PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

Književnost: „U noći“ – Svetozar Ćorović

PREDMET: Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjizž evnost

NASTAVNIK: Ena Tursum
RAZRED: VI ( sž esti)
NASTAVNA OBLAST: knjizž evnost
NASTAVNA JEDINICA: „U noćć i“ Svetozar ĆĆ orovićć
STRUKTURA I TIP ČASA: usvajanje novih znanja (obrada) – 2 ćž asa

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

MOTIVACIJA
Ova nastavna jedinica je značajna zbog:
-elemenata proznog književnog djela;
- primjenjivanja ranije stečenih znanja o književnosti;
- razumijevanja i doživljavanja književno-umjetničkog teksta;
-poimanje književnosti i umjetnosti uopće;
-razvijanja mašte i radoznalosti.

CILJEVI
-upoznavanje sa bosanskohercegovačkim književnikom;
-osposobljavanje učenika za usvajanje novih saznanja;
- razvijanje ljubavi prema književnosti;
-prepoznavanje i rad na elementima analize proznog teksta – motivi, fabula, kompozicija, likovi;
-razumijevanje djetinjstava kao bitne faze u odrastanju čovjeka;
-prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka;
-bogaćenje rječnika i njegovanje govorne kulture;
- usvajanje novih znanja o stilskim figurama;

PREDUSLOVI
Za realizaciju ovog nastavnog časa učenici od ranije treba da poznaju:
-tri književna roda;
-elemente interpretacije;
-poznavanje igre MASKA.

RESURSI
ĆČ itanka 6,tabla, kreda, sveske, olovke,flomasteri,bojiće, folija, grafoskop

Nastavne metode i postupci:tekst-metoda ,metoda igranja maske,heuristička metoda,metoda interpretativnog čitanja

proznog teksta.

Oblici jezičke i socijalne komunikacije:frontalni rad, individualni rad

VRIJEME
Za temeljnu i potpunu interpretaciju lirske pjesme, pogotovo u šestom razredu, neophodno je planirati dva časa.

Blok čas – 90'

E – 25' ( igra MASKA i najava lekcije);

R – 45' (bilješka o piscu, interpretativno čitanje teksta,kratka diskusija,pismena analiza na foliji);
R – 20' ( samostalan rad učenika – pronalazk stilskih figura, domaća zadaća).
OBRADA NASTAVNE JEDINICE

EVOKACIJA

Igrajte igru MASKA. Jedan ućž enik izlazi pred tablu i mimikom pokusž ava objasniti neko svoje
raspolozž enje ili osjećć anje: ljutnju, strah, bol, srećć u...Ostali ućž enići pogađaju koja su to raspolozž enja na
maski.

- Da li vam je tesž ko sakriti svoje raspolozž enje ili osjećć anje na liću? Razgovor sa ućž enićima.

Najava teksta: „ U noćć i“ Svetozar ĆĆ orovićć (prićž a/ćrtića)

RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA

Bilješka o piscu:

Svetozar Ćorović rođen je u Mostaru 1875. godine. Djetinjstvo proveo u Mostaru, ali to je ostavilo dubok
trag u njegovom djelu. Opisivao je Mostar, njegov izgled, ljepotu, način i uvjete života u Mostaru. Naročito
je rado slikao život malih običnih ljudi sa čijim je životnim udesima saosjećao. Poznate su mu zbirke
pripovjedaka: U časovima odmora, Moji poznanici i komšije; romani: Stojan Mutikaša, Majčina sultanija,
Jarani drame; drame: Kao vihor i Zulumćar. Umro je u Mostaru 1919. g.

Interpretativno čitanje teksta.

Nastavnik izrazž ajno ćž ita tekst.
Emocionalno-psihološka pauza.
Ućž enići sređuju utiske iz prićž e.

Konkretizacija doživljaja:

- SČ ta se desilo u ovoj pripovijetki?

- Zasž to se prićž a zove „U noćć i“?
- Ko je Trisž a?
- Opisž ite mi usmeno Trisž u?
- Kakav je Trisž in gazda kod kojeg je spavao?

Analiza priče (folija):

Nepoznate riječi:

ćć eremet – vrsta crijepa

tokorose – tobože, kobajagi
materiće – narodni običaj, zimski blagdan na koji dijete tobože veže majku koja se „otkupljuje“ darom.
rasž ta – radi čega

Ućž enići prvo usmeno analiziraju teze, a onda im ja otkrivam na foliji odgovore!

Konkretizacija doživljaja:

-Tema: Trisž ina neprospavana noćć u majstorovoj kućć i.

