L e o n a Leonardo

r d o dad Vinci
a V i n c i
Leonardo da Vinci, poznati talijanski slikar, arhitekt, izumitelj,
glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer, rođen je na
današnji dan, 15. travnja 1452., u malenom gradiću Vinci u
pokrajini Toskani.
Ukratko, najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje
renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka
neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u
umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji,
matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici,
niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici. Bio je sin
bogatoga firentinskog bilježnika i seljačke žene. Sredinom 1460-
tih obitelj se preselila u Firencu, najvažniji intelektualni i
umjetnički centar Italije, gdje je Leonardo učio kod najboljih
učitelja u gradu. Preminuo je u Amboiseu, 2. svibnja 1519. u 67.
godini.
Izabrala sam Leonarda da Vincija jer mi on bio najzanimljiviji renesansi čovjek i najveći genij svih
vremena. Njega smatram pravog ideala svestranog čovjeka zato osim što je ostavio za osobom
nevjerojatnih umjetničkih djela, izumio je raznih naprava i sprava, bavio se i anatomijom i ostalih
različitih znanstvenih i teorijskih projekata, što mi je čudesno da jedan čovjek koliko tog napravio
tijekom cijelog svog života.

Leonardo i umjetnost
U Verrocchiovoj radionici Leonardo se upoznao s mnogim aktivnostima, od slikanja oltarnih slika i
slika na platnu, do kreiranja velikih kiparskih projekata u mramoru i bronci. godine 1472. primljen je
u ceh firentinskih slikara. Godine 1478. postao je samostalan slikar. Leonardov izraz bio je još uvijek
vrlo sličan Verrocchijevom, ali se postupno odmaknuo od učiteljeva ukočenog, tijesnog i ponekad
rigidnog tretmana figura, do evokativnog i atmosferičnog odnosa prema kompoziciji. Oko 1482.
Leonardo je ušao u službu kod Ludovika Sforze, milanskog vojvode, gdje je radio kao arhitekt i
inženjer. Oko 1496. upoznao je talijanskog matematičara Lucu Paciolia s kojim proučava Euklida.
Leonardo mu je asistirao u slavnom djelu Divina Proportione, raspravi o estetskom konceptu zlatnog
reza. Već tada nazire se Leonardova izuzetna nadarenost i zainteresiranost za široki spektar
djelatnosti, od arhitekture, dizajna i mehanike, preko matematike i fizike, sve do kiparstva i slikarstva.

Potpis Leonarda da Vincija

Nekoliko o Leonardivih najpoznatijih djela:

 „Mona Lisa“ 1503. – 1507.
Jedna od najpoznatijih umjetničkih slika na svijetu, rad talijanskog renesansnog
majstora Leonarda da Vincija. Smatra se da je riječ o portretu Lise del Giocondo,
mlade žene firentinskog trgovca Francesca del Giocondo.

Danas se nalazi u muzeju Louvre u Parizu, zaštićena pancirnim staklom.

Leonardo je upotrijebio piramidalne rasporede elemenata kako bi slici dao osjećaj

spokojstva. Grudi, vrat, lice i ruke osvijetljeni su svjetlom istog intenziteta. Mona
Lisa sjedi uspravno, ispruženih ruku i, prema tome, rezervirana za promatrača.
Njezin pogled ostavlja iluziju prigušene komunikacije. Opći je dojam da je
prikazana tajanstvena idealizirana žena, blizu i daleko istovremeno.

Kao i u mnogim drugim njegovim djelima, i Leonardo je u ovom portretu

primijenio tehniku sfumata, kako u pozadini, tako i u detaljima njegova lica. Zbog
toga se oblici zamagljuju. Leonardo je Mona Lizu naslikao iz dvije različite
perspektive, jedna za pozadinu, a druga za lik. To promatraču ne postaje odmah
očigledno i ima efekt iznenađenja.

„Posljednja večera“ 1495.–1498.

Na slici se Isus nalazi u središtu stola a
apostoli su s njegove lijeve i desne strane.
Nosio je tradicionalnu crveno-plavu haljinu
i imao je bradu. Isusova spokojnost se
suprotstavlja uznemirenosti apostola. Zidovi
prostorije su tamni, a na stražnjem zidu
dominiraju tri prozora koja gledaju na
brdoviti krajolik, sličan okolici Milana.
Leonardo je predstavio prostor pomoću
linearne perspektive, tehnikom otkrivenom
u renesansi koja koristi paralelne linije
kako bi se stvorila iluzija dubine.

„Vitruvijev čovjek“ oko 1487. Izvor:

Uz crtež se nalaze i bilješke temeljene na djelu slavnog starorimskog
arhitekta Vitruvija. Izveden je tušem i perom na papiru, a prikazuje
figuru muškarca u dva položaja koji se preklapaju, s raširenim rukama
(u jednoj) te raširenim rukama i nogama (u drugoj), dok su oko njih
opisani kružnica i kvadrat. Crtež i tekst se ponekad nazivaju Zakonom
proporcija ili, rjeđe, Proporcijama čovjeka. Čuva se u Galleriji
dell'Accademia u Veneciji i, poput većine radova na papiru, prikazuje
se samo povremeno.
Crtež je temeljen na povezanosti idealnih ljudskih proporcija i
geometrije koje je opisao starorimski arhitekt Vitruvije u trećoj knjizi
svoje rasprave De Architectura („O arhitekturi”).

Leonardo i njegovi izumi

Možda i najveći um svih vremena Leonardo da Vinci, osim što je bio veliki umjetnik, bio je i veliki
izumitelj. Mnogo je njegovih ideja pretočenih u izume u upotrebi i danas, s manje ili više
modifikacija. No osnovna je ideja ostala ista.

„Helikopter“
Helikopter je svakako najrevolucionarniji njegov izum
koji je i danas u upotrebi. Leonardo da Vinci bio je
fasciniran letenjem, a u doba kada još nikome na pameti
nije bio ni let balonom, on je shvatio da se letenje doista
može prikazati kroz matematiku.

„Mahokrilac“ ili „Ornitopter“

Nije ‘zračni vijak’ jedina Da Vincijeva ideja
vezana uz čovjekov let. Bile su tu ideje i o
ornitopteru kojim bi se letjelo poput ptice,
koristeći krila. Jedno i drugo, međutim, tražilo je
enormnu ljudsku snagu.

„Padobran“
U Codexu Atlanticusu, zbirki njegovih nacrta i drugih
ideja, Leonardo da Vinci opisao je i padobran. I tu
vidimo njegovu fascinaciju čovjekovim kretanjem
zrakom. Jasno je i riječima opisao čemu bi piramidasta
struktura služila – čovjek bi se mogao baciti s bilo koje
visine bez da se ozlijedi, napisao je.
„Strojnica“
Iako mirotvorac, Leonardo se zanimao i za vojnu
tehnologiju. Pa mu se tako pripisuje i osnovna ideja
strojnice. Zapravo je riječ o višecijevnom topu,
konkretno o oružju s 33 cijevi nalik orguljama koje je na
papir stavio oko 1480. Leonardo je, naime, uočio da je
osnovni problem topa njegovo sporo premještanje i
punjenje.

„Ronilačko odijelo“
Ronilačko odijelo koje je osmislio oko 1500. godine
nastalo je prije svega u vojne svrhe. Da Vinci ga je
zamislio za diverzije, prikradanje neprijateljskim
brodovima ispod vode. Odijelo sačinjeno od kože bilo je
opremljeno sustavom za disanje te sustavom za lakše
izranjanje. Kao i posebnom komorom u koju je ronilac
mogao – urinirati.

„Most“
Pomični most upravo je njegova ideja, vidjet ćete ga u
mnogo velikih gradova na svijetu poput Londona. Ideja
je ponovo primjenjiva u vojne svrhe, svojim je
podizanjem most trebao zaštititi građevinu opasanu
kanalom punim vode. Većinom je naručitelj vojnih
naprava od Leonarda da Vincija bio Cesare Borgia.
Njemu je izložio i ideju samonosivog mosta koji se u
svijetu, pa tako i kod nas, kreira točno po njegovim
nacrtima.

„Tenk“
Za drugog mecenu, Ludovica Sforzu, 1487. osmislio je
borbeno oklopljeno vozilo koje je moglo ići samo –
unatrag. To se pripisuje Leonardovu mirovnjačkom
duhu – kada je uvidio potencijal takvog oružja,
naprosto ga je učinio neupotrebljivim.
 „Robot“
Leonardov robot, ili Leonardov mehanički
vitez, bio je humanoidni automat, koji je
Leonardo da Vinci konstruirao i moguće
konstruirao oko 1495. godine. Bilješke za
oblikovanje robota pojavljuju se u skicama,
koje su ponovno otkrivene 1950-ih.

Citati i izreke
„Poznavanje prošlosti i mjesta na zemlji je ukras i hrana ljudskog uma.“
„Onaj tko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio.“
„Samo veliki ljudi mogu uistinu voljeti.“
„Učenje nikad ne iscrpljuje um.“
„Slikar koji ne sumnja u svoje sposobnosti malo postiže.“
„Uvrijedio sam Boga i čovječanstvo, jer moj posao nije dosegao kvalitetu koju je trebao.“
„Ništa ne jača autoritet kao tišina.“
„Prirodna želja dobrih ljudi je znanje.“

Kratko mišljenje
Leonardo da Vinci je napravio čudesa u čovječanstvu, on je doslovno bio korak dalje od svih u
njegovo vrijeme. Iako pol svojih izuma nije napravio, a i neki su još i dalje izgubljeni, danas su vrlo
često korišteni npr. padobrani, pokretni mostovi, ronilačka odijela,… A i nažalost neka oružja u
ratnim svrhama (samo da ne bude više, bar u našem području ili u blizini), naravno i sam je on rekao
da nije zlonamjerno ih pravio i skicirao, da nekome naškodi zla, samo u njegovom tadašnjem trenutku
dosta mecena su tražili od njega da se obrane protiv neprijatelja. No, ostavio nam je mnogo znanja o
mehanici što je u današnjici vrlo potrebno i znanja u umjetnosti, anatomiji, matematici, itd… I
olakšao mnogim novim generacijama životne pokrete do znanja. Mislim, da se Leonardo vrati iz
prošlosti i vidi sadašnjost sigurno bi mu pala vilica i doživio bi još jedan srčani udar (nisam sigurna da
li je bio srčani ili moždani udar u svakom izvoru nešto drugačije piše) koliko puno pomogao svijetu.
Zanimljivosti o Leonardu da Vinciju
 Pisma je piskao naopako, s desna na lijevo. Postoje mnoge teorije o tome zašto je Da Vinci
napisao onako kako je - zrcalo. Neki od njih kažu da nije želio da ideje drugih dolaze do
njega, posebno Crkva s kojom se odvajao u mnogim stvarima. Ipak, Da Vinci je
najvjerojatnije pisao tako da izbjegne mrlje od tinte s obzirom na to da je bio ljevoruk.
 Bio je vegetarijanac i 'prvi borac za prava životinja'. Leonardo da Vinci često je kupovao ptice u
kavezima samo kako bi ih pustio van, a mnogi povjesničari ga zovu prvim borcem za prava životinja u
povijesti. Često je pisao o svojoj fascinaciji životinjama i bio je čvrst vegetarijanac.
 Poznata je činjenica da je bio sposoban pisati jednom rukom i crtati drugom - u isto vrijeme.
 Njegove posljednje riječi bile su: „Uvrijedio sam Boga i čovječanstvo. Moj rad nije dostigao
kvalitetu koju bi trebao imati.“
 Slika Mona Lise je danas najkorištenija fotografija za meme-ove.

OSTANI DOMA!!!

Nicole Jorgić, 2,E