Nastavni predmet: Povijest

Nastavna jedinica: Hrvatski narodni predorod (1835.-1848.)

Nastavna cjelina: Hrvatska u prvoj polovici 19. stoljeća

Razred: 3. razred gimnazije
Autor: Zvonimir Glavaš

Hrvatski narodni predorod (1835.-1848.)

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA

- Ljudevit Gaj bio je središnja ličnost preporodnog pokreta; objavio je u Budimu 1830. godine
prvi hrvatski pravopis pod naslovom Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, u
kojem je predložio da se za jedinstveni narodni jezik uzme štokavsko narječje; zauzeo se za
novi način pisanja riječi pomoću slova: č, ć, š, ž, koje je oblikovao prema češkom uzoru;
kasnije je taj pravopis po njemu nazvan „gajicom”
- 1832. Gaj je zatražio dopuštenje za izdavanje novina i napisao pjesmu Horvatov sloga i
zjedinjenje; pjesma je kasnije uglazbljena, pa je postala pravom himnom preporoda
- Ivan Derkos 1832. godine objelodanio je spis Genij domovine nad svojim sinovima koji
spavaju na latinskom jeziku; to je bio prvi kulturni program preporodnog pokreta; njime se
previđalo stvaranje jedinstvenog književnog jezika; Derkos se dotaknuo i pitanja političkog
ujedinjenja hrvatskih zemalja
- grof Janko Drašković bio je istaknuti preporoditelj plemićkog podrijetla; tiskao je u
Karlovcu 1832. godine na štokavskom narječju knjižicu Disertacija iliti razgovor darovan
gospodi poklisarom, namijenjenu hrvatskim zastupnicima na požunskom saboru; u njoj je
iznio politički program preporodnog pokreta: stvaranje „velike Ilirije” koja bi obuhvatila
hrvatske i slovenske zemlje te Bosnu; zalagao se i za uvođenje štokavštine, samostalnu vladu i
određene društvene i gospodarske reforme

NOVINE HORVATZKE I DANICZA – ILIRSKI POKRET

- Gaj je 1835. godine počeo izdavati Novine horvatske s tjednim književnim prilogom
Danicza

1
- u Daniczi je Antun Mihanović 1835. objavio pjesmu Horvatska domovina; nju je 1846.
godine uglazbio Josip Runjanin, a 1891. proglašena je hrvatskom himnom pod imenom
Lijepa naša domovino
- Gajeve su novine bile važan medij širenja preporodne pisane riječi, pa se njihova pojava
smatra početkom preporodnog razdoblja
- Gaj i suradnici su smatrali kako su Južni Slaveni potomci starih Ilira, stoga su promijenili
ime u Ilirske narodne novine i Danica ilrska; preporoditelji su ilirskim imenom pokušali
obuhvatiti i postupno povezati sve Južne Slavene, zato se naziva i ilirskim pokretom
- osnovne težnja iliraca bile su: okupljanje svih hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu i
povezivanje s drugim slavenskim narodima

KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA PREPORODA

- knjižnice i čitaonice bile su žarišta i uporišta preporodne misli
- Dimitrije Demetar je izdao Dramatička pokušenija i 1842. godine objavio je poemu
Grobničko polje
- Dragutin Rakovec je napisao Mali katehizam za velike ljude
- Stanko Vraz počeo je u Zagrebu 1842. godine izdavati časopis Kolo
- Matija Mažuranić je tiskao prvi moderni hrvatski putopis Pogled u Bosnu
- 1841. godine u Zagrebu je osnovano Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo u kojem je
vodeću ulogu imao biskup Juraj Haulik
- 1842. godine utemeljena je Matica ilirska
- 1846. godine nastaje prva hrvatska opera Vatroslava Lisinskoga Ljubav i zloba

PROTIVNICI PREPORODA – PRVE POLITIČKE STRANKE – „SRPANJSKE

ŽRTVE“
-1841. godine je zbog otpora štokavštini osnovana Horvatsko-vugerska stranka; njezin je
program bila uska povezanost s Ugarskom; stoga su članove te stranke nazvali mađaronima
- Ilirci su tada osnovali Ilirsku stranku koja je zastupala preporodne ideje; to su bile prve
političke stranke u Hrvatskoj
-1843. godine vladar je zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja; Ilirska je stranka
preimenovana u Narodnu stranku, pa su njene pristaše zvane narodnjacima, a Gajeve Ilirske
narodne novine postale su Narodne novine

HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK

2
- u Hrvatskom saboru govorilo se isključivo na latinskom jeziku, koji je bio službeni jezik
- Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 2. srpnja 1843. godine prvi politički govor na
hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru
- iste je godine Hrvatski sabor donio zaključak o osnivanju katedre za hrvatski jezik i
književnost na zagrebačkoj Akademiji
- u jesen 1847. godine posljednji je staleški sabor prihvatio zakonski članak o uvođenju
hrvatskoga jezika u službenu uporabu u javnom životu, umjesto latinskoga

ODJECI I REZULTATI PREPORODA

- preporodni je pokret imao odjeka i izvan Hrvatske i Slavonije, posebno u Dalmaciji
- u Zadru 1844. godine u preporodnom duhu pokrenut je časopis Zora dalmatinska s pjesmom
Zora puca
- ilirski je pokret težio ujedinjenju svih Južnih Slavena, ali je zbog odbijanja Srba i Slovenaca
da prihvate ilirsko ime ostao ograničen samo na hrvatske zemlje
- najvažnija su postignuća Hrvatskog narodnog preporoda osnivanja nacionalnih institucija
i ujedinjenje Hrvata u jedinstvenoj književnosti, jedinstvenom jezičnom standardu i grafiji