-Trisž ina jaka osjećć anja su: strah od noćć i u gradu, od majstorova pijanstva i grubih rijećž i, te njegova
ćž ezž nja za selom i domom.
-Trisž a: nesretan, plasž ljiv, tuzž an, bespomoćć an
- Majstor: hladan, nepravedan, nemilosrdan, zloban

Mjesto radnje: kućć a majstora, grad

Vrijeme radnje: noćć

Ideja: Svako dijete zasluzž uje srećć u, dom i pravo na obrazovanje. Srećć a je tamo gdje je nasž dom. Niko ne
smije vrsž iti nasilje nad djećom.

Način pripovijedanja u priči: retrospekćija ( Trisž a pokusž ava sjećć anjima na svoj dom otjerati strahove.
)

Da naućž imo sž ta je to hronolosž ki slijed , a sž ta retrospektivni slijed događaja.

- Hronološki slijed događaja je kad se događaji nižu onim slijedom kojim su se i zbivali, tj. po
redu.
- Retrospektivni slijed događaja je kad pisac prekida slijed i vraća se unazad,u prošlost pa opet u
sadašnjost.

Ćitat za retrospektivni slijed događaja:

„ Pjesmu je ovu posljednji put ćž uo kad su ga poveli iz sela. Uz pisku i zvizž danje osž trih kosa izvijala se
ona iz grla radosnih, krepkih kosaćž a, rastolijegala se kroz modru uvalu i puzajućć i uz rumene grebeni
lelujala se nad surim vrhovima, malaksavala...Tada je otać vodećć i ga za ruku tuzž na i uplakana, tjesž io ga
i sokolio...Prićž ao mu nesž to o tesž kom zž ivotu na selu, o mućž nom radu, o znaju i motići. Zatim mu hvalio
varosž , istićao nećž uvene ljepote, spominjao razne gazde, koji su odavna sisž li sa sela na zanate kao goli
siromasi, a danas zž ive kao pasž e i veziri.“

REFLEKSIJA

Stilske figure (pronalaze sami , onda prepisuju sa folije ko nije znao uraditi)

a) epiteti: tanki dronjavi pokrivaćž ...

b) onomatopeja: vjetar sž isž ti, grane krćkaju...
ć) personifikaćija: „...stakla zajećasž e, ćiknusž e...“.... basž ta zasmija za njim...“
d) poređenje: „Ispod strehe kao nesž to rezž i“, „...gazde zž ive kao pasž e i veziri...“

Oćijeniti aktivnost ućž enika i zadati domaćć u zadaćć u: Razgovijetno naućž iti ćž itati prićž u .
Izgled table:

Školski rad
Književnost: „U noći“ Svetozar Ćorović (1875.-1919.)
( analiza priče )

Folija:

Nepoznate riječi:

ćć eremet – vrsta ćrijepa

tokorose – tobozž e, kobajagi
materiće – narodni obićž aj, zimski blagdan na koji dijete tobozž e vezž e majku koja se „otkupljuje“ darom.
rasž ta – radi ćž ega

-Tema: Trisž ina neprospavana noćć u majstorovoj kućć i.

-Trišina jaka osjećanja su: strah od noćć i u gradu, od majstorova pijanstva i grubih rijećž i, te njegova
ćž ezž nja za selom i domom.

-Triša: nesretan, plasž ljiv, tuzž an, bespomoćć an

- Majstor: hladan, nepravedan, nemilosrdan, zloban

-Mjesto radnje: kućć a majstora, grad

-Vrijeme radnje: noćć

-Ideja: Svako dijete zasluzž uje srećć u, dom i pravo na obrazovanje. Srećć a je tamo gdje je nasž dom. Niko ne
smije vrsž iti nasilje nad djećom.

-Način pripovijedanja u priči: retrospekćija ( pisać prekida slijed događaja i vraćć a se u prosž lost)

-Hronološki slijed događaja je kad se događaji nizž u onim slijedom kojim su se i zbivali, tj. po redu.

- Retrospektivni slijed događaja je kad pisać prekida slijed i vraćć a se unazad,u prosž lost pa opet u
sadasž njost.

Stilske figure:

a) epiteti: tanki dronjavi pokrivaćž ...

b) onomatopeja: vjetar sž isž ti, grane krćkaju...

ć) personifikaćija: „...stakla zajećasž e, ćiknusž e...“.... basž ta zasmija za njim...“

d) poređenje: ispod strehe kao nesž to rezž i; gazde zž ive kao pasž e i veziri....

Zadaćć a: Razgovijetno naućž iti ćž itati prićž u.

Dodatne biljesž ke: