Hrvatski romantizam

1813. – 1860.

Prava domovina zapravo je jezik. (Wilhelm

Humbolt)
Prva faza romantizma
• JEZIK - osnovno obilježje nacije
- Ljudevit Gaj
- stvoren je zajednički hrvatski književni jezik.
• KNJIŽEVNOST – nacionalna i društvena uloga
• ILIRSKI POKRET – razdoblje unutar hrvatskoga narodnog preporoda u kojem dominira ilirska ideja

– dva programa: politički i kulturni.

• DANICA – književni dodatak uz prve hrvatske novine, 1853.
• BUDNICE I DAVORIJE – domoljubne pjesme pisane s ciljem buđenja nacionalne svijesti
• KOLO – prvi hrvatski književni časopis, 1842.
KRONOLOGIJA HRVATSKOGA
ROMANTIZMA
• RANO RAZDOBLJE

Hrvatski krajevi nalaze se pod austrijskom

vlašću.
Germanizacija i početak mađarizacije.
Ne postoji jedinstveni književni jezik.
Javljaju se istaknuti javni djelatnici koji
ukazuju na potrebu brige za narodni jezik.
U kasnijem razdoblju zbog cenzure autori se
okreću osobnim temama iako su domoljubne
teme i dalje prisutne.
KRONOLOGIJA HRVATSKOGA ROMANTIZMA

• 1790. Josip II. vraća Ugarskoj i Hrvatskoj ustavno uređenje. Saborskim se

zaključkom Hrvatska stavlja pod zaštitu Ugarske dok se ne uspostavi
hrvatska teritorijalna cjelovitost.
• Na zasjedanju zajedničkoga sabora u Požunu predstavnici hrvatskoga
plemstva suprotstavljaju se uvođenju mađarskoga jezika kao službenoga
jezika. Sabor odlučuje da se mađarski jezik uvede u škole kao neobavezni
predmet.
• Hrvatski su krajevi razjedinjeni, a uz germanizaciju (Metternichov
apsolutizam) javlja se i mađarizacija.
 MAKSIMILIJAN VRHOVAC

• Zagrebački biskup
• 1813. poziva svećenstvo na skupljanje narodnog stvaralaštva.
• Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije (1813.)
• Član Hrvatskog sabora te zajedničkoga ugarsko-hrvatskog sabora
• Suprotstavljao se mađarizaciji.
ANTUN MIHANOVIĆ

• Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (Beč, 1815.)

• Iznosi tezu da se svaki narod treba služiti svojim jezikom.
• 1825. – 1827. zasjedanje ugarsko- hrvatskoga sabora u Požunu
• Hrvatski zastupnici odlučno brane hrvatska municipalna prava – na njima se
temelji poseban položaj Hrvatske prema Ugarskoj i Habsburškoj Monarhiji.
Imenovano je povjerenstvo koje treba prikupiti sve dokumente koji se tiču
hrvatskoga državnoga prava.
• Ugarski sabor ponovno traži uvođenje mađarskoga kao obaveznoga nastavnoga
jezika. Hrvati uspijevaju obraniti dotadašnju uporabu latinskoga jezika, ali je
donesen zaključak kojim je mađarski jezik uveden kao obvezni školski
predmet, što je potvrdio i Hrvatski sabor.
• 1830. na političku scenu dolazi nova generacija obrazovanih mladih ljudi, Ljudevit Gaj –
POČETAK ILIRSKOGA POKRETA

• 1835.
• Ljudevit Gaj pokreće hrvatske novine – Novine horvatske s dodatkom Danica horvatska,
slavonska i dalmatinska
• hrvatska himna
• Pravopisz
• Gaj objavljuje proglas u kojem najavljuje promjenu imena – u ilirsko, ali i promjenu jezika
• 1836.
• Ilirsko ime, štokavsko narječje kao temelj književnome jeziku
• Gaj mijenja naziv svojih novina u Ilirske narodne novine, s književnim
dodatkom Danica ilirska
• Vjekoslav Babukić – Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga
• 1838. osnivaju se ilirske čitaonice
• Važne za širenje ideja ilirskoga pokreta
• Varaždin, Karlovac, Zagreb, Zadar

• 1839. Ivan Kukuljević Sakcinski – Juran i Sofija ili Turci kod Siska (prva
štokavska preporodna drama)
• 1840. Stanko Vraz objavljuje Đulabije
• 1842. preporodni tekstovi u obranu ilirske ideje:
• Dragutin Rakovac, Mali katekizam za velike ljude
• Ljudevit Farkaš Vukotinović, Ilirizam i kroatizam
• Stanko Vraz i Ljudevit Vukotinović osnivaju prvi časopis „KOLO”
• Osnovana je Matica ilirska
Kraj ilirskoga pokreta
• 1843. kraj ilirskoga pokreta
• Ukidanje ilirskoga imena
• Cenzura
• Dolazi do nove faze književnosti
• Domoljubne teme nisu zanemarene, ali su se uz nju okrenuli i osobnim
temama te romantičarskoj subjektivnosti
• 1845. sukob između mađarona i narodnjaka (srpanjske žrtve)
• 1847. Hrvatski sabor proglašava hrvatski jezik službenim jezikom u
Hrvatskoj
Bachov apsolutizam
• Monarhija, 1849. – novi car Franjo Josip I. proglašava Oktroirani ustav
• 1851. – 1860. Silvestarski patent, car je ukinuo Oktroirani ustav i u Monarhiju uveo
apsolutizam
• Njemački jezik je u javnoj upotrebi.
• Zamire politički život.
• Smanjena produkcija književnih djela
• Dolazi do promjene u dominaciji književnih vrsta (epski oblici zamjenjuju lirske),
pseudopovijesna novela, hajdučko – turska novela
• Razvoj hajdučko-turske novele
 Predstavnici hrvatskog romantizma
• LIRIKA: Pavao Štoos, Antun Mihanović, Stanko Vraz, Petar Preradović

• EPIKA U STIHU: Dimitrija Demeter, Ivan Mažuranić

• PUTOPISNA PROZA: Matija Mažuranić, Antun Nemčić Gostovinski

Hrvatske novine
• 1835. Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatska,
slavonska i dalmatinska
• 1836. promjena imena: Ilirske narodne novine i Danica ilirska
• 1842. prvi književni časopis Kolo
• 1844. Zora dalmatinska
• 1852. – 1858. Neven
• Pojavom nove generacije književnika dolazi do uvođenja realizma.
• Mogu se uočiti utjecaji različitih europskih stilova:
• 1) utjecaj klasicizma: odnos prema domovini i naciji
• 2) utjecaj romantizma: unošenje subjektivnosti, dominacija lirskih elemenata

• 1860. pojava nove generacije književnika predvođena Augustom Šenoom.

• 1866. osnovan JAZU (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti)
Zadatak
• 1. skupina: Ljudevit Gaj (1. – 4.) 301.str.
• 2. skupina: Antun Mihanović (5. – 9.) 303.
• 3. skupina Petar Preradović (10. – 14.) 304.
• 4. skupina Petar Preradović (15. – 19.) 305.
• 5. skupina Matija Mažuranić (20. – 22.) 307.
• 6.skupina Dragojla Jarnević (23. – 26.) 308.