
od uktuacija na svjetskom tritu. Ova se politika nancira kroz Europski fond za
jamstva u poljoprivredi (European Agricultural Guarantee Fund, EAGF) i Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural
Development, EAFRD).
No, zajednika poljoprivredna politika postala je rtvom vlastitog uspjeha.
Proizvodnja je rasla vie od potronje, stvarajui veliki teret proraunu Unije. Kako bi
se rijeio taj problem, poljoprivrednu je politiku trebalo revidirati. Ta reforma polako
pokazuje rezultate: proizvodnja je dovedena u eljene granice.
Nova je uloga poljoprivredne zajednice osigurati odreen obujam gospodarske
aktivnosti u svim poljoprivrednim podrujima i zatititi raznolikost europskog
krajolika. Ta raznolikost i prepoznavanje seoskog naina ivota - gdje ljudi ive
u skladu s prirodom vaan su dio europskog identiteta. Osim toga, europska
poljoprivreda igra vanu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, zatite biljnog i
ivotinjskog svijeta te prehranjivanja svjetskog stanovnitva.
Europska komisija predstavlja EU u meunarodnim pregovorima u Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji (WTO). EU eli da WTO stavi vei naglasak na kvalitetu
hrane, naelo predostronosti (bolje sprijeiti nego lijeiti) te dobrobit ivotinja.
Europska komisija eli da od 2013. nadalje prioriteti ZPP-a budu odrivost europske
Poljoprivredna proizvodnja treba osigurati sigurnu hranu dobre kvalitete.

C
.

T
h
i
r
i
e
t
/
P
h
o
n
e
/
R
e
p
o
r
t
e
r
s
34
poljoprivrede, dovoljna zatita poljoprivrednika od nepostojanosti trita, ouvanje
bioraznolikosti i zatita lokalnih i regionalnih specijaliteta.
Europska unija poela je reformirati i svoju ribarsku politiku. Glavni je cilj sauvati
riblji fond (poput ugroene plave tune) i smanjiti prekomjeran kapacitet ribarskih
ota uz osiguravanje nancijske pomoi za ljude koji naputaju ribarsku industriju.
(c) Socijalna dimenzija
Cilj socijalne politike EU-a jest ispraviti najoitije nejednakosti u europskom
drutvu. Europski socijalni fond (ESF) osnovan je 1961. kako bi poticao stvaranje
radnih mjesta i pomogao radnicima da prijeu s jedne vrste posla na drugu i/li iz
jednog zemljopisnog podruja u drugo.
Financijska pomo nije jedini nain na koji EU nastoji poboljati socijalne
uvjete u Europi. Sama pomo nikada ne bi mogla rijeiti probleme uzrokovane
gospodarskom recesijom ili regionalnom nerazvijenou. Dinamiki uinci rasta
moraju, prije svega, poticati drutveni napredak. To ide ruku pod ruku s postojanjem
zakonodavstva koje jami dovoljnu koliinu minimalnih prava. Neka od tih prava
sadrana su u Ugovorima, na primjer pravo ena i mukaraca na jednaku naknadu
za jednaki rad. Druga su utvrena u direktivama koje se bave zatitom radnika
(zdravljem i sigurnou na radu) te osnovnim standardima sigurnosti.
Povelja o temeljnim socijalnim pravima, koja je postala sastavnim dijelom Ugovora
1997. godine, propisuje prava koja bi trebali uivati svi radnici u Europskoj uniji:
slobodu kretanja; pravednu plau; poboljane uvjete rada; socijalnu zatitu;
pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje; pravo na struno usavravanje;
jednako postupanje sa enama i mukarcima; informiranje radnika; konzultacije i
sudjelovanje; zatitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu; zatitu djece, starijih
osoba i osoba s invaliditetom.
35
III. PLAANJE ZA EUROPU: PRORAUN
EUROPSKE UNIJE
Za nanciranje svojih politika Europska unija ima godinji proraun koji je za 2010.
iznosio vie od 140 milijardi eura. Taj se proraun puni kroz tzv. vlastite prihode
EU-a koji mogu iznositi najvie 1,23% ukupnog bruto nacionalnog dohotka svih
drava lanica.
Ovi prihodi uglavnom dolaze od:
carina na proizvode koji se uvoze u EU, ukljuujui poljoprivredne pristojbe;
postotka poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji se ubire na robu i usluge u
cijeloj EU;
doprinosa drava lanica koji odraavaju bogatstvo svake od zemalja.
Svaki godinji proraun dio je sedmogodinjeg proraunskog ciklusa koji se naziva
nancijskom perspektivom. Financijske perspektive priprema Europska komisija,
a zahtijevaju jednoglasno usvajanje od strane drava lanica te pregovaranje
i suglasnost Europskog parlamenta. Sljedea e nancijska perspektiva biti za
razdoblje od 2013.2020.
Raspodjela trokova moe se vidjeti na primjeru prorauna za 2010. godinu:
konkurentnost i kohezija: 64 milijarde eura, ukljuujui Strukturne fondove,
Kohezijski fond, istraivake programe te transeuropske prometne i energetske
mree;
upravljanje prirodnim resursima: 60 milijardi eura, uglavnom za poljoprivredu
i ruralni razvoj;
graanstvo, sloboda, sigurnost i pravda (vidi poglavlje 10): 1,6 milijardi eura;
EU kao globalni partner (pomo, trgovina itd.): 8 milijardi eura;
administrativni trokovi: 8 milijardi eura.
36
TKO RADI TO? KAKO SU PODIJELJENE
ODGOVORNOSTI IZMEU EUROPSKE UNIJE
I NJEZINIH DRAVA LANICA
Europska unija je
sama odgovorna za:
carinsku uniju
pravila trinog natjecanja unutar jedinstvenog
trita
monetarnu politiku u zemljama koje koriste euro
ouvanje morskih biolokih resursa u okviru
zajednike ribarske politike
zajedniku trgovinsku politiku
zakljuivanje meunarodnih ugovora na temelju
odredaba zakonodavstva EU-a
Europska unija
i njezine drave
lanice dijele
odgovornost za:
jedinstveno trite
neke vidove socijalne politike kako ih denira
Lisabonski ugovor
ekonomsku i socijalnu koheziju
poljoprivredu i ribarstvo, osim zatite morskih
biolokih resursa
zatitu okolia
zatitu potroaa
promet
transeuropske mree
energetiku
stvaranje prostora slobode, sigurnosti i pravde
vidove zajednikih sigurnosnih izazova koji se odnose
na javno zdravstvo kako ih denira Lisabonski ugovor
istraivanje, tehnoloki razvoj i svemir
razvojnu suradnju i humanitarnu pomo
Podruja u kojima
su drave lanice i
dalje odgovorne,
a EU moe imati
ulogu potpore ili
koordinacije
zatita i unapreenje ljudskog zdravlja
industrija
kultura
turizam
obrazovanje, strukovno usavravanje, mladi i sport
civilna zatita
administrativna suradnja
J
e
d
i
n
s
t
v
e
n
o

t
r

t
e
38
Jedinstveno trite jedno je od najveih postignua
Europske unije. Ogranienja u trgovini i slobodno
trino natjecanje izmeu zemalja lanica postupno
su ukidani, to je dovelo do poveanja ivotnog
standarda.
Jedinstveno trite jo nije postalo jedinstveno
gospodarstvo: neke sektore (posebno usluge od opeg
interesa) jo uvijek reguliraju nacionalni zakoni.
Sloboda pruanja usluga korisna je jer stimulira
ekonomsku aktivnost.
Financijska kriza 2008.2009. godine navela je EU da
postroi svoje nancijsko zakonodavstvo.
Tijekom godina Europska unija uvela je niz politika
(prometa, trinog natjecanja itd.) kako bi osigurala
da to vie tvrtki i potroaa uiva prednosti otvaranja
jedinstvenog trita.
39
I. POSTIZANJE CILJA IZ 1993. GODINE
(a) Ogranienja zajednikog trita
Ugovor iz 1957. kojim se osniva Europska ekonomska zajednica (EEZ) omoguio je
ukidanje carinskih prepreka izmeu zemalja lanica i primjenu zajednike carinske
pristojbe na robu iz zemalja izvan EEZ-a. Taj je cilj postignut 1. srpnja 1968. godine.
Carinske pristojbe ipak su, samo jedan od aspekata protekcionizma. Sedamdesetih
godina 20. stoljea druge su trgovinske prepreke sprjeavale konano dovrenje
zajednikog trita. Tehnike norme, standardi zdravlja i sigurnosti, devizne
kontrole i nacionalni propisi o pravu obavljanja pojedinih zanimanja ograniavali su
slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala.
(b) Cilj za 1993. godinu
U lipnju 1985. godine Komisija je, pod predsjedanjem Jacquesa Delorsa, objavila
Bijelu knjigu u kojoj su izloeni planovi za ukidanje svih zikih, tehnikih i skalnih
prepreka slobodnom kretanju unutar EEZ-a u roku od sedam godina. Cilj je bio
stimulirati rast trgovine i industrijske aktivnosti unutar jedinstvenog trita
velikog, ujedinjenog ekonomskog podruja usporedivog sa Sjedinjenim Amerikim
Dravama.
Pregovori izmeu vlada drava lanica doveli su do novog ugovora Jedinstvenog
europskog akta, koji je stupio na snagu u srpnju 1987. Njegove odredbe ukljuivale su:
proirivanje ovlasti EEZ-a na neke politike (kao to su socijalna politika,
istraivanje i zatita okolia);
realizaciju jedinstvenog trita do kraja 1992. godine;
eu primjenu veinskog glasovanja u Vijeu ministara, kako bi se lake
donijele odluke vezane uz jedinstveno trite.
II. NAPREDAK U IZGRADNJI JEDINSTVENOG
TRITA
(a) Fizike prepreke
Sve granine kontrole kretanja roba unutar Europske unije ukinute su, zajedno s
carinskim kontrolama ljudi, no policija jo uvijek obavlja nasumine provjere na licu
mjesta u sklopu borbe protiv kriminala i droge.
U lipnju 1985. pet od 10 drava lanica potpisalo je Schengenski sporazum,
na temelju kojega su njihove nacionalne policijske snage poele suraivati, a
uspostavljena je i zajednika politika azila i viza. To je omoguilo da se u potpunosti
ukinu provjere osoba na granicama izmeu zemalja Schengena (vidi poglavlje 10:
Europa slobode, sigurnosti i pravde). Danas podruje Schengena ini 25 europskih
drava, ukljuujui tri (Island, Norveka i vicarska) koje nisu lanice Europske unije.
40
(b) Tehnike prepreke
Drave Europske unije dogovorile su se da e meusobno priznavati pravila o prodaji
veine roba. Od slavne presude Cassis de Dijon Europskog suda pravde iz 1979.
godine, svim proizvodima koji se legalno proizvode i prodaju u jednoj dravi lanici
mora se omoguiti stavljanje na trite u svima ostalima.
to se tie usluga, zemlje EU-a meusobno priznaju ili koordiniraju svoja nacionalna
pravila koja doputaju ljudima da se bave zanimanjima kao to su pravo, medicina,
turizam, bankarstvo ili osiguranje. Ipak, sloboda kretanja osoba daleko je od toga
da bude potpuna. Usprkos direktivi o priznavanju profesionalnih kvalikacija iz
2005., prepreke jo uvijek sprjeavaju ljude da presele u drugu zemlju EU-a ili tamo
obavljaju odreene vrste posla. Usprkos tomu, kvalicirani radnici (bilo pravnici ili
doktori, graevinski radnici ili vodoinstalateri) sve su vie u mogunosti obavljati
svoj posao bilo gdje u Europskoj uniji.
Europska komisija poduzela je aktivnosti za poboljanje mobilnosti radnika, a
posebno kako bi osigurala da diplome i profesionalne kvalikacije steene u jednoj
zemlji Unije budu priznate u svima ostalima.
(c) Fiskalne prepreke
Fiskalne prepreke smanjene su kroz djelomino ujednaavanje nacionalnih stopa
PDV-a, o emu se moraju dogovoriti drave lanice EU-a. Osim toga, u srpnju 2005.
na snagu je stupio sporazum izmeu drava lanica Unije i nekih drugih drava
(ukljuujui vicarsku) o oporezivanju dohotka od ulaganja.
(d) Ugovori o javnim nabavama
Bez obzira na to tko ih dodjeljuje, ugovori o javnim nabavama u bilo kojoj zemlji
EU-a sada su otvoreni ponuaima iz svih krajeva Europske unije, i to zahvaljujui
direktivama EU-a koje reguliraju usluge, nabave i radove u mnogim sektorima,
ukljuujui vode, energetiku i telekomunikacije.
Otvaranjem telekomunikacijskog trita konkurenciji, EU je dovela
do drastinog smanjenja trokova.

