Nicole Jorgić, 3.

Doba nacija u Europi

Ljudevit Gaj Nove riječi:

Narod je skupina ljudi
Ljudevit Gaj bio je vođa hrvatskoga narodnoga preporoda i pisac (Krapina, 8. karakterizirana sljedećim
7. 1809 – Zagreb, 20. 4. 1872). Odrastao u obitelji u kojoj se govorio njemački značajkama:
jezik, ali je majka njegovala i kajkavštinu. Gimnaziju je pohađao u rodnoj
Krapini, Varaždinu i u Karlovcu. God. 1826. upisao je studij filozofije u Beču,  skupno vlastito ime
 mit o zajedničkim
nastavio u Grazu, a 1829. upisao se na pravo u Pešti. Početkom 1832. dolazi u
predcima
Zagreb, gdje radi u pravnoj struci. Doktorirao filozofiju 1834. u Leipzigu.
 zajednička povijesna
Potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već sjećanja
ustrojeni češki pravopis, slovnom reformom nastoji za svaki fonem u  jedan ili više
razlikovnih elemenata
hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkog pisma, zbog toga se po njemu
zajedničke kulture
hrvatska abeceda naziva još i gajicom, čime je ujedinio slovopisno cijeli
 povezanost s
hrvatski narod te je, uz to što je bio središnja osoba ilirskog pokreta, postao
određenom ,,domovin
važna osoba u cijelom narodnom preporodu. Dobivši 1834. odobrenje, 1835. om"
počeo izdavati ,,Novine horvatske“ s tjednim književnim prilogom ,,Danica  osjećaj solidarnosti
horvatska, slavonska i dalmatinska“ i otada se potpuno posvetio narodnomu kod značajnih dijelova
preporodu. Njegove književne, upravo pjesničke sposobnosti bile su izrazite. populacije
Budnica ,,Još Horvatska ni propala", napisana još 1833. godine, bila je
Nacija je izraz koji označava
najpopularnija pjesma u ono doba, a pjeva se često još i danas. Pjesme su mu,
skupinu ljudi koji dijele ili
pisao je Antun Barac, bile ,,pune osjećaja i zaokružene, a riječi njihove, smatraju da dijele zajednički
povezane ritmom i građom stiha, doimaju se snažno", a osobito njegovi članci identitet odnosno nacionalnu
i proglasi. Oni nose izrazito književna obilježja živih slika i prispodoba, dobra svijest koja se temelji na
stila i skladne kompozicije, Barac ih je pribrajao ,,među najbolju hrvatsku određenim zajedničkim
prozu u doba ilirizma." elementima kao što su jezik,
vjeroispovijed, kultura, povijest
Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu. i zajedničko podrijetlo.
Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju. Dana 15. listopada
Nacionalizam je ideologija koja
1885. godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju
drži da su nacija , etnička
Mirogoju, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.
pripadnost ili nacionalni
Ljudevit Gaj je vrlo bitan i najznačajnija osoba za hrvatsku povijest i identitet temeljni dio ljudskog
književnost. Složio je hrvatsku abecedu, pravopis; Gaj je želio izgraditi sustav društva i koja ima političke
implikacije temeljene na ovom
koji će svima biti prihvatljiv jer je zasnovan na preporodnoj sveslavenskoj ideji.
stajalištu; prije svega tvrdnja
Odlučio se za štokavsku osnovicu standardnoga jezika, koji je htio obogatiti
da je nacija ,,jedina valjana
elementima svih hrvatskih narječja. I svime time to je do današnjem vremenu osnova za državu", te
ostalo. da ,,svaka nacija zaslužuje
svoju državu". U ovom je
obliku nacionalizam
univerzalna ideologija; ali ovaj
se izraz odnosi i na određene
ideologije nacionalnih pokreta
koji imaju političke pretenzije u
ime pojedinih nacija.