R
o
l
f

B
r
u
d
e
r
e
r
/
C
o
r
b
i
s
41
Jedinstveno trite pogoduje svim potroaima. Na primjer, otvaranje nacionalnih
trita za usluge spustilo je cijene nacionalnih telefonskih razgovora na samo
djeli onih cijena od prije 10 godina. Uz pomo novih tehnologija internet se sve
vie koristi za telefonske razgovore. Pritisak trinog natjecanja takoer je znatno
spustio cijene zrakoplovnih karata u Europi.
III. RADOVI U TIJEKU
(a) Financijske usluge
Kriza uzrokovana rizinim kreditima u Sjedinjenim Amerikim Dravama izazvala
je 2008. godine nancijsku krizu koja je poljuljala svjetski bankarski sustav i
ekonomije te 2009. bacila Europsku uniju u recesiju. Na inicijativu EU-a, drave G-20
sastale su se u Londonu 2. travnja 2009. godine. lanice su se obvezale na reformu
nancijskog sustava kako bi ga se uinilo transparentnijim i odgovornijim. Nadzorna
tijela diljem Europe bit e zaduena za praenje fondova za omeivanje rizika (tzv.
hedge fondova), osiguravanje vee zatite bankarskih depozita, ograniavanje
prota trgovaca dionicama i poduzimanje uinkovitijih koraka za sprjeavanje i
upravljanje krizama.
(b) Piratstvo i krivotvorenje
Proizvodi iz EU-a trebaju zatitu protiv piratstva i krivotvorenja. Europska komisija
procjenjuje da ta vrsta kriminala stoji Europsku uniju tisue radnih mjesta godinje.
Zbog toga Komisija i nacionalne vlade rade na proirivanju zatite autorskih prava
i patenata.
IV. POLITIKE KOJE PODUPIRU JEDINSTVENO
TRITE
(a) Promet
Aktivnosti EU-a usredotoene su prije svega na osiguravanje slobode pruanja
usluga u kopnenom prometu. To prije svega znai da se prijevoznicima omoguava
slobodan pristup meunarodnom prijevoznom tritu i da se prijevoznim
poduzeima iz bilo koje drave EU-a omoguava da posluju u svim drugim
zemljama Unije. EU takoer radi na osiguravanju pravednog trinog natjecanja u
cestovnom prometu, primjerice kroz usklaivanje pravila o kvalikacijama radnika
i pristupu tritu, slobodi osnivanja poduzea i pruanja usluga, vremenu prijevoza
i sigurnosti na cesti.
Zranim prijevozom u Europi nekad su dominirale nacionalne zrane kompanije i
zrane luke u dravnom vlasnitvu. Jedinstveno trite je sve to promijenilo. Sve
aviokompanije u EU-u sad mogu poslovati na svim zranim linijama unutar EU-a i
postavljati cijene letova na razinu koju same odaberu. Kao posljedica toga, otvorene
su mnoge nove linije i cijene su dramatino pale. Putnici, zrane kompanije, zrane
luke i zaposlenici svi su na dobitku.
42
Slino tome putnici imaju koristi od poveane konkurencije meu eljeznikim
tvrtkama. Od 2010. godine, primjerice, kroz eljeznike stanice na linijama velikih
brzina u Francuskoj i Italiji prolaze i francuski i talijanski vlakovi.
Pomorski promet podlijee pravilima EU-a o trinom natjecanju, bilo da ga
obavljaju europske tvrtke ili plovila pod zastavom zemalja izvan EU-a. Cilj tih pravila
je boriti se protiv prakse nelojalnih cijena (zastave pogodnosti) te rijeiti ozbiljne
potekoe s kojima se suoava brodogradnja u Europi.
Od poetka 21. stoljea Europska unija nancira ambiciozne projekte novih
tehnologija, kao to je satelitski navigacijski sustav Galileo, europski sustav
upravljanja eljeznikim prometom i SESAR program modernizacije sustava
zrane navigacije. Pravila sigurnosti u cestovnom prometu (vezana primjerice
za odravanje vozila, prijevoz opasnih tvari i sigurnost na cestama) znatno su
postroena. Prava putnika takoer su bolje zatiena zahvaljujui Povelji o pravima
putnika u zranom prometu i novom europskom zakonodavstvu o pravima putnika
u eljeznikom prometu. Godine 2005. prvi je put objavljen popis nesigurnih
aviokompanija koje su zabranjene unutar EU-a.
Nova EU pravila o gospodarskom i nancijskom upravljanju pomogla
su proistiti i ojaati bankarski sektor.

I
m
a
g
e

B
r
o
k
e
r
/
B
e
l
g
a
43
(b) Trino natjecanje
Politika trinog natjecanja Europske unije kljuna je za osiguravanje ne samo
slobodnog, ve i pravednog trinog natjecanja unutar jedinstvenog europskog
trita. Europska komisija provodi ovu politiku i zajedno s Europskim sudom pravde
osigurava da se ona potuje.
Svrha ove politike jest sprijeiti stvaranje bilo kakvih poslovnih kartela, bilo kakvu
pomo od javnih vlasti i bilo kakav nepoteni monopol, koji bi mogli naruiti
slobodno trino natjecanje unutar jedinstvenog trita.
Tvrtke ili ukljuena tijela moraju Europskoj komisiji prijaviti svaki sporazum koji
podlijee pravilima Ugovora. Komisija izravno moe odrediti kaznu tvrtkama koje
kre pravila trinog natjecanja ili propuste prijaviti sporazum, kao to je to bilo u
sluaju Microsofta, koji je 2008. godine kanjen s 900 milijuna eura.
Ako drava lanica EU-a nezakonito dodijeli pomo ili ne prijavi pomo, Komisija
moe zatraiti povrat iznosa. Komisija takoer mora biti obavijetena o bilo kojem
spajanju ili preuzimanju koje bi moglo dovesti do dominantnog poloaja tvrtke na
odreenom tritu.
(c) Zatita potroaa i javnog zdravstva
Zakonodavstvo EU-a u ovom podruju ima za cilj svim potroaima omoguiti jednaku
nancijsku zatitu i zatitu zdravlja, bez obzira gdje u Europskoj uniji ive, putuju ili
kupuju. Potreba zatite na podruju cijele Europske unije pokazala se nunom krajem
1990-ih , nakon sluajeva panike oko sigurnosti hrane kao pri pojavi bolesti kravljeg
ludila (BSE). Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (European Food
Safety Authority, EFSA) osnovana je 2002. s ciljem pruanja vrstog znanstvenog
temelja za zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane.
Zatita potroaa na europskoj razini potrebna je i u mnogim drugim podrujima,
zbog ega postoje brojne direktive EU-a o sigurnosti kozmetike, igraaka, vatrometa
itd. Europska agencija za lijekove (European Medicines Agency, EMEA) osnovana je
1993. kako bi obraivala zahtjeve za europsku registraciju medicinskih proizvoda.
Nijedan lijek ne smije se staviti na trite EU-a bez dozvole Agencije.
Europska unija takoer poduzima mjere za zatitu potroaa od lanog reklamiranja
i zavaravanja, neispravnih proizvoda i zlouporaba u podrujima kao to su potroaki
krediti i naruivanje potom ili prodaja putem interneta.
44
Euro je jedinstvena valuta u 17 od 27 drava lanica
Europske unije. Poela se koristiti u negotovinskim
transakcijama 1999. godine, a za sva plaanja od 2002.
godine, kad su izdane novanice i kovanice eura.
Od svih novih zemalja lanica EU-a oekuje se da
prihvate euro kad ispune potrebne kriterije. U konanici
bi se sve zemlje Unije trebale prikljuiti euro-zoni.
Euro potroaima u Europi prua znaajne prednosti.
Putnici su poteeni trokova i neugodnosti zamjene
valuta. Kupci mogu izravno usporeivati cijene u
razliitim zemljama. Cijene su stabilne zahvaljujui
Europskoj sredinjoj banci, ija je zadaa ouvati tu
stabilnost. Osim toga, euro je, uz ameriki dolar, postao
glavna valuta rezervi. Tijekom nancijske krize 2008.
zajednika valuta je zemlje euro-zone zatitila od
konkurentske devalvacije i napada pekulanata.
Zbog strukturnih slabosti ekonomija nekih drava
lanica euro je ipak izloen pekulantskim napadima.
Kako bi umanjile taj rizik, institucije EU-a i 27
drava lanica odluile su 9. svibnja 2010. pokrenuti
mehanizam za nancijsku stabilizaciju, vrijedan 750
milijardi eura. Kljuno pitanje za budunost jest kako
postii uu suradnju i veu ekonomsku solidarnost
izmeu drava lanica koje moraju osigurati dobro
upravljanje svojim javnim nancijama i smanjiti
proraunske decite.
E
u
r
o
45
I. KAKO JE STVOREN EURO?
(a) Europski monetarni sustav
Godine 1971. Sjedinjene Amerike Drave odluile su ukinuti vrstu vezu izmeu
dolara i slubene cijene zlata, koja je osiguravala globalnu monetarnu stabilnost
nakon Drugog svjetskog rata. Time je prestao postojati sustav ksnih teajnih stopa.
Guverneri sredinjih banaka zemalja EEZ-a odluili su ograniiti uktuacije teajnih
stopa izmeu svojih valuta na najvie 2,25%, stvarajui time Europski monetarni
sustav (EMS), koji je stupio na snagu u oujku 1979. godine.
(b) Od EMS-a do EMU-a
Na sastanku Europskog vijea u Madridu u lipnju 1989. elnici EU-a usvojili su plan
u tri faze za ostvarivanje ekonomske i monetarne unije (EMU). Taj je plan postao
dijelom Ugovora iz Maastrichta o Europskoj uniji, koji je Europsko vijee usvojilo u
prosincu 1991. godine.
II. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA
(a) Tri faze
Prva faza, koja je zapoela 1. srpnja 1990. godine, obuhvaala je:
potpuno slobodno kretanje kapitala unutar Europske unije (ukidanje devizne
kontrole);
poveanje sredstava u strukturnim fondovima kako bi se pojaali napori za
uklanjanje nejednakosti izmeu europskih regija;
ekonomsku konvergenciju, kroz multilateralno praenje ekonomskih politika
drava lanica.
Druga je faza zapoela 1. sijenja 1994., a obuhvaala je:
osnivanje Europskog monetarnog instituta (EMI) u Frankfurtu; EMI su
sainjavali guverneri sredinjih banaka zemalja EU-a;
osiguravanje (ili zadravanje) neovisnosti nacionalnih sredinjih banaka u
odnosu na kontrolu vlasti;
uvoenje pravila za ogranienje nacionalnih proraunskih decita.
46
Trea faza bila je proces raanja eura. Od 1. sijenja 1999. do 1. sijenja 2002.
euro je postepeno uveden kao zajednika valuta u zemljama EU-a koje su odluile
sudjelovati (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Njemaka, Portugal i panjolska). Europska sredinja banka (ESB)
preuzela je od EMI-ja odgovornost za monetarnu politiku, koja je od tada denirana
i provodi se kroz novu valutu.
Tri drave (Danska, vedska i Ujedinjena Kraljevina) odluile su, zbog politikih i
tehnikih razloga, ne usvojiti euro kad je on uveden. Slovenija se prikljuila euro-
zoni 2007. godine, zatim Cipar i Malta 2008. godine, Slovaka 2009., a Estonija
2011. godine.
Euro-zona tako obuhvaa 17 zemalja Europske unije, a svaka nova drava lanica
pridruit e joj se kad ispuni potrebne uvjete.
(b) Kriteriji konvergencije
Svaka zemlja EU-a mora ispuniti sljedeih pet kriterija konvergencije kako bi se
prikljuila euro-zoni.
Stabilnost cijena: stopa inacije ne smije prelaziti prosjenu stopu inacije
triju drava lanica s najniom inacijom za vie od 1,5%.
Kamatne stope: dugorone kamatne stope ne smiju varirati vie od 2% u
odnosu na prosjenu kamatnu stopu triju zemalja lanica s najniim kamatnim
stopama.
Decit: nacionalni proraunski decit mora biti manji od 3% BDP-a.
Javni dug: ne smije prelaziti 60% BDP-a.
Stabilnost teajnih stopa: teajne stope moraju ostati unutar doputenih
granica uktuacije unatrag dvije godine.
(c) Pakt o stabilnosti i rastu
U lipnju 1997. godine Europsko vijee u Amsterdamu usvojilo je Pakt o stabilnosti
i rastu. To je predstavljalo trajnu predanost stabilnosti prorauna, a omoguio je
i kanjavanje bilo koje zemlje u euro-zoni iji bi proraunski decit prekoraio
3% BDP-a. Pakt je naknadno ocijenjen previe strogim te je u oujku 2005.
godine izmijenjen.
(d) Euroskupina
Euroskupinu ine ministri nancija zemalja euro-zone. Oni se sastaju kako bi
koordinirali svoje ekonomske politike i pratili proraunske i nancijske politike
svojih zemalja. Euroskupina predstavlja i interese eura u meunarodnim forumima.
47
Lisabonski ugovor dodijelio je Euroskupini formalan status. U sijenju 2010. godine
luksemburki premijer Jean-Claude Juncker ponovno je izabran za predsjednika
Euroskupine na razdoblje od dvije i pol godine.
(e) Makroekonomska konvergencija nakon 2007. godine: uinci
nancijske krize
Financijska kriza 2008. godine znatno je poveala javni dug u veini zemalja EU-a.
Usprkos tomu, euro je zatitio najosjetljivije ekonomije od rizika devalvacije tijekom
krize i pekulantskih napada.
Neke jako zaduene zemlje s pogoranim proraunskim decitima posebno su bile
pogoene napadima tijekom zime 2009.2010. Zbog toga su, na prijedlog Europske
komisije, drave lanice Unije u svibnju 2010. odluile pokrenuti mehanizam za
nancijsku stabilizaciju za euro-zonu. On e osigurati do 750 milijardi eura od
drava lanica i MMF-a. Istovremeno su drave lanice i institucije EU-a odluile
primijeniti odredbe Lisabonskog ugovora za jaanje ekonomskog upravljanja u EU-u:
prethodnu raspravu o nacionalnim proraunskim planovima; praenje nacionalnih
ekonomija i pootravanje pravila trinog natjecanja; revidiranje sankcija koje se
primjenjuju u sluajevima kad zemlje kre nancijska pravila.
Europska unija stoga, kao odgovor na globalne nancijske i ekonomske promjene,
mora poduzeti stroe mjere kako bi osigurala da drave lanice odgovorno
upravljaju svojim proraunima i nancijski podupiru jedna drugu. To je jedini nain
da se osigura vjerodostojnost eura kao jedinstvene valute i da se zemlje lanice
zajedniki mogu suoiti s ekonomskim izazovima globalizacije. I Komisija i Europski
parlament istiu vanost koordinacije nacionalnih ekonomskih i socijalnih politika,
jer zajednika europska valuta dugorono nije odriva bez nekog oblika zajednikog
ekonomskog upravljanja.
Tallin, glavi grad Estonije, gdje je euro zamijenio kroon u sijenju 2011.

J
o
n

A
r
n
o
l
d
/
J
A
I
/
C
o
r
b
i
s
48
Ciljevi strategije Europa 2020. su:
odgovoriti na globalizaciju i gospodarsku krizu,
vraajui konkurentnost europskom gospodarstvu
(telekomunikacije, usluge, energetika, nove zelene
tehnologije za odrivi razvoj);
osigurati:
pametan rast: kroz promicanje znanja, inovacija,
obrazovanja i digitalnog drutva;
odriv rast: poticanjem energetski uinkovitijeg,
zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva;
inkluzivan rast: jaanje gospodarstva visoke
zaposlenosti koje proizvodi socijalnu i teritorijalnu
koheziju.
R
a
s
t

u
t
e
m
e
l
j
e
n

n
a

z
n
a
n
j
u

i

i
n
o
v
a
c
i
j
a
m
a
49
Poetkom 1990-ih dvije su velike promjene poele transformirati ekonomije i
svakodnevni ivot irom svijeta, ukljuujui i Europu. Jedna je bila globalizacija, jer
su sve ekonomije postajale sve vie meusobno ovisne. Druga je bila tehnoloka
revolucija, ukljuujui internet i nove informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Odnedavno svijet potresaju velike krize kakva je bila nancijska kriza 2007.2009.,
koja je prouzrokovala ozbiljan gospodarski pad i poveala nezaposlenost u Europi.
I. LISABONSKI PROCES
(a) Ciljevi
Jo na sastanku Europskog vijea u Lisabonu u oujku 2000. godine, elnici Europske
unije odluili su da se europska ekonomija treba iz temelja modernizirati kako bi se
mogla natjecati sa SAD-om i novim svjetskim igraima poput Brazila, Indije i Kine.
Europski socijalni model temelji se na uinkovitosti i solidarnosti u podrujima kao
to su zdravstvo i mirovinski sustav. Kako bi se taj model ouvao, bilo ga je potrebno
obnoviti. Europska konkurentnost trebala bi se temeljiti na znanju i vjetinama, a
ne na niskim plaama. Neke industrije preselile su u druge dijelove svijeta: kako bi
ih nadomjestila, Europa je morala stvoriti radna mjesta u visokovrijednim sektorima
kao to su e-ekonomija (pomou irokopojasnih mrea visokog kapaciteta) i nove
energetski tedljive tehnologije. Ukratko, Europa treba zeleniju i visoko tehnoloku
ekonomiju.
50
(b) Strategija
Europsko vijee dogovorilo je detaljnu strategiju za postizanje ovog cilja.
Lisabonska strategija ukljuuje aktivnosti u nizu podruja kao to su istraivanje,
obrazovanje, struno usavravanje, pristup internetu i online poslovanje. Takoer
ukljuuje reformu europskih sustava socijalnog osiguranja. Ti su sustavi jedna
od velikih prednosti Europe, jer omoguuju provoenje potrebnih strukturnih i
drutvenih promjena u naim drutvima bez prevelikih stresova. Ipak je potrebno
da se moderniziraju kako bi bili odrivi i kako bi budue generacije mogle uivati u
njihovim pogodnostima.
Europsko se vijee sastaje svakog proljea kako bi preispitalo napredak u provedbi
Lisabonske strategije.
II. RAST I ZAPOLJAVANJE U ARITU
Europsko je vijee u proljee 2010. potvrdilo da Lisabonski proces nakon deset
godina nije ispunio svoje ciljeve. U mnogim zemljama Unije jo uvijek postoji
velika nezaposlenost, pa se EU mora usredotoiti na jaanje rasta i stvaranje novih
radnih mjesta. Kako bi njezine ekonomije postale produktivnijima i poveale
socijalnu koheziju, Europa mora vie ulagati u istraivanje i inovacije, obrazovanje i
usavravanje. Tako je, na inicijativu Josa Manuela Barrosa (predsjednika Europske
komisije), Europsko vijee usvojilo novu strategiju za sljedeih 10 godina: strategiju
Europa 2020.
Da bi drala korak s globalnom konkurencijom, EU potie praktinu upotrebu novih tehnologija.

M
a
s
s
i
m
o

B
r
e
g
a
/
T
h
e

L
i
g
h
t
h
o
u
s
e
/
S
c
i
e
n
c
e

P
h
o
t
o

L
i
b
r
a
r
y
51
Jedan od ciljeva Europe 2020. je pribliavanje visokog obrazovanja i poslovnog svijeta.

E
K
A
/
r
e
p
o
r
t
e
r
s
U okviru ove strategije 27 drava lanica e:
dati veu ulogu Europskoj komisiji u voenju ovog procesa, posebno kroz irenje
najboljih praksi u Europi (dakle, korak dalje od iskljuivo meuvladinog
pristupa poznatog pod nazivom otvorena metoda koordinacije);
bre pokrenuti reforme svojih nancijskih trita i sustava socijalnog osiguranja
te otvoriti svoje telekomunikacijske i energetske sektore trinom natjecanju;
poboljati svoje obrazovne sustave, vie pomagati mladima da nau posao,
stvarati jae veze izmeu sveuilita i poduzea te nastaviti s programima
Erasmus, Leonardo i Erasmus Mundus;
poduzeti vie (npr. kroz usklaivanje skalnih mjera i socijalnog osiguranja)
kako bi se stvorilo europsko jedinstveno trite za istraivanja koje bi
znanstvenicima, znanju i tehnologiji omoguilo slobodno kretanje po Europi;
poveati ulaganja u istraivanja i inovacije na 3% BDP-a (cilj koji su usvojile i
Sjedinjene Amerike Drave).
52

t
o

z
n
a

i

b
i
t
i

e
u
r
o
p
s
k
i

g
r
a

a
n
i
n
?
Graani zemalja Europske unije mogu putovati, ivjeti i
raditi bilo gdje u Europskoj uniji.
EU potie i nancira programe, posebice u podruju
obrazovanja i kulture, kojima se graani Unije
pribliavaju jedni drugima.
Osjeaj pripadnosti Europskoj uniji razvijat e se
postupno, kako EU bude ostvarivala opipljive rezultate
i jasnije objanjavala to to ona ini za ljude.
Ljudi prepoznaju simbole zajednikog europskog
identiteta poput jedinstvene valute te europske
zastave i himne.
Poinje se pojavljivati europska javna sfera s
politikim strankama koje djeluju irom Europe.
Graani svakih pet godina izlaze na izbore za novi
Europski parlament, koji zatim glasuje o sastavu nove
Europske komisije.
53
Graanstvo Europske unije ugraeno je u Ugovor o Europskoj uniji. Svaka osoba
koja ima dravljanstvo neke od drava lanica je graanin Unije. Graanstvo Unije
je dodatno i ono ne zamjenjuje nacionalno dravljanstvo (lanak 20. (1) Ugovora o
funkcioniranju Europske unije). No to graanstvo EU-a znai u praksi?
I. PUTOVANJE, IVOT I RAD U EUROPI
Ako ste graanin EU-a, imate pravo putovati, raditi i ivjeti bilo gdje u Europskoj uniji.
Ako ste zavrili sveuilini studij u trajanju od tri godine ili vie, vaa se kvalikacija
priznaje u svim zemljama Unije, budui da drave lanice EU-a imaju meusobno
povjerenje u kvalitetu sustava obrazovanja i usavravanja.
Moete raditi u zdravstvu, obrazovanju i drugim javnim slubama (uz izuzee
policije, vojnih snaga i sl.) u svakoj od zemalja Europske unije. Zaista, to moe
biti prirodnije od zapoljavanja britanske nastavnice da poduava engleski u
Rimu ili poticanja mladog belgijskog diplomanta da se natjee za posao dravnog
slubenika u Francuskoj?
Prije putovanja unutar EU-a od svojih nacionalnih vlasti moete dobiti europsku
zdravstvenu iskaznicu koja e vam pomoi nadoknaditi trokove lijeenja ako se
razbolite u drugoj dravi.

Europljani mogu slobodno ivjeti i raditi u bilo kojoj dravi EU-a koju izaberu.

C
h
r
i
s
t
o
p
h
e

V
a
n
d
e
r

E
e
c
k
e
n
/
R
e
p
o
r
t
e
r
s
54
II. KAKO MOETE KORISTITI SVOJA PRAVA KAO
EUROPSKI GRAANIN?
Kao graanin Europske unije niste samo radnik i potroa: imate i specina politika
prava. Od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, neovisno o vaoj nacionalnosti,
imate pravo glasovati i kandidirati se na lokalnim izborima u dravi u kojoj imate
boravite te na izborima za Europski parlament.
Od prosinca 2009. (kad je na snagu stupio Lisabonski ugovor) imate pravo i na
upuivanje peticije Komisiji da predloi novi zakon - pod uvjetom da moete nai
milijun ljudi iz znaajnog broja drava lanica EU-a da potpiu vau peticiju.
III. TEMELJNA PRAVA
Zalaganje Europske unije za prava graana jasno se oitovalo u prosincu 2000. u Nici
kad je Europsko vijee sveano proglasilo Povelju o temeljnim pravima Europske
unije. Tu je povelju izradila Konvencija, u ijem su sastavu bili lanovi nacionalnih
parlamenata, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici nacionalnih vlada i
jedan lan Europske komisije. U est poglavlja - Dostojanstvo, Slobode, Jednakost,
Solidarnost, Prava graana i Pravda - i 54 lanka navode se temeljne vrijednosti
Europske unije te graanska, politika, gospodarska i socijalna prava graana EU-a.
Uvodni lanci odnose se na ljudsko dostojanstvo, pravo na ivot, pravo na integritet
osobe te pravo slobode izraavanja i savjesti. Poglavlje o solidarnosti na inovativan
nain okuplja drutvena i gospodarska prava kao to su:
pravo na trajk;
pravo radnika da budu informirani i da ih se konzultira;
pravo na usklaivanje obiteljskog i profesionalnog ivota;
pravo na zdravstvenu zatitu, socijalnu sigurnost i socijalnu pomo irom
Europske unije.
Povelja takoer promie ravnopravnost mukaraca i ena te uvodi prava poput zatite
podataka, zabrane eugenikih postupaka i reproduktivnog kloniranja ljudskih bia,
prava na zatitu okolia, prava djece i starijih osoba, kao i prava na dobru upravu.
Lisabonski ugovor koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. daje Povelji pravnu snagu
poput one Ugovora - tako da se moe koristiti kao pravni temelj za postupke pred
Sudom pravde EU-a. (Meutim, protokolom je odreena primjena Povelje u Poljskoj
i Ujedinjenoj Kraljevini, to e se kasnije primijeniti i na eku Republiku).
55
Uz to lanak 6. Lisabonskog ugovora daje pravnu podlogu Europskoj uniji da potpie
Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava. Konvencija se u tom sluaju ne bi
samo navodila u Ugovorima o Europskoj uniji, ve bi imala pravnu snagu u dravama
EU-a, pruajui veu zatitu ljudskih prava u Europskoj uniji.
IV. EUROPA ZNAI OBRAZOVANJE I KULTURU
Osjeaj pripadnosti i zajednike sudbine ne moe se umjetno proizvesti. On moe
izrasti samo iz zajednike kulturne svijesti, zbog ega se Europa ne smije fokusirati
samo na gospodarstvo, ve i na obrazovanje, graanstvo i kulturu.
EU ne propisuje kako organizirati kole i obrazovanje ili to sve treba sadravati
kurikulum: o tome se odluuje na nacionalnoj i lokalnoj razini. Meutim, EU
provodi programe kojima se promiu obrazovne razmjene kako bi mladi putovali u
inozemstvo radi studija ili usavravanja, uili strane jezike i sudjelovali u zajednikim
aktivnostima sa kolama i uilitima u drugim zemljama. Meu tim programima
su Comenius (osnovne i srednje kole), Erasmus (visoko kolstvo), Leonardo da
Vinci (strukovno obrazovanje), Grundtvig (obrazovanje odraslih) i Jean Monnet
(poduavanje i istraivanje o europskoj integraciji na sveuilinoj razini).
Europske drave rade zajedno - kroz Bolonjski proces - na stvaranju europskog
prostora visokog obrazovanja. To primjerice znai da e sveuilini programi u
dravama u kojima se provode voditi do usporedivih i meusobno priznatih diploma
(sveuilinih, magistarskih i doktorskih).
U podruju kulture, EU programi Kultura i Media potiu suradnju izmeu
televizijskih programa i lmskih producenata, promotora, radio-stanica i kulturnih
tijela iz razliitih zemalja. Na taj se nain potie produkcija vie europskih televizijskih
programa i lmova, ime se podupire ponovno uspostavljanje ravnotee izmeu
europske i amerike produkcije.
Jedno od temeljnih prava navedenih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije je pravo
balansiranja obiteljskog ivota i karijere.

O
c
e
a
n
/
C
o
r
b
i
s
56
Jedno od kljunih obiljeja Europe jest njezina jezina raznolikost, a ouvanje
te raznolikosti jedan je od vanih ciljeva EU-a. Upravo je viejezinost kljuna za
funkcioniranje Europske unije. Zakonodavstvo EU-a mora biti dostupno na sva 23
slubena jezika i svaki zastupnik u Europskom parlamentu ima pravo koristiti svoj
vlastiti jezik prilikom parlamentarnih rasprava.
V. PUKI PRAVOBRANITELJ I VAE PRAVO
UPUIVANJA PETICIJE PARLAMENTU
Kako bi se pomoglo pribliiti EU graanima, Ugovorom o Europskoj uniji utemeljena
je funkcija pukog pravobranitelja (Ombudsman). Pukog pravobranitelja imenuje
Europski parlament, a mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. Uloga
pukog pravobranitelja je ispitivati pritube protiv institucija i tijela EU-a. Pritubu
moe uputiti svaki graanin Unije te svaka osoba koja ivi ili organizacija ije je
sjedite u nekoj od zemalja EU-a. Puki pravobranitelj pokuava mirnim putem
rijeiti svaki spor izmeu podnositelja pritube i institucije ili tijela u pitanju.
Svaka osoba koja ivi u nekoj od drava Unije ima pravo uputiti peticiju Europskom
parlamentu. To je jo jedna vana poveznica izmeu institucija EU-a i javnosti.
VI. OSJEAJ PRIPADNOSTI
Ideja o Europi graana vrlo je svjea. Ve postoje neki simboli zajednikog
europskog identiteta, poput europske putovnice koja je u uporabi od 1985. godine.
Od 1996. u svim se zemljama EU-a izdaju jedinstvene europske vozake dozvole.
EU ima geslo Ujedinjeni u razliitosti, a 9. svibnja obiljeava se kao Dan Europe.
Europska himna (Beethovenova Oda radosti) i europska zastava (krug od 12
zlatnih zvijezda na plavoj pozadini) bile su izriito navedene u nacrtu Ustava za
Europsku uniju 2004., no isputene su iz Lisabonskog ugovora koji ga je zamijenio.
Himna i zastava i dalje su simboli EU-a a drave lanice, lokalne vlasti i pojedinani
graani mogu ih koristiti ako ele.
57
Meutim ljudi ne mogu osjeati pripadnost Europskoj uniji ako nisu svjesni onoga
to EU radi i ako ne razumiju zato to radi. Institucije EU-a i drave lanice trebaju
uiniti puno vie da bi objasnile poslove EU-a jasnim i jednostavnim jezikom.
Ljudi takoer trebaju uvidjeti opipljivu korist od EU-a u svom svakodnevnom ivotu.
U tom smislu veliki utjecaj ima koritenje novanica i kovanica eura od 2005. godine.
Vie od dvije treine graana EU-a mogu upravljati svojim osobnim proraunom i
tednjom u eurima. Postavljanje cijena robi i uslugama u eurima znai da potroai
mogu neposredno usporeivati cijene od drave do drave.
Ukinute su granine kontrole izmeu veine zemalja EU-a u okviru Schengenskog
sporazuma i ve to ljudima daje osjeaj pripadnosti jedinstvenom, ujedinjenom
geografskom podruju.
Osjeaj pripadnosti dolazi iznad svega s osjeajem da su graani osobno ukljueni
u donoenje odluka na razini EU-a. Svaki odrasli graanin Unije ima pravo
glasovanja na izborima za Europski parlament, a to predstavlja vaan temelj za
demokratski legitimitet EU-a. Taj se legitimitet poveava s proirenjem ovlasti
Europskog parlamenta, veim utjecajem nacionalnih parlamenata na poslove
EU-a, a europski graani su sve vie aktivno ukljueni u nevladine organizacije,
politike pokrete te osnivanje europskih politikih stranaka. Ako elite sudjelovati
u oblikovanju europskog programa i utjecati na politike EU-a, postoji mnogo
naina da se ukljuite. Tu su, na primjer, internetski forumi za raspravu o poslovima
Europske unije gdje se moete ukljuiti u raspravu, a svoje miljenje moete poslati
i na blogove povjerenika i zastupnika u Europskom parlamentu. Isto tako moete
neposredno kontaktirati Komisiju i Parlament i to putem interneta ili njihovih ureda
u svojoj zemlji.
Europska unija ustanovljena je kako bi sluila stanovnicima Europe i njezina
budunost mora biti oblikovana aktivnim sudjelovanjem graana iz svih podruja
ivota. Osnivai EU-a bili su toga i te kako svjesni. Mi ne ujedinjujemo drave, mi
zbliavamo ljude, rekao je Jean Monnet jo 1952. godine. Podizanje javne svijesti o
Europskoj uniji i ukljuivanje graana u sve njihove aktivnosti jo su uvijek jedan od
najveih izazova s kojima se danas susreu institucije EU-a.
58
E
u
r
o
p
a

s
l
o
b
o
d
e
,

s
i
g
u
r
n
o
s
t
i

i

p
r
a
v
d
e
Otvaranje unutarnjih granica izmeu drava lanica
EU-a vrlo je opipljiva prednost za obine ljude koja
im omoguuje da putuju slobodno bez kontrole na
granicama.
No takva sloboda kretanja unutar Europske unije mora
ii ruku pod ruku s pojaanom kontrolom na njezinim
vanjskim granicama kako bi borba protiv organiziranog
kriminala, terorizma, ilegalne imigracije i trgovine
ljudima i narkoticima bila uinkovita.
Drave Unije surauju na podruju policije i pravosua
kako bi Europa bila sigurnija i zatienija.
59
Graani Europe imaju pravo ivjeti u slobodi, bez straha od progona i nasilja, bilo
gdje u Europskoj uniji. Ipak, meunarodni kriminal i terorizam jo i danas uvelike
zabrinjavaju Europu.
Jasno je da sloboda kretanja mora znaiti da svatko u bilo kojem dijelu Europske
unije mora imati jednaku zatitu i jednak pristup pravdi. Tako se tijekom godina,
putem niza izmjena i dopuna Ugovora, u Europskoj uniji postupno stvara jedinstveno
podruje slobode, sigurnosti i pravde.
Prostor za djelovanje Unije u ovim podrujima je tijekom godina proiren s obzirom
da je Europsko vijee usvojilo tri uzastopna okvirna programa: Program iz Tamperea
(1999.2004.), Haaki program (2005.-2009.) i tokholmski program (2010. 2014.).
Dok su Program iz Tamperea i Haaki program bili usmjereni na postizanje veeg
stupnja sigurnosti, tokholmski se program vie usmjerio na zatitu prava graana.
Donoenje odluka u ovim podrujima postalo je uinkovitije zahvaljujui
Lisabonskom ugovoru koji je stupio na snagu u prosincu 2009. godine. Do tada je
odgovornost za stvaranje i upravljanje podrujem slobode, sigurnosti i pravde bila
na dravama lanicama. Glavninu posla u biti je odraivalo Vijee (putem rasprava
i dogovora izmeu pojedinih ministara) dok su Komisija i Parlament u tome imali
samo malu ulogu. Lisabonskim se ugovorom to promijenilo te tako Vijee sada
veinu odluka donosi kvaliciranom veinom, a Parlament je ravnopravan partner
u procesu donoenja odluka.
60
I. SLOBODNO KRETANJE UNUTAR EU-A I ZATITA
VANJSKIH GRANICA
Slobodno kretanje ljudi unutar EU-a predstavlja sigurnosno pitanje za drave lanice
jer vie ne kontroliraju unutarnje granice Unije. Kako bi se to nadoknadilo morale
su se uvesti dodatne sigurnosne mjere na vanjskim granicama EU-a. Osim toga,
budui da i prijestupnici mogu iskoristiti slobodu kretanja unutar EU-a, nacionalne
policijske snage i pravosudne vlasti moraju raditi zajedno kako bi se borile protiv
prekograninog kriminala.
Jedan od najvanijih dogaaja kojima je olakano putovanje Europskom unijom
zbio se 1985. godine, kad su vlade Belgije, Francuske, Savezne Republike Njemake,
Luksemburga i , Nizozemske potpisale ugovor u malom graninom luksemburkom
gradiu Schengenu. Dogovorile su ukidanje svake kontrole ljudi na zajednikim
granicama bez obzira na njihovu nacionalnost, usklaivanje kontrola na granicama
EU-a s dravama koje nisu lanice EU-a, te uvoenje zajednike politike o vizama.
Tako su stvorile podruje bez unutarnjih granica poznato kao Schengenski prostor.
Sadraj Schengenskog dogovora otada je sastavni dio Ugovora o Europskoj uniji,
a Schengenski prostor postupno se iri. U 2010. godini schengenska se pravila
u potpunosti provode u svim zemljama EU-a osim u Bugarskoj, Cipru, Irskoj,
Rumunjskoj, te Ujedinjenoj Kraljevini. Tri zemlje - Island, Norveka i vicarska - koje
nisu lanice EU-a, takoer su dio Schengenskog prostora.
Stroe kontrole na vanjskim granicama EU-a postale su prioritet nakon proirenja
2004. i 2007. godine. Europska agencija Frontex sa sjeditem u Varavi zaduena
je za upravljanje suradnjom EU-a u podruju sigurnosti vanjskih granica. Drave
lanice joj mogu posuditi brodove, helikoptere i zrakoplove u svrhu provoenja
zajednikih kontrolnih patrola, primjerice u osjetljivim podrujima na Mediteranu.
EU takoer razmatra mogunost uspostave europske slube za uvanje granica.
61
II. AZIL I POLITIKA IMIGRACIJE
Europa se ponosi svojom humanitarnom tradicijom prihvaanja stranaca i pruanja
azila izbjeglicama koji bjee pred opasnou i progonima. Danas se vlade Europske
unije suoavaju s pitanjem kako izai na kraj sa sve veim brojem imigranata, kako
legalnih tako i ilegalnih, u podruje bez unutarnjih granica.
Vlade EU-a dogovorile su se oko usklaivanja pravila kako bi se od 2012. zahtjevi
za azil mogli obraivati u skladu s osnovnim naelima koja e biti jednako priznata
u cijeloj Europskoj uniji. Prihvaene su neke tehnike mjere kao to su minimalni
standardi za primanje osoba koje trae azil te za davanje statusa izbjeglice.
Zadnjih godina na europske obale dolazi velik broj ilegalnih imigranata pa je
rjeavanje tog problema jedan od glavnih prioriteta. Vlade drava lanica surauju
kako bi rijeile problem krijumarenja ljudi i postigle dogovor oko procedura za
povratak ilegalnih imigranata u domovinu. Legalna se imigracija istovremeno bolje
koordinira u sklopu pravila EU-a o spajanju razdvojenih lanova obitelji, statusu
onih koji dugotrajno borave u Europskoj uniji te primanju osoba koje nisu dravljani
EU-a a koje dolaze u Europu radi studiranja ili istraivanja.
Kako stanovnitvo EU-a stari, legalni imigranti s odgovarajuim kvalikacijama
pomau premostiti jaz na tritu rada.

T
i
m

P
a
n
n
e
l
l
/
C
o
r
b
i
s
62
III. BORBA PROTIV MEUNARODNOG KRIMINALA
Potrebni su koordinirani napori u borbi protiv zloinakih bandi koje preko svojih
mrea krijumare i izrabljuju ranjiva ljudska bia, naroito ene i djecu.
Organizirani kriminal postaje sve sosticiraniji te za svoje aktivnosti koristi europske
i meunarodne mree. Terorizam je jasno dao do znanja da moe izrazitom
brutalnou djelovati bilo gdje u svijetu.
Stoga je osnovan Schengenski informacijski sustav (Schengen information system,
SIS). Rije je o sloenoj bazi podataka koja policiji i pravosudnim tijelima omoguuje
razmjenu informacija o osobama za kojima su raspisane tjeralice ili se trai njihovo
izruenje, ili o ukradenoj imovini, primjerice, o vozilima ili umjetninama. Nova
generacija baze podataka pod imenom SIS II imat e vei kapacitet i omoguavat e
pohranu novih vrsta podataka.
Jedan od najboljih naina hvatanja zloinaca je praenje tragova nelegalno steenih
dobara. Iz tog razloga i kako bi se prekinulo nanciranje zloinakih i teroristikih
organizacija, EU je donijela propise s ciljem sprjeavanja pranja novca.
Najvei napredak u posljednjih nekoliko godina na polju suradnje meu nacionalnim
slubama za provedbu zakona predstavlja osnivanje Europola, tijela Europske unije sa
sjeditem u Haagu,u kojem rade policijski i carinski slubenici. Europol se bori protiv
brojnih oblika meunarodnog kriminala: krijumarenja droge, prodaje ukradenih
vozila, trgovine ljudima i mrea ilegalne imigracije, seksualnog izrabljivanja ena
i djece, djeje pornograje, krivotvorenja, krijumarenja radioaktivnih i nuklearnih
materijala, terorizma, pranja novca i krivotvorenja eura.
Suradnja izmeu carinskih uprava pomae smanjiti trgovinu ljudima i zloine.

G
e
o
r
g
e

S
t
e
i
n
m
e
t
z
/
C
o
r
b
i
s
63
IV. USUSRET ZAJEDNIKOM EUROPSKOM
PRAVOSUDNOM PODRUJU
U Europskoj uniji trenutano postoji vie razliitih pravosudnih sustava koji
usporedno funkcioniraju unutar svojih dravnih granica. Meutim, meunarodni
kriminal i terorizam ne potuju dravne granice. To znai da je potreban zajedniki
pravni okvir za borbu protiv terorizma, krijumarenja droga i krivotvorenja kako bi
se graanima zajamio visok stupanj zatite i pojaala meunarodna suradnja u
ovom podruju. Europskoj je uniji takoer potrebna zajednika politika u podruju
kaznenog prava kako bi se osiguralo da suradnju izmeu sudova razliitih zemalja
ne ometaju razliita tumaenja pojedinih kaznenih zakona.
Najvaniji primjer praktine suradnje na tom podruju je rad Eurojusta, sredinjeg
koordinacijskog tijela osnovanog u Haagu 2003. godine. Njegova je svrha omoguiti
nacionalnim istranim tijelima i organima gonjenja zajedniko voenje istraga koje
ukljuuje vie drava lanica. Na temelju Eurojusta, mogua je i uspostava Ureda
europskog javnog tuitelja ako tako odlui Vijee (ili skupina od najmanje devet
drava lanica). Uloga javnog tuitelja bila bi istraiti i procesuirati prekraje protiv
nancijskih interesa EU-a.
Jo jedan instrument prekogranine suradnje u praksi jest europski uhidbeni nalog koji
se primjenjuje od sijenja 2004. godine i koji zamjenjuje dugotrajne procese izruenja.
Na polju graanskog zakonodavstva EU je usvojila zakone koji e omoguiti laku
primjenu sudskih presuda u prekograninim sluajevima koji ukljuuju rastave,
razdvojenost, skrbnitvo nad djecom i alimentaciju. Cilj je osigurati da se sudske odluke
donesene u jednoj zemlji potuju i u svakoj drugoj. EU je uspostavila jedinstvene
postupke koji pojednostavljuju i ubrzavaju rjeavanje prekograninih sluajeva u
malim i neosporavanim graanskim tubama kao to su naplata dugova i steaj.
64
Europska unija ima vie utjecaja na svjetskoj sceni
kad nastupa jedinstveno u meunarodnim poslovima
poput trgovinskih pregovora. Kako bi se postiglo to
jedinstvo i kako bi se poboljao meunarodni ugled EU-
a, Europsko vijee od 2009. ima stalnog predsjednika, a
iste je godine imenovan i prvi visoki predstavnik Unije
za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
U podruju obrane svaka drava, bila ona lanica
NATO-a ili neutralna, zadrava suverenitet. No drave
lanice EU-a razvijaju vojnu suradnju za potrebe
mirovnih misija.
EU igra vanu ulogu u meunarodnoj trgovini, a u
sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zalae
se za otvorena trita i sustav trgovanja temeljen na
pravilima.
Zbog povijesnih i zemljopisnih razloga EU posebnu
panju posveuje Africi (provoenjem razvojnih
politika, povlatene trgovine, pomoi u opskrbi
hranom i promicanjem potivanja ljudskih prava).
E
u
r
o
p
s
k
a

u
n
i
j
a

n
a

s
v
j
e
t
s
k
o
j

s
c
e
n
i
65
U ekonomskom, trgovinskom i monetarnom smislu Europska je unija postala
svjetska velesila. Ponekad se moe uti da je EU postala ekonomski div, dok je
politiki jo uvijek patuljak. To je pretjerivanje. Europska unija ima znatan utjecaj u
meunarodnim organizacijama kao to su Svjetska trgovinska organizacija (WTO),
u posebnim tijelima Ujedinjenih naroda (UN) te na svjetskim sastancima na vrhu o
okoliu i razvoju.
No istina je da EU i njezine lanice eka dug put, u diplomatskom i politikom
smislu, prije nego to e moi jedinstvenim glasom govoriti o najvanijim svjetskim
pitanjima. Osim toga, vojni obrambeni sustavi, koji su temelj nacionalne suverenosti,
ostaju u rukama nacionalnih vlada, a povezuju ih savezi kao to je NATO.
I. ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA
POLITIKA
(a) Uspostava Europske diplomatske slube
Zajednika vanjska i sigurnosna politika (Common foreign and security policy,
CFSP) te Europska sigurnosna i obrambena politika (European security and defence
policy, ESDP), uvedene ugovorima iz Maastrichta (1992.), Amsterdama (1997.) i
Nice (2001.), deniraju glavne vanjskopolitike zadae EU-a. One su predstavljale
drugi stup Europske unije, podruje politike u kojem se odluke donose putem
meuvladinih dogovora i gdje Komisija i Parlament imaju tek minimalnu ulogu.
Odluke u tom podruju donose se konsenzusom, iako pojedine drave mogu ostati
suzdrane. Iako su Lisabonskim ugovorom iz strukture EU-a uklonjeni stupovi, to
nije izmijenilo nain na koji se odluuje o pitanjima sigurnosti i obrane. Meutim,
promijenjen je naziv politike iz Europske sigurnosne i obrambene politike (ESDP) u
Zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku (Common security and defence policy,
CSDP). Poboljan je i ugled Zajednike vanjske i sigurnosne politike uvoenjem
funkcije visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Od 1. prosinca 2009. tu funkciju obnaa Catherine Ashton iz Ujedinjene Kraljevine.
Ona je takoer potpredsjednica Europske komisije. Njezin je zadatak zastupanje
zajednikog stava EU-a i djelovanje u ime Unije u meunarodnim organizacijama
i na meunarodnim konferencijama. U tome joj pomae tisue i predstavnika EU-a
i pojedinih drava koji ine Europsku slubu vanjskih poslova (European External
Action Service), odnosno diplomatsku slubu EU-a.
66
Osnovni cilj vanjske politike EU-a je osigurati sigurnost, stabilnost, demokraciju i
potivanje ljudskih prava - ne samo u neposrednom susjedstvu (npr. na Balkanu),
ve i u drugim kriznim krajevima svijeta poput Afrike, Bliskog istoka i Kavkaza.
Pritom se kao glavni alat koristi tzv. diplomacija mekom silom (eng. soft power
diplomacy), koja ukljuuje provoenje misija promatranja izbora, humanitarnu
pomo i razvojnu pomo. Europska unija je 2009. godine donirala 900 milijuna eura
humanitarne pomoi za 30 veinom afrikih zemalja. Europska unija nancira 60%
svjetske razvojne pomoi i pomae dravama kojima je to najpotrebnije u borbi
protiv siromatva, opskrbi stanovnitva hranom, sprjeavanju prirodnih katastrofa,
osiguravanju pristupa pitkoj vodi i borbi protiv bolesti. Istodobno EU aktivno potie
te drave na potivanje vladavine prava i na otvaranje trita meunarodnoj
trgovini. Komisija i Europski parlament trude se osigurati da se pomo prua na
odgovoran nain te da se njome pravilno upravlja i koristi.
Je li Europska unija sposobna i spremna otii korak dalje od provoenja diplomacije
mekom silom? To predstavlja glavni izazov za predstojee godine. Preesto se
dogaa da se zajednike izjave i zajedniki stavovi Europskog vijea o vanim
meunarodnim problemima (mirovni proces na Bliskom istoku, Irak, terorizam,
odnosi s Rusijom, Iranom, Kubom itd.) iskljuivo svode na najnii zajedniki nazivnik,
dok velike drave lanice nastavljaju igrati svoje individualne diplomatske uloge.
Meutim, Europsku se uniju shvaa kao globalnog igraa tek kada govori jednim
glasom. Ako EU eli da njezina vjerodostojnost i utjecaj rastu, mora kombinirati
svoju ekonomsku i trgovinsku mo s ustrajnom provedbom zajednike sigurnosne i
obrambene politike.
(b) Konkretna postignua Zajednike sigurnosne i obrambene politike
Europska unija je od 2003. godine u stanju provoditi operacije upravljanja krizama
budui da drave lanice za takve operacije dobrovoljno stavljaju dio svojih snaga
na raspolaganje.
Za voenje operacija odgovorno je nekoliko politiko-vojnih tijela: Odbor za
politiku i sigurnost (Political and Security Committee, PSC), Vojni odbor Europske
unije (EU Military Committee, EUMC), Odbor za civilne aspekte upravljanja krizom
(Committee for Civilian Aspects of Crisis Management, Civcom) te Vojno osoblje
Europske unije (European Union Military Sta, EUMS). Ta tijela sa sjeditem u
Bruxellesu odgovorna su Vijeu.
Ovaj skup instrumenata je ono to konkretizira zajedniku sigurnosnu i obrambenu
politiku. Omoguuje Europskoj uniji da provodi zadatke koje si je sama zadala
humanitarne i mirotvorne te mirovne misije. Kako u sklopu tih misija ne bi
izvravala iste zadatke kao NATO, EU i NATO sklopili su dogovore Berlin plus, koji
Europskoj uniji omoguuju pristup NATO-ovim logistikim resursima (za detekciju,
komunikaciju, zapovjednitvo i promet).
67
Od 2003. Europska unija je pokrenula 22 vojne operacije i civilne misije. Prva od tih
misija odvijala se u Bosni i Hercegovini, gdje su vojne snage EU-a zamijenile NATO-
ove. Te misije i operacije pod europskom zastavom odvijaju se ili su se odvijale na
tri kontinenta. Meu njima su misija EUFOR-a u adu i Srednjoafrikoj Republici,
operacija EUNAVFOR-a Atlanta protiv somalskih gusara u Adenskom zaljevu,
misija EULEX-a za pomo Kosovu u uspostavi vladavine prava te misija EUPOL-a u
Afganistanu kao pomo u obuci afganistanske policije.
Budui da vojna tehnologija postaje sve skuplja i sosticiranija, vlade EU-a uviaju
sve veu potrebu za zajednikom proizvodnjom oruja, pogotovo sada kada nastoje
smanjiti javnu potronju kako bi nadvladale nancijsku krizu. tovie, budu li
njihove oruane snage trebale provoditi zajednike misije izvan Europe, njihovi
sustavi moraju biti kompatibilni, a oprema u dovoljnoj mjeri standardizirana. Stoga
je Europsko vijee u lipnju 2003. u Solunu odluilo utemeljiti Europsku agenciju za
obranu (European Defence Agency, EDA), kako bi se pomoglo u unaprjeenju vojnih
sposobnosti EU-a. Agencija je slubeno uspostavljena 2004. godine.
EU vodi civilne ili vojne mirovne operacije.

T
i
m

F
r
e
c
c
i
a
/
A
P
68
II. TRGOVINSKA POLITIKA OTVORENA PREMA
SVIJETU
Europska je unija vana trgovinska sila te zbog toga ima znaajan meunarodni
utjecaj. EU podrava sustav Svjetske trgovinske organizacije (WTO) od 153 drave
lanice, utemeljen na pravilima koja pruaju odreeni stupanj pravne sigurnosti i
transparentnosti u obavljanju meunarodne trgovine. WTO postavlja uvjete pod
kojima se njegove lanice mogu braniti od nepotenih postupaka kao to je damping
(prodaja ispod cijene), kojima se izvoznici bore protiv svojih konkurenata. Isto tako
propisuje postupak rjeavanja sporova izmeu dvaju ili vie trgovinskih partnera.
Od 2001. godine, nakon kruga pregovora iz Dohe, EU nastoji pokrenuti intenzivniju
svjetsku trgovinsku razmjenu. Radi se o vrlo tekim pregovorima, ali Europska unija
uvjerena je da bi s obzirom na nancijsku i gospodarsku krizu, smanjenje svjetske
trgovinske razmjene recesiju pretvorilo u duboku depresiju.
Trgovinska politika EU-a usko je povezana s njezinom razvojnom politikom. Prema
Opem sustavu povlastica (general system of preferences, GSP), Unija je za veinu
uvoza iz zemalja u razvoju i gospodarstava u tranziciji uvela bescarinski ili povlateni
pristup svojem tritu. Unija ide ak i dalje u sluaju 49 najsiromanijih zemalja
svijeta. Sav njihov izvoz, uz iznimku oruja, ulazi na trite Unije bez plaanja
carinskih pristojbi.
Meutim EU nema posebne trgovinske sporazume s glavnim trgovinskim
partnerima meu razvijenim zemljama kao to su Sjedinjene Amerike Drave
ili Japan. Trgovinski odnosi s tim zemljama rukovode se mehanizmima WTO-a.
Sjedinjene Drave i Europska unija streme razvijanju odnosa temeljenih na
jednakosti i partnerstvu. Otkad je Barack Obama izabran za predsjednika SAD-a,
vodstvo Unije zalae se za intenzivniju transatlantsku suradnju. Na sastanku G-20
odranom u Londonu 2009. EU i SAD sloili su se da je potrebna bolja regulacija
globalnog nancijskog sustava.
EU promie otvaranje trita i razvoja trgovine unutar multilateralnog
okvira svjetske trgovinske organizacije.

A
n
d
y

A
i
t
c
h
i
s
o
n
/
I
n

P
i
c
t
u
r
e
s
/
C
o
r
b
i
s
69
Europska unija poveava trgovinsku razmjenu s novim silama u drugim dijelovima
svijeta, od Kine i Indije do Srednje i June Amerike. Trgovinski sporazumi s tim
dravama ukljuuju i tehniku i kulturnu suradnju. Kina je za EU postala drugi po
vanosti trgovinski partner (odmah nakon Sjedinjenih Drava) i najvei dobavlja
uvoznih roba (u 2009. godini vie od 17% uvozne robe u Europskoj uniji dolo je iz
Kine). Europska unija je pak glavni ruski trgovinski partner i najvei izvor stranih
ulaganja u Rusiji. Osim trgovine, glavni aspekt odnosa izmeu Europske unije i Rusije
tie se prekograninih pitanja kao to je sigurnost opskrbe energijom, tonije plinom.
III. AFRIKA
Suradnja Europe i supsaharske Afrike vrlo je duga. Sukladno Rimskom ugovoru
iz 1957. godine, bive kolonije i prekomorska podruja nekih od drava lanica
pridrueni su Zajednici. Dekolonizacijom, koja je poela poetkom 1960-ih godina,
te su veze pretvorene u drugaija udruenja, udruenja izmeu suverenih drava.
Ugovor iz Cotonoua, potpisan 2000. godine u glavnom gradu Benina, oznaio je
novi zaokret europske razvojne politike. Taj ugovor izmeu Europske unije i drava
Afrike, Kariba i Pacika najambiciozniji je i najdalekoseniji ugovor koji je ikada
potpisan izmeu razvijenih drava i drava u razvoju u podruju trgovine i pomoi.
Taj je Ugovor slijednik Konvencije u Lomu, koja je potpisana 1975. godine u
glavnom gradu Togoa i kasnije aurirana u redovitim razmacima.
Ovaj sporazum see znatno dalje od prethodnih sporazuma jer se odmaknuo od
trgovakih odnosa temeljenih na pristupu tritu i odnosi se na trgovinske odnose
u irem smislu. Takoer uvodi i nove procedure za rjeavanje sluajeva krenja
ljudskih prava.
Europska je unija dala posebne trgovinske koncesije za 39 najnerazvijenijih drava
koje su potpisnica Sporazuma iz Cotonoua. Od 2005. godine imaju mogunost
izvoza gotovo svih vrsta proizvoda u Uniju bez carinskih pristojbi. Europska unija
je 2009. odluila za 77 zemalja ACP-a dati pomo od 2,7 milijardi eura za podruja
zdravstva, vode, klimatskih promjena i ouvanja mira.
70
Europa nee biti izgraena odjednom ili prema
jedinstvenom planu. Bit e izgraena kroz
konkretna ostvarenja kojima e se prvo stvoriti
de facto solidarnost.
Ova izjava iz 1950. godine jo je uvijek aktualna.
No koji to veliki izazovi oekuju Europu u godinama
koje dolaze?
K
a
k
v
a

b
u
d
u

n
o
s
t

o

e
k
u
j
e

E
u
r
o
p
u
?
71
Europa nee biti izgraena odjednom ili prema jedinstvenom planu. Bit e
izgraena kroz konkretna ostvarenja kojima e se prvo stvoriti de facto solidarnost.
Kazao je to Robert Schuman u svojoj glasovitoj Deklaraciji kojom je 9. svibnja 1950.
pokrenut projekt europske integracije. ezdeset godina kasnije njegove su rijei jo
uvijek jednako aktualne. Solidarnost meu europskim narodima i nacijama mora
se neprekidno prilagoavati kako bi mogla odgovoriti na nove izazove koje namee
svijet koji se mijenja. Uspostava jedinstvenog trita poetkom 1990-ih predstavljala
je veliko postignue, ali to jo nije bilo dovoljno. Kako bi trite funkcioniralo
uinkovito, morao je biti izumljen euro, koji se pojavljuje 1999. godine. Osnovana
je i Europska sredinja banka (ESB) sa zadatkom da kontrolira euro i osigurava
stabilnost cijena. Ipak, nancijska kriza iz 2008.-2009., kao i dunika kriza
2010. godine, pokazale su da je euro osjetljiv na napade globalnih pekulanata.
Osim ESB-a potrebna je i koordinacija nacionalnih ekonomskih politika - mnogo
intenzivnija koordinacija nego to je trenutno provodi Euroskupina. Hoe li dakle EU
uskoro zapoeti s izradom planova za istinsko zajedniko ekonomsko upravljanje?
Jean Monnet, veliki arhitekt europske integracije, zakljuio je svoje memoare iz
1976. ovim rijeima: Suverene nacije prolosti vie ne mogu rjeavati probleme
sadanjosti: one ne mogu osigurati svoj napredak niti kontrolirati svoju budunost.
I sama Zajednica tek je etapa na putu prema organiziranom svijetu sutranjice.
Trebamo li, s obzirom na dananju globalnu ekonomiju, Europsku uniju ve sada
smatrati politiki irelevantnom? Ili bi bilo bolje da se upitamo kako iskoristiti puni
potencijal pola milijarde Europljana koje povezuju iste vrijednosti i interesi?
Europska unija uskoro e imati preko 30 drava lanica s vrlo razliitom povijeu,
jezicima i kulturom. Moe li toliko raznolika obitelj naroda stvoriti jedinstvenu
politiku javnu sferu? Mogu li njezini graani razviti zajedniki osjeaj pripadnosti
Europskoj uniji, istovremeno ostajui duboko povezani s vlastitom zemljom,
regijom i lokalnom zajednicom? Moda mogu ako sadanje drave lanice slijede
primjer prve Europske zajednice - Europske zajednice za ugljen i elik - koja je nikla
iz ruevina Drugog svjetskog rata. Njezina moralna legitimnost temeljila se na
pomirenju i jaanju mira izmeu dotadanjih neprijatelja. Drala se naela da sve
drave lanice, bile one male ili velike, imaju jednaka prava te je potivala manjine.
72
Moe li se nastaviti s europskom integracijom uz tvrdnju da drave lanice EU-a
i njezini narodi ele isto? Ili e voe Europske unije posegnuti za aranmanima
pojaane suradnje pri emu ad hoc skupine drava lanica mogu krenuti u ovom ili
onom smjeru bez ostalih? Uestalom pojavom takvih aranmana mogla bi nastati
Europa la carte ili Europa varijabilne geometrije, u kojoj bi svaka drava lanica
imala pravo birati hoe li provoditi odreenu politiku ili biti dio odreene institucije.
Iako se takva mogunost ini primamljivo jednostavnom, bio bi to poetak
kraja Europske unije koja funkcionira tako da predvia zajednike, dugorone i
kratkorone interese svih svojih drava lanica. Europska se unija temelji na ideji
solidarnosti koja podrazumijeva podjelu trokova, ali i pogodnosti. To podrazumijeva
i postojanje zajednikih pravila i politika. Izuzeci, zastranjivanja i povlaenja trebali
bi biti tek iznimke kratkog vijeka. Ponekad e biti potrebni prijelazni aranmani i
razdoblja prilagodbe, ali ako se sve drave lanice ne pridravaju istih pravila i ne
rade na ostvarenju istih ciljeva, solidarnost pada u vodu i gube se prednosti koje
nosi lanstvo u snanoj i ujedinjenoj Europi.
Globalizacija prisiljava Europu da se osim s tradicionalnim suparnicima (Japanom
i SAD-om) natjee i s ekonomskim silama poput Brazila, Indije i Kine koje se
ubrzano razvijaju. Moe li i dalje ograniavati pristup svom jedinstvenom tritu
kako bi zatitila svoje socijalne standarde i standarde u zatiti okolia? ak ako u
tome i uspije, nee moi izbjei grubu stvarnost meunarodne konkurencije. Jedino
rjeenje za Europu je da postane pravi globalni igra koji na svjetskoj sceni nastupa
jedinstveno i uinkovito brani svoje interese, govorei jednim glasom. Napredak
u tom smjeru moe se postii jedino izgradnjom politike unije. Predsjednik
Europskog vijea, predsjednik Komisije te visoki predstavnik Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku moraju zajedniki Europskoj uniji pruiti vrsto i
dosljedno vodstvo.
Istovremeno Europska unija mora postati demokratinija. Europski parlament, koji
svakim novim ugovorom dobiva sve vee ovlasti, bira se neposredno na temelju
opeg birakog prava na razdoblje od pet godina. No postotak stanovnitva koji
zapravo glasuje na tim izborima varira od drave do drave, a i odaziv biraa je
esto nizak. Izazov za institucije EU-a i nacionalne vlade je nalaenje boljeg naina
informiranja i komuniciranja s javnou (putem edukacija, mrea nevladinih
udruga, i sl.) te poticanje nastanka zajednike europske javne sfere u kojoj graani
Unije mogu utjecati na politiki program.
73
Na kraju, Europa bi svim snagama trebala raditi na meunarodnim odnosima.
Sposobnost Europske unije da europske vrijednosti poput potivanja ljudskih prava,
vladavine prava, zatite okolia i odravanja socijalnog standarda u sklopu socijalne
trine ekonomije iri van svojih granica, jedna je od njezinih velikih prednosti. Zbog
svojih nedostataka EU teko moe biti neprikosnoveni uzor ostatku ovjeanstva.
Meutim, ostale se regije mogu ugledati u ono u emu je Europa uspjena. to
bi se moglo smatrati uspjehom za EU u sljedeih nekoliko godina? Ponovna
stabilizacija javnih nancija. Rjeavanje problema starenja stanovnitva na nain
koji nee nepravedno kazniti sljedeu generaciju. Nalaenje etiki prihvatljivih
odgovora na velike izazove koje namee napredak u znanosti i tehnologiji, posebice
u biotehnologiji. Jamenje sigurnosti svojih graana bez ugroavanja njihove
slobode. Ako u svemu tome uspije, Europa e i dalje uivati ugled i ostati izvor
nadahnua ostatku svijeta.
Europljani trebaju raditi zajedno danas za svoju budunost sutra.

B
e
a
u

L
a
r
k
/
C
o
r
b
i
s
74
Kljuni datumi u povijesti
europske integracije
75
1950 9. svibnja Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, u
svom znaajnom govoru predstavlja prijedloge inspirirane idejama Jeana
Monneta. Predlae da Francuska i SR Njemaka ujedine proizvodnju
ugljena i elika u organizaciju kojoj bi se mogle pridruiti i druge europske
drave.
1951 18. travnja U Parizu est drava - Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska i Savezna Republika Njemaka - potpisuje Ugovor kojim se
osniva Europska zajednica za ugljen i elik (EZU). Ugovor stupa na snagu
23. srpnja 1952. na razdoblje od 50 godina.
1955 1.-2. lipnja Na sastanku u Messini ministri vanjskih poslova est drava
odluuju proiriti europsku integraciju na gospodarstvo u cjelini.
1957 25. oujka est drava u Rimu potpisuje Ugovore kojima su osnovane
Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku
energiju (Euratom). Stupili su na snagu 1. sijenja 1958. godine.
1960 4. sijenja Na poticaj Ujedinjene Kraljevine na Konvenciji u Stockholmu
osnovana je Europska udruga za slobodnu trgovinu (European Free Trade
Association, EFTA), koja okuplja neke europske drave koje nisu lanice
EEZ-a.
1963 20. srpnja U Yaoundu je potpisan Ugovor o pridruivanju 18 afrikih
drava Europskoj ekonomskoj zajednici.
1965 8. travnja Potpisan je ugovor kojim se spajaju izvrna tijela triju
zajednica (ECSC, EEZ i Euratom) te osnivaju jedinstveno Vijee i jedinstvena
Komisija. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. godine.
1966 29. sijenja Luksemburki kompromis: nakon politike krize Francuska
pristaje ponovno sudjelovati na sastancima Vijea u zamjenu za dogovor
prema kojem se jednoglasno donoenje odluka moe zadrati kad su u
pitanju vitalni nacionalni interesi.
1968 1. srpnja Meu dravama lanicama su 18 mjeseci ranije od planiranog
potpuno ukinute carinske pristojbe na industrijske proizvode te je uvedena
zajednika vanjska carinska tarifa.
1969 1.-2. prosinca Na sastanku na vrhu u Den Haagu politiki voe EEZ-a
odluuju dalje nastaviti s procesom europske integracije.
1970 22. travnja U Luksemburgu je potpisan ugovor kojim se Europskim
zajednicama doputa vee nanciranje iz vlastitih izvora pri emu se
Europskom parlamentu daju vee nadzorne ovlasti.
1973 1. sijenja Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina pristupaju Europskim
zajednicama, ime broj lanica raste na devet. Norveka, nakon
provedenog referenduma, ostaje izvan EZ-a.
76
1974 9.-10. prosinca Tijekom Parikog summita politiki voe devet drava
lanica odluuju sastajati se tri puta godinje kao Europsko vijee. Takoer
podupiru neposredne izbore za Europski parlament te pristaju na to da se
osnuje Europski fond za regionalni razvoj.
1975 28. veljae U Lomu je potpisana konvencija (Lom I) izmeu EEZ-a i 46
afrikih, karipskih i pacikih drava.
22. srpnja Potpisan je ugovor kojim se Europskom parlamentu daje
vea ovlast nad proraunom te se osniva Europski revizorski sud. Ugovor je
stupio na snagu 1. lipnja 1977. godine.
1979 7.-10. lipnja Prvi neposredni izbori za 410 zastupnikih mjesta u
Europskom parlamentu.
1981 1. sijenja Grka pristupa Europskim zajednicama, koje sada imaju 10
drava lanica.
1984 14. i 17. lipnja Drugi neposredni izbori za Europski parlament.
1985 7. sijenja Jacques Delors postaje predsjednik Komisije (1985.-1995.)
14. lipnja Potpisan je Schengenski sporazum s ciljem ukidanja kontrola
na graninim prijelazima izmeu drava lanica Europskih zajednica.
1986 1. sijenja panjolska i Portugal pristupaju Europskim zajednicama, koje
sad imaju 12 lanica.
17. i 28. veljae U Luksemburgu i Den Haagu potpisan je Jedinstveni
europski akt. Akt stupa na snagu 1. srpnja 1987. godine.
1989 15. i 18. lipnja Trei neposredni izbori za Europski parlament.
9. studenog Pad Berlinskog zida.
1990 3. listopada Ujedinjenje Njemake.
1991 9.-10. prosinca Europsko vijee u Maastrichtu usvaja Ugovor o Europskoj
uniji. Time je uspostavljen temelj zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,
tjenjoj suradnji u podruju pravosua i unutarnjih poslova te stvaranju
gospodarske i monetarne unije, ukljuujui jedinstvenu valutu.
1992 7. veljae U Maastrichtu je potpisan Ugovor o Europskoj uniji. Ugovor
stupa na snagu 1. studenog 1993. godine.
1993 1. sijenja Stvoreno je jedinstveno trite.
1994 9. i 12. lipnja etvrti neposredni izbori za Europski parlament.
77
1995 1. sijenja Austrija, Finska i vedska pristupaju EU-u, ime broj lanica
raste na 15. Norveka, nakon provedenog referenduma, ostaje izvan EU-a.
23. sijenja Novi sastav Europske komisije preuzima funkciju sa
Jacquesom Santerom kao predsjednikom (1995.-1999.)
27.-28. studenog Euro-mediteranskom konferencijom u Barceloni
pokrenuto je partnerstvo izmeu EU-a i drava na junoj obali Mediterana.
1997 2. listopada Potpisan je Amsterdamski ugovor. Ugovor stupa na snagu
1. svibnja 1999. godine.
1998 30. oujka Zapoinje pristupni proces za nove drave-kandidatkinje -
Cipar, Maltu te 10 zemalja srednje i istone Europe.
1999 1. sijenja Jedanaest zemalja EU-a prihvaa euro koji je uveden
na nancijsko trite, pri emu zamjenjuje nacionalne valute kod
bezgotovinskih transakcija. Europska sredinja banka preuzima
odgovornost za monetarnu politiku. Grka 1. sijenja 2001. kao 12. zemlja
prihvaa euro.
10. i 13. lipnja Peti neposredni izbori za Europski parlament.
15. rujna Novi sastav Europske komisije preuzima funkciju s Romanom
Prodijem kao predsjednikom (1999.-2004.)
15.-16. listopada Europsko vijee u Tampereu odluuje uiniti EU
podrujem slobode, sigurnosti i pravde.
2000 23.-24. oujka Europsko vijee u Lisabonu izrauje nacrt nove
strategije usmjerene prema jaanju zapoljavanja u Uniji, modernizaciji
gospodarstva i jaanju socijalne kohezije u Europi utemeljenoj na znanju.
7.-8. prosinca U Nici Europsko vijee postie dogovor o tekstu novog
ugovora kojim se mijenja sustav odluivanja u EU-u kako bi Unija bila
spremna za proirenje. Predsjednici Europskog parlamenta, Europskog
vijea i Europske komisije sveano proglaavaju Povelju o temeljnim
pravima Europske unije.
2001 26. veljae Potpisan je Ugovor iz Nice. Ugovor stupa na snagu 1. veljae
2003. godine.
14.-15. prosinca Europsko vijee u Laekenu: donesena je deklaracija
o budunosti Europske unije. Njome se otvara put nadolazeoj velikoj
reformi EU-a te stvaranju Konvencije (kojom predsjeda Valry Giscard
dEstaing) za izradu nacrta europskog Ustava.
2002 1. sijenja Novanice i kovanice eura ulaze u opticaj u 12 drava euro-
zone.
2003 10. srpnja Konvencija o budunosti Europe dovrava svoj rad na nacrtu
europskog Ustava.
78
2004 1. svibnja Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska,
Slovaka i Slovenija pristupaju Europskoj uniji.
10. i 13. lipnja esti neposredni izbori za Europski parlament.
29. listopada U Rimu 25 efova drava i vlada potpisuje Europski Ustav.
22. studenog Novi sastav Europske komisije preuzima funkciju s Josom
Manuelom Barrosom kao predsjednikom.
2005 29. svibnja i 1. lipnja Glasai na referendumu u Francuskoj odbijaju
Ustav, a tri dana kasnije slijede ih birai u Nizozemskoj.
3. listopada Zapoeli pregovori o pristupanju s Turskom i Hrvatskom.
2007 1. sijenja Bugarska i Rumunjska pristupaju Europskoj uniji.
Slovenija postaje 13. drava koja uvodi euro.
13. prosinca Potpisan je Lisabonski ugovor.
2008 1. sijenja Cipar i Malta postaju 14. i 15. drava koje uvode euro.
2009 1. sijenja Slovaka postaje 16. drava koja uvodi euro.
4.-7. lipnja Sedmi neposredni izbori za Europski parlament.
2. listopada Referendumom u Irskoj potvren je Lisabonski ugovor.
1. prosinca Lisabonski ugovor stupa na snagu. Herman Van Rompuy
postaje predsjednik Europskog vijea. Catherine Ashton postaje visoka
predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
2010 9. veljae Europski parlament potvruje novu Europsku komisiju po
drugi puta s Josom Manuelom Barrosom kao njezinim predsjednikom.
9. svibnja Stvoren je Europski mehanizam nancijske stabilizacije
vrijedan 750 milijardi eura.
2011 1. sijenja Estonija kao 17. zemlja uvodi euro.
79
BILJEKE
Europska unija
Tbilisi
Pritina
Bern
Tunis
Yerevan
Sarajevo
Chiinu
Beograd
Minsk
Moskva
Oslo
Podgorica
Dimashq Beyrouth
Kyv
Alger
Rabat
Tiran
London
Kbenhavn
Amsterdam
Wien

Lefkosia
Lefkosa
Paris
Madrid
Lisboa
Roma

Athinai
Bucureti
Bratislava
Valletta
Tallinn
Zagreb Ljubljana

Sofia
Vilnius
Budapest
Warszawa
Praha
Berlin
Ankara
Helsinki
Helsingfors
Stockholm
Baile tha Cliath
Dublin
Skopje
Rga
Brussel
Bruxelles
Luxembourg
Reykjavk
Moldova
Sakartvelo
Azrbaycan
Haastan
Iran
Kosovo
Suisse
Libnan
Crna
Gora
(Azr.)
Bosna i
Hercegovina
Shqipria
Svizzera
Schweiz
Citt del
Vaticano
Liechtenstein
R.
San Marino
Monaco
Andorra
El Djazir
El Maghreb
Tounis
Srbija
Qazaqstan
Ukrana
Belarus'
Rossija
Souriya
Iraq
Norge
* UNSCR 1244
Luxembourg

Belgi
Belgique
Kibris
Kypros
Slovenija
Polska
Magyarorszg
Slovensko
esk
republika
Eesti
Latvija
Deutschland
Ireland
Portugal
ire

Danmark
France

Ellada
Hrvatska
Suomi
Sverige
Nederland
sterreich
Italia
Finland
Lietuva
United Kingdom
Malta
Trkiye
Romnia
Bulgaria
Espaa
P.J.R.M.
sland
0 500 km
Guyane
(FR)
Guadeloupe (FR)
Martinique (FR)
Runion (FR)
Canarias (ES)
Madeira (PT)
Aores (PT)
Suriname
Brasil
Paramaribo
Member States of the European Union (2011)
Candidate countries
NA INTERNETU
Informacije o Europskoj uniji dostupne su na svim slubenim jezicima Europske unije na web stranici Europa:
europa.eu
OSOBNO
Diljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara. Adresu vama najblieg centra moete
pronai na web stranici Europe Direct:
europedirect.europa.eu
TELEFONOM ILI E-MAILOM
Europe Direct je usliga koja odgovara na Vaa pitanja o Europskoj uniji.
Uslugu moete koristiti putem besplatnog telefona:
00 800 6 7 8 9 10 11, uz plaanje izvan EU-a: +32 22999696
i elektronskom potom putem stranice Europe Direct: europedirect.europa.eu
ITAJTE O EUROPI
Publikacije o EU -u dostupne su na web stranici EU Bookshop:
bookshop.europa.eu
Ostale informacije o Europskoj uniji
DELEGACIJA EUROPSKE UNIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Informacijski centar Europske unije
Trg rtava faizma 6
10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4500 110
Fax: + 385 1 4500 111
e-mail: info@euic.hr
www.delhrv.ec.europa.eu
elite li primati besplatni mjeseni elektronski bilten Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj poaljite
e-mail s naslovom Prijava na EUbilten na info@euic.hr.
Informacijski centar je i na Facebooku. Pratite nas na www.facebook.com/euinfocentar .
Za vie informacija o Europskoj uniji u Hrvatskoj kontaktirajte:
emu slui EU? Zato i kako je osnovana? Kako radi? to je do sada
postigla za svoje graane i s kojim se novim izazovima danas suoava?
U doba globalizacije, moe li se EU uspjeno natjecati s drugim velikim
ekonomijama i pritom zadrati svoje socijalne standarde? Kakvu e
ulogu imati Europa na svjetskoj sceni u godinama koje dolaze? Gdje e
biti povuene granice Europske unije? I kakva je budunost eura?
Ovo su samo neka od pitanja koja Pascal Fontaine, strunjak za EU,
istrauje u ovom izdanju svoje popularne knjiice Europa u 12 lekcija iz
2010. godine.
Pascal Fontaine,
bivi suradnik Jeana Monneta
i profesor na Institutu
politikih studija u Parizu

P
F
Europa u 12 lekcija
N
A
-
3
1
-
1
0
-
6
5
2
-
E
N
-
C
EN
E
u
r
o
p
a

u

1
2

l
e
k
c
i
j
a


P
a
s
c
a
l

F
o
n
t
a
i
n
e